U subotu 30. kolovoza u Domu oružanih snaga HV-a u Virovitici, s početkom u 11 sati, održati će se Dani udruga Virovitičko - podravske županije. Dani se održavaju u sklopu obilježavanja Dana Virovitičko - podravske županije.
I ove godine udruge iz naše županije mogu predstaviti svoj dosadašnji rad.Svaka udruga izlagač osmišljava program promocije kako bi posjetitelji imali što bolju informaciju o radu udruge i kako bi se građani mogli uključiti u programe ili projekte. Ove godine nagrađuju se i najkreativnije predstavljena udruga.
Ove godine Pitomaču predstavljaju samo tri udruge – Astronomska udruga Pitomača, Odred izviđača „Bilogorci“ i Udruga vinogradara, podrumara i voćara „Aršanj“. Iz općine predstavnici su Udruga žena Kladare i Kulturno umjetničko društvo „Podravka“ iz Starogradačkog Marofa sa kratkim umjetničkim programom.
25.kolovoza u Podravskom listu izašao je članak o našim astronomima u kojem je voditelj društva Branko Novosel predstavio Astronomsko društvo Pitomača,zvjezdarnicu "Vila" te govorio o daljnjim planovima društva.
Polaganje novog asfalta u Dravskoj ulici od Bereka prema centru,28.kolovoz 2008.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zbog radova na županijskoj cesti ŽC 4006 V.Črešnjevica - Lozan (polaganje novog asfaltnog zastora), na dionici V.Črešnjevica- Sedlarica , cesta će biti zatvorena od 29.08. i 30.08.2008. godine od 08,00 do 19,00 sati. Za vrijeme privremene zabrane, promet svih motornih vozila, odvijati će se obilaznim pravcem preko Pitomače i Otrovanca te preko Lozana i Sedlarice županijskim i lokalnim cestama.
POŠTOVANA DJECO I RODITELJI !
Obavještavamo vas da će se testiranje za glazbenu školu održati u četvrtak 28.08.2008. u 15.30 sati, a upis će se održati također u četvrtak 28.08.2008. godine u 16.00 sati, u prostoru glazbene škole u Pitomači, Trg kralja Tomislava 1, drugi kat.
Glazba je zvonka radost, stoga upišite glazbenu školu i radujte se.
Osnovna glazbena škola Jan Vlašimsky Virovitica
Ravnateljica:Karolina Petrović, prof.
Svjedočimo tome da između Virovitice i Varaždina nema sačuvanih plemićkih dvorova - osim Barnagora koji je naporom vlasnika temeljito obnovljen i prilagođen za život - da je sve vrijedno nestalo što nebrigom lokalnog stanovništva, a što tadašnjom socijalističkom politikom koja je išla za tim da, primjerice, reprezentativan dvor u Suhopolju bude peradarnik ili seljačka radna zadruga, ili pak da je prelijepa kultura ruža ili cvijet hrvatskoga plemstva u arboretumu Opeka, danas samo tragična ruševina. Stoga će ovaj dvor biti nova žarišna točka za umjetnike sjeverozapadne Hrvatske i izvan regije.
Na pitomome bilogorskome pobrđu u blizini Čepelovca, na izdvojenom podbriježju, pogleda i pristupa zakriljenog bujnim raslinjem, na šest jutara zemljišta ‘u komadu’ prostire se ladanjsko imanje, danas u vlasništvu obitelji Jelušić-Kranželić, Božice, naše poznate književnice, i supruga joj Đure, kojim dominira gotovo stoljeće i pol staro zdanje - dvor Barnagor. Božica i Đuro imanje su kupili 1987. od Jovanke Trezić, supruge unuka utemeljitelja posjeda.
Već iz poštovanja prema starini, a nekmoli i onoga što je tamo sačuvano, korisno je i edukativno prisjetiti se daška povijesti, vremena nastanka dvora Barnagor, s početka druge polovine 19. stoljeća. Ovo zdanje svrstano je, prema nekim značajkama, sadržajno i funkcijski u skupinu dvorova. [Dvor je stambeno-gospodarska zgrada, za razliku od dvorca koji je palača s perivojem, što ne umanjuje značaj pa i ljepotu dvora, ili izgledom i namjenom slične kurije].
RIJEDAK GRAĐEVINSKI DRAGULJ U SRCU PODRAVINE
- Povijest dvora izravno se povezuje s povlasticom što ju je seljački sin Petar Trezić dobio u znamenitoj bitci kod Solferina 1859. (nakon koje je ustrojena međunarodna organizacija Crvenoga križa). Trezić se, na austrijskoj strani, našao usred te bitke kao Hauptmann i sa svojom lovačkom četom osvojio jedno francusko mitraljesko gnijezdo. Iako je Austrija tu bitku izgubila, u korist Lombardijskoga saveza, Trezić je honoriran nižim plemićkim nazivom Ritter (vitez) za pojedinačni ratni podvig, jer je njime spasio mnoge živote. Zato i njegov obiteljski grb sadrži brijeg i iznad njega osmerokraku zvijezdu. Pripadnost riterskom plemstvu, pored onoga ‘von’ - prenosiva na sve njegove potomke - donijela mu je ipak skromne povlastice, među ostalim i mogućnost vojne službe - kazuje nam friško umirovljena Božica i nastavlja:
- Kako sam shvatila iz memoara njegove unuke Mary, on je nakon navedene bojne radio na izobrazbi časnika za obavještajce! Novo zaslužena plemića Petra von Trezića neposredno nakon bitke primio i sam car Franjo Josip, kojom prigodom je Trezić dobio posjed oko današnjeg dvora, s 20-ak jutara zemlje i inicijalna sredstva za gradnju ladanjskoga imanja. Kao aktivni časnik još je neko vrijeme radio uokolo, i tek se nakon svoga demobiliziranja vratio u Čepelovac. U međuvremenu, svome je bratu slao novac za gradnju dvora, koji je, prema njegovim zamislima, morao biti malo reprezentativniji.
A kako je to stvarno izvedeno, prenosimo riječ struke:
- „Dvorac je građen između 1862. i 1867. godine kao prizemni stambeno-gospodarski kompleks L-osnove s unutarnjim dvorištem, visokog dvosljemenog krovišta i izdvojene obrambene kule s arhitektonskim elementima koji pripadaju razdoblju herojskog romantizma. (...) Vremenom i načinom gradnje pripada razdoblju historicizma, s repertoarom arhitektonske plastike koja kombinira elemente neorenesanse i neoklasicizma. Utjecaj lombardijske neorenesansne arhitektonske plastike očituje se u nizu slijepih arkada na mjestu završnog krovnog vijenca kule, stiliziranim ugaonim tornjićima i dimnjacima, dok plitki razdjelni vijenac, natprozornici i doprozornici svojim čistim linijama pripadaju jednostavnom repertoaru srednjoeuropske kasnobarokne umjetnosti, odnosno neoklasicizma” - stoji u tekstu Draženke Jalšić-Ernečić, u prikladnome katalogu o ovome zdanju.
