_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

nedjelja, 28.10.2012.

Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović u Puljanima

Prošli petak (26.10.2012) Prominci su kroz jutro i kasno popodne u čudu promatrali kolonu tamnih limuzina kako jureći odlaze prema Brljanu, i iz istog se smjera vraćaju prema Drnišu.

Oni koji su slušali vijesti Radio Drniša, mogli su saznati kako je Puljane, točnije „Arheološki park i Muzejsku zbirku Burnum (Promina-Puljane)“ posjetio ni manje ni više nego Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep.

Evo što možete pročitati na tu temu na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode:

********************************************************************

26.10.2012. - Druga prezentacija projekta Integracije u EU Natura 2000

Link: http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=13125

'Kad govorimo o prirodi, mi se u Hrvatskoj doista imamo čime ponositi. No to je i velika obaveza i veliki izazov. Obaveza kako na najbolji mogući način zaštititi prirodu a da pri tom iz vida ne ispustimo onoga zbog čega sve to radimo – čovjeka'. Ovim riječima ministar zaštite okoliša i prirode otvorio je drugu prezentaciju projekta Integracije u EU Natura 2000 u kongresnoj dvorani Puljane Nacionalnog parka Krka.

Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep (Uprava za zaštitu prirode) tako su započeli prezentaciju s preko 100 sudionika, svih ravnatelja zaštićenih područja, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost, Županijske javne ustanove za zaštitu prirode, WWF, UNDP i agencije Audio.

Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP – Natura integration project) vrijedan je 20,8 milijuna eura.


…….

….NP Krka primjer je ustanove koja vlastite prihode ulaže u daljnji razvoj na način da priprema velike projekte za europske fondove, primjer Centra Puljani u kojem se i održala prezentacija.

Pomoćnik ministra Nenad Strizrep najavio je i novi Zakon o zaštiti prirode s čijim je ključnim odredbama tijekom poslijepodneva upoznao i sve sudionike.

********************************************************************



Osim službene informacije Ministarstva, na raznim portalima, možemo pročitati sljedeće:



********************************************************************

Šibenik News-JOŠ SE NE ZNA HOĆE LI PRORADITI NACIONALNA PARKOVNA AGENCIJA
Objavljeno: 26.10.2012. | Autor: Diana Ferić
Link: http://mok.hr/vijesti/sibenik/jos-se-ne-zna-hoce-li-proraditi-nacionalna-parkovna-agencija


Ministar je bio nazočan na 2. prezentaciji Projekta integracije u EU natura 2000 u organizaciji NIP-a (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) i JU „Nacionalni park Krka“ koja je održana u kongresnoj dvorani JU „NP Krka“ u Puljanima. Bili su nazočni ravnatelji zaštićenih područja, rukovoditelji različitih službi MZOIP-a, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode, županijskih javnih ustanova, WWF-a, UNDP-a i Audio-u.

Na prezentaciji su predstavljeni završeni radovi, planovi upravljanja okolišem, iskustva u provedbi, strukturni fondovi u financiranju zaštite prirode, dizajn i interpretacija prirode u sklopu NIP-a, uspostava metodologije za praćenje efikasnosti upravljanja u zaštićenim područjima (METT) te poučno-pješačka staza u NP „Krka“ kao prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.


********************************************************************


Dalmacija News donosi nam kratku tekstualnu informaciju, ali zatko kod njih moždamo pogledati prekrasne fotografije samog događaja:

petak, 26.listopada 2012
Podignut "rimski logor" kod Drniša (FOTO)
Link: http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/102820/Podignut-rimski-logor-kod-Drnisa-FOTO.aspx

„U Puljanima kod Drniša, u bivšoj vojarni iznad rijeke Krke, Nacionalni park Krka uredio je stalni muzejski postav s istraživanja rimskog logora Burnum kod Kistanja.
U muzeju se mogu vidjeti predmeti od stakla, novčići, te ratni predmeti iz 1 stoljeća“.
********************************************************************

Šibenski Portal nam donosi:
Ministar Zmajlović prvi put u Nacionalnom parku Krka
Snježana Klarić | 26.10.2012 u 14:49
Link: http://sibenskiportal.hr/2012/10/26/ministar-zmajlovic-prvi-put-u-nacionalnom-parku-krka/

- Ono što je bitno naznačiti ćemo u novi oblik organiziranja i načina upravljanja zaštićenih područja ići tek nakon što se izradi sveobuhvatna analiza i stručna podloga koja bi trebala pokazati koji je to optimalni model i koji će to biti efikasni model upravljanja, a da bude bolji od ovog koji je danas – obznanio je ministar.

PRVI UGOVORENI I ZAVRŠENI

- Danas se nalazimo na ovom prekrasnom mjestu koje zapravo dokazuje da je Hrvatska zaista jedna od najbogatiji europskih zemalja po pitanju biološke raznolikosti i to za nas predstavlja veliku obvezu i izazov. Obveza da taj prostor razvijamo i čuvamo na najbolji mogući način, ali da iz vida ne ispuštamo ono najvažnije – da priroda mora živjeti u harmoniji s čovjekom – podsjetio je ministar Zmajlović, a da JU NP Krka ide u tom smjeru pokazao je i jedan od mnogobrojnih projekta koje provodi, pa se tako ova šibenska Ustanova može pohvaliti poučno – pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina koja glasi za prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.

********************************************************************

Vjerojatno većina čitatelja zna, ali nije loše ponoviti.

Vojarna Manojlovac, odnosno kompleks zgrada iznad hidroelektrane Miljacka (nekad Manojlovac), izgrađen je istovremeno kad i sama elektrana, davne 1906. godine.

Tako su se u kompleksu zgrada nalazile stanbene zgrade za buduće djelatnike elektrane, restoran, radione…Kompels je živio punim plućima, tu se rađalo i umiralo…

Pedesetih godina prošlog stoljeća, prvo se u Kninu grade stanovi za djelatnike elektrane, a nedugo zatim i Uprava elektrane kao i svi djelatnici-stanovnici sele u Knin, a prostor prelazi u korištenje tadašnje JNA.

Vojarna je služila svrsi do Domovinskog rata, i nedugo nakon njega, a nakon tog je prepuštena na milost i nemilost kako ljudi tako i vremena.
Sjećam se da sam jednom negdje oko 2000 godine, za web stranicu Drnis.com napravio za temu „Neiskorišteni objekti Promine“ desetak fotografija, a tadašnji urednik ih je prosljedio NP Krka.

Evo tih fotografija, uz još nekoliko fotografija djelatnika HE Miljacke, ispred svojih stanova, ispred restorana koji je sada konfrencijska sala….



A evo i nekoliko fotografija današnjeg stanja, koje možete pogledati pod već gore navedenim člancima Dlmacija Newsa i Šibenik Newsa:




Evo i jedne fotografije za one koji ne znaju gdje su uopće Puljane i Promina:




Već sam pisao o Arheološkom parku i Muzejskoj zbirci Burnum (Promina-Puljane) pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2010/11/1628395109/arheoloski-park-i-muzejska-zbirka-burnum-prominapuljane.html
...prije dvije godine kada je isti otvoren.

Za one koje zanima još koja riječ o samom muzeju u Puljanima, tu je link:
http://hvm.mdc.hr/muzej-ispis.aspx?lang=1&id=65&museum=arheoloska-zbirka-burnum&code=538:PUL

Oznake: NP Krka
- 17:40 - Komentiraj post (0) - Link posta

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-Osnovna škola Oklaj 1996 godine

Na današnji dan, prije 16. godina, profesor Ante, napravio je sljedeću fotografiju u osnovnoj školi u Oklaju:



Na fotografiji su svi tadašnji učenici, od prvog do osmog razreda.

Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića
- 11:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 27.10.2012.

Đir do Doma kulture…

Večeras, po prvi put nakon rata, a možda i po prvi put u povijesti, u Domu kulture u Oklaju, održava se vjenčanje.

U nekim mjestima, to je normalna stvar, samo jedna od namjena Doma kulture…

Ipak, oni koji žive u Promini, jako dobro znaju koliko je bio trnovit put do ovog cilja…do stavljanja u funkciju Doma.


Da ne širim priču….evo snimke Doma kulture u Oklaju danas, 27.10.2012 u 10:00 sati.



Oznake: Život u Promini
- 19:42 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 26.10.2012.

Solarna termoelektrana u Promini, izgledat će ovako?

Danas (26.10.2012 petak 18:00h) je u Drnišu organizirana javna tribina, ili točnije prezentacija projekta izgradnje solarne elektrane, od strane tvrtke "Genesis projekt grupa".

Fotografirao sam skoro cijelu prezentaciju, i evo je u cijelosti:



Naravno da prezentaciju prati još cijeli niz zanimljivih informacija...ali ih nažalost sada nemam vremena napisati...ali hoću uskoro...


Nadopuna posta 27.10.2012

Trebalo mi je dosta vremena za obradu fotografija, tako da tekst na temu iz naslova sljedi tek sada.

Jučer sam u nekoliko navrata na Radio Drnišu čuo najavu tribine na temu solarnih elektrana da drniškom području.

Odlučio sam baciti đir do Drniša, jer me baš zanimalo tko ovaj put organizira tribinu, odnosno što ima novog na tom području-dokle se stiglo u realizaciji te ideje.

Odmah po ulasku u malu vijećnicu u Drnišu, opazio sam dva poznata lica.

Evo i njihove fotografije:




Stariji gospodin na fotografiji je Ivan Glavaš, dok je mlađi gospodin Nikica Gabrić.

Prije nekoliko mjeseci, točnije u travnju ove (2012) godine, navedeni dvojac, uz asisteniciju gosp Mateije Perkovca, već je održao tribinu na temu solarnih termoelektrana na prominsko-drniškom području (na istom mjestu).

Prezentaciji je tada prisustvovalo kao i ovaj put dvadesetak ljudi (jako slab interes), s tim da je tada iz Promine bio prisutan načelnik Cota, vijećnik Krste Radas, i ja.

Što se tada moglo čuti na prezentaciji, možete pročitati na web stranici Radio Drniša u članku:

Španjolci i Arapi u Drnišu bi gradili termo solarni park
Objavljeno 25.04.2012., 11:41 | Napisao/la Matilda Jelčić Stojaković
Link: http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=2299%3Apanjolci-i-arapi-u-drniu-bi-gradili-termo-solarni-park-&catid=1%3Anovosti&Itemid=4

Evo samo jednog navoda:

- "Zainteresirani smo za izgradnju termo solarnog parka, znači nefotonaponskog projekta, u snazi instalirane turbine 19.9 megawata u obliku središnjeg tornja. Znači heliostat odnosno zrcala fokusiraju na središnju točku na vrhu tornja sunčeve zrake i time dobivamo termičku energiju koju pretvaramo u paru koja ide na klasičnu parnu turbinu i time dobivamo struju. Prvi projekt radi uspješno već godinu dana, drugi se gradi, treći je u pripremi, 16 projekata planiramo u pojasu od Španjolske do Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iza investicije stoje vlasnici tehnologije, tvrtka Sener Torresol Energy i Masdar iz Abu Dhabija. Sve analize su pokazale da su Miljevci idealni. Štetnog utjecaja na okoliš nema, a prije izgradnje bila bi izrađena i Studija utjecaja na okoliš", kazao nam je Nikica Gabrić“.


Ono što je najvažnije za izgradnju solarnih elektrana, to je planiranje njihove pozicije/smještaja u prostornom planu županije- u ovom slučaju konkretno Šibensko-kninske županije, odnosno Grada (Drniša) ili Općine (Promine).

Taj dio priče je riješen (barem što se tiče Općine Promina) „III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije“, koje su usvojene u lipnju 2012. godine, i u njima se može pročitati:

„10) Planom se određuje područje istraživanja mogućeg smještaja sunčanih elektrana snage veće od 200 kW u planiranim zonama:
Gaj - Općina Promina,
Razvodsko plandište - kontaktno područje Općine Promina i Grada Drniša“.
(više informacija pod linkom: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/06.pdf)

Prostorni plan je bio i tema mog posta pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/07/1630915261/iii-izmjena-i-dopuna-prostornog-plana-sibenskokninske-zupanije2-dio.html

…i tamo možete pogledati kako cijela situacija izgleda na geografskim kartama i planovima, na terenu.

Odmah nakon usvajanja Prostornog plana Županije, jedne nedjelje, prvo ispred Općine Promina, a zatim i na nedjeljnoj misi u 10:30 u crkvi sv. Mihovila, mogli ste vidjeti u društvu načelnika Cote gospodu s početka priče- Ivana Glavaša i Nikicu Gabrića.

Meni je to bio znak da priča „ide dalje“…..

Uskoro je, točnije u rujnu Općinsko vijeće Općine Promina, donijelo (objavilo odluku u Vijesniku ŠKŽ):

„ODLUKU o izradi (ciljanih) izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Promina sa smanjenim sadržajem“, iz koje navodim samo najbitnije:

***************************************************

VI. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PLANA

Članak 7.

Ciljevi i programska polazišta plana su:

-određivanje prostora za smještaj solarnih elektrana,
-otvaranje nove stambeno-gospodarske zone južno od Metal.sinta,
-otvaranje nove gospodarske zone za izgradnju pogona za preradu kamena i izgradnju asfaltne baze i
-uskladiti PPU Općine Promina sa Županijskim prostornim planom iz razloga da se olakšaju postupci izdavanja akata kojima se odobrava gradnja odnosno da se uklne neusklađenosti u preostalim dijelovima općinskog plana.
Odstupanje od utvrđenih ciljeva i programskih polazišta izmjena i dopuna, moguće je ukoliko se u postupku izrade plana utvrdi da iste u dijelu ili cijelosti nije moguće provesti jer su u suprotnosti s zahtjevima i mišljenjima tijela i osoba iz članka 11.odluke ili u suprotnosti s zakonskim ili podzakonskim propisima te pravilima struke.


***************************************************

Možda sam malo priču proširio više nego što treba, ali kako kažu-papir trpi sve….

I sada dolazimo na samu prezentaciju (jučerašnju), na kojoj se moglo izmeđuostalog čuti:


Nazočne je pozdravila dogradonačelnica grada Drniša Vlatka Duilo, te je nakon njenih uvodnih riječi u kojima je istakla važnost projekata poput ovoga za budućnost ovih krajeva, započeo izlaganje gosp Nikica Gabrić.

-Odmah na samom početku priče, istakao je kako je Općina Promina prihvatila projekt.
-Dio solarne termoelektrane trebao bi se smjestiti i na prostoru Grada Drniša
-Elektrana bi bila instalirane snage 19,9 MW, a u kombinaciji sa plinom, mogla bi ostvarivati 24 satnu proizvodnju el.energije.
-Ne radi se samo o ideji, nego o projektu koji je investitor već realizirao u Španjolskoj, i sada planira svoju tehnologiju primjenjivati širom svjeta na 35 lokacija.
-Relizacija projekta (izgradnja) u Španjolskoj je trajala godinu dana, a cijena gradnje iznosila je 170 milijuna eura, dok bi kod nas gradnja trajala oko 18 mjeseci, a cijena bi bila oko 150 milijuna eura-jer je cijena izgradnje u međuvremenu smanjena.
-Na izgradnji bi radilo oko 1000 ljudi, dok bi nakon izgradnje 50 djelatnika našlo stalno zaposlenje.
-Elektrana/postrojenje bi bilo smješteno na površini od 195 hektara, dok bi sama ogledala imala površinu od 300000 metara kvadratnih, i usmjeravala bi zrake sunca prema tornju visine 140 metara.
-Godišnja proizvodnja elektrane bila bi negdje oko 110 GWh.

Investitor bi zajedno za lokalnom upravom osnovao firmu, te bi djelili zaradu proporcionalno vlasničkom udjelu….ali to je malo šira priča…za koju treba biti ipak malo stručniji za njeno prezentiranje, kao i za razumjevanje…pa je ostavljam za neko drugo vrijeme…u kojem će biti aktualna.

Uglavnom, ono što je mene zanimalo, to su sljedeći koraci investitora kada je Općina Promina u pitanju, s obzirom da su kod nas dobili „zeleno svjetlo“, koje za sada još nemaju u Drnišu.

Sljedeći korak je izrada UPU-a (urbanističkog plana uređenja) područja izgradnje solarne elektrane koji će izraditi investitor, a uskoro se planira i putovanje „prominskog izaslanstva“ u Španjolsku kako bi uživo vidjeli što će nam jednog dana „izrasti“ pod Prominom.


Priča o solranim elektranama u Promini, stara je skoro četiri godine, pa ispod posta imate oznaku „Solarna elektrana“, link koji vas vodi na sam „početak priče“….


Nadopuna posta 29.10.2012

Više informacija o temi posta, možete saznati na web stranici Radio Drniša pod naslovom:

U Drnišu još jedna prezentacija izgradnje termo solarnog parka
Objavljeno 27.10.2012., 12:01 | Napisao/la Matilda Jelčić Stojaković
Link:http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php/component/content/article/39-novosti/2565-u-drnisu-jos-jedna-prezentnacija-izgradnje-termo-solarnog-parka
Nakon šest mjeseci tvrtka "Genesis projekt grupa" u Drnišu je održala još jednu prezentaciju projekta izgradnje termo solarnog parka......


