http://rigijev.blog.hr
ponedjeljak, 19.10.2015.
Negativan stav prema životu - negativni utjecaji na zdravlje, sreću i blagostanje
"Gotovo svi bolni osjećaji imaju svoj izvor u pogrešnom načinu gledanja na stvarnost. Kada iskorijeniš pogrešne stavove, patnja prestaje. " - Buddha
Svakodnevni destruktivni razgovor sa samim sobom
Velik broj osoba sklono je u različitim situacijama djelovati samo-uništavajuće.
Sebi šalju poruke tipa;
Ne mogu….
Nemam ono što mi je potrebno….
Ja ću propasti….
Osuđen sam na poraz…..
Neću uspjeti……
Ovo smanjuje naše povjerenje u pozitivan ishod, produktivnost i otežava potencijalni uspjeh. Zamisli da ti tvoj najbolji prijatelj svakodnevno šalje poruku "Ti nisi dovoljan dobar, ti nećeš uspjeti, ti to ne možeš". Da li bi zadrzao prijateljski odnos sa osobom koja te svakodnevno zasipa negativnom izjavama. Ako je odgovor ne, zašto to onda radimo sebi samima?
Želimo li uistinu biti sebi najbolji prijatelj onda je nedopustivo na takav način razmišljati.
Negativne pretpostavke
Kronično nesretne osobe sklone su negativnom razmišljanju neovisno dali razmišljaju o zahlađenju vremena i padu temperature ili plaćanju računa. Način na koji razmišljamo uvelike je određen okolnostima i životnim iskustvom. Hoće li dominirati negativno ili pozitivno iskustvo to prije svega ovisi o nama. Dali ću kišni dan doživjeti kao promjenu vremena koja je priroda slijed vremenskih prilika ili neprilika ili plaćanje računa kao obavezu koja je neizostavni dio svakodnevnice ovisi izričito o svakome pojedincu i okolnostima u kojima se zatekao.
Negativna usporedba s drugima
Uspoređivati se sa drugima nema previše smisla. Često smo u iskušenju da se uspoređujemo sa osobama koje imaju bolje materijalne uvijete, viši standard, bolja postignuća. Brojne studije pokazuju da kada želimo imati ono što drugi imaju a to ne posjedujemo da nas u konačnici obuzima ljubomora i zavist. Negativna društvena usporedba može biti izvor stresa, tjeskobe i depresije.
Negativno proživljavanje prošlosti
Mudri pojedinci su nas kroz povijest učili da učimo iz prošlost ali da pri tome pazimo da se u njoj ne zaglavimo. Ponekad nas životne okolnosti i poteškoće koje smo imali u nekom životnom razdoblju sprječavaju da prepoznamo svoje prave potencijale i prilike koje su na vidiku. Ono što se dogodilo ne možemo više promijeniti, ono što će se dogoditi možemo oblikovati i na to utjecati.
Goethe je jednom prigodom izjavio "Ništa ne vrijedi više nego ono što je danas.", nemojte živjeti u prošlosti, napravite najbolji izbor danas i krenite dalje.
Odgovornost drugih
Kronično nesretne osobe mišljenja su da su drugi odgovorni za njihove nevolje. Disfunkcionalni roditelji, negativni odnosi, soci-ekonomske poteškoće ili druge životne poteškoće čest su razlog njihovog nezadovoljstva i neuspjeha. Istina je da život nije zabava i da nosi mnoge poteškoće, patnju i krize ali to nije razlog da sebe sagledavamo u kontekstu žrtve. Nemojmo zaboraviti da osobe koje su na meti naše krivnje najmanje brinu kako se osjećamo. U konačnici kako se osjećamo, ljudi iz naše okoline mogu opravdati, razumjeti i prihvatiti ali oni nam ne mogu pomoći da budemo sretni, zdravi i uspješni.
Samo-krivnja
Svi mi griješimo u životu, netko više netko manje. Ljudi nisu bezgrešni. Kada se osvrnemo na pojedine životne događaje uvijek bi mogli pronaći razloge zašto smo sa nekim postupcima više ili manje zadovoljni. Kronično nesretne osobe imaju potrebu samo okrivljavati sebe, za većinu životnih situacija. Biti milosrdan prema sebi, nužno je i potrebno kako bi izbjegli mogućnost da u nekom trenutku postanemo kronično nesretna osoba.
Strah od (ne)uspjeha i pogreške
Strah od (ne)uspjeha i pogreške većinom su povezani sa perfekcionizmom. Ima pojedinaca koji stavljaju ogroman teret na svoja krhka leđa tražeći od sebe da uspiju po svaku cijenu. Visoki standardi su učinkovit alat za poticanje motivacije ali isto tako mogu biti ubojito sredstvo. Važno je razumjeti i prihvatiti da nitko od nas nije savršen neovisno o vještinama koje posjeduje.
Bolesti se dijele na akutne i kronične, biti akutno nesretan još je donekle razumljivo i prihvatljivo no nemoj si dopustiti da akutno stanje preraste u kronično.
originalni clanak na: http://www.ordinacija.hr/zdravlje/kolumna/procitajte-7-negativnih-misli-kronicno-nesretnih-osoba/
Oznake: Zdravlje, sreća, blagostanje, psihologija, lifecoaching, samokontrola, optimizam, pesimizam, misli, negativnost
ponedjeljak, 02.12.2013.
Kako pobijediti negativne misli - sedam koraka do promjene
Što nije u redu sa mnom? Što će se dogoditi ako...? Kako ću se izvući? Odakle mi novac?
