Jezični savjetnik

< veljača, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

07.02.2005., ponedjeljak

O jeziku i standardu općenito


Svaki je standardni jezik uređen sustav, kome pravila omogućuju da zadovolji dvije osnovne potrebe: težnju za funkcionalnom polivalentnošću (Težak) - što znači osposobljenost jezika da suvereno govori o cjelokupnom univerzumu, stvarnom i zamislivom, o stanjima i zbivanjima iz prošlosti, sadašnjosti i pretpostavljive budućnosti - te težnju za elastičnom stabilnošću, što pak upućuje na normiranost jezičnih mijena (nastalih zbog prve težnje), koja onemogućuje kratke spojeve i omogućuje široj zajednici osnovu neophodnu za razumijevanje.

Kada bi naime svatko po svom osjećaju u jezik unosio što želi, za relativno kratko vrijeme svi bismo izgubili sposobnost da govorimo i mislimo o istome. Prije četrdesetak godina, primjerice, čovjek se spustio na Mjesec, i tako je nastala metafora alunirati. A ona je svima bila razumljiva zato što je nastala analogijom, iz već poznatog oblika aterirati. Kada bismo, međutim, išli dalje - jer u jeziku postoji ta tvorbena mogućnost - pa skovali lekseme kao što su amarsirati ili avenerirati, njima bi se standardni jezik opirao sve dok se ne pojavi praznina u sustavu koja bi doista opravdala potrebu za novom riječi, s obzirom na to da već imamo barem tri pojma koja približno opisuju tu pojavu, i istog su značenja. Čemu onda četvrti? Pjesnička sloboda? U redu, ali nisu to iste stvari.

Hrvatski jezik zapravo se počeo standardizirati 1604. godine, kada je u Rimu objavljena Kašićeva gramatika. To su začeci i zameci jezičnoga standarda. Što se štokavskog narječja tiče, ona je počela kasnije, u 19. stoljeću, premda je vrijedni i učeni Bartol (i kao leksikograf i kao gramatičar) osim materinskog čakavskog obrađivao i taj dijalekt, stvorivši tako svojevrsnu filološku dopunu svoga djela.

Naš jezični korpus čine dakle tri narječja. I posve je nebitno što su rječnici iz 16. stoljeća poput Vrančićeva ili iz 17. odnosno 18. kao što su Habdelićev, Patačićev i Belostenčev čakavski odnosno kajkavski, a ne štokavski (prvi je bio Mikaljin 1649., a 1728. objavljen je i Della Bellin, no oba s izrazito dalmatinskim utjecajima). Oni su hrvatski. A bez leksikografije nema ni standardizacije. Kod nas je taj proces počeo prije nego kod ostalih južnoslavenskih naroda, i upravo zbog toga mogli smo poslije imati visokorazvijenu petrarkističku i baroknu poeziju, pisanu narodnim, govornim jezikom. Do tog je trenutka, može se slobodno reći, i naša književnost u svemu pratila europsku, odnosno svjetsku, a u mnogo čemu ju je i nadmašila. A od 18. stoljeća i prosvjetiteljstva počinje naše dvostoljetno kaskanje.

- 18:18 - Prokomentiraj (3) - Ispiši - #