Dok šećemo imanjem, Božica dodatno objašnjava:
- Dvor je građen od čvrste opeke s katnim nadvišenjem, ima jedan mali dekorativni fortifikacijski dio što se sastoji od kule i tzv. lombardijskog vijenca. Cijela građevina izvedena je tlocrtno u obliku latiničnog slova L s izdvojenim stambenim i gospodarskim dijelom. Naime, i Trezići su se, kao i svi ostali ladanjski plemići, bavili poljodjelstvom jer su od nečega morali i živjeti.
Zgrada se u zemljišnim knjigama vodi kao dvor Barnagor, a naziv mu potječe od mađarske riječi barna, što znači smeđ, budući da se ispod brijega nalazi potok Barna, smeđi potok. Može se pretpostaviti da mu boja potječe od ove bilogorske zemlje što ju potok otapa i zato mu je voda vječito smeđa. Dakle, Barnagor je dvor nad smeđim potokom.
Tijekom stoljeća sudbina dvora bila je - vijugava. Prodajom je smanjeno zemljište, krčen je vinograd, zapušten voćnjak... Za novoga vlasnika to znači upuštanje u avanturu spašavanja ostatka građanske kulture iz druge polovine 19. stoljeća, s mnogo entuzijazma, i novca, dakako.
Za dvadesetu obljetnicu novoga vlasništva ovoga dvora, završena je njegova potpuna rekonstrukcija, što uključuje: svaka prostorija u dvoru je prohodna i nečemu služi, pri čemu treba posebno istaknuti temeljito obnovljen kamin kao jedan od rijetkih originalnih dijelova dvora, riješena je vanjska fasada, što je bilo vrlo komplicirano izvesti, i financijski i tehnički (štukature). U tome nam je umnogome pomogla tvrtka Lasselsberger sa svojom ekspertizom, vrijednim i kvalitetnim radnicima te vrlo kvalitetnim žbukama. Radove samo platili sami, jer nije nam pomogla niti lokalna zajednica niti Republika kojoj je blokiran pristup europskim fondovima, budući da Hrvatska nije podnijela ‘čiste’ račune za dosadašnju financijsku pomoć za sanaciju starina. A svojim smo novcem kupili i neke nedostajuće predmete pokućstva, mahom u antikvarijatima čak i u Mađarskoj i Austriji. Bogat fundus slika u dvoru stvoren je mojim 35-godišnjim radom u praćenju likovnoga života i Podravine i Hrvatske, u rasponu od reprezentativnih imena pa do svega što vrijedi u hrvatskoj naivi.
Okoliš, nažalost još nije rekonstruiran: i parkovna površina (a nije riječ o arboretumu nego o pojedinačnim rjeđim vrstama drveća) i promenada koja je nekoć pomno čišćena (ručno čupanje korova!) su dosta zapuštene.
O tome još ovo: u vrijeme gradnje dvora okolne seljačke kuće bile su pokrivene slamnatim krovovima. Na to zorno upućuju fotografije krajolika slikane sa zidina ovoga Barnagora pa je dvor u ono vrijeme bio labud među guskama, tada veliki dvor, i kao dvorac ušao je u pojam ovoga dijela Podravine. Ali danas, uza svu ovu nakaznu gradnju kleti po bregovima, stravičan neukus što je slijedom ubrzane civilizacije prodro k nama, dvorac možda više ne imponira svojom kvadraturom, koliko dokazom da je prije toliko godina netko uspio dalekovidno stvoriti neko ekološko gnijezdo; tiho, gdje ujutro čujete ptice, gdje vam vjeverica dođe jesti iz ruke... koje se savršeno ukapa u krajolik a da ga pritom ne narušava.
DIO DVORA PREUREĐEN U ATELIER
- Druga linija našega djelovanja - nastavlja Božica - bila je stvoriti mjesto gdje bismo djeca i mi mogli provoditi dio svoga vremena. Nismo ozbiljno pomišljali na komercijalizaciju, iako su nas mnogi na to nagovarali. Ipak, mislim da smo, u nekom segmentu, dužni otvoriti dvor javnosti pa bih u dogovoru s turističkom zajednicom, recimo, od tridesetak autobusa koji godišnje posjete Đurđevac, brižljivo odabrala posjetitelje - djecu ili one koji bi ovdje htjeli nešto naučiti o kulturi, slikarstvu i svemu onome ovdje ponuđenom. To znači da nisam za nekakav komercijalni turizam, jer su uostalom i skučene mogućnosti ukupne ponude (jela, pića, prodaje suvenira, knjiga, slika...).
Gospodarski dio imanja preuredili smo u atelier kojega je uređenje uspjelo sinergijskim naporom našega investiranja i uz pomoć prijatelja. Primjerice, kompletnu 200 godina staru drvenu građu dao je Kruno Heidler, kojemu je i posvećen jedan salon; ovdje su ljudi radili s iznimnim entuzijazmom, a domaći majstor Tomislav Balen osmislio je stolariju i ručno je radio pokućstvo; svaki je detalj rađen tako da se obnovi duh vremena ovoga zdanja, a djelomice je (stara cigla) očuvan ambijentalni ugođaj. Zidove i ostala prikladna mjesta krase slike i skulpture, a posebnu pozornost zaslužuje svojevrsna suvenirnica.
Vrlo je zanimljivo da će novosagrađeni atelje naziva ARS Barnagor (po kratici atelier, radionica i suvenirnica / studio) funkcionirati i kao otvorena keramička radionica, u kojoj bi Ivana, moja kći, razvila svoju keramičarsku praksu. Pored niza posijanih kota uz dravski pojas, idealnih za kolonije i ekološki turizam, ARS Barnagor bio bi jedna mala oaza u bilogorskom lancu (Pisanica - obiteljsko imanje Košutić i dobro osmišljena šumska trasa, Otrovanec - Zlatni klas). Dapače, između Otrovanca i Barnagora mogla bi se utrti konjička staza. Time bi se mogla povezati Bilogora, ali na kvalitetan način, izbjegavanjem razmažene bjelosvjetske publike koja bi ostavljala smeće i koja bi se nakon pola sata bivanja u ovome prekrasnom okolišu počela dosađivati. Mi ne želimo to nego umjetnicima dati priliku da više puta godišnje dođu ovamo, gdje bismo uspostavili instituciju građanskog salona u kojemu bi se jednom mjesečno čitala poezija, sviralo, slikalo, izlagalo.
Zanimljiva je i druga koncepcija ateljea ARS Barnagor, radnog naziva, ili pod motom: jedan umjetnik - jedan dan. Ovo je pionirski projekt na kulturnoj karti Podravine, a osmišljen je tako da umjetnik može jedan dan biti u gostima: jede s nama, radi u ateljeu gdje može - prizivajući muze - i prileći ili prošetati prekrasnim okoljem te napraviti sliku ili skulpturu što ostaje ovdje u fundusu Barnagora. Ovdje je već bio Milan Pavlović, a u planu su Željko Mucko i Ivan Andrašić. Takav dan omogućili bismo jednom mjesečno, deset puta godišnje. Koncem godine, sa stankom od dva mjeseca, snimio bi se i podijelio zajednički katalog na CD-u kao dio dokumentacije i uspomene svakome umjetniku.