Oznake: Solarna elektrana, općina promina
- 22:39 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 25.10.2012.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Pošta u Oklaju





Malo tko se ovih dana sjetio da je 20.10.1906 godine, prije 106 godina, u Oklaju ustrojen „Brzojavni ured“.

Ali, zato je tu arhiva profesora Ante, prepuna baš takvih zanimljivih podataka.

Za današnji post, izdvajam sljedeći tekst u kojem možete saznati kada je u Oklaju proradila pošta, kada se mogao poslati brzojav, i kada je zazvonio prvi telefon.



*******************************************************************

Nedjeljko Nižić

PREGLED POVIJESTI POŠTE, BRZOJAVA I TELEFONA U HRVATSKOJ


OKLAJ



POŠTA

- Poštanski ured je otvoren 25.06.1884. godine. (Ispisi iz bečkih arhiva - Arhiv HT Muzeja).

- Nakon Prvoga svjetskoga rata ured je bio pod talijanskom okupacijom.
U razdoblju od 03.04.1921. g. do 17.04.1921. g. ured je potpao u nadležnost Direkcije P.T. Split. Ured odmah nije počeo s poslovanjem, nego 21.05.1921. g. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 14, str. 228., Beograd, 31.07.1921. g.; Isto, br. 17, str. 299., Beograd, 15.09.1921. g.).

- Poštanski se ured Oklaj vodi u "Iskazu ... stanja ... područnih ureda od 01.05.1921. g." kao zatvoren. ("Službeni list Oblasne direkcije Pošta i Telegrafa u Splitu", br. 12, str. 5., Split, 13.05.1921. g.).

- Postaje 1924. g. bila ugovorna. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 15., str. 470, Beograd, 15.08.1924. g.).

- Poštanski ured Oklaj je poslovao 1947. godine. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. g.).



BRZOJAV

- Brzojavni ured je ustrojen 20.10.1906. godine. ("Post und Telegraphen Verordnungsblatt...", br. 134, str. 594., Beč, 30.11.1906. g.; Ispisi iz bečkih arhiva,; "Smotra Dalmatinska", str. 3., Zadar, 27.10.1906. g.; "Narodni list",str. 3., Zadar, 29.10.1906. g. - Ispisi, Arhiv HT Muzeja.).

- Nakon završetka Prvoga svjetskoga rata ured je bio pod talijanskom okupacijom do 21.05.1921. g. kada je potpao pod nadležnost Direkcije P.T. Split. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 17, str. 299., Beograd, 19.05.1921. g.).

- Brzojavna služba se je 1947. g. obavljala preko telefona. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. g.).



TELEFON

- Telefon je pušten u promet 31.05.1931. godine. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 12, str. 174., Beograd, 16.07.1931. g.).

- U Oklaju je 1933. g. bio jedan pretplatnik koji je priključen na mjesnu telefonsku centralu. ("Telefonski imenik 1933 godine Primorska direkcija Pošta i Telegrafa Split", str. 9. i 39., Split. 1939. g.).

- Godine 1941. su bila dva pretplatnika.
Centrala je sudjelovala u međunarodnom prometu s Argentinom, Belgijom, Cejlonom, Čehoslovačkom, Čileom, Danskom, El-Salvadorom, Filipinima, Slobodnim gradom Danzigom, Dominikanom, Hondurasom, Egiptom, Engleskom, Francuskom, Gibraltarom, Islandom, Kenijom, Njemačkom, Palestinom, Paragvajem, Puerto Ricom, Sarskim područjem, Sijamom (Bangkok), Švicarskom, Švedskom, Turskom, Vojvodstvom Luksemburg, Ugarskom, Urugvajem, Litvanijom i Letonijom i Sovjetskim Savezom (samo s Moskvom). ("Telefonski imenik 1941 Direkcija Split", str. XXI., 1. i 74., Split, 1941. g.).

- Telefon je bio u prometu 1947. g. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. godine.).

*******************************************************************

Naravno, to je čisto "arhivska" građa, u kojoj se rijetko ili gotovo nikad ne spominju ljudi koji su bili "duša" pošte.

Koliko li je samo poštara nosilo poštu od 1884. godine do danas?

Marko poštar...pokojni Bojarić...pokojni Bune...Gojčeta..Škarica, Bernard, Doc.....

Naravno, to su oni kojih se ja sjećam...a stariji Prominjci se vjerojatno sjećaju još mnogih poštara koji su im donosili nekad radost nekad tugu.....

A današnja djeca, na spominjanje poštara, odmah će se sjetiti poštara Mate Pokrovca i poštara Tome Duvančića....i život ide dalje...a mi i u 2012. imamo svoju poštu.


Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića
- 19:50 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 24.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-8. dio

Oklaj u studenom 1995 -"Novo naselje"



Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 22:09 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 22.10.2012.

Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI -VIII dio



Uvodni post na temu iz naslova, napisao sam pod naslovom:
„Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/07/1630898988/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini.html

Osim muških imena, u radu se može pročitati jako puno povijesnih, i drugih raznih podataka, koji nam otvaraju nove puteve prema prominskoj (pa čak i osobnoj) prošlosti.

Evo što bih za ovaj post izdvojio kao najzanimljivije o muškim osobnim imenima u dvadesetom stoljeću;


********************************

Razdoblje 1966. – 1975.

Preskočivši desetogodišnje razdoblje, razmotrit ćemo stanje imenskoga inventara i frekventnosti imena između 1966. i 1975. godine na temelju Knjige državljana što se čuva u Matičnom uredu u Drnišu.
Sedamdestih godina, zbog otvaranja prema drugim krajevima, kulturama i medijima u imenski repertoar ulaze nova neobična i pomodna imena.

Uočavamo da je rođeno mnogo manje djece, što nije samo rezultat smanjivanja natalitetne stope nego i odseljavanja stanovnika u hrvatske gradove i inozemstvo te se upravo u tom desetljeću broj Prominaca počeo bitno smanjivati.

Naime, prema popisu stanovnika iz 1971. godine tada je ondje živjelo 1500 stanovnika manje nego 1953. godine, tj. 5052 stanovnika, a njihov se broj u sljedećem desetljeću smanjio za otprilike još jednu trećinu (1981. godine 3404 stanovnika).

Imenski su podatci sljedeći: 220 nositelja, 87 imena, dakle prosječno 1 ime na 2,5 nositelja.

I. Nefrekventna imena s 1 – 4 nositelja41 (72 imena) čine većinu tadašnjega imenskoga repertoara (oko 80 %), a među njima prevladavaju imena sa samo jednim nositeljem.
Većinom je riječ o narodnim imenima, koja obuhvaćaju gotovo polovinu imenskoga repertoara…..

….Među nefrekventnim imenima nije potvrđeno nijedno dvostruko ime, no
ima maštovitih i jedinstvenih imena kao što su Jugoslav, Ugor, Sanimir.

II. Imena slabe i srednje frekventnosti s 5 – 8 nositelja (8 imena)…..

III. Frekventna imena s 9 – 12 nositelja (4 imena)
a) narodna: Dragan (9x), Milan (9x);
b) kršćanska: Ante (10x), Ivica (12x).

IV. Najfrekventnije je narodno ime Damir sa 16 nositelja.
Prvi put nakon 16. stoljeća narodno je ime najfrekventnije……

Kršćanska je imena tada dobila samo jedna trećina nositelja pa su tada prvi i zadnji put u 20. stoljeću bitno dominirala narodna imena.

Imena muških osoba koje žive u inozemstvu

S odlaskom Prominaca na privremeni rad u inozemstvo u njihov imenski repertoar ulaze nova imena ili samo nove fonološke, morfološke i grafijske varijante osobnih imena.

Nerijetko su se djeca rađala u starom kraju ili su se krstila u Promini premda su roditelji već bili otišli na rad u inozemstvo, gdje su zauvijek ostali.
Najviše su odlazili u Njemačku, a manje u Veliku Britaniju, Francusku ili Belgiju.

Ovdje donosimo samo imena onih koji žive u inozemstvu i imaju hrvatsko
državljanstvo, tj. upisani su u Knjigu državljana što se čuva u Matičnom uredu u Drnišu……

…Vidljivo je da su i za djecu koja su živjela u inozemstvu dominantno birana tradicionalna prominska imena, pritom više kršćanska nego narodna, u želji da se ne prekine veza sa sredinom iz koje su potekla. Među imenima koja pripadaju stranom antroponimikonu dominiraju kršćanska imena, a takav odabir također je uvjetovan prominskim tradicionalnim načelima izbora imena….

