Zarazna bolest smrdljiva snijet zahvatila polje kod Križnice
SKANDAL Snijet se širi, a inspektori imaju drugog posla?
foto:Večernji list
Autor:Dragutin Šantoši
Opasna zarazna bolest žitarica, tzv. smrdljiva snijet, pojavila se na polju zobi kod Križnice prije desetak dana. Unatoč strogim zakonskim propisima za poduzimanje mjera sprečavanja širenja i iskorjenjivanja smrdljive snijeti (lat. Tilletia spp.), nadležna inspekcija ih još nije provela, kako tvrde inspektori, i to zbog zauzetosti drugim poslovima!
Pogibelj za stoku i ljude
Osim žitarica smrdljiva snijet zahvaća i korove kao što su pirika stoklasa, oštrica, ljulj i vlasnjača, a tom bolešću zaražena sjenaža i žitarice otrovni su i pogibeljni za stoku.
Smrdljiva snijet opasna je i za ljude, pogotovo one koji boluju od alergija.
- Više od 30 godina bavim se poljoprivredom i dobro znam prepoznati tu bolest. Kada sam prvi put primijetio njene znakove u susjednom polju s tri katastarska jutra zobi, odmah sam obavijestio Državnu poljoprivrednu inspekciju u Virovitici. Obećali su da će doći, ali prošlo je dva tjedna, a smrdljiva snijet je i dalje u polju neuništena.
Svi poljoprivrednici znaju koliko je ta bolest opasna, pa zaziru od nje. Snijet je prije tjedan dana najviše "prašila", pa je moguće da su se njene spore vjetrom već prenijele u susjedna polja. Zaraženo polje ječma nalazi se pokraj prometnice, pa se mucanac, kako se u narodu zove ova bolest, može proširiti i dalje - kaže poljoprivrednik Darko Franjić iz Otrovanca, koji na području Križnice, pokraj zaraženog polja, ima zasijan kukuruz i polje suncokreta. Stručnjaci tvrde da je zaraza nastala vjerojatno sijanjem nedeklariranog sjemena zobi.
Zakopati zaraženo zrnje
Kako jedno zaraženo zrno sadrži i do devet milijuna spora što se šire vjetrom, u skladu s propisima, zaražena zrna žitarica morat će se zakopati jedan metar duboko u zemlju, a kombajni, prikolice i sva druga sredstva, morat će se, u prisutnosti inspektora, dekontaminirati na mjestu zakapanja.
- S tom zemljom Darko Franjić nema veze, već sanaciju zaraženog polja treba obaviti Ivan Ila iz Dinjevca, koji nije u dobrim odnosima s Franjićem - otkriva državni poljoprivredni inspektor Mladen Drvenkar. Napominje da je na terenu cijeli dan od jutra do mraka.
- Sada ću odmah narediti Ivanu Ili da provede propisane mjere zaštite, te da to polje zobi zaraženo smrdljivom snijeti, u skladu sa zakonskim propisima i Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje i iskorjenjivanje smrdljive snijeti sanira - potvrdio je državni inspektor Drvenkar u telefonskoj izjavi. Večernji list
---------------------------------------------------------------- Smrdljiva snijet pšenice (Tilletia ssp.)
Smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.) najstarija je poznata bolest pšenice. Pojavljuje se sijanjem netretiranog ili loše tretiranog sjemena. Opasnost za širenje snijeti velika je zbog biotskog potencijala, dugoga životnog vijeka spora, širokog kruga domaćina, sjetve nedeklarirane pšenice, uskog plodoreda i katkad slabije kakvoće tretiranja sjemena.
U jačem intenzitetu pojavila se 1998. u Baranji i od tada štete od smrdljive snijeti progresivno rastu do 2000. Snijet se iz Baranje proširila do obale Jadrana, a nađena je i na sjemenu ječma. Od 2001. štete se smanjuju, a broj spora po gramu zrna opada.
Pregledom su nađeni zaraženi merkantilni usjevi, ali nikad zaraženi korovi domaćini. Analizom uzoraka merkantilne pšenice pri ulazu ili izlazu iz skladišta određena je prisutnost Tilletia caries (DC) Tull. i dva puta Tilletia foetida (Walr) Liro (okolica Ludbrega i Đakova).
Količine uništene pšenice u razdoblju 1998. - 2004. smanjuju se nakon 2000. (Grafikon 7.). Količine zakopane pšenice po županijama u razdoblju 2000. - 2002. (Grafikon 8.) smanjuju se no još uvijek imamo dva žarišta.
Razlozi su smanjenju pojave smrdljive snijeti: Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti Tilletia spp. (NN 50/01, 176/03), Pravilnik o vrstama sjemena koje mora biti tretirano fungicidom (NN 74/01), izobrazba svih, od proizvođača do dorađivača sjemena te mlinara, dvogodišnji projekt koji je financiralo Ministarstvo poljoprivrede i zajednički rad s inspektorima, stručnjacima HZPSS i drugim stručnjacima na terenu.
Tretiranje je sjemena najjednostavnija gospodarski i ekološki najprihvatljivija izravna metoda zaštite bilja. Primijenjeni fungicid mora suzbiti gljivice na sjemenu i u njemu te zaštititi mladu biljčicu od infekcije iz tla. Kod loše kakvoće tretiranja fungicidom smanjuje se djelotvornost i do 50 %.
Provjeravana je kakvoća tretiranja sjemena inspekcijskih uzoraka korištenjem vizualnih i analitičko-kemijskih metoda u razdoblju 2000. – 2003. (Grafikon 9).
Razlozi su slabije kakvoće tretiranja sjemena: stari strojevi, nepostojanje laboratorija za unutarnji nadzor, teža aplikacija nekih fungicida i dr.
Prosječno je analizirano oko tridesetak uzoraka iz različitih partija sjemena, dok 2003. niti jedan uzorak nije pregledan, a godišnje ima više od 2000 partija sjemena za sjetvu pšenice Prema tome pokazuje se potreba pojačane kontrole kakvoće tretiranja sjemena pšenice kako bi se spriječilo ponovno širenje smrdljive snijeti. izvor:Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