Ukratko, dakle, Barnagor bi živio cjelogodišnjim ritmom: jednom mjesečno putem salona, projekta jedan umjetnik - jedan dan, keramičke radionice i eventualno ugošćivanja ciljanih skupina posjetitelja. Nekih velikih komercijalnih poteza ovdje sigurno neće biti, budući da je imanje osmišljeno i za našu vlastitu umjetničku praksu, Ivaninu i moju. Naravno, konkretni prilog barnagorskoj posebnosti bit će i Park skulptura, u kome se već nalaze djela Ljubice Matulec, Đure Zvonara i Ivana Košutića.
Pisanje u knjiškome miru
- Osobno, voljela bih u miru, sada rasterećena poslovnih obveza, u tišini jedne od radnih soba koristiti biblioteku s više od 4.000 knjiga, s najstarijim egzemplarom iz 1808. godine. Ona je sređena po područjima, ovamo sam povukla i dio moje kućne biblioteke, a najveći dio knjiga je zatečen. To je fundus knjiga na više jezika, koji je obitelj Trezić cijelo vrijeme skupljala, jer oni su bili poligloti, govorili su šest svjetskih jezika. Kuriozitet knjižnice jest da je većina knjiga tiskana goticom, što se danas više niti u njemačkim školama ne uči. Time se vrlo mali broj ljudi može služiti; srećom pripadam generaciji koja goticu još uvijek poznaje. Usto, bivši stanovnici ove kuće, obitelj Trezić bili su, svi redom, iznimno načitani; svi su pokušavali pisati, čak i braća koja su polazila vojne škole, a jedna od kćeri započela je pisati i roman, o čemu svjedoči sačuvani rukopis - kaže Božica Jelušić
PROŠEĆIMO DVOROM
Iz povezanih salona u prizemlju, gdje se u kabinetu nalazi veći dio biblioteke te jedna odaja u kojoj dominira sačuvani originalni kamin i u kutu dva starija ormara, što svjedoče o bogatoj donedavnoj ruralnoj interijernoj kulturi (a koje je Božica sama tijekom više godina restaurirala) te velika, s kuhinjom povezana gostinska, mogli bismo reći dvorana (s privremenim smještajem dijela memorabilija obitelji Trezić), jedan prolaz vodi prema stubama, s gazištem od originalne, vremešne ali čvrste, hrastovine, kojima se stiže na kat.
U katnome predvorju smještena je mala biblioteka, sređena tek prije dvije godine. Među ostalim tu su uvezena i godišta nekih ondašnjih časopisa, revijalnog tipa poput Gartenlaube i Zur guten Stunde, odnosno tjednika. Danas zvuči gotovo nevjerojatno da su neki tjednici ovamo, u Đurđevac zapravo, svakotjedno stizali čak iz Beča! Ondašnje čitanje kao građanska navika u ove je obitelji bilo toliko razvijeno da su oni, kad su ostarjeli, po novine u Đurđevac slali mještane i radnike s imanja.
Ulazimo u nekadašnju spavaonicu, sada lovačku sobu koja se tako zove, veli Božica, zato što su svi motivi (namještaj, slike, drveni kipići) vezani uz lov i prirodu. Stol i stolice potječu iz Mađarske, izvrsno su restaurirani, a istom holandskom stilu pripada i komoda s grubim, rustikalnim rezom motiva, što neodoljivo podsjeća na podravsku naivu.
Kao dio inventara, ovdje je, star koliko i kuća, koncertni glasovir Czapka&Sohn, Wien, iz 1880. koji je na bečkoj stalnoj izložbi tehnike dobio veliku srebrnu medalju za kvalitetu (njegov parnjak, crni i skuplji, što se nalazi u Europskome domu u Zagrebu, dobio je zlatnu medalju). Restauracija ovoga glazbala koštala bi koliko i dva nova klavira, što je zasad teško financirati, ali ovdje može stajati kao jedan muzejski eksponat.
Ukupna atmosfera dvora odiše ladanjskim mirom, tišinom i kreativnom atmosferom, što će privući ljude od ukusa i sve one koji cijene građansko naslijeđe i kulturu minulih vremena, nadaju se naši domaćini. tekst:D. B.
Glas Podravine i Prigorja, 08. kolovoza 2008.
Članovi Lipicanske udruge “Barokna raskoš” iz Samobora i ove su godine svojim nastupom obogatili obilježavanje Rokova. Predsjednica udruge Zvjezdana Klarić i članica Snježana Beljan na konjima Maestoso Krabbe i Conversano Canisa pokazale su raskoš umijeća baroknog jahanja.
Udruga je osnovana 2003. godine, trenutačno ima četrdesetak članova i 7 konja, a nastupaju na priredbama koje imaju veze s dvorcima i događanjima oko dvoraca.
Njihov nastup ove su godine upotpunili članovi plesne skupine Udruge “Potkalnički plemenitaši” iz Gornje Rijeke (Križevci). Plesna skupina izvodi dvorske plesove iz 19. stoljeća (valceri, polke, kadrile...),a nastupa u živopisnim replikama originalnih krinolina i muških svečanih odijela. U sklopu Udruge “Potkalnički plemenitaši” djeluje i tamburaški sastav, a u tri godine postojanja plesna skupina zabilježila je veliki broj uspješnih nastupa diljem Hrvatske. I nastup u gradskom parku pobudio je veliki interes Virovitičana.(Virovitički list-Dnevno izdanje)
Napravljen je prijedlog nove Odluke, Pravilnika i Rješenja za dodjelu sredstava Udrugama (za 2009. godinu). Navedeni akti napravljeni su u suradnji Virovitičko - podravske županije i Odbora za koordinaciju suradnje Virovitičko - podravske županije i nevladinog, neprofitnog sektora. U namjeri da se s novim prijedlogom upozna što više udruga planirano je održavanje sastanka u Virovitici (održan je 26. lipnja), Slatini, Orahovici i Pitomači na kojima bi se predstavnicima civilnog sektora predstavio novi model, te ih se pozvalo na suradnju na način da istaknu svoje prijedloge, primjedbe i sugestije, budući da će se na njih i njihovo financiranje primjenjivati ove odluke.
Javna rasprava o navedenim prijedlozima traje do 1. rujna 2008. godine. Prijedlozi i primjedbe se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Virovitičko - podravska županija, Ured župana, Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica ili na mail: ured.zupana@vpz.hr
Nakon održanih polufinalnih nogometnih utakmica na Memorijalnom turniru u spomen na hrvatskog branitelja Zdravka Pankasza, u petak su, u Kladarama, odigrane utakmice za plasman. Najprije je NK «Drava» iz Podravskih Sesveta, u utakmici za treće mjesto, uvjerljivo sa 6:0, pobijedila domaćine NK «Kladare», dok je u finalnoj utakmici NK «Pitomača» sa 1:0 pobijedila nogometaše NK «Croatia» iz Grabrovnice.
Športska zajednica općine Pitomača, na novo uređenom igralištu za nogomet u kavezu, organizirala je u prošli petak noćni nogometni turnir «CAGEBALL FOR COLOURS». Na turniru je sudjelovalo šest nogometnih družina, a nakon petnaest odigranih petminutnih utakmica, po liga sistemu - svatko sa svakim, nastup u finalu osigurale su ekipe «Surle» i «Dravska». U finalnom susretu ekipa «Surle» bila je bolja, te je pobijedila je sa 3:2, osvojivši tako prvi naslov pobjednika u ovom zanimljivom sportu. Kompletan nagradni fond ovog turnira ustupljen je Športskoj zajednici kao pomoć za nabavku materijala potrebnog za završetak obnovljenog višenamjenskog igrališta u Pitomači. Pitomača.hr
JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PITOMAČA
Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenje i gradnji (NN 76/07) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Pitomača (Sl. novine Općine Pitomača 7/07), Upravni odjel za gospodarstvo, proračun i komunalne poslove objavljuje
JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PITOMAČA
1.
Objavljuje se javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Pitomača. Prijedlog izmjena i dopuna plana utvrđen je na 27. sjednici Općinskog poglavarstva 14.08.2008. godine. Prijedlog izmjena i dopuna PPUO Pitomača za javnu raspravu, izrađen po „Vtc-projekt“ d.o.o. Virovitica, sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela plana i sažetka za javnost.
2.
Javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna PPUO Pitomača trajati će 15 dana počevši od 26.08. do 09.09.2008. godine
3.
Prijedlog izmjena i dopuna PPUO Pitomača izložen je javnom uvidu za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1, te u „Vtc-projekt“ d.o.o. Virovitica, A.Mihanovića 1, svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 sati.
4.
Nositelj izrade i izrađivač plana održati će javno izlaganje o prijedlogu Plana u prostorijama Općine Pitomača, Lj. Gaja 26/1, Pitomača, 04.09.2008. godine u 10,00 sati. Javno izlaganje se organizira za građanstvo i udruge građana, Mjesne odbore, tijela i osobe određene posebnim propisima koje su dale zahtjeve, tijelima jedinice lokalne samouprave i ostalim stručnim tijelima.
5.
Poziv za sudjelovanje u javnoj raspravi uputit će tijelima i osobama određenim posebnim propisima koje su dale zahtjeve za izradu Plana i susjednim Općinama 6.
Primjedbe na izloženi prijedlog izmjena i dopuna Plana mogu se davati do zaključivanja javne rasprave na sljedeći način:
- tijela državne uprave, upravna tijela županije te pravne osobe s javnim ovlastima dostavljaju pismene primjedbe Upravnom odjelu za gospodarstvo, proračun i komunalne poslove Općine Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1. Građani i udruge dostavljaju primjedbe na sljedeći način
·Upisivanjem prijedloga i primjedbi u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog Izmjena i dopuna PPUO Pitomača
·Iskazivanjem primjedbi u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
·Upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Upravnom odjelu za gospodarstvo,proračun i komunalne poslove.Pisani prijedlozi i primjedbe mogu se dostavljati Upravnom odjelu za gospodarstvo,proračun i komunalne poslove u vrijeme trajanja javnog uvida. Prijedlozi i primjedbe koje nisu čitko napisane i dostavljene u roku neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.
------------------------------------------------------------------------- Danas je posljednji dan za predaju natječajne dokumentacije za zakup poljoprivrednog zemljišta
Danas je posljednji dan za predaju natječajne dokumentacije za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Općine Pitomača. Na ovom javnom natječaju za zakup je ponuđeno 845 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta na području katastarskih općina Pitomača, Stari Gradac i Kladare, na rok do 10 godina, izuzev za poljoprivredno zemljište koje se dijelom ili u cijelosti nalazi u inundacijskom pojasu, a za koje je dobivena suglasnost za davanje u zakup na rok do 5 godina. Otvaranje pristiglih ponuda zakazano je za utorak 19. kolovoza u 9,00 sati u prostorijama Općine Pitomača.
------------------------------------------------------------------------- Vodoopskrba na području općine Pitomača
Prošloga tjedna završen je postupak odabira najpovoljnijeg ponuditelja za izvođenje radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda naselja Stari Gradac, kao nastavak širenja postojećeg općinskog vodoopskrbnog sustava. Trenutačno traje postupak mirovanja do potpisivanja ugovora, a kao najpovoljniji ponuditelj za izvođenje novih 6500 metara sekundarnog vodoopskrbnog sustava naselja Stari Gradac izabran je «Kograd» Pitomača, sa vrijednošću planiranih radova koji premašuju 2,6 miliona kuna s uključenim PDV-om.
Općina Pitomača i «Komunalno Pitomača» na temelju odluke Općinskog vijeća nastavljaju akciju vezanu uz mogućnost priključenja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu na području općine i na pravne osobe. Visina priključne takse za stambene objekte za vodovodnu mrežu iznosi 1.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu, dok je cijena priključne takse na kanalizacijsku mrežu i nadalje u iznosu od 2.000,00 kuna.
Pravne osobe, do 31. listopada ove godine, imaju mogućnost jednokratne uplate takse za priključenje na vodovodnu mrežu u iznosu od 1.000,00, odnosno 3.000,00 kuna, ovisno o predviđenoj godišnjoj potrošnji, a za jednokratnu uplatu za priključenje na kanalizacijsku mrežu u iznosu od 2.000,00, odnosno 4.000,00 kuna, također ovisno o predviđenoj godišnjoj potrošnji.
--------------------------------------------------------------------------- Održana 27. sjednica Općinskog poglavarstva
Prošloga četvrtka održana je 27. po redu sjednica Općinskog poglavarstva Općine Pitomača na kojoj je najviše rasprave bilo oko nacrta Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pitomača, što ga je izradio «Vtc-projekt» d.o.o. Virovitica. Poglavari su donijeli odluku o prihvaćanju Prijedloga i održavanju javne rasprave koja će trajati 15 dana, počevši od 26. kolovoza 2008. godine, a biti će zaključenja sa 09. rujna 2008. godine. Javni uvid u izmjene i dopune Prijedloga PPUO-a Pitomača moći će se obaviti svakog radnog dana u navedenom razdoblju u vremenu od 08,00 do 14,00 sati u Općini Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1, te u «Vtc-projekt» d.o.o. Virovitica, Antuna Mihanovića 1, a javno izlaganje Prijedloga izmjena i dopuna PPUO-a Pitomača održati će se 04. rujna 2008. godine u prostorijama Općine Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1, Pitomača, s početkom u 10,00 sati. Pitomača.hr
U Otrovancu prometna nezgoda s teškim tjelesnim ozljedama
Jučer oko 06,25 sati u Otrovancu kod Pitomače, dogodila se prometna nesreća u kojoj su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozlijede. Prometna nesreća se dogodila kada je 24 - godišnja H.F., upravljala osobnim vozilom (pod utjecajem alkohola 1,13 promila, kao mladi vozača vozilom od 81 KW) VT- registarskih oznaka, kroz mjesto Otrovanec, gdje je dolaskom do putnog zavoja „u lijevo", uslijed utjecaja alkohola i neprilagođene brzine kretanja vozila stanju i uvjetima na cesti desnim kotačima zahvatila desnu putnu bankinu, nakon čega je izgubila nadzor nad vozilom, prešla preko pune širine kolnika na suprotnu stranu ceste, te vozilom skliznula na zelenu površinu, gdje je istim udarila u rastuće stablo. U prometnoj nesreći, teške tjelesne ozljede zadobile su vozačica H.F. (prijelom dva rebra), te putnik u vozilu 21 - A.D. (fraktura zgloba šake). Virovitica online
Biskup Mrzljak u Pitomači predvodio slavlje polaganja zavjeta Služavki Malog Isusa
Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je u petak 15. kolovoza na svetkovinu Uznesenja BDM u župnoj crkvi sv. Vida u Pitomači misno slavlje, tijekom kojeg je više sestara zagrebačke provincije Družbe sestara Služavki Malog Isusa položilo ili obnovilo svoje redovničke zavjete.