********************************


Za više informacija o muškim imenima u Promini …pogotovo nastavake djelova teksta gdje sam stavio „točkice“, svakako…obavezno posjetite link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124795

Prethodni post na ovu temu:

http://promina.blog.hr/2012/10/1631084361/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini-vii-dio.html

Nastavlja se…..

Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga, MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI
- 18:48 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 20.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-7. dio

Oklaj 1995 od Mande Barine do tvornice Sintal.




Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 21:33 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 18.10.2012.

O fra Šimi, rekoše u Promini…





Današnji broj Slobodne Dalmacije donosi nam članak Katarine Rudan pod naslovom:

Objavljeno 17.10.2012. u 21:32
‘ČINIO JE ČUDA’
Mještani Oklaja, Lukara i Čitluka puni hvale za svojeg nekadašnjeg dušobrižnika
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/190833/Default.aspx

…a u članku izeđu ostalog:

„Zbog svoje energičnosti, poduzetnosti, želje i volje da pokrene Prominu u duhovnom i svjetovnom životu, prozvali su ga Šime kotač. Živio je u župnom dvoru u Čitluku, vozio stariji tip VW passata srednje klase i ni po čemu se nije izdizao od ostalih svećenika, govore Prominci“.


„Riječju, za nas je on bio dobar fratar - rekao nam je Paul Cota, aktualni načelnik Općine Promina, koji je i sam surađivao s fra Šimom, te redovito odlazio na njegove nedjeljne mise“.

„- Čini mi se nestvarnim i nemogućim da jedan crkveni službenik, u ovom slučaju fra Šime, može prodati toliko crkveno bogatstvo i pri tomu biti ovlašten za podizanje ili preuzimanje novca. Valjda postoje pravila po kojima se imovinu prodaje. Ne znam, nevjerojatno je - veli Budanko“.

„Nimac: Za sve je kriva ljubomora

„Nažalost, protiv mene su se urotili neki važni ljudi u Baškoj Vodi, pa čak i fratri. Ljubomora je svemu kriva – odgovorio nam je Šime Nimac, ne želeći otkriti o čemu je razgovarao u ponedjeljak u Nadbiskupskom ordinarijatu, a o sadržaju sastanka ni riječ nismo mogli izvući ni iz uprave splitske Crkve“.

Naravno, ovo su samo kratki navodi, a cijeli tekst pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/190833/Default.aspx


Oznake: religija
- 11:13 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 17.10.2012.

I to se nažalost događa....

Na web stranici "Dalmacija News" možete pročitati članak Željka Huljeva pod naslovom:

"srijeda, 17.listopada 2012-Oklaj: Preminuo u dućanu nad blagajnom"

....a u tekstu:

Ante V., 54-godišnji štićenik Doma za starije i nemoćne, u Oklaju u utorak je u večernjim satima iznenada preminuo od srčanog udara koji ga je zadesio u mjesnom dućanu prilikom kupovine sitnih potrepština.

Nesretnom kupcu iznenadna smrt ugasila je život točno u trenutku dok je stajao pred blagajnom i djelatnici predavao posljednji artikl na otkucavanje.

U jednoj ruci je držao prethodno kupljenu robu, a u drugoj sitni novac, te se nakon obračuna primio za prsa, nagnuo i pao točno preko kase u kojem položaju je ostao sve do dolaska Hitne pomoći.

Link na cijeli članak:

http://www.dalmacijanews.com/Crnakronika/View/tabid/71/ID/102084/Oklaj-Preminuo-u-ducanu-nad-blagajnom.aspx

Preminulog Ante vjerojatno će se svi koji ga poznaju sjetiti kao mirnog, tihog čovjeka....Rado je uređivao zelenilo oko Doma u kojem je bio smješten, rado se družio s djecom i s njima kratio vrijeme učeći ih igrati biljar....

Počivaj u miru Ante....


Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju
- 18:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 16.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-6. dio

Oklaj u studenom 1995 godine.

Cesta od Maletića do kuće Drage Čilaša




Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 08:59 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 14.10.2012.

„Gorka ljubav“-Marko M Popović- 7 dio



Prethodni post na ovu temu nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2012/09/1631028846/gorka-ljubavmarko-m-popovic-6-dio.html

Gorka ljubav (7. dio)


Poslušajte mladići i cure
Njezini se za opremu žure.
Stari otac rakiju prodaje
Rad' novca što mu nedostaje,
Majka ide do Drniša grada
I nabavlja sve što joj pripada.
Od posuđa, rublja i odjela
Da ne bude najzadnja liz sela.

I Bandalo Marko ne miruje
On po kući sve preuređuje.
Noću kreči, po danu moluje
Svoju bračnu sobu uređuje.
Gdje će spavat on i Zora
U sobici kraj samog prozora

Njegovi mu u poslu pomažu
Kao i on skupa se zalažu.
U Knin idu da kupuju soće
Razne stvari prilične skupoće,
Jer za Marka ništa skupo nije
Samo Zoru da uzme što prije.

Dok se oni žure munjevito
Na poslu je malo i veliko.
Svi se žure a Zorka najmanje
I ne mari za svoje vjenčanje.

A na trećoj strani Radas drema
A o tome ni spomena nema
No kako će saznati o tome
Obećala da se je drugome.
Jedno jutro ustao se kada
On opazi, listonošu mlada,
koji ide prema njemu ravno
A nije ga posjećiv'o davno.
Nakloni se kad stupi na vrata
Te izvadi pismo iz torbaka.

Evo Mirko jedan listak bijeli
Moguće je da te razveseli,
Ako piše neko biće mlado
S'kojim si se zabavljao rado.
To izreče i pismo mu pruži
Pa ulicom dalje put produži,
A Mirko ga okrenu sa strane
Da s' uvjeri jeli od dragane,
Po adresi rukopis poznade
Al ne sluti što u njem' imade.
Pa kad ga je otvarati stao
Taj mu proces vječno je trajao.

Munjevito pročita redove
Najpre jednom pa opet iznova,
Završio kada je čitanje,
I kad vidje što mu piše janje,
Za koju ga jošte ljubav veže
U životu ne bješe mu teže.

Al' u cijelo vjerovao nije
Mislio je stvar stoji drukčije,
No uzalud na tom neće stati
Već što prije to mora saznati.
Da s' uvjeri on na mjestu lizu
Posjetit će svoju ljubavnicu.

Zatim hitro na noge se skoči
Pa asfaltnoj uputi se ploči,
Do upravne od rudnika zgrade
Te uporno dopust tražit stade.
Al to nije išlo jednostavno
Jer dopust je planiran odavno.
Da svakoga zapadne u ljeti
A ne onda kad se netko sjeti.

Zato prođe punih petnaest dana
Dok objava bješe potpisana,
Sa kojom je na put krenut moga
Do Mratova sela malenoga.
Za kad usput ne sretne poznatih
Od kog nešto mogao bi saznati,
Pa mu vrijeme predugo potraja
Od Labina do mjesta Oklaja.
Gdje je stiga' kad se mjesec rađa
Kad je u dvoj' najbolja vijađa

Te večeri oko osam uri
Ide Marko pomalo se žuri.
Iz Oklaja niz krivu ulicu
Pomišljajući na svoju Zoricu.
Ispred sebe spazi jednu ženu
Zamotanu u pletu kafenu,
Čim je stigne odmah je poznade
I upita što nova imade;
Jer u srcu radoznali je bio
Pa novosti saznat' je želio.

Tad mu ova žena progovori: .

»Da li briga za draganom te mori
Ja sam čula gdje žene pričaju
Da si ima curu u Oklaju
I da si je mladu ostavio
A sada je drugi isprosio.
U Oklaju danas sam saznala
Udaje se za Marka Bandala.
To je cura Ikica—Zorica
Nekadašnja tvoja ljubavnica,
A od tebe nije to pošteno
Što je nisi volio iskreno!«

Kad je Mirko razumio ovo
Ove su ga porazile vijesti
Pa kod kuće ne htjede ni sjesti.

Samo malo popio je vina
I popuši nekoliko dima
Njegovi su svi otišli leći
On zamišljen ostade sjedeći.
Odjednom se diže od šporeta
I po sobi počeo da šeta,
Pa ti ove riječi progovara:

»Oj Zorice srce iz njedara
Moje srce i danas te ljubi
Što dočeka da te ja izgubi,
Ja priznajem da sam krivac tomu
Obećala što si se dragomu.

Ali nadu ne smijemo gubiti
Da ćeš moja vjerenica biti,
Sada moram priliku da tražim
Bol na mome srcu da ublažim.
Ja se moram sa tobom sastati
Da je straža na ulaznim vrati,
Pa ako mi kažeš Zore draga
Srce tvoje da drugom pripada,
Tad' za mene nade više nema
Sva je moja nada izgubljena.