Važna lekcija koju čovjek treba naučiti kako bi se oslobodio tjeskobe jest da je budućnost neizvjesna te da od razmišljanja o mogućim patnjama i problemima nema koristi.
Nitko ne voli neizvjesnost, no ako se prepustimo tjeskobi i strahu zbog onoga što bi se moglo dogoditi, to će blokirati ispravno odlučivanje te ćemo preuveličavati rizike.
Neizvjesnost, strah od gubitka i zdravstveni problemi samo su neki od okidača tjeskobe te ljudi lako upadaju u zamku samoosuđivanja, straha i nesigurnosti. U tom začaranom krugu lako podlegnu strahu od sebe ili imaginarnih opasnosti.
Prvo treba shvatiti što se događa, identificirati pravoga sebe te shvatiti kako unutarnji nemir samo stvara nove probleme i strahove. Iz tog kruga izlazi se ako čovjek počne objektivno promatrati probleme; prati što ga vodi anksioznosti te bilježi negativne stavove, koje ubuduće trebate izbjegavati.
Zabilježi negativna razmišljanja, pa nakon nekog vremena provjeri što je zaista pošlo po zlu, a što suprotno od očekivanja.
Stvari treba dočekati otvorena uma te shvatiti da se može dogoditi i nešto pozitivno.
Premjesti misli od problema prema rješenju.
Postavi si četiri pitanja i nauči kako pobijediti negativne misli.
Što ne valja sa mnom?
Pitanje proizlazi iz osobne nesigurnosti i sumnje u sebe. Zapitaj se zašto se bavis tim pitanjem. Razmisli o odgovoru “sve je u redu sa mnom”.
Što će se dogoditi?
Pitanje predstavlja strah od budućnosti, nepovjerenje, sumnju. Nikad ne znamo što će se dogoditi, no umjesto da se brinemo zbog toga, treba živjeti u sadašnjosti. Budućnost je svima nepoznata, a brigom i strahom samo ćemo stvoriti fantome, hipotetske mogućnosti i najgore scenarije. Oni nestaju čim preusmjerimo pozornost na sadašnjost.
Kako ću se izvući?
Ovo pitanje dolazi od osjećaja da smo zarobljeni. Sumnjama blokiramo kreativne tokove. Panika nas neće dovesti do rješenja. Čim se riješimo straha, otvorit će se kanali kojima putuju rješenja.
Odakle mi novac?
Na površini, riječ je o financijama. No pitanje dolazi iz osjećaja da nas novac štiti od gubitka kontrole. Umjesto da se bavimo novcem, vrijeme je da stvorite sigurno mjesto u sebi. Prvi je korak da shvatimo kako novac nije izvor sigurnosti (osim ako nemam za osnovne životne potrebe). Razumna količina novca nedvojbeno je jamstvo, ali osjećat ću se sigurno kad to osjetim u sebi.
Sedam koraka do promjene
1. Pretvori problem u skup racionalno posloženih zadataka.
Napravi plan. Zapiši korake koje možes poduzeti da se stvari okrenu na bolje. Odredi prioritete, odnosno redoslijed aktivnosti.
2. Pronađi zdravu vanjsku perspektivu
Treba nam provjera plana – obrati se nekome u koga imas povjerenje, po mogućnosti osobi koja ima osobine koje želis steći. Raspravi praktične stvari koje namjeravas učiniti, poslušaj savjete. Ne traži savjetnika koji će ti reći „učiniti to“, ili će te samo tješiti i pokazati razumijevanje za tvoje strahove. Traži nekoga tko istinski suosjeća i može potvrditi je li mu tvoj plan ok, ili bi dodao i neke izmjene.
3. Ne vraćaj se na staro
Svi ljudi imaju sklonost da nastave raditi ono na što su navikli. Teškoća je u tome što nam je trenutna situacija poznata i previše je lako prepustiti se navici. To može promijeniti samo stvaranje novih navika. Dakle, ako osjetis da se vraćas na staro, zastani i reci samome-moj sebi: „Tako sam i došao-la do problema, od toga nema koristi“. Sigurno će to trebati ponoviti više puta, ali je produktivno. S vremenom će sve više mentalne energije biti posvećeno novim taktikama.
4. Otpusti uvjerenja i stari način razmišljanja i budi otvorena uma.
5. Preuzmi punu odgovornost
Naši umovi stvaraju našu stvarnost. Nakon što se suočimo s ovom činjenicom, to može biti porazno. Svi potajno nastojimo pobjeći od odgovornost za stvaranje situacija u kojima se nalazimo i ne želimo se suočiti s bolnom istinom da je to rezultat našeg djelovanja. Naši umovi nam služe za projektiranje krivnje i osude drugih, umjesto da razmislimo o tome što sami sebi ponekad radimo. Moć da stvorim svoju stvarnost, koja počinje izgradnjom sebe kao zrele osobe, otvara mi put do najvećih životnih radosti.
6. Razvij višu viziju svog života
Ako imam viziju za dugoročno ispunjenje koju slijedim, postići ću više.
7. U potpunosti iskoristite svoje uspjehe
Ne treba samo preuzimati odgovornost za loše stvari u našem životu – odgovorni smo i za ono dobro.
Slavi svoje uspjehe družeći se s ljudima koji su dobri uzori.
Moguce je stvaranje osobne stvarnosti. Porebno je shvatiti i usvojiti cinjenicu kako uvijek postoji rješenje te da um, koji može stvoriti toliko patnje, ima beskonačan potencijal za stvaranje suprotnog efekta.
Oznake: navike, brige, tjeskoba, optimizam, novac, uspjeh, strahovi, negativne emocije, transformacija