foto:Vžb
Pred biskupom Mrzljakom i provincijalnom glavaricom s. Radoslavom Radek svoje prve zavjete položila je s. Suzana Barčan iz Pitomače, doživotne zavjete s. Marina Dugalija iz Kloštra Podravskog, a četiri sestre obnovile su svoje privremene zavjete. To su s. Ivana Kirin iz Podravskih Sesveta, s. Jasmina Kokotić iz Kloštra Podravskog, s. Rebeka Gačić iz Nove Gradiške i s. Leonarda Ferić iz Slavonskog Kobaša. S biskupom Mrzljakom svetu misu suslavilo je desetak svećenika, među kojima su bili i svećenici Đurđevačkog dekanata na čelu s dekanom preč. Mladenom Gorupićem, te fra Marko Medo, koji je netom zaključio osmodnevne duhovne vježbe za sestre u njihovu samostanu "Betlehem" na Kraljevcu u Zagrebu. Sve je okupljene pozdravio domaći župnik vlč. Ivica Puškadija st. zahvalivši biskupu što je svojim dolaskom uzveličao još jedno veliko slavlje u župi Pitomača koja je dala više svećeničkih i redovničkih zvanja.
Obraćajući se nazočnima biskup Mrzljak osvrnuo se na važnost svetkovine Uznesenja Marijina koja zorno svjedoči kako onaj koji ide za Kristom ima svoj cilj u nebeskom vječnom životu. Kazavši kako je u samoj biti čovjeka da traži put kojim će ići u svom ovozemaljskom životu, pozvao je okupljene da kao krštenici i vjernici spremno idu Marijinim putem kako bi postigli taj konačan cilj koji jedini završava u vječnoj i trajnoj proslavi. Podsjetio je da ovozemaljski putovi hoda za Kristom mogu biti različiti u svojem obliku i posvećenju, dodavši da o tome svjedoče i redovnice koje se odazivaju na Božji poziv i posvećuju jednom osobitom životnom putu te se na poseban način posvećuju služenju Isusu kako bi mu poput Marije bile što bliže i u svijet unosile majčinsku marijansku ljubav i dobrotu za Boga i bližnjega, osobito onoga u potrebi. Pozvao je nazočne da im Marija u tom hodu za Isusom bude uzor, primjer, ali i zaštitnica i zagovornica kako bi se spremno odazvali, odabrali i usmjerili na jedini ispravan put koji ima svoj cilj u Bogu.
Na kraju mise biskupu Mrzljaku na predvođenju slavlja polaganja zavjeta zahvalila je s. Radoslava izrazivši radost što se i danas mlade djevojke odazivaju služenju Bogu i čovjeku kroz redovništvo. Biskup Mrzljak čestitao je zavjetovanim sestrama i njihovoj rodbini, te čitavoj Družbi sestara Služavki Malog Isusa što su obogaćene novim duhovnim zvanjima dodavši da je to obogaćenje za čitavu Crkvu u hrvatskom narodu kojem one predano služe.
Zagrebačku provinciju Presvetog Srca Isusova i Marijina čini 90-tak služavki Malog Isusa, među kojima je lijep broj sestara koje su rodom iz podravskih župa. U Pitomači, koja je dala u tu družbu već četiri zvanja, djeluju od 1964. godine u kući koju je darovao domaći svećenik, a u njoj borave tri sestre na čelu sa s. Katarinom Penić, rodom iz Krašića, koje pomažu u župnom pastoralnom i katehetskom radu. U Varaždinskoj biskupiji sestre djeluju još u Kloštru Podravskom te Varaždinu.
Djelovanje družbe, kojoj je karizma apostolsko-karitativna i koju je utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup i metropolit dr. Josip Stadler 24. listopada 1890. godine, posvećeno je njezi starijih, nemoćnih i bolesnih, skrbi o djeci i siromašnima te radu u župskom apostolatu. Služavke Malog Isusa njegovale su blaženog kardinala i mučenika Alojzija Stepinca u krašićkom zatočeništvu i bile su svjedoci njegove smrti. Oko 430 sestara te družbe danas djeluje u više samostana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u nekoliko europskih zemalja te u Kanadi, a sjedište vrhovne uprave družbe nalazi se u Zagrebu. Jasminka Bakoš-Kocijan web stranice Varaždinske biskupije
Policijski službenici Policijske postaje Đurđevac i Policijske uprave koprivničko - križevačke 13. kolovoza ove godine dovršili su kriminalističku obradu nad tri hrvatska državljanina starosti 39, 35 i 43 godine, zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protuzakonitog lova i krađe.
Osnovano se sumnja da su osumnjičeni u večernjim satima 24. srpnja ove godine u lovištu lovačke udruge Vidra - Pitomača u mjestu Mekiš, u vrijeme lovostaje, puškom ustrijelili jelena teškog 120 kg. Odstrijeljenom jelenu odstranili su rogovlje i smjestili ga u prtljažnik osobnog vozila. U navedenom vozilu potom su policijski službenici granične policije zatekli osumnjičenog 39-godišnjaka.
Oštećenoj Lovačkoj udruzi Vidra iz Pitomače tom je prilikom počinjena materijalna šteta od 18.220,00 kuna.
U srijedu, 13. kolovoza, uz kaznenu prijavu poradi osnovane sumnje u izvršenje kaznenih djela protuzakoniti lov i krađa osumnjičeni su dovedeni Istražnom sucu Županijskog suda u Koprivnici. Mup.hr
Iako je bilo oblacno povremeno je Mjesec zasjao na nebu i to je bila prilika da se fotografira ova zanimljiva nebeska pojava. Za one koji nisu mogli vidjeti pomrčinu evo slika Mjeseca prekrivena bakrenom sjenom u 22 i 35 minuta iznad Pitomače.
Foto 1:bnovosel AD Pitomača
Astronomsko društvo Pitomača vas poziva na promatranje djelomične pomrčine Mjeseca u subotu,16.kolovoza,u ulici Stjepana Sulimanca (pokraj novih stanbenih zgrada-ulaz iz Dravske ulice).
Početak promatranja je od 19 sati,Mjesec će uroniti u polusjenu u 21.38 sati dok je vrhunac ulaska u sjenu u 23.09 sati.
