Sreća dolazi u toliko različitih oblika da ju je teško definirati
Sreća dolazi u toliko različitih oblika da ju je teško definirati.
Nesreću, s druge strane, lako je definirati. Odmah ju prepoznate čim ju vidite i definitivno znate kad vas obuzme, prenosi Business Insider.
Nesreća je pogubna za sve oko vas. Kao pasivno pušenje.
Poznata 'Terman studija' sa Stanforda pratila je ispitanike čak 8 desetljeća i otkrila da je bivanje s nesretnim ljudima povezano s lošijim zdravljem i kraćim životnim vijekom.
Sreća je mnogo manje povezana s životnim okolnostima nego vam se možda čini.
Sveučilište u Illinoisu ustanovilo je da su ljudi koji zarađuju najviše (više od 10 milijuna dolara godišnje) tek malo sretniji od onih koji zarađuju prosječno. Dovoljno, ali prosječno.
Životne okolnosti ne utječu jako na sreću jer je sreća zapravo u vašim rukama, to je proizvod vaših navika i pogleda na život.
Psiholozi sa Sveučilišta Kalifornija koji su proučavali sreću, ustanovili su da genetika i životne okolnosti utječu tek na 50 posto nečije sreće. Ostatak je u potpunosti na vama.
Kako je rekao Benjamin Franklin: 'Ustav ljudima omogućuje pravo da slijede sreću. No na njima je da ju sami ulove.'
'Nesretne' navike
Kad su ljudi nesretni, teško je biti i u njihovoj blizini, a kamo li raditi s njima. Nesretnost odbija druge ljude i stvara začarani krug koji vas sprečava da postignete sve ono za što ste sposobni.
Nesreća (zapravo 'nesretnost') vas može uhvatiti nespremne. Toliko toga u vašoj sreći određeno je vašim navikama (u mislima i radnjama), da biste ih trebali pažljivo motriti i paziti da ne potonu u bezdan.
Neke navike vode 'nesretnosti' više nego neke druge. Posebno biste trebali biti oprezni prema ovih 10 navika koje vas čine najnesretnijima:
1. Čekate na budućnost
Jedan od najlakših načina da zapadnete u nesretno stanje je da stalno sebi govorite: 'Bit ću sretan kad…' (može to biti bilo što: kad me unaprijede, kad budem zarađivao više, kad uđem u novu vezu…). Takvo razmišljanje stavlja prevelik naglasak na okolnosti, a promijenjene okolnosti ne vode do sreće.
Nemojte provesti čitav život čekajući na nešto što provjereno nema nikakav učinak na vaše raspoloženje. Umjesto toga, fokusirajte se na to da budete sretni sada, u ovom trenutku, jer budućnost nam nitko ne garantira.
2. Trošite previše vremena i truda na prikupljanje 'stvari'
Ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu osjećaju značajno povećanje sreće kad se njihove financijske prilike poprave, no taj osjećaj rapidno pada nakon što se počne zarađivati više od 20.000 dolara godišnje. Postoji cijelo more istraživanja koja su pokazala da materijalne stvari ne usrećuju čovjeka.
Ako razvijete naviku trčanja za predmetima, vjerojatno ćete postati nesretni jer, nakon razočaranja koje nastupa nedugo nakon što ste stvari nabavili, ubrzo ćete shvatiti da ste jureći za predmetima propustili šansu biti sretni zbog pravih stvari poput prijatelja, obitelji i hobija.
3. Stalno ste kod kuće
Kad se osjećamo nesretno, običavamo izbjegavati druge ljude. Ovo je velika greška jer je druženje, čak i kad u njemu ne uživate, jako dobro za vaše raspoloženje.
Svi imamo dana kad bismo se najradije zavukli pod dekicu i ne komunicirali ni sa kima, no važno je razumjeti da taj trenutak može postati tendencija koja pak može razoriti raspoloženje. Prepoznajte trenutak kad vas loše raspoloženje čini nedruštvenim, prisilite se izaći iz kuće i odmah ćete primijetiti razliku.
4. Od sebe pravite žrtvu
Nesretni ljudi imaju početni stav da je život težak i da ga se ne može kontrolirati. Drugim riječima, 'život me proganja i ja u vezi s tim ništa ne mogu napraviti.' Problem s takvim stavom je u tome što njeguje osjećaj bespomoćnosti, a ljudi koji se osjećaju bespomoćno, neće ništa poduzeti kako bi popravili stvari.
Iako svatko ima pravo tu i tamo se osjećati loše, važno je prepoznati kad taj osjećaj mijenja kako gledate na život. Vi niste jedina osoba kojoj se događaju loše stvari i vi doista imate kontrolu nad svojom budućnošću sve dok ste voljni nešto poduzeti.
5. Pesimizam
Ništa ne potiče nesretnost kao pesimizam. Problem s pesimističnim stavom, osim što pogubno djeluje na vaše raspoloženje, je da s vremenom postaje samoispunjujuće proročanstvo: ako očekujete loše stvari, vjerojatnije je da će vam se loše stvari i dogoditi.
Pesimistične misli je teško odagnati ako ne uvidite koliko su nelogične. Prisilite se pogledati činjenice i uvidjet ćete da stvari nisu tako loše kao što se čine.
6. Prigovaranje
Prigovaranje je samo po sebi problematično kao i stav koji sa sobom povlači. Prigovaranje je ponašanje koje samo sebe hrani. Ako stalno govorite – i samim time mislite – loše stvari, reafirmirate svoja negativna vjerovanja.
I dok pričanje o stvarima koje vas tište može učiniti da se osjećate bolje, postoji linija između terapeutskog prigovaranja i podgrijavanja nesretnosti. Osim što vas čini nesretnim, prigovaranje odbija druge ljude.
7. Preuveličavanje
Loše stvari se svima događaju. Razlika je u tome što sretni ljudi u njima vide ono što one jesu – privremene nezgode – dok nesretni ljudi bilo što negativno vide kao daljnji dokaz da ih život sustiže.
Sretna osoba je uznemirena ako joj, recimo, netko ogrebe auto na parkiralištu, no gleda na to na pravi način: 'Ah kakva nezgoda! No, srećom, nije ništa ozbiljnije.'
Nesretna osoba, s druge strane, to će koristiti kao dokaz da im je čitav dan, tjedan, mjesec, možda čak i čitav život, upropašten.
8. Guranje problema pod tepih
Sretni ljudi su odgovorni za svoje postupke. Kad naprave grešku, znaju da su sami krivi. Nesretni ljudi na greške i probleme gledaju kao na prijetnju pa ih pokušavaju sakriti. No problemi postaju veći ako se ignoriraju.
Što više izbjegavate suočavanje s problemima, to više se čini da vi na njih nemate nikakav utjecaj, zbog čega ste opet na početku i osjećate se kao žrtva.
9. Ne poboljšavate se
S obzirom na to da su nesretni ljudi pesimisti i osjećaju manjak kontrole, imaju tendenciju da samo sjede i čekaju da im se život jednostavno dogodi.
Umjesto da postavljaju ciljeve, uče i poboljšavaju se, oni stagniraju i čude se zašto se stvari nikad ne mijenjaju.
10. Pokušavate biti kao drugi
Ljubomora i zavist su potpuno nekompatibilni sa srećom, pa ako se stalno uspoređujete s drugima, vrijeme je da prestanete.
U jednoj studiji, većina ispitanika je rekla da bi bili zadovoljni ako bi dobivali manje novca ukoliko bi manje novca dobivali i svi ostali. Budite svjesni ovakvog načina razmišljanja jer vas neće usrećiti. Štoviše, imat će potpuno suprotan učinak.
Oznake: sreća, psihologija, life coaching
Bilo bi dobro kad bismo mogli obaviti puno stvari a pritom biti u ravnotežu između posla i života.
Oznake: life coaching, osobna sreča, produktivnost, fokus, ravnoteža, unutarnji mir, balans
Lijecenje patnje koju sami sebi stvaramo
Kako pronaci srecu, mir i ljubav? Sa svojih pet cula odn osjetila. Kada si s nekim ili u nekoj situaciji otvori svoje oci – gledaj, slusaj, dodirni, njusi i probaj – kusaj. Dakle potpunim promatranjem u datom trenutku cemo vremenom pronaci ono sto trazimo. Jer to je, najcesce, vec tu negdje blizu nas.
Patnja nas sprecava da cjelovito volimo, svim svojim bicem. Kada ne bismo patili, volili bismo. I obrnuto.
Sta je uzrok patnje? Mentalna aktivnost. Patnja je proizvod misli. To su nas naucili. Uvijek sam se pitao sto je nastalo prvo? Srcedrapajuce pjesme ili slomljena srca. Neko, slomljena srca, je tako dozivio i potom opisao svoje iskustvo da smo i mi povjerovali da se i nama treba dogadjati isto. Romantizirani sentimenti koji su rezultirali patnjom? I tako smo odlucili da, kada nam se odredjene stvari dogadjaju, patimo.
Mi ne vjerujemo u objektivne stvari nego u nase ideje o njima
Um sudi, procjenjuje, isvodi zakljucke o stvarima, ljudima i dogadjanjima.
Kada um ne prosudjuje, nema patnje jer nema ni emocija. Postoji samo cista radost. Svi smo mi u odredjenim trenucima svog zivota osjetili ovu radast.
Oslanjajuci se na mentalne konstrukcija ostajemo robovi rezona.
Filteri uma
Strahovi, zelje, odnosi, uvjeranja, navike i uslovljenosti vrse selekciju onoga sto opazamo nasim culima. Mi “vidimo” stvari, dogadjaje i ljude oko sebe pod utjecajem nasih pred-ubjedjenja. Tako umjesto nekoga vidimo nasu sliku o njemu. Ljudi neprestano propustaju stvarnost kroz svoje filtere, svoja vrednovanje i zelje. Uporno se drze toga kako su neke stvari pozeljne a neke nepozeljne, ispravne ili pogresne. No one su onakve kakve su.
Svijest
Sto je svijest? To je sposobnost da promatramo nacin na koji filtriramo stvarnost, umjesto da se ogranicimo na sliku koju pravimo od iste stvarnosti.
Zato je potrebno sljedece:
- Biti svjestan postojanja filtera
- Spoznati kako umjesto na stvarnost reagiramo na sliku stvorenu u umu
- Shvatiti da je sve pohranjeno u nasem umu privremeno - filteri se mijenjaju
- Da to sto gleda kroz filter nastao na mentalnim konstrukcijama nismo mi
- Biti promatrac koji, svjestan ove iskrivljene percepcije, putem koristenja cula vidi ono sto stvarno jeste ovdje is sad
Sloboda pokazivanja osjecanja
Korijen svih psiholoskih problema je u inhibiciji, u zabrani. U cemu se razlikuje ‘normalna’ osoba od zdrave? Normalna osoba zivi po drustveno priznatim normama. Zdrava osoba je kao divljak; ako je sretna, to pokazuje na takav nacin da to svi vide i cuju. Zdrava je, ali nije drustveno prilagodjena. Kako sacuvati svoje bazicno emocionalno zdravlje, a istovremeno se prilagoditi zahtijevima drustva?
Osnova zivota je emocija. U djungli prezivljavaju oni oblici koji znaju da se krecu i ubijaju. Uctiva i inhibirana osoba se krije iza drveta i ceka svoju smrt. Ona zatvara u sebe svoje strahove. Ljudski rod ne bi prezivio da je bio inhibiran. Njegovi preci pripadaju hrabroj vrsti.
Jaka osoba se formira po parametrima logike i konformizma. Ona zna izraziti osjecanja i komunicirati s njima. Suprotno njima neke su osobe neprozirne kao mutna voda. Sposobnost da izrazite svoje emocije odredjuje da li ste zdravi ili inhibirani. Djeca su autenticna jer ostavljaju slobodan protok emocija. Iskreno djetinjstvo je sretno djetinjstvo. Ako su neko dijete ili adolescent onemoguceni u tome, posljedica je da se u kasnim godinama, kao vec odrasli ljudi, ponasaju kao djeca. Novorodjence dolazi slobodno na svijet. Sputavati ga – vezivati pocinju roditelji i okolina. I cesto se dijete vise nikada ne oslobodi.
Jasu li vasi lanci cvrsto vezani?
Oznake: Antoni de Melo, ljubav, veza, osjecanja, emocije, um, svijest, psihologija, life coaching