Tad' mi smrtnu presudu izreci
Prije nego 1' mene se odreci,
Nek' ledina moju mladost krije
Kad ne imam moje najmilije.
Tebe tada neka prati sreća
Uspomena na mene postojeća,

Kad je bilo blizu dvanaest sati
Odluči se da ide spavati
Legao je ali nema sanka
Ne zaspao do bijelog danka,
A u jutro kada se podiže
Do ormara primiče se bliže.
Oblači se što j' moga finije
Robu koju još nosio nije,
A zatim se bicikla dohvati
U susret mu pođe stara mati.
Pa ga mati u šali upita:
»Kuda li se moj sinak skita?«
Što li rani i dere opanke
Kao janje koje nema majke.
Nego reci moj voljeni sine
Za čime se tvoje srce brine,
Kaži majci moje najmilije
Što se tužno u tvom srcu. krije.


nastavlja se....pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/11/1631192383/gorka-ljubavmarko-m-popovic-8-dio.html

Oznake: „Gorka ljubav“-Marko M Popović
- 19:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 13.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-5. dio

Oklaj u studenom 1995 godine.

Cesta od Dade Mlinara do Ante Bandala-Roce.





Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 09:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 12.10.2012.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-MVČ "Prominske obljetnice"-4. dio



Arhivu profesora Bikića, krasi i knjiga Mirka Validžića Ćelkanovića-„Prominske obljetnice“.
Knjiga, koja daje odgovore na mnoga pitanja iz prominske, ne tako davne prošlosti.

Za ovu prigodu, objavit ću četvrti nastavak teksta pod naslovom:

„OSAMDESET GODINA ŽIVOTA I RADA PROMINJSKE OPĆlNE 1883-1963“


Evo i nastavka teksta…..


***********************************************


Kad je već pao govor o općinskom tajniku, onda bi bilo dostojno progovoriti o prvom tajniku općino Prumine, glasovitom NIKI ČAVLINI (48).
On je nesumnjivo jedna svojevrsna osoba, posebna pojava u novijoj povijesti Promine.




Prema svjedočanstvu njegovih sinova. Niko je ostao rano bez oca.
Upao je u oko tadašnjem župniku, koji je nagovorio njegovu majku udovicu da ga prepusti njemu kako bi ga školovao za svećenika-fnnjevca.
Taj župnik mogao je biti jedino fra Ante Paić iz Ljubostinja, koji ja u Promini vršio dušobrižničku sluižbu od 1831. do 1843. (49), jer je Niko Čavilna rođen 13. listopada 1826. Iako je školovanje bilo besplatno, Nikina ja majka svake godine dogonila prominjskom fratru tovar žita da se bar nečim oduži.

Niko je osnovnu školu izučio u Šibeniku, a gimnaziju u Zadru. Franjevačka zajednica poslala ga je na studij teologije u Italiju, na glasovito sveučilište grada sv. Antie, u Padovu.
Nakon stanovitog vremena, ono što se reče preko noći, napustio je franjevačku zajednicu. Povratio se kući. doživio neraspoloženje brata Andrije koji se nadao njegovu dijelu, prepustio mu sve za 10 talira.
Htio se pridružiti zajednici biskupijskih svećenika, ali nije uspio.

Abriktovon (uvojačen) u konjicu carske garde u Beču na 3 godine. Iza redovitog roka ostao je u gardi kao dobrovoljac. Nakon 10 godina vojne službe mogao je potpisati trajni ugovor, ali nije htio. Napušta Beč, plovi prenu Promini. U Šibeniku dozna ra majčinu smrt. Kamo sada? Uzmi što ti se pruža.
Postaje čoban, tjera bratove ovce; na Risovac kod Bosanskog Grahova. Živi u samoći prirode desetak godina.
U torbi mu je kruh, sir i Virgilova „Bucolica“ (pastirske pjesme, i vjerojatno druga raznolika klasična djela latinske, talijanske, njomačke, francuske i hrvatske književnosti).
Silazi rijetko u Knin, dogoni blago bratu na prodaju, vraća se bez ručka i nastavlja dalje čobanluk.
U Kninu ga tako jednom zapazi neki sudac, vidi kako čita novine na stranom jeziku, obučen sasvim po čobansku, sav zadiše od gnoja i vune. Približi mu se, porazguvori i poče nagovarati da se vrati ljudskoj sredini, daruje znanje i umijeće svojoj zemlji i ljudima.
U sličnom pravcu tekla je i riječ njegove sinovke, kćeri brata Paškalja, koja ga nagovarala da se prihvati vodstva prodavaonice trgovca Miškovića u Drnišu. I Niko je to prihvatio.
Dok ja živio u Drnišu, dvijali su se događaji oko ustanovljenja prominske općine.
Kad je došao red na izbor općinskog tajnika, bila su samo dva čovjeka u vidu: kninski tajnik Alfredo Dundović i Niko Čavlina.
Promina se časno odlučila za svoga sina.

Kad je stigao u Oklaj 1883. sklepao je nešto provizorne kućice kod Kule, pokrio je daskama i u njoj prezimio. Kasnije je na tom mjestu podigao lijep dom, koji i danas izvrsno služi svojoj namjeni.
Oženio se u šezdesetoj godini s mladom djevojkom (22 g) Marijom Svctina iz (gornjeg) Čitluka i imao 3 sina i 1 kćer.
Prvih 3—6 g. nije, koko smo rekli, imao plaće, ali mu je narod obilato uzvraćao u naravi za sav njegov mnogoliki rad.
On nije bio samo tajnik općine, već ujedno pučki liječnik, ljekarnik, voditelj pošte, javni bilježnik, veterinar, u jednu riječ sve!
Kad je počeo dobivati nagradu u novcu, početna plaća bila mu je 30 kruna, a kasnije 30 fiorina
Bio je zadojen istinskim i zdravim rodoljubljem, što je provejavalo u narodnjaštvu i službi naroda.
Bio je antiaustrijanac i antitalijanaš. Kršćanin od glave do pete.
Iako ga je pratio žalac prema fratrima, što je ispoljavao uzrečicom: svemu su fratri krivi (a da nikad svojima nije htio odati o čemu se radi), nimalo se to nije odražavalo u njegovu životnom kršćanskom stavu. Misu je redovito otpjevao, u kući s obitelji svake subote i cijele korizme klečeći molio Gospin ružarij.
Niko Čavhna vršio je dužnost općinskog tajnika 26 godina, do 1909. I dalje je prisustvovao sjednicama, jer su općinari rado gledali starinu Niku u svojoj sredini.
Umro je 20. 1. 1911. i pokopan u istočnom uglu groblja sv. Mihovil u Oklaju (Kuli).

O njemu je kao aktivnom tajniku sačuvan spomen u knjizi Josipa Modrića „La Dalmazia“ koja je objelodanjena u Rimu 1892. str. 428—429.

Evo u prijevodu što je Modrić napisao:

-Prispio sam šetnjom u Oklaj, sjedište općine Promina, oružnicke postaje i poštanskog ureda. Ovaj zadnji je povjeren općinskom tajniku Čavlini, čovjeku preko 60 godina čiji je život poput maštovitog romana.

Općinska je zgrada nova građevina u klesanom kamenu, donekle previše elegantna za jednu gorsku općinu.
Bio sam znatiželjan vidjeti tajnika, jer su mi o njemu pričali kao naobraženoj osobi, veoma ekscentričnoj.
Bio je najprije fratar, potom vojnik garnizona u Beču, zatim čobanin-socijalist.
Deset godina filozofski je pasao svoje stado koza, prezirući svijet i udobnosti društvenoga života, obučan kao seljak.
Spavao je u spilji izložen svim udarcima ovakovog života. Ali u svojoj torbi, osim kruha, uvijek je nosio djela Virgila, koja je u originalu čitao za vrijeme dokolice.
Jedan sudac hoće da ga otrgne od ovakovog života I jedva mu je uspjelo nakon dugih nagovaranja. Ali čobanin-socijalist nije se izmijenio: i dan-dans on živi idiličnim seoskim životom.
Oženio je u šezdesetim gudinama mladu seljanku, s kojom ima dvoje mile djece, koja su mu sva njegova sreća.
Našao sam ga na odmoru, dremuckajući obučen, na krevetu.
Supruga ga je probudila i primio me je vrlo susretljivo.
Pitao sam ga za mnoge stvari. Odgovarao je spremno na moje upite.
Primjetio sam, da osim materinskog jezika poznaje latinski, talijanski, njemački i pomalo francuski. (50)


____________________________________________________________

Napomene:

(48.) Niko (Nikola) Čavlina, sin je Mate i Jele Gojčete, rođen je u Marasovinama.
Ostao je nerazriješen tijek njegova školovanja i pripadništva franjevačkom redu, jer ga nema u redovltom popisu članova provincije presvetog otkupitelja.