Pomrčina Mjeseca događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada je Mjesec u fazi uštapa (pun Mjesec). Pomrčine Mjeseca traju mnogo duže od Sunčevih jer je Zemljina sjena mnogostruko veća od Mjesečeve.
Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Pojava kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se djelomična pomrčina. Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o pomrčini u polusjeni.
Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, već poprima jednu crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.
Druga rekreativna maratonska biciklijada udruge branitelja
Povodom Dana branitelja Pakraca i Lipika udruge branitelja (UHBL-PTSP KC-KŽ I VT-POD ŽUPANIJE,UHBOL PTSP PAKRAC LIPIK) organiziraju 17.kolovoza 2008. drugu maratonsku rekreativnu biciklijadu od Đurđevca do Lipika.
Kreće se s Trga sv.Jurja u Đurđevcu u 06 satu ujutro da bi do Pitomače stigli u 06.30 gdje se mogu priključiti i pitomački biciklisti.
Na virovitičkim ribnjacima je druga točka priključenja u 08.30 sati za maratonce s virovitičkog kraja.
Planirani dolazak u Pakrac je u 13.30 sati gdje će biti organiziran ručak za sudionike te odlazak na kupanje u Lipik.Za natrag je organiziran prijevoz i za bicikle i za sudionike.
Što sve treba za put na bilo koju biciklijadu i o biciklizmu općenito saznajte OVDJE.
Na pokaznoj karting utrci koju je organizirao virovitički Auto moto karting klub Cobra vozilo se pet utrka a sudjelovalo je ukupno 27 vozača koji su se natjecali za medalje i pehare.
Poslije „komeraša" na stazi su se pojavile ljepše pripadnice našeg kluba koje su se natjecale u kartinzima koje pogone Hondini motori i nakon zaista lijepe utrke na kraju je slavila Martina Šelimber, a slijede ju Martina Vezmarović na drugom i Martina Đurđević na trećem mjestu. VIŠE:Virovitica online
Helena Ena Habijanić najbolja rukometašica na Sportskim igrama mladih
Na drugoj finalnoj smjeni završnice Bistra sportskih igara mladih organiziranoj od 4. - 7. kolovoza sudjelovalo je 450 djece i mladih iz cijele Hrvatske. Tražili su se pobjednici u rukometu (rođeni 1990. i mlađi u muškoj i ženskoj konkurenciji), tenisu, odbojci na pijesku i po prvi put ove godine u malom nogometu u ženskoj konkurenciji.
Mladi natjecatelji u rukometu iskazali su sve svoje igračke vještine u iznimno kvalitetnim utakmicama koje su privukle velik broj gledatelja u maloj dvorani SC Gripe.
U konkurenciji djevojaka rođenih 1990. i mlađih zlatno odličje osvojila je ekipa VINKOVCI iz Vinkovaca porazivši ekipu ŽRK PITOMAČA iz Pitomače, treće mjesto pripalo je ekipi GLEDAJ I UŽIVAJ iz Karlovca koje su nadigrale ekipu JERKOVAC 2005. iz Metkovića.
Najboljom igračicom proglašena je Helena Ena Habijanić iz ekipe ŽRK Pitomača iz Pitomače.
Biskup Mrzljak u Pitomači predvodi slavlje polaganja zavjeta Služavki Malog Isusa
Družba Sestara Služavki malog Isusa
Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će u petak 15. kolovoza na svetkovinu Uznesenja BDM u župnoj crkvi sv. Vida u Pitomači u 17 sati misno slavlje, tijekom kojeg će više sestara zagrebačke provincije Družbe sestara Služavki Malog Isusa položiti ili obnoviti svoje redovničke zavjete.
Svoje prve zavjete položit će s. Suzana Barčan iz Pitomače, doživotne zavjete položit će s. Marina Dugalija iz Kloštra Podravskog, a četiri sestre obnovit će svoje zavjete. To su s. Ivana Kirin iz Podravskih Sesveta, s. Jasmina Kokotić iz Kloštra Podravskog, s. Rebeka Gačić iz Nove Gradiške i s. Leonarda Ferić iz Slavonskog Kobaša.
Služavke Malog Isusa u Pitomači djeluju od 1964. godine u kući koju je darovao domaći svećenik, a u njoj borave tri sestre na čelu sa s. Katarinom Penić, rodom iz Krašića, koje pomažu u župnom pastoralnom i katehetskom radu.
Samostan u Pitomači pripada zagrebačkoj provinciji Presvetog Srca Isusova i Marijina. Družbu je utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup i metropolit dr. Josip Stadler 24. listopada 1890. godine. Svoje djelovanje posvetile su njezi starijih, nemoćnih i bolesnih, skrbi o djeci i radu u župskom apostolatu. Služavke Malog Isusa njegovale su blaženog kardinala i mučenika Alojzija Stepinca u krašićkom zatočeništvu i bile su svjedoci njegove smrti.
Oko 430 sestara te družbe danas djeluje u više samostana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u nekoliko europskih zemalja te u Kanadi, a sjedište vrhovne uprave družbe nalazi se u Zagrebu. web stranice Varaždinske biskupije
Fotografije i video:povratakPitomače,tekst:Park prirode Papuk
Ime izletišta Jankovac kao i Jankovačkih jezera veže se za ime grofa Josipa Jankovića, vlasnika tada brojnih posjeda od Voćina do Virovitice. Taj zaljubljenik u prirodu dolazi sredinom 19. stoljeća na svoj posjed odlučivši svoje zrele godine provesti uređujući jednu lijepu dolinu blizu vrha Papuka.
potoci u šumi
Ovdje je prvo sagradio lovački dvorac, potom uređuje dva protočna jezera, kako za uzgoj pastrva, tako i za vodoopskrbu vodopada u najnepovoljnijim hidrološkim razdobljima. Da je grof potpuno uspio svjedoči tridesetmetarski vodopad koji se ruši u kanjon Kovačica. Nešto uistinu za to podneblje nezamislivo.
Grof Josip Janković je sahranjen, po njegovoj želji, u spilji iznad jezera s kojeg se mjesta pruža divan pogled na njegovu dolinu i na stogodišnje šume bukve koje ga okružuju.
Jankovac, jedna od najljepših gorskih dolina smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 m. Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota koje nigdje više ne možemo naći u Slavoniji, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom.
Grofovom poučnom stazom
Prilazi Jankovcu lijepi su i ugodni , uz živahne potoke i u sjeni stabala. Do Jankovca vodi cesta Velika - Jankovac , a moguće je doći i pješke brojnim planinarskim stazama. Park-šuma Jankovac sadrži brojne izuzetne prirodne fenomene za koje je najzaslužnija karbonatna podloga. Vapnenci čine karbonatnu ploču debelu oko 100 metara na kojoj se jasno očitava krška morfologija. Najčešće se nalaze ponikve promjera 10-40 m, tipična krška vrela, a za Jankovac su karakteristične dvije manje spilje. Bikarbonatom zasićena voda formirala je sedrenu barijeru visine 30 m preko koje se preljeva simbol Jankovca - "jankovački slap". Zbog obilja vode i svoje visine, slap pruža veličanstveni prizor, jedinstven na području Slavonije, posebice za jake zime kada se zamrzava u atraktivan ledeni stup.
Jedno od bitnih obilježja Jankovca su njegove šume. Od posebne vrijednosti šumskog dijela su oaze sastojina prašumskog tipa, pojas stabala jasena i javora kod izvora, pojedina stara stabla bukve i javora promjera i preko 1 m. Jankovačka šuma opasana je sa zapada i istoka planinskim kosama, s juga zatvara strminu koja mjestimično prelazi u okomitu stijenu, a otvorena je prema sjeveru, gdje završava okomitom stijenom visokom 40 m, ispod koje protječe potok Kovačica.
slap Skakavac
U stijeni iznad jezera, u prirodnoj poluspilji, nalazio se mramorni sarkofag grofa pl. Josipa Jankovića, s natpisom na mađarskom i crkvenoslavenskom jeziku, a nešto više iznad groba smještena je uska i mračna, oko 20 m duga Maksimova spilja, nazvana po nekadašnjem hajduku Maksimu Bojaniću. O nekadašnjim stanovnicima Jankovca, njemačkim staklarima, svjedoče ostaci starih nadgrobnih spomenika.
Centralni dio park-šume, odnosno glavni prostor okupljanja svih posjetilaca i izletnika je planinarski dom osječkih planinara s velikom livadom ispred. Prvi dom je izgrađen 1934. god. i proširen 1940. god. No kako je za vrijeme rata posve uništen, planinari ponovo 1951. god. grade novi dom, koji 1987. god. teško strada u požaru. Već iste godine nastaje novi, koji je opet tijekom Domovinskog rata oštećen. Danas je dom obnovljen i u punoj je funkciji. Južno od doma nalaze se dva umjetna jezera, stepenasto jedno iznad drugog, koja ispunjuju gotovo čitavu dolinu. Okolna stoljetna stabla odražavaju se na površini jezera što gorskoj dolini daje poseban ugođaj.
Svojim položajem, a i svim značajkama koje imaju visoku obrazovnu i turističku vrijednost park-šuma Jankovac je svakako središnje mjesto Parka prirode Papuk koje ne biste smjeli propustiti vidjeti. Park prirode Papuk
Završeno snimanje filma "Lan"
Ljetni praznici ipak moraju biti i radni za male filmaše jer ekipa koja je u proljeće započela snimanje dokumentarnog filma “Lan”, mora ga i završiti u vremenu koje zahtjeva prirodni ciklus proizvodnje, te gotovo zaboravljene biljke koja je u vrijeme naših djedova i baka bila gotovo jedini izvor sirovine za proizvodnju platna od kojeg se izrađivala odjeća ali i sve ostalo u kućanstvu za što je trebalo koristiti tkaninu. Jučer je material u potpunosti snimljen pa preostaje s početkom rujna još i montaža.
foto:FVKML
--------------------------------------------------------- Snimljen film "Pečenjaki"
Dok većina školaraca uživa na praznicima na raznorazne načine koji uključuju i putovanja
na more, u planine i sl. jedan dio malih filmaša svoj bezbrižni život na selu pretače u film. Čime smo i mi nekad popunjavali slobodno vrijeme za vrijeme praznika a i sada to rade “dečki s pod šume” vidjet ćemo na filmu radnog naslova “Pečenjaki” koji je ovih dana snimljen. Naravno još treba material i izmontirati ali to ćemo s početkom nove školske godine kako nebi preveliki dio ljetnih praznika pretvorili u radni. FVK"Mirko Lauš" Pitomača
Pronađena je Dravska kraljica, sedam metara dugačak, najveći drveni čamac na rijeci Dravi, izvijestili su njezini vlasnici, udruga Drava dokumentacijski centar iz Koprivnice. Čamac koji je ukraden prije 10-ak dana kod Legrada pronađen je, napušten, u blizini Sigeca. Udruga još traga za ukradenim crnim vanbrodskim motorom svojeg drugog velikog dravskog čona, nazvanog Dravska neman. Radio Koprivnica
Uživo: Knin 5. kolovoza 2008 - Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poštovani Hrvatski branitelji, invalidi i obitelji poginulih branitelja, Udruge branitelja proizašle iz Domovinskog rata, poštovani građani Hrvatske i poštovano Hrvatsko iseljeništvo!
Dana 05.kolovoza na web adresi www.braniteljski-portal.hr/?q=livestream emitirati će se cjelodnevni prijenos dešavanja sa proslave Dana Pobjede,Domovinske Zahvalnosti i Dana Hrvatskih Branitelja koji se ove godine po prvi puta slavi u Hrvatskoj. Uz organizaciju velikog veličanstvenog svečanog mimohoda Hrvatskih branitelja POBJEDNIKA DOMOVINSKOG RATA, pružamo Vam mogućnost da svi Vi koji niste sa nama u Hrvatskom kraljevskom gradu Kninu toga dana, imate mogućnost biti sa nama putem web prijenosa na www.braniteljski-portal.hr uz Vaša računala. Praćenje veličanstvenog mimohoda sa 300 stjegonoša svih Hrvatskih ratnih zastava iz Domovinskog rata iza kojih ćete biti upravo Vi, koji ste se izborili za neovisnost Republike Hrvatske i ponosno pobjednički koračati ulicama Hrvastkog kraljevskog grada Knina.
Kamere Hrvatskih branitelja zabilježiti će sve važne događaje 05. kolovoza od samog jutra pa do završetka kasno navečer.
Isto tako pozivamo Vas sve koji ćete pratiti live prijenos da se slobodno sa svojim komentarima obratite na forum na braniteljskom portalu.
Ponovo pozivamo sve one Hrvatske branitelje koji su u mogućnosti, da na taj najveći blagdan Hrvatskih branitelja, organizirano dođu u Hrvatski kraljevski grad Knin, i uveličaju svoju braniteljsku proslavu. Uredništvo Braniteljskog portala "Tvrđava Knin" braniteljski-portal.hr
Pitomačke rukometašice otputovale na sportske igre mladih u Splitu
Deset pitomačkih rukometašica otputovalo je u Split, gdje će do petka sudjelovati na završnici Sportskih igara mladih. Pitomačke rukometašice, rođene 1991. godine i mlađe, pravo nastupa na završnici ostvarile su osvajanjem prvog mjesta na regionalnoj završnici u Virju održanoj sredinom prošloga mjeseca, u kategoriji igračica rođenih 1990. godine i mlađe pa će tako u Splitu, osim naše, predstavljati i Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku županiju.
-----------------------------------------------------------------------
Povoljnije takse za priključenje na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu i za pravne osobe
Općina Pitomača i «Komunalno Pitomača» na temelju odluke Općinskog vijeća proširili su akciju vezanu uz mogućnost priključenja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu na području općine i na pravne osobe. Visina priključne takse za stambene objekte vrijedi od 01. srpnja, a za vodovodnu mrežu iznosi 1.000,00 kuna, za jednokratnu uplatu, dok je cijena priključne takse na kanalizacijsku mrežu i nadalje u iznosu od 2.000,00 kuna.
Pravne osobe do 31. listopada ove godine imaju mogućnost jednokratne uplate takse za priključenje na vodovodnu mrežu u iznosu od 1.000,00, odnosno 3.000,00 kuna, ovisno o predviđenoj godišnjoj potrošnji, a za jednokratnu uplatu za priključenje na kanalizacijsku mrežu u iznosu od 2.000,00, odnosno 4.000,00 kuna, također ovisno o predviđenoj godišnjoj potrošnji.
---------------------------------------------------------------------- Dobivena lokacijska dozvola za izvođenje kanalizacijske mreže u ulici Petra Krešimira IV, Ante Kovačića, Dravskoj i Vinogradskoj
«Komunalno Pitomača» prošloga je tjedna ishodilo lokacijsku dozvolu za izvođenje kanalizacijske mreže u Dravskoj, Ulici Petra Krešimira IV, Ulici Ante Kovačića i Vinogradskoj. Budući da je i glavni projekt za ovu investiciju u fazi gotovosti, za očekivati je da će se tijekom tjedna što je pred nama Virovitičko-podravskoj županiji podnijeti zahtjev za ishođenje potvrde glavnog projekta.
----------------------------------------------------------------------- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dalo suglasnost na Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, dostavilo je krajem prošloga tjedna općini Pitomača suglasnost na Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Općine Pitomača. Ovime se omogućuje objava javnog natječaja za zakup dijela državnog poljoprivrednog zemljišta u k.o. Pitomača, Kladare i Stari Gradac, na rok do 10 godina, izuzev za poljoprivredno zemljište koje se dijelom ili u cijelosti nalazi u inundacijskom pojasu (nadležnost Hrvatskih voda), a za koje je dobivena suglasnost za davanje u zakup na rok do 5 godina. Tekst natječaja biti će objavljen u ponedjeljak 04. kolovoza 2008. godine u Glasu Slavonije, a biti će dostupan i na oglasnim pločama Općine Pitomača, te na ovim stranicama.
----------------------------------------------------------------------- Uređuju se dječja i sportska igrališta u Pitomači
Općina Pitomača i Dječji vrtić «Potočnica» zajednički su na Trgu kralja Tomislava krenuli u uređenje prvog pitomačkog dječjeg igrališta. Do sada je odrađena samo prva faza planiranog uređenja u kojoj je postavljeno nekoliko igračaka. Još nije uređen pješčanik.Za one starije, Športska zajednica općine Pitomača, uz pomoć Hrvatskog olimpijskog odbora, Općine Pitomača i brojnih sponzora, nastavila je s uređenjem starog betonskog igrališta kod stadiona NK «Pitomača». Prošloga tjedna montiran je kavez za nogomet i završena ograda, te prije konačnog opremanja igrališta nabavljenom opremom, predstoji bojanje asfaltne podloge i njeno iscrtavanje.
----------------------------------------------------------------------- Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odobrilo 250.000,00 kuna za održavanje skele i skelskog prijelaza preko Drave
Sredinom prošlog tjedna iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na adresu općine Pitomača, stigla je odluka o načinu korištenja i raspodjeli financijskih sredstava iz državnog proračuna za potpore jedinicama lokalne i regionalne samouprave za razvoj i poticanje riječnog prometa. Ovo je druga godina zaredom da se navedeno ministarstvo uključuje u financiranje održavanja skele i skelskih prijelaza na području naše općine. Ovoga je puta za isto izdvojeno 250.000,00 kuna, što će po provedbi natječaja i odabiru ponuditelja biti utrošeno za sanaciju dviju pitomačkih skela.
------------------------------------------------------------------------ Pitomača.hr
U organizaciji i po ideji pitomačkog kontakt policajca Siniše Tišljara,u Pitomači je održan 2.Dan pečenjakov,nova manifestacija besplatnog konzumiranja kuhanih i pečenih klipova kukuruza uz dobru zabavu i druženje stanovnika Pitomače.Posjetiteljima je podjeljeno 2000 klipova pečenog i kuhanog kukuruza.
"Dečki z Dravske":kako je Siniša iz Dravske ulice,veliku pomoć u organizaciji,kuhanju,pečenju,posluživanju i pospremanju dobio je od prijatelja iz ulice(slika DOLE LEVO)
Pokrenut prošle godine od strane Siniše Tišljara,pitomačkog pripadnika MUP-a-Policije u zajednici,dana 02.kolovoza 2008.g.održan je drugi pitomački "Dan pečenjakov". Dobru glazbenu atmosferu osigurali su "Licitari" -tamburaši iz Pitomače,dok su dečki iz Udruge vinogradara,voćara i podrumara "Aršanj" dijelili svoje proizvode-poznato aršanjsko vino,sokove i svježe grožđe. Klipove koji su korišteni za kuhanje i pečenje na ovoj sve poznatijoj manifestaciji poklonila je poljoprivredna vrtka "Plodovi Zemlje-Matijević".Zahvaljujući angažiranosti Siniše Tišljara i Turističke zajednice Općine Pitomača,pečenjaki,kulenjaki sokovi,vino i grožđe dijelili su se besplatno dok su "dečki iz Dravske" sve poslove kuhanja i pečenja obavljali volonterski na radost brojnih posjetitelja.
Stare fotografije Pitomače 70-tih godina slikane na relaciji Banja Luka-Buljinec.
Crno-bijela fotografija je nekadašnja uspješna pitomačka drvna tvornica Gaj iz doba kada je zapošljavala gotovo 400 ljudi i prizvodila školski i kancelarijski namještaj za izvoz.
Djelomična pomrčina Sunca gledana u Pitomači na Trgu kralja Tomislava,01.kolovoza 2008.g.
Toplo i vedro nebo otvorilo je nebeska vrata prema pogledu na djelomičnu pomrčinu Sunca. Na trgu općine astronomska udruga postavila je dva teleskopa za sigurno promatranje ove nebeske pojave. Manji teleskop davao je projekciju slike Sunca na papir i tako jednostavno omogućio promatranje tijek pomrčine.
Teleskop Meade sa filterom za Sunce davao je uvećanu sliku Sunca. Na površini Sunca nije bilo pjega ali se na uvećanom disku mogle vidjeti nazubljene sjene pomračenog djela Sunca. Sjene su u stvari visoki planinski lanci na „rubu“ Mjeseca. Početak pomrčine bio je u 11,08 sati, a završetak u 12,30 sati. Zainteresirani mještani od najmlađih do umirovljenika znatiželjno su pogledali kako mali Mjesec uspijeva sakriti dio Sunca. bnovosel:AD Pitomača
Turistička zajednica općine Pitomača i kontakt policajac Siniša Tišljar organiziraju manifestaciju pod nazivom DAN PEČENJAKOV koja će se održati u subotu 02. kolovoza na Trgu kralja Tomislava (parkiralište ispred glazbene škole), s početkom u 18 sati. Pečene i kuhane pečenjake pripremat će „Dečki z Dravske“.
Sponzor manifestacije su Plodovi zemlje Matijević, a sviraju Licitari. Pitomača.hr
Kako je bilo prošle godine na 1.Danu pečenjakov pogledajte OVDJE.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.