Jezični savjetnik

< travanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

09.04.2005., subota

Pljuvanje po tradiciji (2)


Napisat ću ovdje i jedan jezični post, kako ne bi ispalo da to izbjegavam. Povod je smrtonosna bolest koju karakterizira opće slabljenje imonološkog sustava. Ili kraće AIDS, odnosno sida.

Naime, prepirem se s urednikom zbog naslova, jer zastupam mišljenje da je u hrvatskoj jezičnoj tradiciji francuski naziv dulje prisutan, i da ne treba mijenjati nešto što je uobičajeno. Jest, engleski jezik mnogo je utjecajniji i izuzmemo li sjevernokineski ili mandarinski, govori ga najviše ljudi na kugli zemaljskoj. Opet, to nije nikakav argument.

Uzmimo, recimo, gradove. Nisam primijetio da je ikome palo na pamet ukinuti imena kao što su Beč, Šangaj, Tokio ili Peking. Unatoč tome što spomenuta mjesta i Englezi i izvorni govornici - posve drukčije pišu.

Drugi je par opanaka pravopis, koji zahtijeva da se te imenice pišu etimološki. I trebale bi se, da se razumijemo, ali one koje u dosadašnjoj praksi nismo pisali fonetski. To pak otvara problem nesustavnosti. Spomenimo, primjerice, mađarske ili turske nogometne klubove. Ispočetka smo pisali Ferencvaroš, Bešiktaš, Galatasaraj, išli smo u Pečuh po salamu i sir, a danas sva ta imena uglavnom pišemo drukčije. I - pogrešno.

Idemo dalje... Za Hrvate Hamburg se nalazi na Labi. Laba izvire u Češkoj, a završava u Njemačkoj, gdje utječe u Sjeverno more. U Češkoj se zove Laba, u Njemačkoj Elbe, a u nas cijelim tokom - Laba.

Zašto? Zbog višestoljetne tradicije i povijesnih kontakata. Kada je riječ o tako velikim rijekama koje poznajemo stoljećima, za njih imamo svoje nazive. Rijeci Neckar, pritoku Labe, nećemo nadijevati hrvatsko ime. Nećemo ni Mississippiju. Međutim, Rajnu, Majnu, Dnjepar, Labu i Tiber pisat ćemo onako kako se tradicionalno zovu u hrvatskim tekstovima (osim u atlasima, gdje, naravno, treba pisati imena rijeka onako kako se pišu u pojedinim zemljama kroz koje teku).

Ne treba izmišljati rijeku koja bi se zvala Elba. Zašto tu rijeku tradicionalno zovemo Labom, objasniti se može i time što su naši studenti tehničke i prirodne znanosti tradicionalno studirali u Pragu, pa i time što su Hrvati u 19. stoljeću davali prednost slavenskim nazivima pred germanskima.

U novinama imamo Rim, Budimpeštu, Pariz, Solun i Prag, a ne Romu (Rome), Budapest, Paris, Saloniku i Prahu (ili, još gore, Prague). I ne budemo li se, gdje ih ima, služili tim tradicionalnim hrvatskim nazivima, istočnom bi nam granicom jednoga dana mogla teći rijeka - Danube. A to bismo i zaslužili, kad poštujemo tuđe - zanemarujući i podcjenjujući svoje.


Neka vas ne zbunjuje naslov: prenio sam prosinački post s drugoga bloga, da bi mi poslužio kao svojevrsni nastavak.

Jer, sinoć sam na poslu imao sličnu raspravu, zbog teksta o Papi. Problem je, naime, bilo pisanje poljskih gradova. One poznatije, poput Varšave i Krakova, tradicionalno pišemo fonetski, što dovodi ljude u dvojbu, osobito kad u istoj rečenici imamo naselje poput Wadowica, koje prenosimo onako kako ga pišu njegovi stanovnici. Zašto? Posrijedi je mjesto manje poznato u našoj svijesti i jezičnom sustavu, za koje nema uporišta da ga pišemo Vadovice, jednostavno zato što ga nikad nismo tako pisali. A takvih slučajeva ima i drugdje - Beč će kod nas uvijek biti Beč, bez obzira na to što ćemo sva ostala austrijska mjesta pisati etimološki, odnosno nazivati izvornim imenom. I to nije razlog da jezik nazivamo nesustavnim, jer ima daleko većih - i neriješenih! - problema, niti da izvodimo analogije s New Yorkom, Bonnom ili drugim gradovima čija imena potječu iz neslavenskih jezika i koje naši preci nikad nisu spominjali.

- 11:49 - Prokomentiraj (14) - Ispiši - #