Astronomsko društvo Pitomača poziva vas na gledanje djelomične pomrčine Sunca u petak 01.kolovoza na pozornici na Trgu kralja Tomislava od 11:08-12:29 sati.
U petak od 11 sati ponovno ćemo vidjeti zanimljivu nebesku pojavu - djelomičnu pomrčinu Sunca
Svi zainteresirani imati će siguran pogled na "naše" žuto Sunce na trgu – ispred pozornice
Ovako će izgledati pomrčina u Pitomači
Kako nastaju pomrčine Sunca
Do pomrčine Sunca dolazi kada Mjesečeva sjena prođe preko površine Zemlje, što se može dogoditi samo kada je Mjesec u fazi mlađaka. Ovisno o trenutačnoj udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te o položaju promatrača na Zemljinoj površini, može nastupiti jedna od tri vrste pomrčina Sunca: potpuna, djelomična i prstenasta.
Potpuna i djelomična pomrčina Sunca
U slučaju potpune pomrčine Sunca, Mjesečev disk će potpuno prekriti Sunce. Pomrčina Sunca se može opaziti s relativno uskog pojasa (putanja totaliteta) na Zemljinoj površini preko kojeg prolazi Mjesečeva sjena. Promatrači koji se nalaze u nešto širim pojasevima oko putanje totaliteta nalaze se u Mjesečevoj polusjeni, te mogu vidjeti djelomičnu pomrčinu Sunca, dok se s ostatka površine Zemlje pomrčina uopće neće vidjeti.
U trenutku neposredno prije totaliteta, kada se posljednja zraka Sunca probije iza Mjesečevog diska, događa se pojava tzv. "dijamantnog prstena" (slika lijevo). Ista se pojava može uočiti i neposredno nakon totaliteta.
Promatrajući Sunce i Mjesec, posebno u vrijeme pomrčine Sunca, moze se uočiti da su sličnih kutnih dimenzija. Iako se na nebu čine jednakima, u stvarnosti je Sunce mnogo veće. Sunčev je promjer (1 392 000 km) čak 400 puta veći od Mjesečevog (3476 km), ali je Sunce isto toliko puta (u prosjeku) dalje od Mjeseca, pa nam se zato čine jednakima. IZVOR:wikipedia.org
Pozor ! Sunce ne smijete gledati bez zaštitne folije ili filtra kupljenih u astro-trgovini. Zatamnjena stakla (svijećom) ili iz maske za zavarivanje su opasna i sigurno oštećuju vid !
Ukradena "Dravska kraljica",najveći drveni čamac na rijeci Dravi
TRAŽI SE "Dravska kraljica" i motor
Najveći drveni čamac (čon) "Dravska kraljica" u vlasništvu Udruge Drava-dokumentacijski centar,ukraden je između 19.i 24.srpnja sa veza na ušću rijeke Mure u Dravu.Taj čon Udruga koristi u svojim programima na lovu poznatih Dravskih nemani te upoznavanju prirodnih ljepota naše drage Podravine i rijeke Drave.
Desetak dana prije ove krađe provaljeno je i u skladište Udruge odakle je ukraden vanbrodski motor za drugi veliki čon koji se zove "Dravska neman".Tim krađama Udruga "Drava-dokumentacijski centar" ostala je bez gotovo svih sredstava u planiranim plovidbama,izletima i drugim pustolovnim avanturama po rijeci Dravi.
Pozivaju se svi koji nešto znaju o navedenim krađama da jave policiji ili Udruzi!
DRAVSKI ČON:"Dravska kraljica",7m x 1,4m,najveći drveni čamac na Dravi,reg.oz. OK 7126. FOTOGRAFIJA(byDDC) MOTOR:crni 4-taktni motor TOHATSU od 18KS ser.broj 74301 XF FOTOGRAFIJA(byDDC)
Zadnji puta "Dravska kraljica" plovila je u okviru projekta "Zdravi grad", "Zdravi na Dravi", "Oragne day No.2" i "Ljetne igre na Dravi",gdje je više od 60 mladih uživalo u njenoj vožnji.Policija je navodno na tragu počinitelja a Udruga nudi skromnu nagradu za informaciju koja će dovesti do otkrivanja počinitelja i povratka ukradene opreme.
Stravična slika u obiteljskom dvorištu,Foto: D. Šantoši
Uzrok teške prometne nesreće, koja se sinoć oko 22 sata dogodila u Pitomači, po svemu sudeći je prevelika brzina kretanja osobnog automobila kojim je upravljao dvadesetogodišnji Danijel J. iz Starog Graca.
Prema policijskom očevidu, dolaskom do oštrog desnog zavoja Danijel J. izgubio je nadzor nad automobilom koji je prešao na suprotnu stranu kolnika i potom završio u polju. Prilikom prevrtanja automobila iz njega je ispao Danijel J. koji je od zadobivenih ozljeda preminuo u polju duhana.
Automobil se nastavio kretati, srušio je metalnu dvorišnu ogradu i gotovo stotinjak metara nakon slijetanja s ceste zaustavio se na krovu u dvorištu obiteljske kuće. Večernji list
Rijetka prirodna pojava, zadnji put zabilježena 1984. na području Međimurja, zadesila je posljednjih desetak dana šire područje đurđevačke Podravine, kao i dijelove Peteranca i Drnja, te dio križevačke okolice. Fasade, krovišta ali i stambene dijelove kuća preplavile su gusjenice duge 12-tak milimetara, tamno crvene do crne boje. Iako se prvo mislilo da se radi o šumskom gubaru, za brzo određivanje vrste o kojoj se radi bio je zaslužan prošlotjedni boravak u Ferdinandovcu profesorice na Zavodu za zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta Renate Bažok.
- Radi se o gusjenicama travnog prelca, koji je inače vrlo rijedak štetnik. Te gusjenice su sad završile sa svojom ishranom i one se u stvari zavlače u kuće na prezimljenje, u proljeće će preživjele nastaviti kratko sa ishranom, nakon čega se formiraju leptiri i daje se nova generacija, kazala je profesorica Bažok.
Zanimljivo je da tako brojnu populaciju nitko nije zamijetio dok je bila na travnjacima, na biljkama kojima se hrani, no od neugodne slike nakon selidbe ka kućama i okućnicama zasigurno je gori mogući dodir s travnim prelcem.
- Gusjenice su toliko opasne što na sebi imaju otrovne dlake toksofore, koje prilikom dodira mogu izazvati dosta neugodne alergijske reakcije tipa opeklina, poput koprive i slično. Znam da je dosta nezgodno jer su mi rekli da su čak nalazili gusjenice u dječjim krevetićima, upozorava Renata Bažok.
Nakon prvih dojava na teren su izašli djelatnici koprivničke 'Sanitacije'. Direktor Branko Martinušić kaže da su prvi tretman radili, s obzirom na brojnost, u Molvama, Molve Gredama i Repašu. Martinušić napominje da tek treba ocijeniti koja će metoda, prskanje ili zadimljavanje, biti učinkovitija, no vrijeme u kojem će najezda gusjenica biti zaustavljena ovisi zapravo od vlasti u tim općinama.
- Mi zapravo još nismo dobili nikakva odobrenja da možemo raditi cijelo područje, nego dio područja. Sve ovisi o dogovoru s općinama, kako koja to može sebi organizirati. A na koji način budemo konkretno išli na teren i koliko to bude skupa trajalo, to sve zavisi i od vremenskih uvjeta i od angažmana općine koja će nas u tome angažirati.
U međuvremenu vlasnici kuća ne moraju se bojati za svoju stolariju i krovnu konstrukciju, jer travni prelac se ne hrani drvetom. Kako doznajemo, invazija ovih gusjenica ljetos je zabilježena i u Međimurju, te u ludbreškom i bjelovarskom kraju. Radio Koprivnica
Vakula, koji je na HTV-u dvanaest godina, ovih dana razmišlja o privlačnoj ponudi koju je dobio. Vremenska prognoza je, uz Dnevnik i sport, najgledaniji sadržaj na televiziji.
foto:Jutarnji list
Nova TV želi “kupiti” HTV-ovo zaštitno lice vremenske prognoze meteorologa Zorana Vakulu. Meteorolog je ovih dana dobio primamljivu ponudu s konkurentske televizije o kojoj razmišlja. - Sve je još otvoreno. Istina je da sam dobio zanimljivu ponudu s Nove TV, ali nisam odlučio. No nikad se ne zna - rekao je Vakula. Prisjetio se da je na HTV-u još od 1996. - Dijete sam HTV-a. Gledatelji su me oduvijek voljeli, iako stvarno ne znam zašto - izjavio je Vakula.
Tvrdi da mu se nije lako odlučiti. Ali veseli ga da konkurentska televizija prati te poštuje njegov rad. - Znači da ipak nešto vrijedim - dodao je. Ponude je primao i ranije. Tako mu je, kaže, RTL kad je počinjao u Hrvatskoj također ponudio suradnju, ali ta ponuda, dodaje, nije bila toliko ozbiljna kao trenutačna s Nove TV.
Vakula je, inače, zaposlenik Hidrometeorološkog zavoda, a za HTV radi kao honorarni suradnik. Na pitanje što ga motivira na prelazak, profesionalni ili financijski izazov, nije želio odgovoriti. Treba spomenuti da je vremenska prognoza, uz Dnevnik i sport, najgledaniji sadržaj na televiziji. Piše:Vanja Nezirović,Jutarnji list
Kako bi vas barem malo zagrijali (kad već ne grije Sunce), ali da ne trošite na energente već da se ugrijete sami - smijehom - poklanjamo vam nastavak naše uspješne komedije "Štefine i Ivine", a koji je snimljen ovog proljeća. Uživajte ! Foto video klub "Mirko Lauš" Pitomača
POVIJEST FILMA:Pitomački Foto-video klub "Mirko Lauš" snimio je 2007.godine komediju "Štefina i Ivina" u trajanju 24.30 minuta.Izvorni podravski humor oduševio je brojne gledatelje na projekcijama u Pitomači i okolnim mjestima te na festivalima širom Hrvatske gdje je osvojila i nagrade u raznim kategorijama.
U filmu dva prijatelja po povratku s ribolova pojedu puno pokvarenih kobasica i kad jednom bude zlo, potraže pomoć liječnika, problem nastaje u trenutku kada se pokaže da se ne snalaze najbolje u civiliziranom svijetu…Prvi dio komedije možete pogledati OVDJE
Potaknuti velikim uspjehom prve pitomačke komedije,ove 2008.godine snimljen je i nastavak čija je premijera bila za vrijeme Dana Općine Pitomača u lipnju a od danas ga možete također gledati online.Pogledajte nove pustolovine Štefine i Ivine,ispecite kokice i dobro se zabavite!
Odnedavno naša Pitomača ima cijelu stranicu u Podravskom listu.
Ovaj put glavna tema je asfaltiranje na području općine o kojem govori Tomislav Tišljar,stručni suradnik za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Općine Pitomača te veliki prilog o našem dravskom Tarzanu,Josipu Šimiću koji govori o mirnom životu pored rijeke Drave.
Grad Orahovica udaljen je od Pitomače malo više od 80 kilometara i nalazi se na drugom kraju Virovitičko-podravske županije.Legendu o imenu Ružica Grada priča nam autor u knjigi "San u močvari" Marinko Ivanišević ,koja govori o obrani đurđevčana od najezde turaka,poznatoj Legendi o picokima,a opisuje i put turaka iz Ružice Grada prema Đurđevcu. Kišna zavjesa zastire odraz bjeličaste gradine u jezerskom zrcalu,na dlanu orahovačke ravni,utisnute između zaobljena vrhovlja Papuk gorja.
Nekoć davno isklesaše čudesnu građevinu kraj stijenja,na travnatu proplanku uzbibanom ljubičasto modrim valovima šumske sirištare.
Valjali kamen na kamenu,zidali ciglu kraj cigle,dizali zdanje do zdanja,onda podignuto opasali pustim zidinama,i sve to posred drevnog vilinskog okupljališta!
Tu su kraljevi godinama smišljali burg,velikaši ga vjekovima pretvaraše u dvorac,a onda okrutnom sudbinom,prije nešto vremena,ovo postade Požeški sandžak."San o močvari",Marinko Ivanišević
Povijest:
Ružica grad se nalazi na sjeveroistočnim padinama Papuka, na 418 m nadmorske visine, iznad sela Duzluka, a nekoliko kilometara od gradića Orahovice. Predstavlja najveći sačuvani fortifikacijski kompleks na području Slavonije, a među najvećima je u Hrvatskoj.
Grad Ružica nalazi se na strateškom položaju s kojeg se može kontrolirati veliki dio slavonske Podravine, a neposredno uz Grad prolazi komunikacija iz Podravine u Požešku kotlinu (cesta Kutjevo-Orahovica). Zbog toga je imala veliku važnost s turbulentnim zbivanjima kasnog srednjeg vijeka (12-15 st.).
Samo ime Ružica grada nije do kraja istraženo. Neki autori ga dovode u vezu s divljom ružom i imenom obližnjeg sela Duzluk (turski duzem - cvjetni, ružin djevojački ukras), dok drugi smatraju, što je vjerojatnije, da je ime preuzeto od Raholcza, a to je bio srednjovjekovni naziv za Orahovicu, jer je u vrijeme srednjeg vijeka grad Ružica pripadao vlastelinstvu Orahovica. To vlastelinstvo se u pisanim izvorima prvi put spominje 1228. godine. Sama utvrda se prvi put spominje 1357. god. kao kraljev posjed, a kasnije je bila u vlasništvu raznih velikaša, među kojima se ističu Nikola Kont, Lovro Iločki, Ladislav More, brača Pomanicki i drugi.
Ružica grad, kao i cijela okolica, pod tursku vlast dolaze 1543. godine. Kroz cijelo vrijeme turske vlasti ovdje je bila smještena vojna posada. Vjerovatno su neko vrijeme (osobito u 17. stoljeću) ovdje boravili požeški sandžak-begovi, pa se u nekim dokumentima spominje Orahovački sandžak, no radi se samo o drugom sjedištu Požeškog sandžaka.
Godine 1687. turci zauvijek napuštaju Orahovicu. U prvom detaljnom popisu Slavonije iz 1698. godine se dosta detaljno opisuje grad Orahovica. Stanje u kojem se nalazilo je derutno, no još uvijek pogodno za upotrebu.
U 18. stoljeću je nastupilo razdoblje stabilnosti i države sa jakom centralnom vlašću, pa utvrde srednjovjekovnog tipa gube svoje značenje. Tako se dogodilo i sa Ružica gradom. Od 18. do 20 stoljeća su se izmjenili brojni vlasnici posjeda Orahovica, a sastavni dio tog posjeda je bio i Ružica grad. Među ostalim vlasnicima su bili i barun Cordua, barun Fleischmann, grofovi Pejačevići, Dimitrije Mihalović i barun Gutman.
Poznati povjesničar Đuro Szabo kaže: "Upita li tko, što je zapravo Ružica, ne može se mu se to jednom riječju kazati. Grad (Burg) nije, nije ni dvor (Schloss), a nije ni tvrđa (Festung), već je sve troje skupa". Ružica grad ima oblik elipse, a sastoji se od jakog ulaznog braniča, gradske kapele, srednjeg dijela grada, peterokutne utvrde te debelih zidova koji opasuju grad. Grad je spoj surove gradnje čvrstih, debelih zidova i kula i nježne filigranski lijepe kamene plastike koja je ukrašavala životni prostor unutar zidina - "ljepotica i zvjer u jednome".
Do grada Ružice moguće je doći laganom šetnjom kroz šumu iz pravca Orahovačkog jezera, poznatog izletišta lokalnog pučanstva i planinara. Ispod same Ružice nalazi se prirodno uzvišenje koje predstavlja pravi vidikovac sa koga se za lijepog vremena može vidjeti veliki dio panonske ravnice. IZVOR:Park prirode Papuk
Legenda:
Na mjestu gdje je danas Ružica-grad u davno je doba bilo vilinsko ročište. Tu su se, na šumskoj čistini, vile noću sastajale na razgovore i domjenke, tu su se održavala njihova sijela, kadikad bi tu varile trave i spravljale napitke, a kadikad bi i zapjevale, pa i zaplesale. I upravo na tom vileništu odluči neki moćni velmoža sazidati tvrdi grad...
Kad se vile opet jednom skupiše na svom sastajalištu, umjesto svilenkaste trave nađoše razgaženo blato, a umjesto cvjetnih grmova golemo kamenje, navaljeno na njih. Gdje se prije dizalo stabalce, sada je bila hrpa dasaka i greda; gdje su prije nicali cvjetići, sada su bili razasuti veliki čavli, prijeteći da se zabodu u gola stopala. Zaciktaše vile u jadu i u bijesu, pa svojim čarolijama namah ispremetaše sve to gradivo i otkotrljaše ga u dolinu.
Sutradan je pak bjesnio velmoža koji je gradio grad. Tražio je krivce na sve strane, ali bez ikakva uspjeha. I nije mu preostalo drugo nego da se ponovno lati istoga posla: opet su njegovi ljudi valjali kamenje prema visu, opet su na leđima prtili daske i grede, posrčući na usponima. Posao je pomalo napredovao, pa su iskopane duboke jame za temelje grada, a iz njih su se uskoro počele dizati zidine... Ali jednoga jutra gradilište je opet osvanulo poharano. Zidine su bile srušene, jame zatrpane, daske i grede slomljene, a kamenje otkotrljano u dolinu. Ponavljalo se to nekoliko puta: što bi graditelji obdan sagradili, to bi vile obnoc porušile... Napokon je velmoža postavio brojne straže i zasjede, te uspio otkriti da mu to vile planinkinje iz noći u noć ruše gradnju. Što da učini? Odlučio se uhvatiti ukoštac s njima i surovo ih kazniti.
I zaista, unatoč svim vilinskim moćima, unatoč njihovim čaranjima, pošlo mu je za rukom da u mrežu, razapetu oko gradilišta, uhvati najljepšu vilu – Ružicu. Zaplela se svojom vilinskom kosom u nju, kao što se vile katkad u šumi zapletu vlasima u oštro trnje. I kao što su tada vile nemoćne da oslobode svoju družicu, tako su nemoćne bile i sada. I nemoćno su, užasnute i zanijemjele, motrile kako surovi velmoža vuče Ružicu za kosu, u kojoj je bila sva njezina moć, i kako je bešćutno zazidava u temelje kule.
Vile su se razbježale, razletjele na sve strane i nikada više nisu došle na to mjesto. Okrutni velmoža sagradio je grad, ali ga je pratilo vilinsko prokletstvo: u času kada su trublje objavljivale svršetak gradnje, odronio se kamen s najviše kule i zdrobio velmožu pod sobom. Nestalo je velmože, pa mu se i ime zametnulo.A grad se zove po vili koju je on u njegove temelje zazidao: Ružica-grad.
Jedna od najvećih i najuspješnijih hrvatskih u proizvodnji i preradi ljekovitog bilja, pitomačka tvrtka Jan Spier, koja će ove godine proizvesti oko 1000 tona proizvoda od ljekovitog bilja, preuzela je nekadašnju duhansku plantažu Đolta, koja se prostire na oko pet hektara i ima pedesetak suvremenih sušilica.
Iz Jana Spidera poručuju da s novom plantažom planiraju 50 posto povećati proizvodnju te unaprijediti proizvodnju zdrave hrane i ljekovitog bilja po najvišim svjetskim ekološkim standardima.
U subotu su na dravskoj plaži Sip(Halasz Csarda,Legrad) održane treće "Igre bez granica" u organizaciji legradske Udruge mladih i Udruge Eko-Legrad.
Pitomačke boje branila je i predstavljala ekipa iz Udruge PING koja je po prvi puta sudjelovala na ovim igrama zahvaljujući organiziranom prijevozu od Općine Pitomača.Ukupno je nastupilo 15 ekipa iz tri županije te jedna ekipa iz Mađarske.
Pobjednik ovogodišnjih igara je koprivnička Udruga športske rekreacije podravskih studenata, drugo mjesto osvojila je ekipa "Stanišić" iz Rijeke, a treće Bad blue boysi iz Legrada.
Naša ekipa završila je na diobi 4.mjesta zajedno s još dvije ekipe dok su u pojedinačnom plasmanu pobijednici u odbojci na pijesku.Uz ugodno druženje po lijepom sunčanom danu sudionici su se natjecali u malom nogometu na pijesku,potezanju užeta,odbojci na pijesku,prenošenju vode u lavoru preko glave,puhanju melje(brašna) i ispijanju piva.
Ideja o pokretanju "Igara bez granica" potekla je od legradskih udruga s ciljem promoviranja rijeke Drave i druženja mladih,a kako se svake godine prijavljuje sve više zainteresiranih sudionika,u tome su i uspjeli.
Sudjelovanjem na "Igrama bez granica" pitomački PINGovci upoznali su brojne regionalne udruge mladih.
Članovi Udruge PING prvi puta nastupili na Igrama bez granica.
Pobjednici u odbojci na pijesku.
Naši predstavnici dospjeli su do pulufinala u potezanju užeta.Jedna od disciplina na "igrama" bila je i ispijanje piva.
Povodom proslave zaštitnika Velike Črešnjevice sv. Ilije vatrogasno društvo DVD Velika Črešnjevica organiziralo je za mještane prezentaciju rada stare vatrogasne šprice sa konjskom zapregom i takmičenje. Sudjelovalo je 9 vatrogasnih društava i specijalni gosti Šumarija Pitomača koji su pokazali zavidnu vještinu i brzinu. Igre je svečano otvorio načelnik općine Pitomača Željko Grgačić a kapelan Ivica Puškadija blagoslovio ovo takmičenje koje će postati tradicionalno.
Inače, takmičenje je bilo sa orginalnom špricom iz 1937. godine koju je DVD Velika Črešnjevica obnovilo, a drugu iz 1936. godine je posudilo DVD Turanovac.
Evo i popisa sudionika kao i krajnjeg poretka: 1. DVD Sedlarica 2. DVD Kladare 3. DVD Turanovac 4. DVD Dinjevac 5. DVD Velika Črešnjevica 6. DVD Turnašica 7. Šumarija Pitomača 8. DVD Vukosavljevica 9. DVD Grabrovnica 10. DVD Pitomača
KUD"Pitomačanka" na 42.međunarodnoj smotri folklora
Od srijede, 16. srpnja do nedjelje, 20. srpnja 2008. u Zagrebu se održavala 42. međunarodna smotra folklora na kojoj je sudjelovala i KUD "Pitomačanka" iz Pitomače.Na Trgu bana Jelačića na ljetnoj pozornici Gradec sudjelovalo je 26 folklornih skupina iz 12 županija Republike Hrvatske te 11 inozemnih folklornih skupina (Francuska, Grčka, Indija, Kolumbija, Litva, Malavi, Maroko, Meksiko, Rusija, SAD, Slovenija, Švedska).Uz predstavljanje pjesme i plesa iz cijeloga svijeta,održane su i brojne radionice te revija narodnih nošnja.
Pokrovitelj 42. međunarodne smotre folklora je Hrvatski sabor.
Kulturno-umjetničko društvo “Pitomačanka”
Kulturno-umjetničko društvo “Pitomačanka”
“Sunčece, sunčece,ne sađaj mi rano”
Sunčece, sunčece, ne sađaj mi rano,
ne sađaj mi rano, počekaj me malo
dok si ja našijem rubaču dragomu,
rubaču dragomu, rubaču dragomu.
Na saki rukavec beloga goluba,
beloga goluba, beloga goluba,
a na obešvice jedno lepo slovo,
jedno lepo slovo, ime junakovo,
kaj si nosil bude dok mi v tabor pojde,
dok mi v tabor pojde, dok mi v tabor
pojde.
Kulturno-umjetničko društvo”Pitomačanka” osnovano je 1985.godine. Broji 40 članova koji djeluju u dvije folklorne sekcije (dječjoj i odraslih), tamburaškoj sekciji i ženskoj vokalnoj grupi.
Iako je Pitomača odavno prerasla seoske okvire i stopila se u zaokruženu urbanu cjelinu, njezino
folklorno društvo njeguje i čuva vlastitu folklornu baštinu,izvodeći pjesme i plesove Pitomače i okolice, skrbeći osobito o nošnjama svoga kraja.Svake godine u svibnju organiziraju Pitomačku smotru folklora, koja okuplja folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva.
“Pitomačanka” nastupa na smotrama folklora u zemlji i u inozemstvu.Na Smotri u Zagrebu izvodi pjesmu u dva glasa “Sunčece, sunčece,ne sađaj mi rano”, šetano kolo a capella Ajd idemo, milo lane, igrat kolo malo, šetano kolo uz tambure Faljen Isus i Marija, lepo je lado i
nekoliko plesova uz tambure i cimbal.
Lidija Keber pobjednica u daljinskom jahanju u Čazmi
U organizaciji Konjičkog kluba "Husar" iz Čazme 12,srpnja održana je nova utakmica u daljinskom jahanju pod nazivom "Čazma 2008".Prijavilo se je 18 sudionika a među njima i Konjički klub "Zlatni klas Otrovanec" sa jahačima Carmen Keber,Damir Keber,Lidija Keber i Branko Tkalčec.
Utakmica se sastojala u dvije staze od kojih je prva dugačka 36 kilometara a druga dužine 50 kilometara koje su prolazili i seniori i juniori našeg kluba.
Naša predstavnica u kategoriji juniora,Lidija Keber pobjednik je na stazi od 50 km te je osvojila prijenosno računalo za osvojeno prvo mjesto.
Branko Tkalčec bio je četvrti a Carmen Keber peta u kategoriji seniora na 50 kilometara dok je Damir Keber diskvalificiran. Zlatni klas Otrovanec
Sazvana je 15. sjednica Općinskog vijeća Općine Pitomača
Za ponedjeljak 21. srpnja 2008. godine sazvana je 15. sjednicu Općinskog vijeća Općine Pitomača. Za sjednicu je predložen slijedeći Dnevni red:
1. Prijavak vijećničkih pitanja.
2. Verifikacija zapisnika sa 14. sjednice Općinskog vijeća.
3. Prijedlog Odluke o usvajanju Polugodišnjeg obračuna Proračuna Općina Pitomača za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine.
4. Izvješće o utrošku sredstava tekuće rezerve Proračuna Općine Pitomača za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine.
5. Prijedlog Odluke o usvajanju financijskog izvješća o ostvarenju plana prihoda i rashoda Dječjeg vrtića «Potočnica» za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine.
6. Prijedlog Odluke o usvajanju financijskog izvješća o ostvarenju plana prihoda i rashoda Knjižnice i čitaonice «Pitomača» za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine.
7. Razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Općine Pitomača za 2007. godinu.
8. Prijedlog Odluke o visini naknade za priključenje na sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području općine Pitomača, za pravne osobe, u razdoblju od 01. kolovoza do 31. listopada 2008. godine.
9. Prijedlog za imenovanje zastupnika u Skupštinu Gradskog društva Crvenog križa Virovitica.
10. Odgovori na vijećnička pitanja.
Održana je 26. sjednica Općinskog poglavarstva
U utorak 15. srpnja 2008. godine održana je 26. sjednica Općinskog poglavarstva Općine Pitomača. Prilikom razmatranje Polugodišnjeg obračuna Proračuna Općine Pitomača za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine utvrđeno je ostvarenje prihoda i rashoda sa 30-im lipnja ove godine iz čega je vidljivo da je ostvarenje prihoda 35 %. Za sada nisu pristigla planirana sredstva iz državnog proračuna, odnosno pomoći u iznosu 4.500.000,00 kuna, ali su se prihodi Općine (ukoliko se izuzme taj iznos) dosta dobro ostvarili. No i to se je u međuvremenu promijenilo jer je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva podržalo projekt sanacije lokalnih cesta na području općine Pitomača s 1.200.000,00 kuna što će se, uz 300.000,00 općinskih kuna, utrošiti za uređenje Domjanićeve i Šenoine ulice.
Nadalje, načelnik Željko Grgačić podnio je Izvješće o utrošku sredstava tekuće rezerve Proračuna Općine Pitomača za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine. Sredstva rezerve u ovom razdoblju koristila su se za:
- Susret Hrvatske katoličke mladeži, 5.500,00 kuna,
- sufinanciranje monografije «Radiofonija Podravine i Prigorja», 10.000,00 kuna,
- sufinanciranje projekata Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Virovitičko-podravske županije na području zaštićenog krajolika „Križnica“, 14.000,00 kuna,
- akcija: «Sigurno u prometu», 3.000,00 kuna.
Razmatrana su i Ostvarenja financijskih planova prihoda i rashoda Dječjeg vrtića «Potočnica» i Knjižnice i čitaonice Pitomača za razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine. Za Dječji vrtić Potočnica postotno izvršenje prihoda iznosi 50,05 % odnosno 936.115,48 kuna, a rashoda 48,25 % odnosno 902.472,95 kuna. Za Knjižnicu i čitaonicu Pitomača postotno izvršenje prihoda iznosi 54,26 % odnosno 138.905,95 kuna, a rashoda 43,21 % odnosno 110.614,44 kune.
Prilikom razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Općine Pitomača za 2007. godini istaknuto je da u izvješću nema većih primjedbi na poslovanje Općine Pitomača u 2007. godini, ali spomenute naloge Revizije potrebno je uvažiti i što prije primijeniti.
Poglavarstvo je donijelo Prijedlog odluke o visini naknade za priključenje na sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području općine Pitomača, za pravne osobe, u razdoblju od 01. kolovoza do 31. listopada 2008. godine u kojoj stoji:
1. Naknada za priključenje na sustav javne vodoopskrbe plaća se prema kapacitetu predviđene godišnje potrošnje i iznosi:
- do 600 m3 predviđene godišnje potrošnje (ili do 50 m3 mjesečne potrošnje) 1.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu,
- od 601 do 3.600 m3 predviđene godišnje potrošnje (ili od 50 m3 do 300 m3 mjesečne potrošnje) 3.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu,
- za svakih daljnjih 3.600 m3 predviđene godišnje potrošnje 1.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu.
2. Naknada za priključenje na sustav javne odvodnje plaća se prema kapacitetu predviđene godišnje potrošnje i ispuštenih količina otpadne vode i iznosi:
- do 600 m3 predviđene godišnje potrošnje (ili do 50 m3 mjesečne potrošnje) 2.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu,
- od 601 do 3.600 m3 predviđene godišnje potrošnje (ili od 50 m3 do 300 m3 mjesečne potrošnje) 4.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu,
- za svakih daljnjih 3.600 m3 predviđene godišnje potrošnje 2.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu.
Donesen je i Prijedlog odluke o imenovanju članova Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Virovitica. U Skupštinu Gradskog društva Crvenog križa Virovitica, u ime Općine Pitomača, predloženi su: Tomislav Lovreković iz Pitomače, Slavko Jakupec iz Pitomače, Zlatko Novak - Jembri iz Pitomače i Krešimir Bosnić iz Pitomače. Pitomača hr
Pisanice Josipa Cugovčana postale nematerijalno kulturno dobro
PODRAVSKE PISANICE POSTALE NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO
Nakon što ih je, kako kaže, u svijetu uspio promovirati kao iznimno lijepa i posebna, poznatom zaljubljeniku u starine iz Podravskih Sesveta Josipu Cugovčanu pošlo je za rukom podravske pisanice etablirati i u Hrvatskoj. Ministarstvo kulture proglasilo je, naime, umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja u ovom dijelu Hrvatske nematerijalnim kulturnim dobrom, s time da se to rješenje odnosi ponajprije na pisanice iz Podravskih Sesveta, Molvi i Novigrada Podravskog, izdvojio je Cugovčan:
- Sesvetske pisanice ukrašavaju se četverobojnom batik tehnikom i vrućim voskom, molvarske pisanice posebne su zahvaljujući Ani Bogat, dok su novigradske iznimne zbog toga kako ljusku struže Branka Riškuš.
Odluka Ministarstva kulture mogla bi rezultirati značajnim turističkim iskorakom ove sredine, naglasio je Cugovčan, no hoće li se to dogoditi ovisi isključivo o pojedincima.
- Hrvatska će ući u Europi i po čemu ćemo bit prepoznatljivi ako ne po kulturnim posebnostima ?! No prvo bi trebala se „upaliti lampica“ kod ljudi u općini, pa u Županiji i Ministarstvo koje takve projekte financira, no ako ova sredina neće imati razumijevanja vjerujem da će ga pokazati drugi dijelovi Podravine – naglasio je Cugovčan.
Na Cugovčanu je, pak, da izradi plan promoviranja pisanica u narednih pet godina, o čemu je već razgovarao s predstavnicima Ministarstva kulture. Nije želio otkriti pojedinosti, nego je još jednom izdvojio da je na lokalnim političarima i turističkim djelatnicima stvaranje preduvjeta za pretvaranje podravskih pisanica u proizvod poznat u Hrvatskoj i šire. Radio Koprivnica
Dana 16.07.2008.g. pol. službenici PP Slatina proveli su krim. obradu nad 22-godišnjim B.Š. iz Pitomače, za kojeg postoji osnovana sumnja da je počinio KD krađe na način da je dana 10.07.2008.g. otuđio novčani iznos od 3.000,00 kn iz novčanika koji se nalazio u predsoblju obiteljske kuće 75-godišnje I.I. iz Voćina.
Naime, temeljem naloga suda izvršena je pretraga doma i drugih prostorija kod 22-godišnjeg B.Š., kao i osobnog automobila VT-registarskih oznaka vl. 27-godišnje D.K. iz Pitomače, kojeg koristi gore navedeni. Prilikom pretrage pronađene su 4 novčanice u apoenima od 500,00 kn koje su predmet gore navedenog kaznenog djela.
Protiv počinitelja slijedi posebno izvješće ODO u Slatini.
Zahvaljujući prirodnim resursima razvijen je lovni i ribolovni turizam, a naše vinogorje Aršanj također nudi zanimljivu turističku ponudu - kaže Rikard Bakan
Turistička zajednica općine Pitomača održala je izbornu skupštinu na kojoj je za novog - starog predsjednika izabran Rikard Bakan. Donijeta je i odluka o osnivanju turističkog ureda, a u kolovozu će biti raspisan natječaj za izbor direktora.
- Naš volonterski rad dosegao je vrhunac i kako bismo povećali prihode od turizma, odlučili smo osnovati turistički ured. U dogovoru s Općinom osigurat ćemo prostor za smještaj ureda, a Općina će financirati polovicu plaće zaposlenog voditelja ureda - rekao je Rikard Bakan te naglasio kako će ured poslužiti i kao informativni centar za turiste koji tijekom ljetne sezone prolaze kroz Pitomaču.
- Kako našim mjestom prolazi državna cesta, tijekom ljeta ima dosta takozvanih tranzitnih turista koji razgledaju Pitomaču i naše turističke sadržaje. Ured planiramo smjestiti u samom središtu kako bi bio što uočljiviji za turiste - kazao je Rikard Bakan.
Kako se u pitomačkoj Srednjoj školi učenici mogu opredijeliti za zanimanje agroturističkog tehničara, praktični dio nastave obavljat će u turističkom uredu koji će zahvaljujući tome moći raditi i duže od predviđenih osam sati. Turistička ponuda bazira se na zaštićenim krajolicima uz rijeku Dravu, kao što su Križnica, širinski otok Jelkuš te močvarno stanište Vir.
Imanja, klijeti, biciklistička i konjička staza...
- Križnicu svakog vikenda posjeti oko 500 gostiju koji dolaze iz Zagreba, Osijeka i Virovitice. Zahvaljujući prirodnim resursima razvijen je lovni i ribolovni turizam, a naše vinogorje Aršanj također nudi zanimljivu turističku ponudu. Ima i privatnika koji su se vrlo ozbiljno počeli baviti kontinentalnim turizmom i u objektima koje su izgradili na atraktivnim lokacijama nude smještajne kapacitete. Imanje Zlatni klas u Otrovancu, hotel Aida u Pitomači, Dravska iža i Dravski ranč u Križnici te vinogradari u svojim klijetima nude bogatu ponudu i smještajne kapacitete. Turistička zajednica je u Aršanju otkupila dio zemljišta i napravili smo Podravsku strehu u kojoj organiziramo obilježavanje vinskih svečanosti, a kapacitet joj je 300 osoba. Označili smo i uredili i dvije biciklističke staze u dužini 14,5 kilometra kao i konjičku na kojoj se održava utrka u daljinskom jahanju. Osoba koja će biti zaposlena u turističkom uredu će sigurno znati objediniti sve sadržaje i ponuditi ih turističkim operatorima - rekao je Rikard Bakan. Podravski list
Stjepan Ivanec i Zlata Šokec na 14.Podravskim motivima
Pitomačani na 14.Podravskim motivima
Izložba 14. podravski motivi je velika izložba. Ovo je jedna od najvećih manifestacija naivne umjetnosti u Europi i svijetu. Izložba traje 4.-6. srpnja. a posjetilo ju je oko 5000 ljudi.
Koliko sam osobno informiran posjetitelji su iz nekoliko zemalja. Ima ih uz domaće iz Austrije, Italije, Srbije.. . Tu ima znalaca, koji su došli baš na ovu manifestaciju, jer je uspoređuju sa sajmovima slikarstva u Baselu, San Francisku i dr. Ovdje je upriličen svijet naivne umjetnosti. Specijalni vlak dovezao je veliku grupu znatiželjnih Zagrepčana u Koprivnicu, na razgledavanje radova podravskih slikara i kipara naivaca. Tu je, u prisustvu živućih doajena Ivana Večenaja i Mije Kovačića, velikih majstora naive koji su ime "Hlebinske škole" predstavili cijelom svijetu, obilježena 40 godišnjica Galerije Hlebine, 1968.–2008. Na 14. Podravskim motivima izloženo je 245 radova 47 umjetnika podravskog likovnog kruga i njihovih prijatelja. Sa svojim radovima učesnik sam svih 14 Koprivničkih sajmova naive. Ove godine izložio sam 6 slika ulja na staklu i vrlo sam zadovoljan Sajmom. – rekao je Stjepan Ivanec, renomirani slikar svjetskog ranga, rođen i živi u Kladarama, a prošle je godine obilježio 30. godišnjicu uspješnog slikarskog rada.
Zlata Šokec, keramičarka iz Pitomače izložila je svoje radove u terakoti i to: skulpture: "Jagica", "Jesen", "Majkica s pinklecom", "Deda s lulom", "Vinogradar", portret Van Gogha, nakit i dr.
Zadovoljna sam učešćem na ovoj velikoj izložbi, a s predstavnicom muzeja grada Koprivnice ugovorila sam samostalnu izložbu u foajeu "Podravke". Sve mi je to zadovoljstvo i poticaj za daljnji rad – rekla je Zlata Šokec.
Oboje umjetnika predstavnici su Virovitičko-podravske županije.
na slici:Skupljanje umirovljenika i čekanje autobusa sa polazak u Csokoniu
Grupa od dvadeset i jednog člana Udruge pitomačkih umirovljenika vratila se sa odmora. Organizirano su boravili 7 dana na otoku Rabu.
Odmoreni, oduševljeni i zadovoljni vratili su se krajem prošlog tjedna doma.
Već u subotu 5. 7. 2008. pun autobus umirovljenika putovao je na jednodnevni izlet na kupanje u Mađarsko kupalište u Csokoni.
Podravski kontinentalni turizam kroz Hrvatsko Zagorje
Bogata hrvatska povijest ostavila nam je brojne dvorce,kurije i druge znamenitosti u unutrašnjosti države pa smo umjesto na more,odlučili posjetiti Hrvatsko Zagorje sa njegovim ljepotama.Naoružani fotoaparatima i dobrom voljom u nekoliko navrata provozali smo se cijelom varaždinskom i zagorskom županijom,ali još nismo vidjeli sve kaj smo planirali.Navikli na dobre i ravne podravske ceste,zagorski zavoji i uska cesta će nam ostati u pamćenju ali kako god da se gleda ipak je sve značajno hrvatsko poteklo iz tog dijela republike,od krapinskog pračovjeka do Tita i Tuđmana.
Hvala dečkima iz Lepoglave koji su nam preporučili Lepoglavski restoran pod upravom Kaznionice jer je hrana bila fenomenalna i jeftina i puno hvala "jednom običnom Štefu iz Zagorja" koji nam je pokazao put kad smo se izgubili u zagorskom selu kojeg nema na kartama.
Dvorci Trakošćan,Maruševec i Opeka sa svojim arboretumom
Dvorac Trakošćan
Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.Trakošćan se prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine a najduže je bio u vlasništvu obitelji Drašković,od 1584.g. do 1944.godine kada je nacionaliziran i prelazi u državno vlasništvo.1953. osnovan je muzej sa stalnim postavom. Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.
Obitelj Drašković bila je ratnička obitelj pa je u dvorcu sačuvano brojno hladno i vatreno oružje i oprema od 15. do kraja 19. stoljeća.To oružje predstavljeno je u posebnoj zbirci koja se nalazi u dvorcu a sam dvorac je jedini u Hrvatskoj sa največom zbirkom starina i umjetnina kao što se i očekuje od sadržaja nekog dvorca.Fotografiranje i snimanje navodno je zabranjeno unutar dvorca. Stranice dvorca
Dvorac Maruševec
Po legendi na prostor današnjeg Maruševca došla je neka žena iz Češke,sagradila dvorac i osnovala obitelj.Na mjestu sadašnjeg zidanog dvorca bio je prije 600 godina drveni dvorac u vlasništvu obitelji Vragović.Dvorac Maruševec u svom zidanom obliku spominje se 1547. godine također u vlasništvu te obitelji.Svojom ljepotom ništa ne zaostaje za dvorcem Trakošćan, te se može reći da je jedan od najljepših dvoraca Županije varaždinske.Uz brojne prepravke i nadogradnje,dvorac Maruševec je mijenjao i vlasnike a 1883.godine dvorac kupuje dr. Oskar pl. Pongratz.Toj obitelji 1945.godine dvorac uzima država te daje u najam 1969.g. Kršćanskoj adventističkoj crkvi kojoj služi za potrebe srednje vjerske škole i adventističkog teološkog fakulteta sve do 1999. godine nakon čega ga preuzima općina Maruševec.
Danas je perivoj oko dvorca sa jezerom u jadnom i zapuštenom stanju a sam dvorac je 2006.godine vraćen nasljedniku posljednjeg vlasnika dr. Oskara pl. Pongratza, unuku dr. Lippit-Pongratz.Novi vlasnici dvorca su zabranili pristup dvorcu,fotografiranje i rad Udruge prijatelja dvorca Maruševac koja je vodila brigu o njemu zadnjih nekoliko godina. Stranice dvorca
Arboretum i dvorac Opeka
U Hrvatskoj postoje tri arboretuma: arboretum Trsteno kraj Dubrovnika, arboretum Lisičine kraj Voćina i arboretum Opeka koji je danas u Hrvatskoj najznačajniji i najbogatiji arboretum.Ali i najzapušteniji!Prostire se na površini od 64 hektara a podijeljen na ravničarski i brežuljkasti dio.Ravničarski dio oblikovan je u stilu engleskih parkova sa brojnim perivojima a brežuljkasti dio je oblikovan kao gusta park šuma.Perivoj je nastao u 19. stoljeću i u njemu postoji više od 800 različitih vrsta drveća, grmlja, povijuša i cvijeća. 1947. godine perivoj oko dvorca je proglašen zaštićenom prirodnom rijetkošću, a 1961. godine spomenikom vrtne arhitekture – arboretumom.
Dvorac Opeka sagrađen je u baroknom stilu i nalazi se usred arboretuma. Puno puta je pregrađivan i nadograđivan da je izgubio svaku povijesnu i arhitektonsku vrijednost.Poslije Drugog svjetskog rata dvorac je nacionaliziran i postao je Vrtlarska škola a kasnije i učenički dom.Početkom sedamdesetih godina dvorac biva napušten, zatvoren i prepušten zubu vremena. Nakon toga na održavanju se ne radi gotovo ništa do 1989. godine, kada umjesto da se popravi oštećeno krovište, ono se skida i ostavljaju se goli zidovi daljnjem propadanju i urušavanju. Stranice dvorca
Veliki Tabor,navodno smješten na otoku Panonskog mora
Veliki Tabor
Dvorac Veliki Tabor nalazi se pokraj mjesta Desinića u krajnjem dijelu sjeverozapadnog područja Hrvatskog Zagorja na prekrasnom brežuljku.Bio je vlasništvo plemićke obitelji Rattkay koja je na vrhuncu moći posjedovala i Mali Tabor,Miljanu,Susedgrad,Donju Stubicu te još nekoliko dvoraca i kurija.Prvi spomen članova obitelji Rattkay javlja se već 1400-te godine u Gemerskoj županiji,u sjevernoj Ugarskoj.Obitelj je u mjestu Ratkha,na rječici Sajo, posjedovala dobro pa se sukladno toponimu posjeda i prozvala 'de Ratkha',a ubrzo potom i 'Rattkay'.Pavao de 'Rathka (Rattkay) dobio je 1502. dobra Jurkatinec i Veliki Tabor od bana i slavonskog hercega Ivaniša Korvina.
Starost dvorca nije određena pa se čak misli da se dvorac nalazio na vrhu otoka nekadašnjeg Panonskog mora.Predpostavlja se da je u 2.stoljeću nove ere na današnjem mjestu dvorca bila manja rimska fortica.Danas je Veliki Tabor na visini od 334 metra i do njega se lagano dolazi automobilom do glavnog ulaza. Stranice dvorca
Etno-selo Kumrovec
Muzej "Staro selo" Kumrovec,najveći etno muzej na otvorenom
Muzej "Staro selo" Kumrovec je etnografski muzej na otvorenom.Najposjećeniji dio tog etno-sela je rodna kuća Josipa Broza Tita i njegov spomenik pored kuće.Spomenik je rad rad akademskog kipara Antuna Augustinčića,postavljen 1948.godine.U muzejskoj trgovini suvenirima koja je smještena na ulazu u selo prodaju se gotovo isključivo suveniri vezani za Josipa Broza pa se može reći da bi bez titove ikonografije kumrovečko etno-selo imalo gotovo nikakvu posjećenost.
Na površini od 12.640 m2 restaurirano je ili rekonstruirano 25 stambenih, 9 gospodarskih i 8 pratećih objekata (2 spremišta za kukuruz, 2 svinjca i 4 bunara). Muzejski fundus broji 2800 eksponata, od kojih je većina u stalnim postavima. U 15 stalnih etnografskih postava i dva povijesna, nastojao se dati prikaz tradicijskog načina života, običaja i rukotvornih vještina, starih, nekih već zaboravljenih obrta, povijesnih ličnosti i događaja vezanih za Kumrovec i nekadašnje područje klanječkog kotara s prijelaza 19. u 20. st.
Najvažniji kriterij prilikom revitalizacije bila je autentičnost objekata i njihova etnografska, povijesna i graditeljska vrijednost. Posebna pozornost posvećena je čuvanju izvornog izgleda i ljepote krajobraza, s glavnim ciljem vraćanja izgleda naselja s prijelaza 19. u 20. st. Najveći zahvati na uređenju i rekonstrukciji "Starog sela" izvedeni su u razdoblju od 1979.-1985. g. U tom razdoblju rekonstruirana je stara cesta, kameni most i reguliran je potok Škrnik koji teče kroz selo i slijeva se u obližnju rijeku Sutlu. Objekti u kojima domaćini nisu željeli živjeti pod određenim muzeološkim uvjetima, otkupljeni su od vlasnika, dok je nekoliko gospodarskih zgrada s okućnicama ostalo u izvornoj funkciji, odnosno koriste ih vlasnici koji žive u interpoliranim stambenim objektima na južnom rubnom području Muzeja "Staro selo"
U rekonstruiranoj staroj jezgri naselja Kumrovec živi nekoliko domaćih obitelji. Tako se razbija statičnost stalnih muzejskih postava u oživljavanju i stvarnoj prezentaciji ruralnog načina života. Svi su objekti obnovljeni "in situ", što znači da nijedna zgrada, bunar, svinjac ili kukuružar nije prenesen iz drugog ambijenta, već je obnovljen na svojim starim temeljima, tj. na istom mjestu gdje je stajao na prijelazu iz 19. u 20. st.
Revitalizacija starih obrta provodi se putem škola i tečajeva tako da se već niz godina učvršćuje i proširuje suradnja s majstorima starih pučkih obrtničkih vještina, koji u samim postavima, pred posjetiteljima, demonstriraju izradu lončarskih proizvoda, drvenih dječjih igračaka, kovačkih proizvoda i potkivanje konja, kao jednu od najvećih atrakcija za mlađe posjetitelje.
Fotografski aparati i video kamere smiju se koristiti. Stranice Etno-sela Kumrovec
Titova rodna kuća u Kumrovcu
Rodna kuća Josipa Broza Tita
Josip Broz je rođen 7. svibnja 1892. u Kumrovcu,umro u Ljubljani 4. svibnja 1980.Najveći je i najznačajniji hrvatski političar.
U Drugom svjetskom ratu Tito je nesporni vođa partizanskoga pokreta otpora i glavni organizator strategije i taktike partizanskoga tipa ratovanja.Uspješno se borio protiv fašista,nacista,četnika i ustaša te završetkom rata oformio Jugoslaviju na kojoj se temelji današnja Europska Unija po ideji da razni narodi žive u istoj državi. Josip Broz Tito je iz rata izašao kao priznati državnik i vođa u antifašističkom ratu.Vratio je dijelove Dalmacije koje je ustaški vođa Pavelić ustupio Italiji,Istru,Rijeku i kvarnerske otoke.
Osnivač je pokreta Nesvrstanih koji su bili tampon zona između istoka i zapada.Čvrstom rukom je vladao komunističkom Jugoslavijom i rješavao se političkih protivnika iz zemlje slanjem pod zemlju.Na sahrani Josipa Broza Tita bilo je predstavnika iz 127 država svijeta (predsjednika ,premijera i visokih dužnosnika raznih svjetskih organizacija).Kako se Amerikanci sjećaju gdje su bili na premijernom prikazivanju filmova Ratova zvijezda tako se svaki Hrvat sjeća gdje ga je dočekala vijest o Titovoj smrti.Ja sam imao šest godina i ispred televizora sam se čudio silnom rasplakanom svijetu.Bio sam i ljut jer nije bilo crtića.
bivša Politička škola,danas hotel "Zagorje" u raspadu
Bivša “Politička škola Josip Broz Tito”
Bivša “Politička škola Josip Broz Tito”,odnosno njena zgrada,sagrađena je 1981.U svrhe “političkog obrazovanja” korištena je do 1990.,kada se Savez komunista raspao a Hrvatska postala neovisna država.Zgradu Političke škole,nakon njenoga gašenja, najprije je preuzelo Ministarstvo unutarnjih poslova,a potom Ministarstvo obrane,za potrebe obučavanja Hrvatske vojske.Krajem 1991. u zgradu su smješteni prognanici iz Vukovara.Godine 1999. završen je stečaj Političke škole i od tada je objekt,sada pod nazivom Hotel “Zagorje”,u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju.Hotel ima oko 8500 četvornih metara, s nastavnim, stambenim i ugostiteljskim kompleksima – dvije male i jednom velikom dvoranom, 12 radnih kabineta, osam kabineta za nastavnike, 145 jednokrevetnih soba, pet čajnih kuhinja, ambulantom, velikom sportskom dvoranom, trafostanicom, rezervnim agregatom, atomskim skloništem… Nažalost, zapuštenost Hotela “Zagorje”,odnosno Političke škole,itekako je vidljiva već na prvi pogled izvana: raspadnute rolete,otpale pločice na prilazu,neodržavane klupe i uopće okolica hotela – samo su neki od detalja što se odmah primijete.
Hrvatski fond za privatizaciju objavio je javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju ili zakup nekretnina u državnom vlasništvu u Kumrovcu, među kojima je i bivša Politička škola Saveza komunista Jugoslavije.
Trenutno je Politička škola ponuđena za prodaju i cijena joj je 23 milijuna kuna.Zainteresirani za kupnju su Terme Tuhelj i neke zagrebačke tvrtke koje bi napravile starački dom.
spomenik hrvatskoj himni
Spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša”
Spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša” nalazi se u Zelenjaku,na mjestu gdje je Antun Mihanović spjevao himnu. Himnu je Antun Mihanović,koji je dio života proveo u Klanjcu,napisao 1835.,a uglazbio ju je Josip Runjanin 1846. godine.
Spomenik je postavljen 1935. godine od strane Družbe Braće Hrvatskog zmaja.To je obelisk visok 13,2 metra izrađen prema nacrtu kipara Rudolfa Ivankovića.
U njega je uzidana spomen-ploča s prvim stihovima himne i reljefni lik samog Mihanovića.
Himna je Republike Hrvatske Lijepa naša domovino.Stranice o himni
Status himne u neovisnoj Hrvatskoj "Lijepa naša" dobila je Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine.
Tekst joj i skladba imaju višestoljetnu i zanimljivu povijest koja seže do 1835. godine. Te je godine Antun Mihanović u desetom broju "Danice" objavio pjesmu "Horvatska domovina".
"Horvatska domovina" pojavljuje se uglazbljena 1840-ih. Pouzdano se zna samo da joj je prve četiri kitice 1848. uglazbio Josip Runjanin. Prvi zapis izvornog napjeva notama je zabilježio 1861. godine pjevački pedagog Vatroslav Lichtenegger koji je ujedno priredio i skladbu za muški četveropjev. Popijevka se pod nazivom „Lijepa naša domovino“ prvi put spominje tek 1864. godine, a krajem stoljeća taj je naslov u potpunosti zamijenio originalni naziv pjesme Antuna Mihanovića „Horvatska domovina“.
Tijekom 19. stoljeća „Lijepa naša“ pjevala se u svečanim prilikama kao jedna od mnogih narodnih popijevki, a prvi je put kao hrvatska himna, iako službeno nije imala taj status, izvedena prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu 1891. godine.
Radi njezine iznimne popularnosti u narodu, Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine obratio se ondašnjem Saboru inicijativom da se „Lijepa naša“ ozakoni kao državna himna. Iako ta inicijativa nije postigla uspjeh, „Lijepa naša“ je postala neslužbena hrvatska himna koja se izvodila u svečanim prilikama prije, između, ali i nakon dva svjetska rata. Po prvi put službeni status „Lijepa naša“ dobila je 29. veljače 1972. godine ustavnim amandmanom prema kojem je proglašena službenom himnom Socijalističke Republike Hrvatske.
Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine pjesma je dobila status himne samostalne Hrvatske. Iste godine donesen je i poseban zakon o državnim obilježjima kojim su propisane i riječi i glazba.
Dvadesetogodišnji M.P. iz Starog Graca zatečen je jutros oko 4 sata kako u Pitomači upravlja osobnim automobilom prije stjecanja prava. Policija ga je zaustavila na Trgu kralja Tomislava 2 i još utvrdila da je pijan (1,50 promila) i da nije bio vezan sigurnosnim pojasom.
Unatoč upozorenju policijskih službenika i nakon što je isključen iz prometa, M.P. pokušao nastaviti vožnju ali su ga policajci bez uporabe sredstava prisile u tome spriječili i doveli u prostorije PP Pitomača gdje je zadržan dok se nije otrijeznio. Virovitica net
Nevrijeme i vjetar su srušili stup na Lipici gdje je postavljena oprema Udruge PING, te se u zadnjih 2 tjedna nije mogla dobiti veza na pristupnoj točki Lipica i točkama koje su spojene na nju, Prešpan, Vukosavljevica i Stari Gradac. Izrađen je i postavljen novi stup, te se oprema još uvijek postavlja i uštelava.
fotografija:Udruga PING
Nakon što je saznato da se stup na lipici srušio, krenulo se u intezivnu potragu za gotovim stupom što bi bilo brzo i jeftinije riješenje da se zamjeni srušeni i ponovo postavi oprema, no pokušaji traženja kod većih firmi su propali pa se krenulo u potpunu izgradnju stupa, što je uveliko otežalo cijelokupni posao.
Posebnu zahvalu dajemo vlasniku vinograda Mlinjarić Tomi, koji je usprkos svemu ponovo dozvolio da kod njega postavimo drugi stup.
Zatim je nakon nabave materijala i dogovora krenulo ručno iskopavanje temelja od strane članova udruge, a za betoniranje novog temelja i postavljanje skele, koje su opet napravili članovi udruge, zahvaljujemo se Zidarskom obrtu Dent vlasnika Dent Ivana koji je sve navedeno ustupio bez naknade.
Zahvaljujemo se tvrtki Plodovi Zemlje Matijević i Općini Pitomača, koja je donirala financijska sredstva za kupnju materijala za izradu stupa. U novi stup potrošeno je oko pola tone željeza (oko 100 metara L profila), preko 200 vijaka i 400 matica, više od 500 izbušenih rupa i oko 5 litara boje, te puno krvi, znoja, volje, vremena i napora članova udruge koji su pomogli u slaganju stupa.
Zahvaljujemo se svim članovima koji su svoje vrijeme izdvojili pa makar i jedan sat pomogli raditi, a posebnu zahvalu dajemo članovima Vampovac Ivica, Veličan Siniši, Martinušiču Tomislavu i Danijelu Kovaču koji su zajedno uložili više od 100 sati svojeg vremena u podizanje novog stupa.
Sveukupno je uloženo preko 300 sati rada koje su zabadava odradili članovi udruge PING. Nažalost, veliki udio posla su obavili isti članovi što pokazuje da velika večina u udruzi nije zainteresirana za pomoč u odradi poslova vezanih uz udrugu, tako da je realno za očekivati da posao ne može biti završen u kratkom roku. Kad bi se javilo više članova za nesebični i dobrotvorni rad kao članovi koji su radili na Lipici, podizanje novog stupa nebi trajalo 3 tjedna.
Na dnevniku rada možete vidjeti tok izrade stupa, te dodatne slike u fotogaleriji. Udruga PING
Nagrađivani pitomački fotograf Tomislav Saić promjenio je dizajn svojeg bloga i dodao nove korisne funkcije koje se mogu pogledati u njegovoj novoj fenomenalnoj fotogaleriji sa Dravskim sirenama.Uz ta uspješna poboljšanja,najavio je i tutorijale o fotografiranju koje nestrpljivo očekujemo.
Hrvatski olimpijski odbor sufinancira uređenje višenamjenskog sportskog igrališta u Pitomači
Iako Športska zajednica općine Pitomača radi svega nešto više od tri mjeseca od svog osnutka, bolji poticaj za svoj rad nije mogla dobiti. Ured za lokalni šport Hrvatskog olimpijskog odbora, prihvatio je za sufinanciranje nominaciju ŠZOP u kategoriji «Manji zahvati na športskim terenima», te će sa 62.000,00 kuna uključiti u sufinanciranje uređenja višenamjenskog športskog igrališta, što su ga već pokrenuli članovi ŠZOP, uz pomoć Općine Pitomača i nekolicine sponzora koji su svojim donacijama u novcu i radu, podržali ovu aktivnost. Nakon što je postavljena rasvjeta i nova asfaltna površina na igralištu će se narednih dana raditi na postavi zaštitne ograde, te bojanju terena, dok bi završni dio radova trebao biti njegovo obilježavanje i opremanje igrališta potrebnom športskom opremom.
Završio prvi dio akcije priključenja na vodovodnu mrežu po povoljnijoj cijeni
Akcija Općine Pitomača i «Komunalno Pitomača» d.o.o. vezana uz mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu na području općine po akcijskoj cijeni priključne takse od 500,00 kuna za jednokratnu uplatu, završila je 30. lipnja. Akcijsku cijenu priključka iskoristilo je više od 600 vlasnika stambenih objekata koji će u narednom periodu biti priključeni na vodovodnu mrežu. Cijena priključne takse za sve one koji mogućnost uplate nisu iskoristili do 30. lipnja, sada iznosi 1.000,00 kuna za jednokratnu uplatu, a mještani zainteresirani za priključenje mogu se javiti u «Komunalno Pitomača» d.o.o. koje sklapa ugovore o priključenju, po ovoj cijeni priključne takse do kraja ove godine, što je još uvijek za 1.000,00 kuna manje od cijene priključne takse koja će važiti nakon proteka navedenog razdoblja.Istovremeno se do 31. prosinca ove godine, nastavlja i akcija priključenja na kanalizacijsku mrežu po povlaštenim iznosima, u kojoj je mogućnost plaćanja priključne takse u iznosu od 2.000,00 kuna za jednokratnu uplatu, do sada iskoristilo 50-tak vlasnika stambenih objekata.
Završen prvi krug upisa u Srednju školu Pitomača
Sredja škola Pitomača proteklog je tjedna održala prvi upisni krug za upis u školsku godinu 2008./2009. U prvom upisnom krugu za jedno od 7 ponuđenih zanimanja upisalo se 74 učenika, te je za drugi upisni krug, od upisne kvote, ostalo slobodno još 45 mjesta, u svim zanimanjima: upravni referent – 9 mjesta, agroturistički tehničar – 15 mjesta, prodavač – 6 mjesta, poljoprivredni gospodarstvenik – 3 mjesta, kuhar – 2 mjesta, konobar – 2 mjesta, te frizer – 8 mjesta. Drugi ljetni upisni krug traje od 07. do 10. srpnja, a ukoliko bude slobodnih mjesta ista će biti popunjena u jesenski upisnom krugu od 25. do 28. kolovoza. Za upis u četvorogodišnja zanimanja postoji bodovni prag, dok za trogodišnja zanimanja bodovnog praga nema, već se radi rang lista prijavljenih kadiata, a upisuje se onaj broj učenika koji je predviđen planom upisa za pojedino zanimanje.
Raspodjeli dijela pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave
Poglavarstvo Virovitičko-podravske županije na svojoj posljednjoj je sjednici donijelo odluku o raspodjeli dijela pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave, te će Općini Pitomača, temeljem postojećih kriterija za raspodjelu, od raspoloživih 3 miliona kuna, biti doznačeno 280.219,00 kuna za ulaganje u kapitalne projekte. Na istoj su sjednici utvrđeni i dobitnici Povelje zahvalnosti županije za doprinose u određenim granama djelatnosti, a jedan od dobitnika je i Ženski rukometni klub «Pitomača», što je još jedno u nizu priznanja za uspješne nastupe koje ih ovaj kolektiv ostvaruje proteklih nekoliko godina.
Održana Izborna Skupština Turističke zajednice općine Pitomača
Prošloga četvrtka održana je Izborna godišnja skupština Turističke zajednice općine Pitomača. Na istoj je dosadašnji predsjednik Rikard Bakan podnio izvješće o radu TZ, te financijsko izvješće za proteklo četverogodišnje razdoblje. Nakon izbora radnih tijela skupštine, dana je razrješnica dosadašnjem predsjedniku, te članovima Turističkog vijeća i nadzornog odbora, te se prišlo izboru novih radnih tijela. Za predsjednika TZ ponovno je izabran dosadašnji predsjednik Rikard Bakan, dok su novi članovi Turističkog vijeća: Marinko Barčan, Vesna Bedeković, Stjepan Ivanec, Marina Jurišek - Main, Tomislav Lovreković, Danijel Petković, Stjepan Široki i Branko Tkalčec. Za članove nadzornog odbora u narednom četverogodišnjem mandatu izabrani su Neven Bedeković, Branka Nemet i Željko Palković. Skupština TZ donijela je još jednu važnu odluku, a ona se odnosi na osnivanje Turističkog ureda u Pitomači. Pitomača.hr
Bloger s bloga Biciklom oko Pitomače poziva vas da mu se pridružite prilikom jubilarnog stotog (100-tog) ovogodišnjeg uspona biciklom na Lipicu.Lipica je vrh na Bilogori udaljen od Pitomače malo više od 6 kilometara.Znači,u pitanju je biciklistička tura oko 14 kilometara lagane vožnje do radarskog centra koji je na nadmorskoj visini od 262 metra i natrag do Pitomače.
Dobrodošli su svi bez obzira na kondiciju a sudionici će stati u blogerovoj kleti na odmoru i gemištu. Zainteresirani neka se pojave u nedjelju 13.srpnja u 18 sati kod kioska "Žabac" (pored crkve).
Ekološka Udruga Eko-Legrad i Udruga mladih iz Legrada organiziraju treće „Igre bez granica“, koje će se održati 19. srpnja na plaži Sip na ušću rijeke Mure u rijeku Dravu.Osim domaćih,očekuje se i sudjelovanje ekipa iz Zagreba te susjedne Mađarske.
Ovom prilikom pozivaju se pitomačke udruge i dobrovoljci da se pridruže "Igrama bez granica". Za pitomačku ekipu ili ekipe možete se prijaviti kod tajnika Udruge PING (foto Begović) koja također po prvi puta sudjeluju u ovim igrama te brani pitomačke boje.
Svaka ekipa može imati najviše sedam članova i natjecat će se u više starih sportova:
- mali nogomet na pijesku
- odbojka na pijesku
- potezanje užeta
- prenošenje vode u lavoru preko glave
te kao specijalna disciplina samo za iskusne i izdržljive igrače na "Igrama bez granica" je i
- ispijanje piva
Za sve prijavljene ekipe osigurane su vrijedne nagrade,te besplatna večera.Krajnji rok za prijavu je do 15.srpnja a ekipe se trebaju pojaviti na plaži Sip u subotu,19.srpnja do 14 sati,kada igre počinju.
Dobra zabava zagarantirana!
Udruga Eko-Legrad
Ekološka udruga Legrad je osnovana 2000. godine i od tada aktivno djeluje u očuvanju prirode, čišćenju zelenih površina kao i u sudjelovanju u nekoliko kulturno-turističkih manifestacija. Simbol naše udruge je miroljubivi glodavac-dabar, a iz tog razloga što je dabar iskorijenjen iz naših područja krajem 19. stoljeća, ali je zaslugom nekih naših starijih članova i drugih inicijativa ponovno udomaćen i pušten na područje Velikog Pažuta.
U udruzi trenutno djeluje 136 člana čiji se broj iz godine u godinu stalno povećava. Kao i svaka druga udruga ima svoj statut na čijim načelima radi i provodi zadatke. Od 2004. članovi smo i Dravske lige, saveza udruga duž rijeke Drave i Mure koji se brine o očuvanju prirodne i kulturne baštine ovoga kraja. Dravska liga se prije svega brine o rijeci Dravi i njenom krajoliku i staništima životinja, spriječavanju iskapanja šljunka koje dovodi do narušavanja i uništenja staništa biljaka i životinja kako na vodi tako i na kopnu te o spriječavanju izgradnje hidroelektrane na Muri i Dravi. Ostale udruge članice Dravske lige su Prirodoslovno društvo Drava iz Virovitice, Ekološko društvo Koprivnica, zatim Zeus iz Donje Dubrave, Zeleni iz Osijeka, Udruga Franjo Koščec iz Varaždina, Ekološka organizacija Nobilis i Ekološko društvo Đurđevac.
Udruga mladih Legrad
Udruga mladih Legrad osnovana je 07. listopada 2006. godine na inicijativu nekolicine entuzijasta u želji za nadopunom postojećeg društvenog života i sadržaja za mlade i sve ostale u Općini Legrad.Organiziraju i sudjeluju u organizaciji kulturnih, sportskih i drugih skupova i događaja,pokrenuli su omladinske novine "Vozlek", održavaju manifestacije vezane uz običaje kraja, provode dobrovoljne radne akcije s ciljem poboljšanja životnih uvjeta u Općini Legrad, informiraju mlade o društveno važnim temama putem web stranica, e-maila, časopisa, plakata i slično.Udruga mladih Legrad je i jedna od osnivača Vijeća mladih Koprivničko - križevačke županije koje je osnovano 20. siječnja 2007. godine u Koprivnici.
pitomački PING
Udruga pitomačkih informatičara i network gamera PING je nestranačka, nevladina i neprofitna udruga tehničke kulture.Djelatnost udruge čine promidžba i razvitak informatičkih znanja i vještina, aktivnosti na informatičkom opismenjivanju i primjeni suvremenih informacijskih tehnologija, te bržem usvajanju i razmjeni informacija.Okupljaju informatičare svih dobi,promiču razvoj tehničke kulture,sudjeluju i organiziraju razne informatičke aktivnosti (LAN party,izložbe računala,edukacija na računalima),sudjeluju i organiziraju humanitarne i sportske događaje na području Općine Pitomača.
Top-lista pjesama uz koje Podravce spuštaju u grob
POSLJEDNJI POZDRAV 'Fala' - pogrebni hit broj jedan od Titova sprovoda
Barem jedna stvar preživjela je tranziciju iz komunizma u kapitalizam i ostala u narodu obljubljena, bez ostatka, u zadnjih 30-ak godina. Ta stvar, odnosno glazbeni broj, jest Domjanićeva "Fala", koju je uglazbio Vlaho Paljetak.
"Fala" je i dalje pogrebni hit broj jedan, pjesma uz koju je u grob položeno najviše Podravaca. Tako tvrdi Zlatko Lipuš, voditelj limenoga orkestra za sprovode, a njemu valja vjerovati - svirao je na nekoliko tisuća pogreba u Koprivničko - križevačkoj i okolnim županijama, u prosjeku na 450 godišnje.
- "Falu" si je dao svirati Tito na sprovodu i odonda je najčešći izbor za posljednji ispraćaj - objasnio je Lipuš.
Na top-listi skladbi koje se izvode nad otvorenim rakama još su i "Podravino moja mila", "Podravska krv", "Oj, mladosti moja", "Kad bi ove ruže male", "Teško mi je zaboraviti tebe" i "Jedan dan života". Ova zadnja, kaže Lipuš, najpoznatija u izvedbi Miše Kovača, zapravo je prepjev meksikanske rođendanske pjesme "Las maranitas", ali to nije bio najčudniji izbor s kojim je bio suočen orkestar.
- Tražili su ljudi i polke, valcere, pa i svadbene pjesme. Kažemo im da to baš ne bi bilo primjereno - ispričao nam je iskusni klarinetist.
Jednom su odbili svirati "Sliku tvoju ljubim", hit Tome Zdravkovića iz 60-ih godina. Zasvirat će, recimo, "Moju Hercegovinu" ili "Bitolu, moj rodni kraj", ali "narodnjak" baš nije za podravski sprovod.
Može i "Lenjinov posmrtni marš" za uvjerenoga komunista, kaže Lipuš, ili što drugo. Orkestru treba pola sata da uvježba aranžman.Lipušev orkestar ima bogat repertoar - tridesetak crkvenih skladbi, koje se izvode za iznošenja pokojnika iz mrtvačnice, četrdesetak koračnica, koje se sviraju na putu do rake te isto toliko "svjetovnih" skladbi, namijenjenih za zvučnu podlogu središnjeg dijela pogreba - spuštanja pokojnika u raku. (hš) Večernji list
Pitomačan se velikom brzinom zabio u traktorski priključak i poginuo
Neprilagođena brzina i slab domet svjetala za osvjetljavanje kolnika bili su uzrok prometne nesreće u kojoj je poginuo vozač osobnog automobila Ivan Šafarić (41) iz Pitomače. Nesreća se dogodila u Lozanu, nedaleko od Virovitice u 21.35 sati. Šafarić je upravljao opelom daruvarskih tablica iz Virovitice u pravcu Pitomače. Dolaskom do kućnog broja 3, na ulazu u Lozan, pored noćnog kluba «Raj» prednjim dijelom vozila udario je u «prskalicu» koja je bila priključena za traktor virovitičkih tablica. Istim smjerom traktorom je, pod utjecajem alkohola (1,02 promila), upravljao Siniša Meszeš (26) iz Lozana.
Traktor se, nakon što ga je opel ispred sebe gurao pedeset metara, zaustavio na desnom prometnom traku gdje je traktorista ispao iz kabine. Lakše je ozlijeđen, a pomoć mu je pružena u virovitičkoj Općoj bolnici. Osobni automobil se zaustavio na lijevom prometnom traku, a vozač je, na žalost, od posljedica teških ozljeda, preminuo na licu mjesta. Policija će poslati izvješće nadležnom Državnom odvjetništvu, a protiv vozača traktora biti će donijet prekršajni nalog. Virovitica net
Pijan pretjecao bicikliste, udario u automobil iz suprotnog smjera pa skliznuo u jarak
Jučer su u Pitomači u 20,05 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena. Pijani K.Z. (61) sa 1,63 promila alkohola u krvi upravljao je osobnim automobilom virovitičkih tablica Dravskom ulicom od istoka prema zapadu. Preticao je dva bicikla i nastavio kretanje sredinom kolnika kada je ispred kućnog broja 254 prednjim lijevim dijelom svog automobila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila zagrebački tablica kojim je iz suprotnog smjera upravljao J.S.(31). Potom je skliznuo s kolnika u jarak i prelomio lijevi kuk pa je zadržan na liječenju u virovitičkoj Općoj bolnici. Vozač K.Z i putnica iz zagrebačkog automobila K.T. lakše su ozlijeđeni i nakon liječničke pomoći pušteni kući. Virovitica net
Ovog vikenda,5.i 6.srpnja u Gudovcu pored Bjelovara održan je 1.sajam konja i konjičke opreme SKOK.
Na sajmu je uz 20 izlagača iz Hrvatske i inozemstva bilo izloženo i 147 konja(17 pasmina),5 magaraca te 26 zaprega.
Jedan od izlagača na sajmu bila je i virovitička tvrtka "Equus" sa svojim proizvodima za konje,vlasnika Dejana Kovača.Prezentirana je vožnja zapregama po sajamskom prostoru,prikaz hipoterapijskog jahanja udruge "Bela" iz Varaždinskih Toplica,utrke zaprega,prikaz izloženih konja i žigosanje rasplodnih pastuha,natjecanje hladnokrvnjaka u potezanju klada i utovar klada na kola te je održana serija stručnih predavanja iz oblasti konjogojstva.Po prvi puta održavala se i aukcijska prodaja konja hladnokrvnjaka, lipicanaca i arapa.
Glavni organizatori sajama su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a suorganizatori su Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Bjelovar.
Galerija fotografija:Hrvatski toplokrvnjak(gore)
Haflinger(lijevo),arap(desno)
Hrvatski hladnokrvnjak(lijevo).Ukupno je na sajmu bilo predstavljeno 17 pasmina konja.
Rezultati upisa u prvom upisnom krugu za Srednju školu Pitomača
Sredja škola Pitomača održala je prvi upisni krug za upis u školu.Upisalo se je 74 učenika dok je za drugi upisni krug ostalo slobodno 45 mjesta. Nakon prvog ljetnog upisnog kruga upisan je slijedeći broj učenika:
Upravni referent ,21 učenik -slobodno mjesta 9
Agroturistički tehničar ,15 učenika-slobodno mjesta 15
Prodavač ,14 učenika-slobodno mjesta 6
Poljoprivredni gospodarstvenik ,7 učenika-slobodno mjesta 3
Kuhar ,8 učenika-slobodno mjesta 2
Konobar ,8 učenika-slobodno mjesta 2
Frizer ,2 učenika-slobodno mjesta 8
PRIJAVE ZA UPIS U DRUGOM LJETNOM UPISNOM KRUGU ODRAŽAT ĆE SE 8. SRPNJA 2008. U VREMENU OD 8,00 DO 16,00 SATI.
SVE POTREBNE INFORMACIJE PRIJE SAMIH PRIJAVA MOŽETE DOBITI NA BROJEVE TELEFONA: 033/801-423 - tajništvo škole, ili 033/782-442- ravnatelj
PORED OPĆEG USPJEHA U 7. I 8. RAZREDU, ZA UPIS SE BODUJU:
· Upravni referent: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest, zemljopis
· Agroturistički tehničar: : hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija, tehnički odg.
· Prodavač: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, zemljopis
· Poljoprivredni gospodarstvenik: hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija
· Kuhar: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, biologija
· Konobar: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, biologija
· Frizer: hrvatski jezik, kemija, biologija, likovni odgoj
NA UPIS JE POTREBNO DONIJETI:
- Svjedodžbe VII. I VIII. Razreda
-Za upis u zanimanja KUHAR, KONOBAR i FRIZER još i 4 primjerka Ugovora
o naukovanju potpisanog od strane roditelja i obrtnika te svjedodžbu medicine rada
-NE TREBA DONOSITI DOMOVNICE I RODNE LISTOVE. SVE
POTREBNE PODATKE ŠKOLA ĆE PRIBAVITI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI !
UPISNI ROKOVI:
Prvi ljetni upisni krug:
* 01. i 02. srpnja od 8,00 do 16,00 sati - prijave za upis
* 03. srpnja od 12,00 sati - objava ljestvice poretka
* 04. srpnja od 8,00 d 16,00 sati - upisi
Drugi ljetni upisni krug:
* 07. srpnja do 12,00 sati - objava nepopunjenih upisnih mjesta
* 08. srpnja od 8,00 do 16,00 sati - prijave za upis
* 09. srpnja od 12,00 sati - objava ljestvice poretka
* 10. srpnja od 8,00 do 16,00 sati - upisi
Jesenski upisni krug:
* do 22. kolovoza - objava nepopunjenih upisnih mjesta
* 25. kolovoza od 8,00 do 16,00 sati - prijave za upis
* 26. kolovoza od 12,00 sati - objava ljestvice poretka
* 27. i 28. kolovoza od 8,00 do 16,00 sati - upisi
Za upis u četvorogodišnja zanimanja postoji bodovni prag, Za trogodišnja zanimanja bodovnog praga nema, već se radi rang lista prijavljenih kadiata, a upisuje se onaj broj učenika koji je predviđen planom upisa za pojedino zanimanje.
VAŽNE I KORISNE INFORMACIJE.
Za učenike koji upišu programe KUHAR, KONOBAR I AGROTURISTIČKI TEHNIČAR, nakon suradnje koju je naša škola uspostavila s VALAMAR RESORTS HOTELIMA iz Poreča, pruža se mogućnost obavljanja ljetne prakse na moru uz osiguran smještaj i prehranu te novčanu naknadu, a za one učenike kojim trudom i znanjem pokažu sposobnost u struci, spomenuta hotelska tvrtka nudi mogućnost stipendiranja do završetka školovanja uz osiguravanje zaposlenja nakon dobivanja završne svjedodžbe!!!
UPRAVNI REFERENT:Upravni referenti su uredski službenici koji rade na pripremi, izdavanju i evidentiranju izdanih i primljenih spisa i dokumenata.
Nakon završnog ispita mogu se zaposliti u državnim, županijskim, gradskim i općinskim organima uprave ( opća uprava, policija, carina, financije…), u pravosuđu, svim ustanovama, ali i privatnim tvrtkama.
Zbog kvalitetnog i dosta opširnog nastavnog programa koji se izučava kroz četiri godine školovanja druga mogućnost za učenike je nastavak školovanja na visokim učilištima i fakultetima poglavito društvenog smjera. AGROTURISTIČKI TEHNIČAR:Agroturistički tehničari su kadrovi osposobljeni za rad prvenstveno u turističkim objektima koje pružaju usluge seoskog, ekološkog ili rekreativnog turizma na kontinentu, primorju i otocima te vođenje obiteljskih turističko-poljoprivrednih gospodarstava.
Nakon završnog ispita mogu se zaposliti u turističkim, ugostiteljskim i poljoprivrednim tvrtkama, ili nastaviti školovanje na srodnim visokim učilištima i fakultetima. KUHAR:Kuhari rade u turizmu i ugostiteljstvu, prehrambenoj industriji ili vode vlastite ugostiteljske objekte. Mogućnost zapošljavanja je velika, poglavito tijekom turističke sezone. Ovo zanimljivo i atraktivno zanimanje svakim danom sve više dobiva na cijeni, što možete vidjeti prateći medije od TV pa do tiska.
Naš škola ima dobro opremljen ugostiteljski praktikum u kojem rade vrsni majstori struke i prenose svoje bogato znanje i iskustvo budućim učenicima. KONOBAR:Ovo dinamično i zanimljivo zanimanje namijenjeno je prvenstveno komunikativnim osobama koji vole raditi u izravnom kontaktu s ljudima. Mogućnost zapošljavanja velika je, poglavito u turističkoj sezoni, a nakon završenog školovanja postoji mogućnost nastavka obrazovanja na srodnim veleučilištima ili fakultetima. PRODAVAČ:Prodavači su zaposleni na svim mjestima gdje se prodaje roba. Prodavač prije svega nastoji zainteresirati kupca za proizvode koje prodaje, sudjeluje u poslovima nabave, preuzimanja i skladištenja robe, blagajničkom poslovanju i sl.
Nakon završenog školovanja postoji mogućnost završavanja četvrtog razreda ekonomista ili komercijalista kroz obrazovanje odraslih koje se organizira i u našoj školi ili nastavak stručnog studija na nekom od veleučilišta. POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK:Ovo zanimanje namijenjeno je prvenstveno učenicima koji misle raditi na vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – BUDUĆIM FARMERIMA, ali i u poljoprivrednim tvrtkama i zadrugama kojih je iz dana u dan sve više na našem području.
Zanimanje je interdisciplinarno što znači da obrazovni program objedinjuje sve najvažnije dijelove poljoprivredne proizvodnje: od stočarstva, ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i vinarstva, povrćarstva, mehanizacije i zaštite bilja pa do tržišta i marketinga poljoprivrednih proizvoda.
Naša škola posjeduje školsko poljoprivredno dobro i voćnjak, a u postupku smo realizacije projekta suvremeno opremljenog laboratorija za praktičnu nastavu te podizanje vinograda i pčelinjaka. Isto tako kroz izbornu nastavu obrađuje se i ekološka poljoprivreda te seoski turizam. Srednja škola Pitomača
Zarazna bolest smrdljiva snijet zahvatila polje kod Križnice
SKANDAL Snijet se širi, a inspektori imaju drugog posla?
foto:Večernji list
Autor:Dragutin Šantoši
Opasna zarazna bolest žitarica, tzv. smrdljiva snijet, pojavila se na polju zobi kod Križnice prije desetak dana. Unatoč strogim zakonskim propisima za poduzimanje mjera sprečavanja širenja i iskorjenjivanja smrdljive snijeti (lat. Tilletia spp.), nadležna inspekcija ih još nije provela, kako tvrde inspektori, i to zbog zauzetosti drugim poslovima!
Pogibelj za stoku i ljude
Osim žitarica smrdljiva snijet zahvaća i korove kao što su pirika stoklasa, oštrica, ljulj i vlasnjača, a tom bolešću zaražena sjenaža i žitarice otrovni su i pogibeljni za stoku.
Smrdljiva snijet opasna je i za ljude, pogotovo one koji boluju od alergija.
- Više od 30 godina bavim se poljoprivredom i dobro znam prepoznati tu bolest. Kada sam prvi put primijetio njene znakove u susjednom polju s tri katastarska jutra zobi, odmah sam obavijestio Državnu poljoprivrednu inspekciju u Virovitici. Obećali su da će doći, ali prošlo je dva tjedna, a smrdljiva snijet je i dalje u polju neuništena.
Svi poljoprivrednici znaju koliko je ta bolest opasna, pa zaziru od nje. Snijet je prije tjedan dana najviše "prašila", pa je moguće da su se njene spore vjetrom već prenijele u susjedna polja. Zaraženo polje ječma nalazi se pokraj prometnice, pa se mucanac, kako se u narodu zove ova bolest, može proširiti i dalje - kaže poljoprivrednik Darko Franjić iz Otrovanca, koji na području Križnice, pokraj zaraženog polja, ima zasijan kukuruz i polje suncokreta. Stručnjaci tvrde da je zaraza nastala vjerojatno sijanjem nedeklariranog sjemena zobi.
Zakopati zaraženo zrnje
Kako jedno zaraženo zrno sadrži i do devet milijuna spora što se šire vjetrom, u skladu s propisima, zaražena zrna žitarica morat će se zakopati jedan metar duboko u zemlju, a kombajni, prikolice i sva druga sredstva, morat će se, u prisutnosti inspektora, dekontaminirati na mjestu zakapanja.
- S tom zemljom Darko Franjić nema veze, već sanaciju zaraženog polja treba obaviti Ivan Ila iz Dinjevca, koji nije u dobrim odnosima s Franjićem - otkriva državni poljoprivredni inspektor Mladen Drvenkar. Napominje da je na terenu cijeli dan od jutra do mraka.
- Sada ću odmah narediti Ivanu Ili da provede propisane mjere zaštite, te da to polje zobi zaraženo smrdljivom snijeti, u skladu sa zakonskim propisima i Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje i iskorjenjivanje smrdljive snijeti sanira - potvrdio je državni inspektor Drvenkar u telefonskoj izjavi. Večernji list
---------------------------------------------------------------- Smrdljiva snijet pšenice (Tilletia ssp.)
Smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.) najstarija je poznata bolest pšenice. Pojavljuje se sijanjem netretiranog ili loše tretiranog sjemena. Opasnost za širenje snijeti velika je zbog biotskog potencijala, dugoga životnog vijeka spora, širokog kruga domaćina, sjetve nedeklarirane pšenice, uskog plodoreda i katkad slabije kakvoće tretiranja sjemena.
U jačem intenzitetu pojavila se 1998. u Baranji i od tada štete od smrdljive snijeti progresivno rastu do 2000. Snijet se iz Baranje proširila do obale Jadrana, a nađena je i na sjemenu ječma. Od 2001. štete se smanjuju, a broj spora po gramu zrna opada.
Pregledom su nađeni zaraženi merkantilni usjevi, ali nikad zaraženi korovi domaćini. Analizom uzoraka merkantilne pšenice pri ulazu ili izlazu iz skladišta određena je prisutnost Tilletia caries (DC) Tull. i dva puta Tilletia foetida (Walr) Liro (okolica Ludbrega i Đakova).
Količine uništene pšenice u razdoblju 1998. - 2004. smanjuju se nakon 2000. (Grafikon 7.). Količine zakopane pšenice po županijama u razdoblju 2000. - 2002. (Grafikon 8.) smanjuju se no još uvijek imamo dva žarišta.
Razlozi su smanjenju pojave smrdljive snijeti: Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti Tilletia spp. (NN 50/01, 176/03), Pravilnik o vrstama sjemena koje mora biti tretirano fungicidom (NN 74/01), izobrazba svih, od proizvođača do dorađivača sjemena te mlinara, dvogodišnji projekt koji je financiralo Ministarstvo poljoprivrede i zajednički rad s inspektorima, stručnjacima HZPSS i drugim stručnjacima na terenu.
Tretiranje je sjemena najjednostavnija gospodarski i ekološki najprihvatljivija izravna metoda zaštite bilja. Primijenjeni fungicid mora suzbiti gljivice na sjemenu i u njemu te zaštititi mladu biljčicu od infekcije iz tla. Kod loše kakvoće tretiranja fungicidom smanjuje se djelotvornost i do 50 %.
Provjeravana je kakvoća tretiranja sjemena inspekcijskih uzoraka korištenjem vizualnih i analitičko-kemijskih metoda u razdoblju 2000. – 2003. (Grafikon 9).
Razlozi su slabije kakvoće tretiranja sjemena: stari strojevi, nepostojanje laboratorija za unutarnji nadzor, teža aplikacija nekih fungicida i dr.
Prosječno je analizirano oko tridesetak uzoraka iz različitih partija sjemena, dok 2003. niti jedan uzorak nije pregledan, a godišnje ima više od 2000 partija sjemena za sjetvu pšenice Prema tome pokazuje se potreba pojačane kontrole kakvoće tretiranja sjemena pšenice kako bi se spriječilo ponovno širenje smrdljive snijeti. izvor:Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske
Pitomi radio na regionalnom radijskom festivalu dobio specijalnu nagradu za identifikacijske spotove
Pitomi radio iz Pitomače dobio je specijalnu nagradu za najbolji identifikacijski radio spot na četvrtom regionalnom radio festivalu "Zvuk je vizija" održanom u Tuzli, u Bosni i Hercegovini.
U konkurenciji je bilo 67 radova, a stručno povjerenstvo najboljim je proglasilo seriju radio spotova Pitomog radija (Dudo i Igor Veseli, INES Za sve generacije, Kočiš Zec i Podravski mužikaši). Ocjenjujući četiri spota članovi povjerenstva istakli su ukupnu kreaciju i produkciju te naglasili originalnost ideje, komunikacijsko povezivanje i osebujni stil. Virovitica net
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica jučer je održano ustrojenje virovitičkog Zmajskog stola za čijeg je pročelnika izabran prof. Ivan Zelenbrz, dok je za tajnika izabran Rajko Stilinović.
Profesor Zelenbrz zahvalio se na časti koja mu je pripala nakon što je izabran pročelnikom virovitičkog Zmajskog stola koji je prema Zelenbrzovim riječima, za Virovitičko-podravsku županiju značajan rodoljubni, domoljubni i kulturni čin.
- Program djelovanja virovitičke braće temeljiti će se na njegovanju, čuvanju i obnavljanju bogate prirodne baštine te na oživljavanje uspomena na znamenite i zaslužne Hrvate kao i važne događaje iz hrvatske prošlosti. Virovitička družba u budučnosti predvidjela je postavljanje biste Stjepanu Cimermanu, te postavljanje niza bista zaslužnim Virovitičanima na šetalištu ispred Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici. Zalagat ćemo se za moguće obnavljanje spomenika kulturno-povijesne baštine kao što je Ružica Grad kod Orahovice, Franjevačkog samostana i Dvorca Pejačević u Virovitici, Preradovićeve rodne kuće u Grabrovnici, te drugih vrijednih spomeničkih građevina, rekao je pročelnik virovitičkog Zmajskog stola, prof. Ivan Zelenbrz.
Članovi virovitičkog Zmajskog stola su: Zmaj virovitičko-podravski Josip Đakić, Zmaj pitomački II. Rajko Stilinović, Zmaj virovitički V. Ivica Kirin, Zmaj virovitičko-bilogorski Zvonko Kožnjak, Zmaj orahovački Josip Nemec, Zmaj starogradački prof Ivan Zelenbrz i Zmaj slatinsko-papučki Ivan Roštaš. (aj)
Primanju u punopravno članstvo u Družbi uvijek prethodi pripravnički rok, tijekom kojeg se kandidat upoznaje s pravilima, običajima, zadaćama i duhom Družbe te dokazuje da je spreman i sposoban sudjelovati u njezinu radu. Da bi netko uopće postao kandidat, mora pokazati određeni interes za Družbu a njegovu prijavu moraju podržati dva stara brata. Naposljetku Meštarski zbor, kojeg čini deset istaknutih članova Družbe, o primanju nove braće odlučuje "balotiranjem", tako da svaki od njih u posebnu kutiju stavlja crnu ili bijelu kuglicu. Da bi novi član bio prihvaćen odluka mora biti jednoglasna, odnosno sve kuglice moraju biti bijele. (ncl)
Povijest Družbe
Družbu su 1905. osnovali Emilij Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st.,- Prazmaj Klokočki. Ime su odabrali po uzoru na Red zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda iz 1408. godine, koji se također bavio znanošću i kulturom, a prvotno su njegovi članovi bili uglavnom Hrvati.
U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske Družba je bez znanja njenih članova pretvorena u državnu ustanovu i preimenovana u "Vitežki red hrvatskoga zmaja". 1945. godine ponovno je uspostavljena u izvornom svojstvu i pod starim nazivom, da bi je godinu kasnije vlasti jugoslavenskog komunističkog režima zabranile i raspustile. Družba je obnovljena 1990. godine, kao "prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske," navodi se na početku Pravilnika Družbe.
Utemeljitelji Družbe imaju počasni zmajski naslov Prazmaj-osnivatelj, a obnovitelji iz 1990. Prazmaj-obnovitelj. Među najznačajnijim djelima Družbe od njenog osnivanja do danas je prenošenje posmrtnih ostataka Zrinskog i Frankopana 1919. iz Bečkog Novog Mesta u zagrebačku katedralu, kao i posmrtnih ostataka Eugena Kvaternika i njegovih suboraca 1921. godine.
Družba je početkom stoljeća osnovala zagrebačku Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Muzej Grada Zagreba i Društvo za spasavanje, odnosno današnju Hitnu pomoć. U vlasništvu Družbe je, osim Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima, i stari grad Ozalj, čija je obnova jedan od njenih većih aktualnih projekata. Družba je do sada podigla gotovo 300 spomenika i spomenploča u cijeloj Hrvatskoj. (ncl)
Mala galerija fotografija mladog pitomačkog fotografa poznatijeg kao Gobac Junior sa adrese Sacrifulum Artery.Fotografijom se bavi nepunih godinu dana a slika sa aparatima Sony DSC-S40 i odnedavno Olympus e-510.Slike obrađuje u PhotoShop cs3. Član je Foto video kluba "Mirko Lauš" iz Pitomače.
Zvonimirovu fotogaleriju možete pogledati i na Ptičica.com te DeviAntart.com online galerijama.
Zahvaljujući ljubaznošću ovog mladog fotografa,i na ovom blogu možemo pogledati njegove radove.
Održana 14. sjednica Općinskog vijeća
U četvrtak 26. lipnja, održana je 14. po redu sjednica Općinskog vijeća naše općine, a na istoj su općinski vijećnici pitomački obrt «Elektroinstalacije Štefanić» izabrali kao najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja objekata i uređaja javne rasprave za naredni četverogodišnji period, te su prihvatili podnesena izvješća Komisije za kontrolu utroška sredstava za održavanje i gradnju objekata komunalne infrastrukture za prošlu godinu. Na dnevnom je redu sjednice bilo je i razmatranje Prijedloga Poslovnika o radu Savjeta mladih općine Pitomača, koji je u predloženom obliku i prihvaćen.Nakon sjednice Općinskog vijeća, održana je i konstituirajuća sjednica Savjeta mladih općine Pitomača, na kojoj su prisutni članovi Savjeta prihvatili svoj Poslovnik o radu, te su tajnim glasovanjem između četvero predloženih kandidata izabrali predsjednika i dopredsjednika Savjeta mladih. Za predsjednika je većinom glasova izabran Igor Novak-Jembri iz Pitomače, a za njegovog zamjenika Anita Ingola iz Otrovanca.
--------------------------------------------------------------------- Održan Dan na Dravi
Nakon što je zbog nepovoljnih vremenskih prilika odgođen «D-DAY», Dan na Dravi, koji se trebao održati tijekom proslave Dana općine Pitomača, isti je održan prošlog utorka. Program je započeo u popodnevnim satima tradicionalnim rekreacijskim turnirom u odbojci na pijesku «Lozićev put», na kome su ponovno trijumfirali odbojkaši domaće ekipe «Križnica» ispred rekreativaca ekipe «CSI Pitomača» i ekipe «Fosili», dok je u predvečerje započeo rock koncert na kome su najprije kao predgrupe nastupili domaći bendovi Helleborus i Black Tatoo, a nakon njih i dugo očekivani Psihomodo pop, koji je prisutne zabavljao do kasnih noćnih sati.
--------------------------------------------------------------------- Održan Humanitarni malonogometni turnir "Podravsko sunce"
Na Dan državnosti 25. lipnja, na nogometnom igralištu NK «Pitomača», održan je tradicionalni Humanitarni malonogometni turnir «Podravsko sunce», u organizaciji istoimene pitomačke humanitarne udruge. Na turniru je sudjelovalo devet ekipa od kojih je najviše uspjeha imala ekipa «Kograd - No-limit» koja je osvojila prvo mjesto ispred malonogometaških ekipa «Tata-mata» i DVD Kladare. Sav prihod s turnira uplaćen je na račun udruge i biti će utrošen u humanitarne svrhe.
--------------------------------------------------------------------- Uspjeh turnašičkih vatrogasaca
U Orahovici je održano 12. županijsko natjecanje vatrogasaca seniora, muških i ženskih ekipa. Vatrogasne ekipe s područja naše općine još su jedanput ostvarile najbolje rezultate, a najuspješniji sudionici natjecanja bili su članovi DVD Turnašica koji su se, u sve četiri natjecateljske kategorije, plasirali na pobjedničko postolje. U kategoriji muških A ekipa pobijedilo je DVD Turnašica ispred DVD Kladare, dok je u kategoriji muških B ekipa DVD Kladare osvojilo drugo mjesto ispred ekipe DVD Turnašica. Kod ženskih ekipa A prvo je bila ekipa DVD Turnašica ispred djevojaka iz DVD Velika Črešnjevica, dok je kod ženskih B ekipa DVD Turnašica osvojila drugo mjesto.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
Sazvana je 15. sjednica Općinskog vijeća Općine Pitomača
Dana 16.07.2008.g. pol. službenici PP Slatina proveli su krim. obradu nad 22-godišnjim B.Š. iz Pitomače, za kojeg postoji osnovana sumnja da je počinio KD krađe na način da je dana 10.07.2008.g. otuđio novčani iznos od 3.000,00 kn iz novčanika koji se nalazio u predsoblju obiteljske kuće 75-godišnje I.I. iz Voćina.
Dvadesetogodišnji M.P. iz Starog Graca zatečen je jutros oko 4 sata kako u Pitomači upravlja osobnim automobilom prije stjecanja prava. Policija ga je zaustavila na Trgu kralja Tomislava 2 i još utvrdila da je pijan (1,50 promila) i da nije bio vezan sigurnosnim pojasom. 
Hrvatski olimpijski odbor sufinancira uređenje višenamjenskog sportskog igrališta u Pitomači
Jučer su u Pitomači u 20,05 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena. Pijani K.Z. (61) sa 1,63 promila alkohola u krvi upravljao je osobnim automobilom virovitičkih tablica Dravskom ulicom od istoka prema zapadu. Preticao je dva bicikla i nastavio kretanje sredinom kolnika kada je ispred kućnog broja 254 prednjim lijevim dijelom svog automobila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila zagrebački tablica kojim je iz suprotnog smjera upravljao J.S.(31). Potom je skliznuo s kolnika u jarak i prelomio lijevi kuk pa je zadržan na liječenju u virovitičkoj Općoj bolnici. Vozač K.Z i putnica iz zagrebačkog automobila K.T. lakše su ozlijeđeni i nakon liječničke pomoći pušteni kući.
Održana 14. sjednica Općinskog vijeća