AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 02.07.2016.
1.7.2013. - 1.7. 2016. TRI GODINE HRVATSKE U ČLANSTVU EU
MIRO KOVAČ , ministar vanjskih poslova RH:
ČLANSTVO U EU MORAMO KORISTITI ZA BOLJI RAZVOJ HRVATSKOGA DRUŠTVA
Monumentalno podsjećanje na Europskom trgu u Zagrebu na datum ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1.7. 2013. (mzz)
Pozdravivši veleposlanike i prisutne hrvatske ministre, neke kao i prijatelje, ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač na obilježavanju treće godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja u hotelu Westin, u uvodnom govoru na konferenciji TRI GODINE POSLIJE – SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV istakao je kako mu je čast reći nekoliko riječi i to ne samo o Schengenu kao budućem cilju Hrvatske što se tiče Europske unije, nego opčenito o tome što za Hrvatsku predstavlja EU, i što je za Hrvatsku EU predstavljala.
“ Prva poruka bi bila prva misao, da na neki način Hrvatska samostalnost , Hrvatska moderna država je u korelaciji sa idejom europskog ujedinjenja. Zašto? Kada mi pogledamo početak moderne hrvatske demokracije, onda ćemo vidjeti da smo nakon prvih slobodnih izbora imali prvo obraćanje prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Hrvatskom Saboru. On je tada rekao koja su bila prva tri cilja tada nove izabrane Hrvatske vlasti. Prvi cilj je bio “ govori Miro Kovač “ redefiniranje odnosa u onoj bivšoj Jugoslaviji , drugi cilj - novi hrvatski demokratski Ustav, koji je usvojen za Božić devedesete godine, a treći cilj je bio – uključenje, citiram, Hrvatske u europsku zajednicu i europeizacija Hrvatske. Znaći Hrvatska moderna državotvornost je povezana s idejom ulaska Hrvatske u Europsku uniju” rekao je ministar vanjskih poslova Kovač te nastavio: “ Mi smo se od početka borili za ulazak Hrvatske u EU. Mi smo imali odmah aktivnu ulogu Europske zajednice u riješavanju krize u bivšoj Jugoslaviji kada je Hrvatska bila napadnuta.” U izlaganju je te postavio nekoliko pitanja na koja je odmah i odhovorio; “ Što smo mi tada htjeli 91. godine? Bila je borba za priznanje Hrvatske! A tko ju je trebao priznati? Europska zajednica! Kada se to dogodilo? 15. siječnja 1992. Godine! Hrvatska moderna država je u korelaciji sa idejom europskog ujedinjenja. Mi smo nakon toga nastavili se boriti za uključenje Hrvatske u Europsku zajednicu. To se nije moglo ostvariti zbog rata protiv Hrvatske, Hrvatska je bila okupirana, ali smo nakon rata 2000. godine počeli aktivno raditi na uključenju Hrvatske u EU sa potpisivanjem 2001. godine Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Luxemburgu. Nakon toga smo smo predali zahtijev za članstvo 2003. godine u veljači u Ateni, postali smo kandidadti 2004. godine i započeli pregovore 2005. a završili 2011. godine” . “ Podsjetio je ministar Kovač i na povijesno razdoblje :
HRVATSKA NIJE KONKURENTNO DRUŠTVO !
“ Prije tri godine bili smo sretni u Hrvatskoj da smo završili europski put,međutim mi nismo uspjeli taj svoj uspjeh pretvoriti u neku energiju kojom bismo nastavili Hrvatsku reformirati i učiniti Hrvatsku jednim konkurentnijim i naprednijim društvom.Znači mi smo ulaskom u EU ušli u europski mainstream. Mi smo danas u europskom mainstreamu. Nismo sebe uspjeli dovoljno dobro pozicionirati u EU. To se donekle i može razumijeti, ja zbog toga nisam sretan, mi zbog toga nismo sretni, jer smo tek tri godine u EU, ali moramo početi koristit članstvo u EU za bolji razvoj hrvatskoga društva .Hrvatska je sada u europskom mainstreamu, ali Hrvatska se nedovoljno dobro razvija. Mi na ekonomskom planu
stagniramo. Gledao sam podatke, mi smo sada 8,9 % prosjeka EU . Mi smo se 9o.godina i krajem 80 . , to su bili Jugoslavenski mitovi, hvalili time kako je Jugoslavija razvijena, kako je Hvatska razvijena, kako su druge republike manje razvijene, kako su susjedi, prijatelji, kolege, Bugari, Rumunji, Mađari nerazvijeni. Danas vidimo da su svi oni Hrvatsku prešišali, osim dio zemalja, osim Rumunjske i Bugarske. Znači mi se moramo s time suočiti da mi jesmo uspjeli, moramo imati sada uspješnu priču Hrvatsku koja je bila “nigdje “ ako hočete, na političkom planu prije 27, 28 godina.Mi smo imalim šest jugoslavenskih republika. Danas je grad Zagreb glavni grad samostalne države, to su velike stvari, ali mi nismo uspjeli napraviti iskorak na planu gospodarstva. Prvo sada moramo sebe u Hrvatskoj reorganizirati, svjesni svojih predsnosti, ali i svojih mana i posvetigti se razvoju ovoga društva i napraviti Hrvatsku jednom uspješnom pričom, omogučiti svima onima koji ovdije žive da možemo od novca koji ovdije zarađujemo i uspješni i sretno živjeti.” Danas ima jako puno mladih ljudi koji su upozaravili i prošle godine, dok smo bili u oporbi . Mi smo izgubili samo prošle godine 50.000 hrvatskih državljana koji su otišli u Njemačku. To je kao da je otišlo milijun Njemaca u SAD. To su strašni podaci “ realno je zaključio hrvatski ministar vanjskih poslova Kovač.
"Prema tome, imamo dobar okvir, članica smo EU, imamo demokratsko društvo, imamo civilno društvo koje se dobro razvija, ali sada se moramo usmjeriti na moto da ono što imamo dobroga u sebi da to koristimo za bolji razvoj društva i da učinimo Hrvatsku jednim konkurentnijim gospodarstvom.”
ZA UVOĐENJE EURA GOSPODARSTVO JE PRESLABO!
“Što se tiče EU treba nam nova vizija, novi cilj, koji sada ne može biti euro. Za uvođenje eura kao monetarne valute nam je gospodarstvo nedovoljno otporno, to je moje osobno mišljenje, ja sam u to uvjeren. Sada mora biti cilj Schengen – sloboda kretanja. Zahvalan sam gospodinu Baričeviću da je predložio organiziranje današnje konferencije. Za zajedničku valutu nismo spremni, ali za Schengen možemo biti vrlo brzo spremni, na tome se već radi. No moramo biti realni na političkom planu. Sljedeće godine imamo parlamentarne izbore u Francuskoj, imamo izbor predsjednika u Francuskoj. Prema tome teško je očekivati napredak na tom planu ove i slijedeće godine. U Njemačkoj su također redovni izbori u rujnu 2017. godine tako da je moguće, čini mi se, računati s mogučnošću Schengena nakon toga 2018. godine. To je moja procjena. I na kraju dolazimo do same Europske unije. EU je suočena s trima velikim izazovima: s jedne strane dužnička kriza, migracijska kriza i sada referendum u Velikoj Britaniji.Taj referendum u Velikoj Britaniji je pokazao da postoji nezadovoljstvo građana sa funkcioniranjem Europske unije. To treba ozbiljno shvatiti, ali to nije samo problem u Velikoj Britaniji. Ako razgovarate taj problem postoji i u drugim zemljama Engleskoj, Francuskoj, a sve su to zemlje koje su utemeljile EU . Stanovništvo želi biti na neki način u EU, ali smatra da su institucije nedovoljno transparentne. Bilo to opravdano ili ne takva je percepcija u javnosti. Najlakše se oglušiti na Luxemburg, Bruxelles, Strasbour, na institucije EU. ČInjenica je da i mi u EU moramo zajedno vidjeti kako strukture možemo učiniti transparentnijima, efikasnijima. Moramo razgovarati o ovlastima u EU, što se može i mora raditi na europskoj razini? To mora biti jasniji, dobro definiran posao. U nekim segmentima mora djelovati Europska Komisija .U nekim segmentima treba prepustiti djelovanje regijama i drugim lokalnim razinama “ riječi su ministra Mire Kovača.
Miro Kovač ministar vanjskih poslova RH za govornicom u Westinu 1.7.2016 u prigodi obilježavanja tri godine od ulaska RH u EU. (mzz)
MORAMO SE EMANCIPIRATI
“ Mi u Hrvatskoj moramo pokazati da sami razmišljamo o Europskoj uniji. Moramo se osloboditi kompleksa da mi ni o čemu ne odlučujemo . Hrvatska isto tako može na neke procese utjecati. To smo pokazali za vrijeme migranstke krize, tu je puno pomogao gospodin Orepić, ministar unutarnjih poslova, kada smo sa kolegama u Austriji i Sloveniji te sa Srbijom I Makedonijom kada smo tom suradnjom pomogli da se smanji broj migranata koji pristižu u EU. Ja sam bio sa predsjednikom Vlade u Bavarskoj kada nam je gospodin Zeshuber zahvalio na našooj ulozi u riješavanju migrantske krize. Isto tako na nama je da inzistiramo na nastavku procesa širenja EU, imamom u tome Hrvatski koncenzus Želio bih da naši prijatelji Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija, imaju Europsku perspektivu, mi ćemo se na tom planu aktivno zalagati da se ta šansa može ostvariti. Dakako treba poštivati prisutne kriterije, ali mi ćemo biti taj motor, ta svajest EU, što se tiče koncepta proširenja. Na tom planu akta proširenja postoje I neke druge države koje su tako motivirane poput nas. Tu je i gospodin Vainčak iz Slovačke koja je danas 1.7. preuzela predsjedanje EU, koji je aktivan na tom planu proširenja. Ta ideja proširenja manje je zanimljiva večim zemljama članicama EU, ali sve u svemu mi ćemo biti ti koji će se brinuti da se ove zemlje na jugoistoku ne zaborave. Na kraju krajeva imamo tamo i Hrvata koji su jedan od tri naroda koji su ustavotvorni i tu ćemo nastojati pomagati.Imamo tri godine članstva u EU. Puno toga smo napravili. Ta ideja članstva je nas hranila devedesetih godina i u prošlom desetljeću na planu društvenih promjena. Sada moramo sebe emancipirati i vidjeti kako Hrvatska može profitirati od svoga članstva i kako može pomoći zemljama na jugoistoku.”
Ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač (mzz)
“ JA vjerujem u budućnost EU bez obzira na referendum u Velikoj Britaniji,bez obzira na sve one snage koje idu u razaranje europskog projekta”. Tim je riječima ministar kobač završio svoj prigodni govor povodom obilježavanja tri godine otkako je Republika Hrvatska u punopravnom članstvu Europske unije. ( mzz)
| < | srpanj, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter