AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 22.12.2017.

RUKOVODIOCI U PIK-u VRBOVEC BEZ ETIČKE SAVJESTI - U PROCES PROIZVODNJE PUŠTAJU MESO KOJE JE – POKVARENO !


RIJEČI RADNIKA:
" MISLIM DA GA KUPUJU, JER GA DOBIJU ZA BAGATELU!"

Radnici mesne industrije Pik Vrbovec koja je u sastavu koncerna Agrokor odlučili su javno progovoriti o načinu rada te tvrtke te kvaliteti mesa s kojim su povremeno radili. U emisiji Provjereno Nove TV opisali su svoja iskustva iz rada u toj mesnoj industriji.
Prenosim pisani tekst sa Internet portala „ net.hr“

Staro meso loše kvalitete
Kazali su kako im je u tvornicu stizalo meso koje je bilo pred istekom roka trajanja i loše kvalitete. Priznali su da su prepravljali datume ili prepakiravali gotove proizvode u nove folije, a tijekom proizvodnje kobasica i salama koristili su meso za koje tvrde da je bilo zaraženo.

Dobili upozorenje da paze kako rukuju s mesom

Na pitanje kako su znali da je meso bilo sumnjive kvalitete, jedan od radnika odgovara: ‘Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to se meso mora upotrijebiti’, kazao je.

Vidimo porijeklo, iz koje države dolazi i datum i istek roka trajanja. Mislim da oni to i kupuju iz razloga jer znaju da je to meso i pred istekom roka i sumnjive kvalitete, jer ga dobiju praktički za bagatelu. Ovi iz vanjskih država, oni si lijepo isprazne svoje kontejnere i to sve za PIK bude dobro’, rekao je jedan od radnika koji nije žalio otkrivati svoj identitet. Dodaje kako se to meso koje je već stiglo pred istek roka stavljalo i u kobasice i u salame, a priznaje i kako se manipuliralo datumima proizvodnje. Kaže kako su se datumi proizvodnje brisali alkoholom te bi se potom kucali novi datumi ili bi se suhomesnati proizvodi vadili iz folija te se stavljali u nove ambalaže s novim datumima.
‘Ako je roba jako ljigava onda se pere, ako je pljesniva onda se kefa i potom se uljem maže i natrag se ponovno zapakirava. To su polutrajni i trajni proizvodi, čajna, zimska, kulen, kobasica, kranjska…’, svjedočanstvo je drugog radnika.

Na pitanje kako su znali da je meso bilo sumnjive kvalitete, jedan od radnika odgovara: ‘Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to se meso mora upotrijebiti’, kazao je te dodao kako se to ne događa stalno već ponekad. Sjeća se da je takvih slučajeva bilo na kraju prošle godine i početkom ove godine kada bi na tri palete mesa jedna bila označena crvenom oznakom koja označava da je mesu istekao rok trajanja ili da je pred istekom.
Inspekciju nikada nisu vidjeli u tvornici, a tvrde i da su dobili posebne upute za poseban oprez pri rukovanju s takvim mesom koje nakon termičke obrade bude zdravstveno ispravno.

Svo se meso analizira i testira

Direktorica Službe za upravljanjem kvalitetom i okolišem PIK Vrbovca, dr. med. vet. Vlasta Garašanin, tvrdi kako meso koje im stiže za proizvodnju prolazi mikrobiološku analizu i kako dnevno stavljaju na tržište između 200 i 300 tona zdravstveno ispravnog mesa i mesnih prerađevina. No, potvrđuje i kako je analiza mesa koja ide u proizvodnju isključivo na njima jer njegovu ispravnost država ne kontrolira.
‘S obzirom na to da se koriste u proizvodnji termički obrađenih proizvoda ne postoji nikakva zakonska obveza da se to meso analizira, ali unatoč tome što nema zakonske obveze mi smo ustrojili sebi analizu takve sirovine koja se koristi u proizvodnji. Zbog tog razloga smo investirali i kupili jedan skupi analizator koji koristimo u vlastitom laboratoriju za analizu koja nam u roku od 24 sata daje rezultate. Na osnovu tog nalaza takvo meso proglašavam uvjetno ispravnim, stavljam ga u termičku obradu. Meso koje ide na termičku obradu je svako koje prolazi kroz stupanj termičke obrade iznad 70 stupnjeva koja svojom temperaturom svaki zaostali mikroorganizam uništi i onda se takav gotov proizvod koji dobijemo obvezno uzorkuje, znači gotova kobasica ili salama se uzorkuje mikrobiološki i naša obveza je na tržište staviti mikrobiološki ispravne proizvode’, kazala je dr. Garašanin.

Postoje metode obrade mesa kojima ono može postati ispravno

Iz PIK Vrbovca tvrde kako je u posljednjih godinu dana napravljena 61 kontrola ovlaštene inspekcije, 30 kontrola državne veterinarske inspekcije, američka inspekcija te devet audita sustava kupaca te su svi uspješno zadovoljeni.
Helga Medić iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe kazala je kako meso koje je zdravstveno neispravno termičkom obradom može postati zdravstveno ispravno. Dodala je kako postoje postupci konzerviranja mesa koji na kraju mogu dati zdravstvenu ispravnost te kako postoji toplinska sterilizacija koja uključuje toplinski tretman izuzetno visokim temperaturama koja može jamčiti da će proizvod na kraju biti zdravstveno ispravan.
Isto su potvrdili i iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. ‘Meso koje je kontaminirano salmonelom, ako je i veća kontaminacija, adekvatnom obradom može postati zdravstveno ispravno, ali valja biti vrlo oprezan i mora se provesti adekvatan proces koji će tu salmonelu onda uništiti’, rekla je dr. sc. Ivančića Kovaček iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” za
Provjereno.


MINISTARSTVO TREBA POKRENUTI ISTRAGU
Nakon ovakvih informacija iz renomirane mesne industrije PIK Vrbovec, nadležno ministarstvo poljoprivrede trebalo bi pokrenuti istragu protiv rukovodećih osoba - koje su svjesno dozvolile da u proizvodnju ide meso - koje više nije bilo za proizvodnju. A zašto je meso završilo u proizvodnji umjesto u otpadnim kantama? - Očito radi financijske dobiti.
Potrošaći tako postaju " zadnja rupa na svirali" šefova koji su gospodari odluke što je za konzumaciju kupca dobro. Ipak pokazuje se da radnici koji zarađuju mnogo manje od rukovodećih osoba u Piku još uvijek imaju savjesti, očito radi kupaca, reći kako se radi i što se s mesom i proizvodnjom radi - jer se nadaju da će netko reagirati i nadležnima reći - da se tako više ne može raditi. Margareta Zouhar Zec


22.12.2017. u 17:50 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2017 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Studeni 2024 (45)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter