http://rigijev.blog.hr

ponedjeljak, 19.10.2015.

Negativan stav prema životu - negativni utjecaji na zdravlje, sreću i blagostanje

"Gotovo svi bolni osjećaji imaju svoj izvor u pogrešnom načinu gledanja na stvarnost. Kada iskorijeniš pogrešne stavove, patnja prestaje. " - Buddha

Svakodnevni destruktivni razgovor sa samim sobom
Velik broj osoba sklono je u različitim situacijama djelovati samo-uništavajuće.

Sebi šalju poruke tipa;
Ne mogu….
Nemam ono što mi je potrebno….
Ja ću propasti….
Osuđen sam na poraz…..
Neću uspjeti……

Ovo smanjuje naše povjerenje u pozitivan ishod, produktivnost i otežava potencijalni uspjeh. Zamisli da ti tvoj najbolji prijatelj svakodnevno šalje poruku "Ti nisi dovoljan dobar, ti nećeš uspjeti, ti to ne možeš". Da li bi zadrzao prijateljski odnos sa osobom koja te svakodnevno zasipa negativnom izjavama. Ako je odgovor ne, zašto to onda radimo sebi samima?

Želimo li uistinu biti sebi najbolji prijatelj onda je nedopustivo na takav način razmišljati.

Negativne pretpostavke
Kronično nesretne osobe sklone su negativnom razmišljanju neovisno dali razmišljaju o zahlađenju vremena i padu temperature ili plaćanju računa. Način na koji razmišljamo uvelike je određen okolnostima i životnim iskustvom. Hoće li dominirati negativno ili pozitivno iskustvo to prije svega ovisi o nama. Dali ću kišni dan doživjeti kao promjenu vremena koja je priroda slijed vremenskih prilika ili neprilika ili plaćanje računa kao obavezu koja je neizostavni dio svakodnevnice ovisi izričito o svakome pojedincu i okolnostima u kojima se zatekao.

Negativna usporedba s drugima
Uspoređivati se sa drugima nema previše smisla. Često smo u iskušenju da se uspoređujemo sa osobama koje imaju bolje materijalne uvijete, viši standard, bolja postignuća. Brojne studije pokazuju da kada želimo imati ono što drugi imaju a to ne posjedujemo da nas u konačnici obuzima ljubomora i zavist. Negativna društvena usporedba može biti izvor stresa, tjeskobe i depresije.

Negativno proživljavanje prošlosti
Mudri pojedinci su nas kroz povijest učili da učimo iz prošlost ali da pri tome pazimo da se u njoj ne zaglavimo. Ponekad nas životne okolnosti i poteškoće koje smo imali u nekom životnom razdoblju sprječavaju da prepoznamo svoje prave potencijale i prilike koje su na vidiku. Ono što se dogodilo ne možemo više promijeniti, ono što će se dogoditi možemo oblikovati i na to utjecati.

Goethe je jednom prigodom izjavio "Ništa ne vrijedi više nego ono što je danas.", nemojte živjeti u prošlosti, napravite najbolji izbor danas i krenite dalje.

Odgovornost drugih
Kronično nesretne osobe mišljenja su da su drugi odgovorni za njihove nevolje. Disfunkcionalni roditelji, negativni odnosi, soci-ekonomske poteškoće ili druge životne poteškoće čest su razlog njihovog nezadovoljstva i neuspjeha. Istina je da život nije zabava i da nosi mnoge poteškoće, patnju i krize ali to nije razlog da sebe sagledavamo u kontekstu žrtve. Nemojmo zaboraviti da osobe koje su na meti naše krivnje najmanje brinu kako se osjećamo. U konačnici kako se osjećamo, ljudi iz naše okoline mogu opravdati, razumjeti i prihvatiti ali oni nam ne mogu pomoći da budemo sretni, zdravi i uspješni.

Samo-krivnja
Svi mi griješimo u životu, netko više netko manje. Ljudi nisu bezgrešni. Kada se osvrnemo na pojedine životne događaje uvijek bi mogli pronaći razloge zašto smo sa nekim postupcima više ili manje zadovoljni. Kronično nesretne osobe imaju potrebu samo okrivljavati sebe, za većinu životnih situacija. Biti milosrdan prema sebi, nužno je i potrebno kako bi izbjegli mogućnost da u nekom trenutku postanemo kronično nesretna osoba.

Strah od (ne)uspjeha i pogreške
Strah od (ne)uspjeha i pogreške većinom su povezani sa perfekcionizmom. Ima pojedinaca koji stavljaju ogroman teret na svoja krhka leđa tražeći od sebe da uspiju po svaku cijenu. Visoki standardi su učinkovit alat za poticanje motivacije ali isto tako mogu biti ubojito sredstvo. Važno je razumjeti i prihvatiti da nitko od nas nije savršen neovisno o vještinama koje posjeduje.

Bolesti se dijele na akutne i kronične, biti akutno nesretan još je donekle razumljivo i prihvatljivo no nemoj si dopustiti da akutno stanje preraste u kronično.

originalni clanak na: http://www.ordinacija.hr/zdravlje/kolumna/procitajte-7-negativnih-misli-kronicno-nesretnih-osoba/

Oznake: Zdravlje, sreća, blagostanje, psihologija, lifecoaching, samokontrola, optimizam, pesimizam, misli, negativnost

19.10.2015. u 11:04 • 0 Komentara • Print • #

nedjelja, 03.08.2014.

Koliko vremena je potrebno za usvajanje nove navike?

Koliko puta ste pokušavali promijeniti neke životne navike: prestati pušiti, početi vježbati, doručkovati ujutro prije posla - i nakon nekog vremena zaključili kako to nije za vas? Mnogi vrlo brzo odustanu pod izlikom kako ne mogu usvojiti novo željeno pravilo.
Ukoliko ste se prepoznali u tom scenariju, jeste li razmislili koji je razlog vašeg neuspjeha i jeste li stvaranju nove navike posvetili dovoljno vremena?
Istraživanje je pokazalo kako je u prosjeku potrebno otprilike dva mjeseca, točnije – 66 dana da bi se stvorila nova navika, a zanimljivo je otkriće kako povremeno posustajanje od nove željene navike ne utječe na njen konačan ishod.
Drugim riječima, ukoliko želite stvoriti naviku da svako jutro doručkujete, za to će vam trebati oko dva mjeseca i ukoliko u tom periodu nekoliko puta i preskočite doručak, to neće imati apsolutno nikakav utjecaj na željeni ishod.
Dakle, ne trebate se osjećati krivima ukoliko ste pokušali sa stvaranjem nove navike nekoliko tjedana i niste uspjeli. Tajna je u upornosti i dosljednosti.
Imajte na umu i da povremeni odmaci od onoga što uistinu želite neće utjecati na konačan ishod – jer stvaranje novih navika nije događaj, nego dugotrajan proces koji zahtijeva malo više pažnje i vremena, točnije 66 dana.

Oznake: navike, Zdravlje, odvikavanje

03.08.2014. u 11:00 • 0 Komentara • Print • #