(49.) Fra Petar Bačić: Župe i župnici Franovačke provincije presvetog Odkupitelja u Dalmaciji,, od davnine do god 1926, rukopis, župa Promina. str. 88., arhiv samostana Visovac.

(50.) Niko Čavlina je bio klerik i redovnik, pripravnik za svećenički stalež.
-O njemu bi se mogao napisati zanimljiv roman.




***********************************************


Nastavlja se….pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/11/1631163425/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice5-dio.html

Prethodni post na temu iz naslova link:
http://promina.blog.hr/2012/09/1631022294/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice3-dio.html




Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ, Prominske obljetnice
- 12:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 11.10.2012.

Prominske autobusne igre -završene!



Prije nešto više od mjesec dana napisao sam post pod naslovom:
„Prominske autobusne igre“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/09/1630995615/prominske-autobusne-igre.html

Normalno da priča ima svoj nastavak, i red je objaviti ga.

Ali da podsjetim o čemu se zapravo radi…

Svake školske godine…prominski srednjoškolci koji putuju u drnišku srednju školu, nekoliko mjeseci provedu čekajući hoće li u školu putovati organiziranim prijevozom (autobusom) ili po sistemu „snađi se druže“.

Tako smo godinama imali situaciju da se roditelji žale, prosvjeduju, a političari pune novinske stupce nemoćno raširenih ruku.

Kako je bilo ove godine?

Dnevne novine su objavile samo jedan članak na ovu temu….
Roditelji nisu organizirali nikakve prosvjede…

Roditelji su mjesec dana vozili djecu u školu, a od 02.10.2012 djeca organizirano putuju na nastavu u Drniš Šibenskim ATP-om- Problem prijevoza srednjoškolaca u Drniš je riješen!

Prema svemu sudeći, ovaj put se ne radi o „instant“ rješenju, nego o rješenju koje može potrajati godinama.
To znači da buduće generacije prominskih školaraca, niti njihovi roditelji više ne bi trebali sa strepnjom čekati rujan i pitati se kako će biti riješen problem prijevoza do škole.

Ovdje bi priča mogla završiti, ali, bit ću malo provokativan pa ću postaviti pitanje-Kako to da je ove godine problem ovako „brzo“ (ipak smo čekali mjesec dana) riješen?

Moje mišljenje (koje ne mora biti točno i može biti subjektivno) je sljedeće:

Jedan roditelj se osobno angažirao i kontaktirao ATP Šibenik sa zamolbom da se jedna od dvije linije koje u 14:30 prolaze kroz Drniš, na relaciji Šibenik-Knin, preusmjeri preko Oklaja, a ne da idu jedna za drugom preko Kosova.
Upornom roditelju, ATP je nakon nekoliko dana odgovorio pozitivno, jer je prjedlog sasvim logičan.

Ovim potezom, (namjerno neimenovani, da ne bi imao neugodnosti) roditelj je „napola“ riješio i problem naše djece koja putuju u Drniš.

„Drugu polovicu“- jutranju liniju do Drniša, riješile su „nadležne institucije“.

U priču su koliko znam iz prve ruke, bili uključeni osim prominske vlasti Nečalnika i Presjednika OV-a, i kninska gradonačelnica, drniški (nažalost nedavno preminuli) gradonačenlik, predsjednik drniškog GV, Župan, Dožupan, ljudi iz ATP-a Šibenik, i naravno- ravnatelj srednje škole Ivana Meštrovića u Drnišu.

Ali, ponavljam…to je moje osobno….subjektivno gledanje na ovaj problem….koji je hvala Bogu konačno riješen.


Evo i jedan citat iz članka objavljenog na Šibenkom portalu, na temu prijevoza učenika:

SLUČAJ BILIĆ NIJE BIO POUKA: 200 učenika i dalje do škole diže palac!
Antonija Mrša | 13.09.2012 u 15:37
Link: http://sibenskiportal.hr/2012/09/13/slucaj-bilic-nije-bio-pouka-200-ucenika-i-dalje-do-skole-dize-palac/


"- Mislim da mogu pisati romane o ovom problemu, ali se ništa neće promijeniti, lokalna uprava i samouprava treba pod hitno riješiti kvalitetan prijevoz svim učenicima bez obzira iz kojeg sela dolazili.

Od 360 učenika srednje škole u Drnišu, 200 je putnika!
To nije mala brojka – poručuje Ivan Zeljak, ravnatelj srednje škole Ivana Meštrovića u Drnišu.
Otkriva kako su najproblematičnija mjesta Ružić i Oklaj, ali ne zaostaju ni sela Kadina Glavica, Parčić, Miočić, Pakovo selo, Pokrovnik…

- Učenik iz Čavoglava mora pješačiti tri kilometra da bi stigao do glavne ceste, a od Mirlović Polja trebaš šetati nekoliko sati dok vidiš prometnicu.

Jedna srednjoškolka iz Gornjih Planjana prebacila se u srednju školu u Šibenik jer joj je bilo jednostavnije doći do prijevoza, a imamo slučajeva da nam djeca iz Radonića putuju u Split na nastavu.
Zar to nije sramotno – pita se Zeljak.

Trenutno je najgore srednjoškolcima iz Općine Promina.
29 prominskih učenika imaju jednostavan izbor – ili će stopirati do kuće ili će u Drnišu boraviti čitav dan.
Da bi srednjoškolac u Oklaju došao u školu redovnom autobusnom linijom, mora ustati oko 5,30 ujutro, ovisno u kojem selu živi, a kući se neće vraćati prije minimalno 17,00 sati.

- Najgore je učenicima iz Lukara, Čitluka, Mratova i Suknovaca, svi su s područja Promine… Njih je sedmoro.
Oni doslovno moraju nekoliko kilometara pješačiti do Oklaja, gdje se nalazi autobusna stanica, što znači da se ustaju u 4 ujutro da bi došli na nastavu u 8 sati – priča nam Zeljak.
Tvrdi da je škola učinila sve da olakša život učenicima putnicima, dala im je posebnu učionicu za učenje, te osigurala i besplatnu internet vezu na korištenje".


Oznake: Prijevoz učenika, Školstvo u Promini
- 13:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 10.10.2012.

Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI -VII dio



Uvodni post na temu iz naslova, napisao sam pod naslovom:
„Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/07/1630898988/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini.html

Osim muških imena, u radu se može pročitati jako puno povijesnih, i drugih raznih podataka, koji nam otvaraju nove puteve prema prominskoj (pa čak i osobnoj) prošlosti.

Evo što bih za ovaj post izdvojio kao najzanimljivije o muškim osobnim imenima u dvadesetom stoljeću;


********************************

Razdoblje 1946. – 1955.(39)


U desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata u društvenom, ekonomskom i političkom smislu došlo je do bitnih promjena u Hrvatskoj te do promjena u imenskom repertoaru.
Općenito gledajući, sve se više nadijevaju narodna imena, unose se nova aloglotna imena, a pojavljuju se i politički obojena imena poput Staljinka, Sutjeska (v. Šimunović 2002: 375).

I u Promini se imenska slika uvelike mijenja.
Kao izvorom imenskih podataka poslužili smo se Knjigom državljana što se čuva u Matičnom uredu u Drnišu. Prema njoj su u to doba najveće napučenosti (40) u Promini od 1946. do1955. rođene 892 muške osobe, koje su nosile 129 osobnih imena, tj. odnos broja imena prema broju nositelja bio je gotovo 1 : 7. I dalje je najfrekventnije osobno ime kršćanskoga podrijetla Ivan, sa 113 nositelja (+ 1 Ivan-Jakov, 9x Ive, 11x Ivica), te Ante, s 95 nositelja (+ 2x Antun, 3x Toni i 1x Tonći), no mnogo se rjeđe nadijevalo u prošlosti često ime Joso (samo 4 nositelja).
S obzirom na frekventnost muška osobna imena u ovom razdoblju mogli bismo podijeliti na:

I. Nefrekventna osobna imena s 1 – 4 nositelja (90 imena)

a) narodna (45): Boško (4x), Branislav (1x), Čedomir (1x), Dalibor (1x),
Davor (1x), Dragan (1x), Dražan (1x), Gojko (4x), Goran (1x), Gordan (1x),
Hrvoje (1x), Krešimir (1x), Krešo (4x), Mićo (2x), Milenko (2x), Milivoj (2x),
Milorad (3x), Miloš (3x), Miljenko (1x), Miro (1x), Miroslav (2x), Miroljub
(1x), Momčilo (2x), Momir (1x), Nedjeljko (2x), Neđeljko (1x), Nenad (1x),
Rade (2x), Radislav (2x), Radovan (2x), Ratko (1x), Slobodan (4x), Tvrtko (1x),
Uglješa (1x), Velimir (3x), Vjeko (1x), Vladislav (1x), Vojmir (1x), Vojo (1x),
Vukašin (1x), Zlatko (4x), Zlatomir (1x), Zoran (1x), Zvone (1x), Zvonimir (4x);

b) kršćanska (40): Andrija (2x), Anđelko (1x), Antun (2x), Augustin (1x),
Božidar (1x), Daniel (1x), Dinko (2x), Filip (1x), Glišo (1x), Ivan-Jakov (1x),
Jakov (4x), Jandrija (2x), Janko (1x), Jerko (1x), Joso (4x), Jovan (2x), Jovica
(1x), Jozica (1x), Jure (4x), Luka (2x), Mario (1x), Marijo (2x), Niko (2x), Pajo
(1x), Pave (1x), Pešo (1x), Pilip (3x), Sava (1x), Stevan (1x), Stevo (1x), Stipe
(2x), Stjepan (4x), Sveto (1x), Špiro (1x), Tode (1x), Toma (1x), Tomo (1x),
Tonći (1x), Toni (3x), Vanja (1x);

c) nova aloglotna (3): Boris, Gabor, Igor;

d) dvostruka imena (kršćansko-narodna) (2): Josip-Branko, Nenad-Ivan.


II. slabo frekventna imena s 5 – 10 nositelja (19 imena)

a) narodna (10): Čedo (5x), Dušan (5x), Mladen (10x), Stanko (10x), Tomislav
(9x), Veljko (7x), Vladimir (8x), Zdenko (5x), Žarko (6x), Živko (6x);

b) kršćanska (9): Ilija (6x), Ive (9x), Jere (6x), Marinko (10x), Mate (10x),
Paško (7x), Stipan (7x), Šime (6x), Vinko (8x).

III. Frekventna imena s 11 – 20 nositelja (8 imena)

a) narodna (5 imena; 82 nositelja): Rajko (14x), Vlade (11x), Zdravko (19x),
Zvonko (20x), Željko (18x);

b) kršćanska (3 imena; 43 nositelja): Ivica (13x), Krste (11x), Nikola (19x).

IV. Vrlo frekventna imena s 21 – 40 nositelja (9 imena)

a) narodna (6 imena; 168 nositelja): Branko (30x), Drago (39x), Milan
(23x), Mile (28x), Mirko (21x), Slavko (27x)

b) kršćanska (3 imena; 101 nositelj): Josip (36x), Marko (37x), Petar (28x)


V. najfrekventnija osobna imena (2 imena)

Samo kršćanska imena (208 nositelja): Ivan 113 te Ante 95 nositelja.


______________________________________________________________________

Napomene:

39 Za razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata prvi put raspolažemo i imenima srpskoga stanovništva.
Naime, unatoč pokušajima nismo uspjeli doći do njihovih crkvenih matičnih knjiga, a prema
riječima kaluđera iz manastira Krka, matične knjige za Prominu nestale su u ratnim vihorima.

40 U tom desetljeću u Promini je živjelo više stanovnika nego ikad prije i ikad poslije. Prema
popisu stanovnika iz 1948. ondje je živjelo 6367, a 1953. godine 6525 stanovnika (v. www.dzs.hr).


********************************


Za više informacija o muškim imenima u Promini …svakako…obavezno posjetite link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124795

Prethodni post na ovu temu:
http://promina.blog.hr/2012/07/1630909520/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini-ii-dio.html

Nastavlja se…..pod linkomhttp://promina.blog.hr/2012/10/1631124045/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini-viii-dio.html...


Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga, MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI
- 18:31 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 09.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-4. dio

Oklaj u studenom 1995 godine.

Cesta od Promone do Joke Bronića, osnovne škole u Oklaju.....




Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 23:11 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 07.10.2012.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića – Promina 2005. godine

Listajući arhivu profesora Ante, nalazim jedan članak objavljen točno na današnji dan prije 7. godina -07.10.2005. godine.

Nije to bilo tako davno, ali, neke su se stvari od tada ipak promjenile.

Evo što je tada u „Šibenskom listu“ napisala novinarka Katarina Rudan, a što snimio fotograf Vilson Polić u Promini;



Piše:Katarina Rudan Foto: Vilson Polić

U većini prominskih sela dobna granica malobrojnih žitelja prelazi sedamdeset godina. Većina se Prominjana iselila davnih pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, najviše u Zagreb i Zadar, te u Nizozemsku i druge europske zemlje.
Nakon završene srednje škole ili fakulteta, mladi se vraćaju slabo ili nikako.

U desetak sela podno Promine prema zadnjem popisu stanovništva živi oko 1400 stanovnika. Tamošnji mještani s kojima smo proveli ugodnu jesensku nedjelju, tvrde da ih nema više od osam stotina koji svakodnevno borave u svojim selima.

Davnih pedesetih godina prošlog stoljeća počeli su trbuhom za kruhom napuštati rodna ognjišta. Prema kazivanju starijih iseljavanje je počelo kada su Prominjani krenuli u Zagreb prodavati vino. Jedno su vrijeme odlazili i vraćali se, a onda ostajali u Zagrebu, za sobom povukli rodbinu i prijatelje pa je prominski kraj iz godine u godinu brojio sve manje stanovnika.

Kada je 1962. godine zatvoren rudnik boksita u Razvođu, stotine je Prominjana otišlo izvan granice, najviše u Nizozemsku i tako je sa tadašnjih 6000 stanovnika brojka pala na 2500 prije Domovinskog rata.

Osnovnu školu u Oklaju danas pohađa 98 učenika, a jedanaest je predškolaca.
Srednju školu prominska djeca pohađaju u Drnišu, Kninu i Šibeniku i najčešće se u Prominu ne vraćaju, jer se nemaju gdje zaposliti.
U jedinom je pogonu, «Metal-sintu» u Oklaju, oko šezdesetak zaposlenih, a u nedavno otvorenom kamenolomu «Prvi bljesak» u Razvođu oko tridesetak.
Posljednjih godina mladi koji su ostali u svojim selima većinom se bave vinogradarstvom i sadnjom novih vinograda i u tomu vide budućnost, te razlog za ostanak.



Vikendom život u Čitluku, Razvođu, Oklaju, Nečvenu, Puljanima i drugim selima podno Promine živne.
Dođu Prominjani iz Zagreba i Zadra gdje ih je najviše, uređuju kuće i okućnice, ili naprosto uživaju u tišini prirode.
Vjekoslava i Ivana Džapu susreli smo na ulazu u Oklaj dok su razgovarali o prilikama u općini. Vjekoslav je iz Oklaja otišao 1959. i skrasio se u Zagrebu, a Ivan je 1966. otišao u Zadar.



PROMINSKI ZAGREPČANI I ZADRANI

Danas su umirovljenici i često dolaze u rodni kraj. Nostalgija je, kazuju, jača od svega i što je čovjek stariji to ga Promina sve više vuče natrag.
Češći su gosti oni koji imaju komu doći, poput Vjekoslava jer u obiteljskoj kući u Oklaju živi njegova majka Marija. Devedeset i jedna joj je godina i najstarija je u mjestu.
Ne boji se samoće. Još uvijek, neovisno o godinama samostalna je i vitalna i s nostalgijom priča o nekadašnjim vremenima kada je Promina vrvila svijetom i mladošću.
- Mogla bi' vam danima pričati o životu ode nekada - Mogla bi' vam danima pričati o životu ode nekada, a eto vidite kako je danas.
Mladog svita nema i bojim se da ću umriti, a da neće niko biti uz mene. E...nisam vam ja nikad bila kod doktora dok nisam pala lani i slomila nogu i što sam išla zube napraviti.
A sve sam u životu radila: i kopala, i orala, žela, tkala, vezla, držala krave, ovce... ma sve...eto. Naučila sam raditi i ne mogu ni danas mirovati, već polako sve radim sama u kući i u vitlu - priča baka Marija.

I u drugim mjestima u Promini naišli smo na vitalne starce koji neovisno o svojim godinama «drže» kako kažu kuću i ognjište da se ne ugasi i čekaju djecu da ih posjete. Među njima je i Manda Bračić (82) iz Puljana, koja i danas najradije pere robu «na ruke».



-Ma nema čistije nego tako, kaže baka Manda. Njezina kći Marija živi u Zagrebu ali često dođe u Puljane, baš kao i susjed Stanko Bračić (68) koji živi u Zadru.
Puljani su tek kilometar od Krke i njegovi mještani, uglavnom vikendaši, naglašavaju potrebu valorizacije tog dijela NP Krka u turističke svrhe, uključujući i mogućnost razvoja seoskog turizma.
Za to se neki pripremaju uređujući stare kamene kuće.




