Rijetka prirodna pojava, zadnji put zabilježena 1984. na području Međimurja, zadesila je posljednjih desetak dana šire područje đurđevačke Podravine, kao i dijelove Peteranca i Drnja, te dio križevačke okolice. Fasade, krovišta ali i stambene dijelove kuća preplavile su gusjenice duge 12-tak milimetara, tamno crvene do crne boje. Iako se prvo mislilo da se radi o šumskom gubaru, za brzo određivanje vrste o kojoj se radi bio je zaslužan prošlotjedni boravak u Ferdinandovcu profesorice na Zavodu za zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta Renate Bažok.
- Radi se o gusjenicama travnog prelca, koji je inače vrlo rijedak štetnik. Te gusjenice su sad završile sa svojom ishranom i one se u stvari zavlače u kuće na prezimljenje, u proljeće će preživjele nastaviti kratko sa ishranom, nakon čega se formiraju leptiri i daje se nova generacija, kazala je profesorica Bažok.
Zanimljivo je da tako brojnu populaciju nitko nije zamijetio dok je bila na travnjacima, na biljkama kojima se hrani, no od neugodne slike nakon selidbe ka kućama i okućnicama zasigurno je gori mogući dodir s travnim prelcem.
- Gusjenice su toliko opasne što na sebi imaju otrovne dlake toksofore, koje prilikom dodira mogu izazvati dosta neugodne alergijske reakcije tipa opeklina, poput koprive i slično. Znam da je dosta nezgodno jer su mi rekli da su čak nalazili gusjenice u dječjim krevetićima, upozorava Renata Bažok.
Nakon prvih dojava na teren su izašli djelatnici koprivničke 'Sanitacije'. Direktor Branko Martinušić kaže da su prvi tretman radili, s obzirom na brojnost, u Molvama, Molve Gredama i Repašu. Martinušić napominje da tek treba ocijeniti koja će metoda, prskanje ili zadimljavanje, biti učinkovitija, no vrijeme u kojem će najezda gusjenica biti zaustavljena ovisi zapravo od vlasti u tim općinama.
- Mi zapravo još nismo dobili nikakva odobrenja da možemo raditi cijelo područje, nego dio područja. Sve ovisi o dogovoru s općinama, kako koja to može sebi organizirati. A na koji način budemo konkretno išli na teren i koliko to bude skupa trajalo, to sve zavisi i od vremenskih uvjeta i od angažmana općine koja će nas u tome angažirati.
U međuvremenu vlasnici kuća ne moraju se bojati za svoju stolariju i krovnu konstrukciju, jer travni prelac se ne hrani drvetom. Kako doznajemo, invazija ovih gusjenica ljetos je zabilježena i u Međimurju, te u ludbreškom i bjelovarskom kraju.
Radio Koprivnica
|