CURA NI ZA LIJEK

IvanBilandžija (33) dipl. ing. elektrotehnike, jedan je od rijetkih koji se nakon završenog studija u Splitu vratio u Oklaj, zahvaljujući radnom mjestu koje je dobio u GIRK-Kalunu u Drnišu i činjenici da voli mir i prirodu, pa stoga namjerava ostati u Oklaju.
Neženja je, kao i tridesetak mladića u dobi od 25 do 45 godina.
Dok stariji, poput Ante Marića (76), umirovljenika, govore kako bi Promina procvjetala da se oni ožene i stvore obitelj, Ivan će reći da osim što još nije naišao na pravu, u Oklaju i okolnim selima djevojaka gotovo i nema.
Malo koja se nakon srednje škole, a pogotovo završenog fakulteta vrati, jer se uglavnom udaju.
Radno mjesto i djevojka zadržali su Krešu Petrovića (30), dipl. ekonomista u Zagrebu.
U Oklaj rado dolazi, posjeti roditelje, obiđe prijatelje i - vrati se u Zagreb.
Ni nedjelje u Oklaju nisu kao nekada. Na balote nema tko igrati, ugasila se i tradicija održavanja utrke magaraca za prvi svibnja, a tek je jedna gostionica u središtu mjesta. Momcima koji su motorizirani nema druge nego vikendom potražiti zabavu u obližnjim gradovima.


I dok o budućnosti prominskog kraja, njegova gospodarskog i demografskog razvoja dio Prominjana govori s rezervom, prava rijetkost, biser podno planine, u Razvođu, je deseteročlana sretna obitelj Mirjane i Željka Čavline.

Njihovih je osmero djece, četiri kćerke i četiri sina, u dobi od četiri mjeseca do osamnaest godina, razlog zbog kojeg treba vjerovati da prominski kraj ima budućnost.


**********************************************************************

Baš bi bilo zanimljivo kada bi novinarka Katarina Rudan opet navratila u Prominu, i potražila sudionike ove priče…da vidimo što se promjenilo.

Neki su nažalost umrli….neki i dalje u Zagrebu…neki se oženili i dobili djecu…..



Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića
- 16:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 06.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-3. dio

Evo jedne snimke crkve svetog Martina u Mratovu, snimljene u studenom 1995. godine;





Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 19:22 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 05.10.2012.

Navodnjavanje Vedrova polja u Promini 6.dio

Prethodni post pod naslovom: „Navodnjavanje Vedrova polja u Promini 5.dio“
…možete pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/07/1630908022/navodnjavanje-vedrova-polja-u-promini-5dio.html


U spomenutom postu napisao sam:

„Šibensko-kninska županija, donosi Plan nabave roba, radova i usluga za 2012. godinu za čiju realizaciju su sredstva planirana u Proračunu Šibensko kninske-županije za 2012. godinu.



Prema navedenom Planu, nedavno je (u rujnu) objavljen :

„Otvoreni postupak javne nabave: Izrada elaborata Vedrovo polje dugotrajno crpljenje boksitne jame Klanac“


Evo o čemu se zapravo radi:




Danas sam malo prošetao do „Begilove glavice“ i Vedrova polja, i evo što sam snimio;




Na fotografijama se vidi Vedrovo polje, jama Klanac i izlazna cijev probne bušotine (na poziciji iznad vinograda Rajka Žulja).

Jezerce na dnu jame ima površinu od možda nekih 50 metara kvadratnih, dok dubinu ne bih mogao procjeniti.

Evo i dva video priloga;






Da li vode za navodnjavanje Vedrova polja ima dovoljno ili ne, saznat ćemo kada se napravi elaborat, koji je predmet javne nabave s početka priče.


Oznake: Navodnjavanje Vedrova polja, Gluvače
- 18:08 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 04.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-2 dio

Evo još dvije snimke iz Promine, točnije iz Čitluka, kapele sv Roka 01.11.1995.;







Ove snimke u svakom od nas izazivaju različite emocije, asocijacije, razmišljanja.

Kadrovi koje gledate, snimljeni su nakon nekoliko mjeseci čišćenja objekata od strane tadašnje civilne zaštite.

Na e-mail sam dobio poruku sljedećeg sadržaja:

„Poštovani Uredniče

Bilo bi vrime da objavite malo i ovakvih slika.



To je arhitektura 20 -og stoleća.
To je isto u svoje vrime bijo topli dom.
Molijo bi vas da malo sađete sa asfalta , i imaćete materijala za
svoj blog , za malo više vrimena.
Vaš blog redno pratim i poštujem sve materijale kad ih objavite, ali malo me brine ta pristranskost.
Hrvatska je pravna država , objavite malo slike i događanja iz pokrajaca , bobodola , manojla , kad nas je već google mimoiša, neznam po čijoj direktivi.
Nemojte nas bar vi iznevirit.

Lipo vas pozdravljam uz svo poštovanje.“

**********************************************

Što reći…..

Iskreno, žao mi je što je Vaša kuća u stanju kakvom je na fotografiji.
Mogu Vas potpuno razumjeti, jer sam 1995. godine zatekao obiteljsku kuću zapaljenu do temelja.
Ostala je samo jedna neizgorena šalica za kavu, iz servisa koji smo jedne godine sestre i ja za „Osmi mart“ kupili majci.

Ali da smo na čistu, meni ni u tim, možda najtežim trenucima u životu, nije bilo ni nakraj pameti zapaliti nečiju kuću…..Izabrati mržnju i osvetu kao način života…

Jesam li pristran u svom pisanju?

U ovom slučaju, možda jesam, priznajem.

Od 1995. godine prošao sam samo jednom kroz Bobodol, kroz Pokrajce i Manojle čini mi se nikako.
Nisam sretan kad znam što ću tamo vidjeti i zateći, i tamo ne volim ići.

Ali, moram biti iskren pa reći, da ima još nekih zaselaka u Promini u kojima jako dugo nisam bio jer jednostano ne stignem.

Pisanje bloga moj je hobi, pa vas sve molim da na taj način isti i promatrate.


A kad će neko selo biti tema neke priče na Blogu….teško mi je reći….teško mi je obećati…

Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 09:48 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 03.10.2012.

Đir po Bronićevom vinogradu

Već sam najavio u jednom od postova kako ću napisati koju riječ o ovoj „Vinogradarskoj godini“ u Promini.

Svi se sjećaju kako je ova zima bila hladna, kako je u nekoliko navrata vinograde prekrila „slana“…

Nakon hladne zime, usljedilo je sušno proljeće i ljeto.

Svakako, ovo je jedna od najekstremnijih godina po oscilacijama temperature od najnižih do najviših, kao i po dugotrajnom sušnom razdoblju.

Na svu sreću, u pravo je vrijeme pala kiša…i spasila da godina ne završi katastrofalno za poljoprivrednike u Promini.

Osim suše, vinogradarima su i ove godine divlje svinje pravile velike štete, uništavale urod.

Čini mi se da su štete bile najveće u vinogradima u blizini NP „Krka“, ali koliko čujem i u Trbounju su, koje je prilično daleko od Krke, divlje svinje nemilo unesrećile vinogradare.

Uglavnom, tko je imao sreće, da ga sve ove nepogode –led, suša i divlje svinje zaobiđu, bez problema je pronašao kupce za svoje grožđe.

Cijene za bijelo grožđe debit, koliko sam imao čuti, ove godine su se kretale od minimalno 5,50 kuna , dok je najniža cijena merlota bila negdje oko 8,00 kuna.

Kako je priča zanimljivija ukoliko je prati koja fotografija, evo nekoliko fotografija iz vinograda mog kolege Bronića;




Kako sam u jednom postu napisao- "Tako to radi majstor Dado",
tako ovdje pišem:

"Tako to uređuje vinogradar Bronić!"

-Nema jedne travke...kako bi rekli naši stari!

Oznake: Prominski vinogradari
- 12:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

utorak, 02.10.2012.

Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša

Nedavno mi je Drago (Marko) Čilaš ponudio da pogledam njegove VHS kazete snimljene 1995. godine u Promini, te ukoliko mi se nešto učini zanimljivim, slobodno objavim na blogu.

Kako je iza nas Sveti Mihovil, evo jedne prigodne snimke datirane 01.11.1995. godine.




U sljedećim postovima na temu iz naslova, objavit ću snimke iz Razvođa,
Oklaja, Suknovaca, Čitluka i Mratova, snimljene također 01.11.1995. godine.

Zahvaljujem se Dragi na ustupljenim snimkama, i prijateljima što su mi pomogli iste prebaciti s VHS-a na DVD.

Oznake: Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša, Ratna stradanja u Promini
- 11:55 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić