Plastično je fantastično

Uvod

Jednom je kolumnist Novog lista L. Tomičić napisao: »Plastične vrećice - zastave posrnule civilizacije«. 1 Želio je naglasiti kako se današnje društvo samouništava plastičnim vrećicama. Možda se jednim dijelom i može složiti s tom premisom, ali nikako ne zbog plastičnih vrećica, nego zbog ljudskog nemarnog ponašanja. Kako je svojevremeno rekao V. Ferdelji: »Najveći grijeh plastičnih vrećica je taj što zorno otkriva naše, ljudsko ponašanje« (slika 1). A ljudsko ponašanje jeste karakterizirano nemarnošću, neodgovorno i nepotrebno se odbacuje u okoliš plastične vrećice. Zapravo općenito se čovječanstvo neodgovorno i neekološki odnosi prema tom svakodnevnom i široko rasprostranjenom proizvodu.

U ovom tekstu se razmatraju opće zakonitosti nametnutog problema plastičnih vrećica kojeg se pokušava rješavati visokim taksama ili njihovom zabranom. Posebna je pozornost posvećena pojavi zabrana ili visokih taksi diljem svijeta. Moguć je zaključak da su zabrane ili visoke takse odraz neuređenog sustava gospodarenja otpadom u pojedinim zemljama ili se zbog pojedinih interesa nameću neargumentirano ekološki lošija rješenja.

Opće zakonitosti nametnutog problema plastičnih vrećica

O plastičnim vrećicama, tzv. jednokratnim i višekratnim, pisano je i piše se jako puno s pozitivne i znanstveno korektne točke gledišta. Predočeni su brojni znanstveni i stručni dokazi koji su provjereni tijekom ispitivanja u više državnih i nezavisnih znanstvenih institucija. Istaknute su brojne prednosti plastičnih vrećica općenito kao jeftinog, ekološki i energijski prihvatljivog proizvoda, proizvoda od ekološki neutralnog materijala, nerazgradljivog i postojanog koji se može višekratno puta ponovno iskoristiti a zatim i oporabiti. Zahvaljujući modernim tehničkim procesima plastika i plastične vrećice mogu se pretvoriti u gorivo ili bezopasno spaliti i iskoristiti energiju koju svaki plastični proizvod, pa tako i svaka plastična vrećica sadrži. Činjenica je, plastična vrećica je materijal plus energija, a današnjim postupcima recikliranja i energijske oporabe obje komponente mogu se u potpunosti iskoristiti.


SLIKA 1 - Prizor s plaže u Novalji na otoku Pagu "poslije zabave" (foto: Zvonimir Krstulović, START PRESS).

Ljudsko ponašanje najteže je mijenjati. Stoga razni zeleni, eko-aktivisti, da se ostane u granicama uljudnosti, upiru sve snage ne bi li isposlovali zabrane ili barem visoke takse, a kako bi se zabranila ili barem smanjila potrošnja plastičnih vrećica. Pritom treba odmah naglasiti postoje brojni aktivisti zelenih udruga, zelenih političkih stranaka i članova udruga za zaštitu prirode, okoliša i životinja koji svojim poštenim i predanim radom žele smanjiti onečišćenja koja nas sve više okružuju. Riječi zeleni i eko-aktivisti odnose se malobrojne, ali vrlo glasne i dobro organizirane aktiviste koji rade u interesu nekih skupina, interesnih lobija ili lokalnih političara koji se dodvoravaju zbunjenoj, neinformiranoj ili krivo informiranoj javnosti.

Dnevno, borba protiv plastičnih vrećica nije borba za zaštitu čovjeka, životinja i Prirode u cjelini. Borba protiv plastičnih vrećica je u funkciji zaštite interesa raznih proizvođača vrećica od drugih materijala. To svjedoče riječi V. Ferdeljija koji kaže: »Plastičarski lobi se stalno mora braniti zato jer ima izuzetno konkurentan proizvod. Naravno, nekonkurentni proizvođači dokazano ekološki štetnijih proizvoda: papirnatih vrećica i tekstilnih torbi jer tekstilnih vrećica i nema, vape za zabranama.«

Borba protiv plastičnih vrećica jeste borba određenih državnih gospodarstava u zaštiti svojeg tržišta i svojih proizvodnji, bez obzira što ta proizvodnja nije nimalo ekološka niti je energijski učinkovita. Koja troši velike količine prirodnih resursa: sirovine, razne medije, energiju i stvara razne nusproizvode koji troše resurse, onečišćuju, pa i zagađuju tijekom svog životnog vijeka, obilježenog poznato krilaticom od kolijevke pa do groba. A taj životni ciklus tih proizvoda obuhvaća njihovo pridobivanje, npr. sječom šuma, uzgoj, proizvodne postupke, uporabu proizvoda (npr. nužno pranje tekstilnih torbi), a kada dostignu stupanj otpada, zahtijevaju ne jednostavno postupanje s njim.

Borba protiv plastičnih vrećica jeste i politikanski spin i to diljem svijeta, najčešće lokalnih političara koji najprije dopuštaju napuhavanje problema, manipuliraju činjenicama, stvaraju i potiču eko-pomodarstvo, a onda se predlaganjem uvođenja taksi ili zabrana pojavljuju kao odgovorni političari koji eto, brinu o okolišu i rješavaju probleme .

U toj se borbi koriste brojne netočnosti, iskrivljene činjenice, faktoidi (djelomične istine), pretjeravanja, istrgnuti dijelovi nečijih izjava, zamjene teza, korištenje podataka o jednoj vrsti za drugu vrstu. Koriste se često vrlo perfidne metode obmanjivanja i manipuliranja stanovništvom upravo na način kako je to odlično opisao i predstavio javnosti jedan od najutjecajnijih intelektualaca sadašnjice, američki lingvist, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač, Noam Chomsky 2 .

Stanje borbe protiv plastičnih vrećica

I što je rezultat, pa i svjetske borbe protiv plastičnih vrećica? Najprije treba promotriti gdje se koncentriraju zabrane ili visoko oporezivanje (slika 2). Ona prikazuje gdje su uvedene zabrane a gdje takse. Slika 2 je interaktivna karta 3 i klikom na sliku na matičnoj web stranici otvara se za svako označeno mjesto status uvedene ili odbijene zabrane s dodatnim objašnjenjima.


Slika 2 - Karta svijeta s oznakom prihvaćenih zabrana ili uvedenih taksi, odnosno neprihvaćanja zabrana ili nameta 3
O zeleni pin označuje uvedenu zabranu, O plavi, uvedenu naknadu, a O crveni da je odbijeno predloženo uvođenje naknade ili zabrane.


--------------------
1 Myers, T.: Eco-Fads: How the Rise of Trendy Environmentalism is Harming the Environment - Washington Policy Center, Washington D.C., 2011.
2 Chomsky, N.: 10 strategies of manipulation by the media
3 Plastic Bag Ban Map


Slijedi drugi nastavak: Zabrane plastičnih vrećica u Europi

Čitatelji koji prate ovo područje kojim se blog bavi - plastika, zasigurno su u posljednjem broju Polimera zamijetili članak Zabrane plastičnih vrećica. Kako je ova tema važna i nezaobilazna i za plastične vrećice i ukupno za plastiku, ali i brojna druga područja kao što su ekonomija, zdravlje, zaštita okoliša, emisije, trošenje prirodnih resursa itd. držim da joj je mjesto i na ovom blogu.

Pripremljena je cijela serija članaka o zabranama plastičnih vrećica širom svijeta, uvođenju naknada, pozadini svih tih odluka kao i stvarnim razlozima kojima su se donositelji odluka povodili. Naravno, biti će govora i o odbijenim prijedlozima za zabrane te o učinima koje te zabrane donose pojedinoj zemlji, ali i lokalnom gospodarstvu, društvu i okolišu.


Biti će objavljeno nekoliko članaka o zabranama i / ili naknadama na vrećice u Europi, Americi, Aziji, Africi, Australiji i Novom Zelandu te posebno u Hrvatskoj i zemljama regije.

Na kraju će biti dano pregledno stanje - ukratko, koje će kasnije biti posebno izdvojeno posebnom poveznicom te će čitatelji uvijek moći provjeriti aktualno stanje zabrana i naknada u svijetu.


Slijedi prvi nastavak: Općenito i uvodno o zabranama plastičnih vrećica

Za sada se zna da bi to trebao biti iPhone 5C. Lakši i znatno jeftiniji od dosadašnjih - zahvaljujući upravo plastičnom kućištu.





Izvor: You Tube

O bisfenolu A (BPA), za protiv, stvarnim i nestvarnim učincima na ovom blogu je dosta pisano. Ako Vas zanima pogledajte:

11.11.11. - Opasno i toksično?
15.12.11. - Bisfenol A (BPA)
31.03.12. - FDA odgovara na anti-BPA kampanju
31.03.12. - FDA odbacila zahtjeve peticije za zabranu BPA23.02.13. - Teror poluinformiranih
25.02.13. - Riječ stručnjaka - prof.dr.sc. Franjo Plavšić
27.02.13. - Nemreš bilivit koliko je glupost političara bezgranična, svevremenska i bjelosvjetska
01.03.13. - Milijun otrovanih – 20 tisuća mrtvih®
02.03.13. - Bezgranična, svevremenska, sveprisutna i bjelosvjetska glupost nije privilegija samo političara
05.03.13. - Plastično biserje
11.03.13. - Novo analitičko istraživanje o bisfenolu A
14.03.13. - Podaci opovrgavaju napade na BPA
15.03.13. - Zašto mediji ignoriraju fantastične nalaze studije o BPA
25.03.13. - Na stranicama Hrvatskog fokusa o bisfenolu A
29.03.13. - Još o BPA - reagiranje na reagiranje
31.03.13. - FDA odbacila zahtjeve peticije za zabranu BPA
02.04.13. - Reagiranje na reagiranje - još o BPA (2)
24.03.13. - Bisfenol A - kemikalija oko koje se lome koplja


Evo to je pregled objavljenih postova o BPA i stalnoj borbi o stručno i znanstveno dokazanoj istini s kojom, barem ovaj autor bloga, želi reći da BPA jeste opasna kemikalija, ali samo ako su ljudi prekomjerno izloženi, kroz duže vrijeme, visokim koncentracijama.

A svega toga nema. Svakodnevnim korištenjem plastične ambalaže koja dolazi u kontakt s hranom - polikarbonatne boce za vodu (one velike od 20 do 30 litara koji se stavljaju na uređaje za hlađenje), pa čak i polikarbonatne bočice za bebe, ili konzumiranjem konzervirane hrane koja je pakirana u metalnu ambalažu i poklopce staklene ambalaže koji su s unutrašnje strane premazani epoksi-fenolnim smolama koje sadrže BPA - brojne studije dokazale su da je migracija BPA iz PC-a i epoksi premaza znatno, znatno manja od dozvoljene količine od 0,05 mg/kg tjelesne težine na dan (50 µg/kg tt/dan), odnosno veliki broj analiza u znanstvenim studijama nisu niti mogle izmjeriti sadržaj u uzorcima urina ispitanika zbog premale količine koja bi se analizama detektirala.

Na žalost, brojni zaključci izvode se temeljem ispitivanja na laboratorijskim miševima, međutim, ozbiljniji znanstvenici tvrde da se to ne može primijeniti na čovjeka, pa niti na bebe. Dokazano je da miševi, koji su iznimno osjetljivi na BPA koji djeluje kao prirodni estrogen, a u stvari je edokrini disruptor (onaj koji ometa endokrini sustav), a bili su izloženi BPA u količini od 5 mg/kg tt/dan (što je 100 puta veća doza od dozvoljene za čovjeka), već u sljedećoj generaciji nisu imali tragova BPA u organizmima niti su zamijećeni poremećaji u hormonskom sustavu njihovih organizama.

Upravo zbog svega toga je BPA vrlo raširena kemikalija koje se godišnje proizvodi oko 4 miliona tona, a prednosti koje dobivamo s tom kemikalijom znatno su veće od potencijalnih opasnosti. A ponoviti ću, potencijalne opasnosti su prisutne samo ako je ljudski organizam izložen prekomjernim dozama, duže vrijeme i u velikim koncentracijama. Jednako kao i svakoj drugoj kemikaliji odnosno bilo kojem drugom kemijskom spoju - počevši od vode, kisika, vitamina, pa sve do lijekova, industrijskih kemikalija i drugih spojeva - kad je nečega previše, onda je previše pa makar se radilo i o medu.

Zanimljiv post o jednom od najopasnijih kemijskih spojeva današnjice - dihidrogen monoksidu možete pročitati na sljedećem LINKU - priča je primjenjiva na baš svaki kemijski spoj i na baš svaku kemikaliju.


No kao što i sam naslov kaže:

Priča o BPA je nezavršena priča

Kalifornija je izgleda najsenzibilnija po pitanju okoliša i zaštite zdravlja čovjeka, a u stvari, Kalifornija je jedno ogromno polje sukoba različitih, pa i najprljavijih interesa, gdje se ne biraju sredstva ni metode "rata" protiv onih koji drugačije misle ili barem vjeruju struci i znanosti kada je riječ o plastici, plastičnoj ambalaži uključujući i plastične vrećice i o BPA.

Tako je u travnju kalifornijski državni ured za procjene rizika za zdravlje i okoliš (Office of Environmental Health Hazard Assessment) odjela kalifornijske agencije za zaštitu okoliša (California Environmental Protection Agency) donio odluku o stavljanju kemikalije bisfenol A (BPA) na listu naziva Propsition 65 list odnosno Chemicals Known to the State to Cause Cancer or Reproductive Toxicity (kemikalije poznate kao uzročnici raka ili reproduktivnih smetnji) koju je sastavilo Američko vijeće za kemiju (American Chemistry Council).

Odluka je donesena pod pritiskom raznih aktivista, kvazi zelenih i zaštitnika svega i svačega i time je BPA deklariran kao reprodukrivni toksin. Od toga trenutka naloženo je proizvođačima da na ambalažu jasno istaknu upozorenje da ta ambalaža sadrži kemikaliju koja je reproduktivni toksin ili da se pronađu druge, zdravstveno prihvatljivije metode zaštite hrane u metalnoj ambalaži (konzervama) ili da se plastični predmeti izrađuju od druge vrste plastike koja ne sadrži opasne kemikalije.

Ali sama odluka nije ničime utemeljena. Upravo stoga je udruženje proizvođača plastičnih proizvoda putem Američkog vijeća za kemiju (American Chemistry Council's (ACC) pokrenulo sudski spor pri vrhovnom sudu Kalifornije, koji je u vrlo brzom roku, već nakon desetak dana od neutemeljenog stavljanja BPA na listu opasnih kemikalija, poništio tu odluku i naredio brisanje bisfenola A (BPA) s liste kemikalija koje su poznate kao uzročnici raka i/ili reproduktivnih smetnji, odnosno poništio je odredbu u Saveznom zakonu 1986 u čijem je sastavu BPA na navedenoj listi. ACC je u svojoj argumentaciji naveo da je Američka agencija za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration) zaključila da je "BPA siguran za upotrebu na niskim razinama koje se pojavljuju u pojedinoj hrani".

No, protivnici ovakve odluke, odnosno protivnici stručnih i znanstvenih dokaza nisu zadovoljni ovakvom odlukom te je Američkoj agenciji za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration) podnesen cijeli niz navodnih dokaza o opasnostima BPA te očito pod tim pritiscima čak i veliki FDA popušta i donosi prilično kalkulantsku odluku: "zabranjuje korištenje BPA u proizvodima u kojima je već BPA zabranjen" (e. BPA free), a to su pakiranja i bočice koje se koriste za bebe. FDA je početkom srpnja objavila da i dalje razmatra sigurnost korištenja BPA u ambalaži, a da je odluka donesena jer su proizvođači ionako izbacili BPA iz proizvoda i ambalaže namijenjenih bebama.

Međutim, što se sada događa. Kompanijama je jeftinije i praktičnije izbaciti BPA, pa makar i za to ne bilo nikakve stručne niti znanstvene osnove, nego boriti se protiv "protivnika svega i svačega" i "zaštitnika od svega i svačega", ili kako ih prof. Čatić naziva "ideoloških toksikologa", pa čak to sada okreću u svoju korist jasno ističući "BPA Free".

Ali, ovih dana javnosti je na portalu Green Med Info predstavljen stručni članak: Genotoxic potentials and related mechanisms of bisphenol A and other bisphenol compounds: A comparison study employing chicken DT40 cells. - GreenMedInfo Summary u kojem se navodi da BPA nije jedini endokrini disruptor odnosno nije jedina kemikalija s opasnosti po ljudski DNK koje se koristi u pojedinoj plastičnoj ambalaži već se potrošače upozorava da su se na američkom tržištu pojavile još opasnije verzije bisfenola - bisfenol AP, bisfenol M i bisfenol P te od prije poznati bisfenol F i bisfenol S za koje se ocjenjuje da su genotoksičniji od bisfenola A. A iste te kompanije i dalje na svojim proizvodima ističu "BPA Free" - i ne lažu, samo malo prikrivaju istinu - tipični greenwashing.

U Europi još ovaj problem nije tako izražen. Dapače, EFSA (European Food Safety Authority) - Europska uprava za sigurnost hrane objavila je da je izloženost ljudi bisfenolu A znatno niža nego se je prije mislilo te se ta izloženost ocjenjuje "ekstremno niskom".

Utvrđeno je da su odrasle osobe starije od 18 godina izložene 132 nanograma po kilogramu tjelesne težine dnevno (odnosno 0,132 µg/kg tt/dan), dok su dojenčad i mala djeca izložena 375 nanograma bisfenola A (odnosno 0,375 µg/kg tt/dan), a to kod odraslih predstavlja više od 370 puta manju dozu od dozvoljene, a kod dojenčadi i male djece više od 130 puta manju dozu od dozvoljene.

Stoga valja zaključiti - očito je zabrinutost o bisfenolu A prenapuhana te stoga slobodno, sigurno i zdravo je koristiti plastične proizvode od polikarbonata (PC) i jesti konzerviranu hranu iz metalne ambalaže čija je unutrašnjost premazana s epoksi-fenolnim smolama koje također sadrže BPA, odnosno iz staklene ambalaže s metalnim poklopcima čija je unutrašnjost poklopca i brtvena površina premazana s epoksi smolama.

Ipak ostaje konzumentima takve hrane jedno važno upozorenje: puno opasnije od BPA iz gore spominjane ambalaže su masnoće, šećeri i soli te razni konzervansi koje unose s hranom.



Izvori:
Kaj je bisfenol A (BPA)
Mario Šćetar: Migracija bisfenola A (BPA) u sustavu hrana-ambalaža
Plastics & Rubber Weekly: California puts BPA on its 'Prop 65' toxic list
Processing Magazine: California court removes BPA from toxic chemicals list
Plastic News: FDA bans BPA in already-BPA-free uses
Intelli Hub: Corporations Replace BPA with More DNA-Damaging Bisphenols
Plastics & Rubber Weekly: BPA exposure ‘lower than estimated’, says EFSA

Pregled postova o bisfenolu A (BPA)

2011.

1. 11.11.11. ¤ - Opasno i toksično?
2. 15.12.11. ¤ - Bisfenol A (BPA)

2012.

3. 31.03.12. ¤ - FDA odgovara na anti-BPA kampanju
4. 31.03.12. ¤ - FDA odbacila zahtjeve peticije za zabranu BPA

2013.

5. 23.02.13. ¤ - Teror poluinformiranih
6. 25.02.13. ¤ - Riječ stručnjaka - prof.dr.sc. Franjo Plavšić
7. 27.02.13. ¤ - Nemreš bilivit koliko je glupost političara bezgranična, svevremenska i bjelosvjetska
8. 01.03.13. ¤ - Milijun otrovanih – 20 tisuća mrtvih®
9. 02.03.13. ¤ - Bezgranična, svevremenska i bjelosvjetska glupost nije privilegija samo političara
10. 05.03.13. ¤ - Plastično biserje
11. 11.03.13. ¤ - Novo analitičko istraživanje o bisfenolu A
12. 14.03.13. ¤ - Podaci opovrgavaju napade na BPA
13. 15.03.13. ¤ - Zašto mediji ignoriraju fantastične nalaze studije o BPA
14. 25.03.13. ¤ - Na stranicama Hrvatskog fokusa o bisfenolu A
15. 29.03.13. ¤ - Još o BPA - reagiranje na reagiranje
16. 31.03.13. ¤ - FDA odbacila zahtjeve peticije za zabranu BPA
17. 02.04.13. ¤ - Reagiranje na reagiranje - još o BPA (2)
18. 24.03.13. ¤ - Bisfenol A - kemikalija oko koje se lome koplja
19. 28.07.13. ¤ - BPA never ending story
20. 18.10.13. ¤ - Izloženost bisfenolu A može povećati rizik od pobačaja

2014.

21. 02.06.2014. ¤ - Od budala zaštite nema
22. 26.09.2014. ¤ - Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila

2015.

23. 09.01.2015. ¤ - BPA siguran u ambalaži hrane
24. 12.01.2015. ¤ - Nerealno pojednostavljivanje
25. 24.01.2015. ¤ - Kome vjerovati?
26. 26.04.2015. ¤ - BPA ipak manje rizičan no što se pretpostavljalo
27. 07.05.2015. ¤ - S ftalatima oprezno
28. 10.05.2015. ¤ - Još malo o ftalatima


Ažurirano: 16.05.2015.

Ovih dana je svjetlo interneta, a uskoro će i na adrese pretplatnika te članova Društva za plastiku i gumu stići i tiskani novi broj časopisa Polimeri.



Časopis POLIMERI,
Volumen 34, Svezak 1,
Godina 2013




I u ovom broju cijeli je niz zanimljivih članaka. Izdvajam iz uvodnika glavne urednice prof.dr.sc. Đurđice Španiček :

Evo, što nam donosi novi broj:

VIJESTI
Jelena PILIPOVIĆ
Vijesti

RIJEČ UREDNICE
Đurđica ŠPANIČEK
Faktor odjeka

KATEGORIZIRANI RADOVI
Ankica RAĐENOVIĆ, Jadranka MALINA, Gordana MATIJAŠIĆ, Ljerka SLOKAR, Ljerka KRATOFIL KREHULA
Površinska svojstva čađe obrađene anorganskim kiselinama

VIJESTI
Đurđica ŠPANIČEK
175 godina tvrtke KraussMaffei

KATEGORIZIRANI RADOVI
Ana Marija GRANCARIĆ, Ivona JERKOVIĆ, Anita TARBUK
Bioplastics in Textiles

AKTUALNO
Romeo DEŠA
Zabrane i oporezivanja plastičnih vrećica

VIJESTI
Đurđica ŠPANIČEK
U rad pušten pogon za proizvodnju dizelskoga goriva iz plastičnog otpada

SVEUČILIŠTE
Sanja BRKIĆ
Primjena polimernih kompozita u kirurgiji
Đurđica ŠPANIČEK
Nanosvila – bjelančevine nalik na paukovu svilu za zacjeljivanje rana
Đurđica ŠPANIČEK
Znanost o materijalima načinjenima od DNK

IZ SVIJETA PLASTIKE I GUME
Igor ČATIĆ
Ususret izložbi plastike i gume K’13
Đurđica ŠPANIČEK
Konferencija za novinare Pre K’13 u Düsseldorfu

STRUČNI SKUPOVI
Ana PILIPOVIĆ
Composite day Croatia 2013 - Novosti u materijalima za industriju kompozita
Jelena MACAN
Treća radionica Polimeri iz perspektive kemičara i strojara

IZLOG KNJIGA
Đurđica ŠPANIČEK
Dietrich Braun: Simple Methods for Identification of Plastics
Ana PILIPOVIĆ
Michael Lysaght, Thomas J. Webster (Eds.): Biomaterials for artificial organs

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 38

Evo još jednog primjera odličnog spoja mogućnosti plastike i inovativnosti mladih.





Izvori:
BBC News

Pregled objavljenih newslettera:

2013.

1. 19.08.2013. ¤ - NEWSLETTER 1
2. 02.09.2013. ¤ - NEWSLETTER 2
3. 01.10.2013. ¤ - NEWSLETTER 3
4. 15.10.2013. ¤ - NEWSLETTER 4
5. 01.11.2013. ¤ - NEWSLETTER 5
6. 01.12.2013. ¤ - NEWSLETTER 6

2014.

7. 02.01.2014. ¤ - NEWSLETTER 7
8. 31.01.2014. ¤ - NEWSLETTER 8 - FOTO NATJEČAJ
9. 01.02.2014. ¤ - NEWSLETTER 9
10. 01.03.2014. ¤ - NEWSLETTER 10
11. 18.03.2014. ¤ - NEWSLETTER 11 - Ponovni poziv na fotografski natječaj
12. 01.04.2014. ¤ - NEWSLETTER 12
13. 01.05.2014. ¤ - NEWSLETTER 13
14. 01.06.2014. ¤ - NEWSLETTER 14
15. 01.07.2014. ¤ - NEWSLETTER 15
16. 01.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 16
17. 15.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 17 - izvanredno izdanje PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA
18. 01.09.2014. ¤ - NEWSLETTER 18
19. 01.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 19
20. 19.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 20 - izvanredno izdanje - Slobodna Dalmacija o vrećicama
21. 01.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 21
22. 07.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 22 - izvanredno izdanje - trogodišnjica bloga
23. 01.12.2014. ¤ - NEWSLETTER 23
24. 30.12.2014. ¤ NEWSLETTER 24 - Plastična četrnaesta

2015.

25. 02.01.2015. ¤ - NEWSLETTER 25



Ažurirano 23.01.2015.

Europska komisija započela je proces konzultacija o amandmanima na Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu (Directive 94/62/EC of the European Parliament and of the Council on packaging and packaging waste) koji bi se usvojili 2014. godine.

Sva stručna udruženja podržavaju napore Europske komisije u donošenju mjera koje će unaprijediti i poboljšati sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja, ostvarenjem novih ciljeva recikliranja za sve ambalažne materijale (čelik, aluminij, drvo, papir, staklo i plastiku) što će biti od koristi i za europsku ekonomiju i za okoliš.

Sadašnja Direktiva 94/62/EC predvidjela je postizavanje sljedećih ciljeva:

Do 31. prosinca 2008. potrebno je ostvariti sljedeće najmanje udjele recikliranja u ukupnoj težini otpadne ambalaže:
- 60 % za staklo
- 60 % za papir i karton
- 50 % za metalnu ambalažu
- 22,5 % za plastiku, računajući samo materijal koji se reciklira ponovno u plastične proizvode
- 15 % za drvo

Odnosno, ukupno najmanje 60 % recikliranja upotrebljene ambalaže, a novim amandmanima želi se povećati taj cilj na najmanje 70 %.

Istovremeno, i Britanci revidiraju svoje ciljeve recikliranja do 2017. o čemu je pisano u postu Britanci planiraju do 2017. udvostručiti recikliranje otpadne plastike.

Kao što je već najavljeno, Velika Britanija kao jedan od najvećih potrošača ambalaže u Europi postavila si je nove ciljeve udjela recikliranja do 2017. godine i to:
- čelična ambalaža 76 %
- aluminijska ambalaža 55 %
- plastična ambalaža 57 %



Što se Hrvatske tiče, recikliranje je na vrlo niskim granama - samo 8 % u 2013. Novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te njegovim podzakonskim aktima daje se puno veći značaj recikliranju nego do sada te se planira do 2020. dostići udio od 50 % recikliranja otpadnih materijala.




Izvori:
European Commision
www.gov.uk
CEE Packaging
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Animated Flags

Rekao je Mark Daniels, predsjednik APBA (American Progressive Bag Alliance - Američko udruženje za promicanje vrećica)




* Uredba predviđa zabranu jednokratnih plastičnih vrećica i naplatu naknade od najmanje 10 $ centi (oko 58 lipa). Inače, uredba nije prošla na razini savezne države Kalifornije, ali se primjenjuje s 56 donesenih uredbi u 77 lokalnih uprava (7 okruga i 70 mjesta i gradova). Savezna država Kalifornija ima ukupno 58 okruga koji imaju ukupno 460 gradića i mjesta i 22 grada s ukupno nešto više od 38 milijuna stanovnika.



Izvori:
PressDemocrat.com
Bag the Ban
Californians Against Waste
Wikipedia

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 37

Velika Britanija planira unaprijediti sustav prikupljanja otpadne plastike uvođenjem veće odgovornosti proizvođača u poštivanju odredbi Packaging Recovery Notes (PRNs) (Odredbe za rekuperaciju ambalaže) i Packaging Export Recovery Notes (PERNs) (Odredbe za izvoz rekuperirane ambalaže) s ciljem da do 2017. udvostruče količine plastične ambalaže koje se recikliraju.

U Velikoj Britaniji se trenutno reciklira više od 40 % plastičnih boca, a upravo zahvaljujući stalnom unapređivanju sustava prikupljanja u posljednjih 10 godina. Ostala kućna otpadna plastika, uključujući i plastične vrećice i folije reciklira se ispod 5 %.

Prema Waste and Resource Action Programme (WRAP) (Akcijski plan za otpad i resurse), godišnje se na tržište Velike Britanije stavi oko 2,5 milijuna tona plastične ambalaže. 2012. godine 644 000 tona (25 %) je reciklirano. Do 2017. godine planira se udio recikliranja povećati na 42 %.

Da bi se to postiglo, i dalje treba unapređivati sustav odvojenog prikupljanja otpadne plastike i iz domaćinstava i iz industrije, ali također treba se unaprijediti i sustav recikliranja koji se do sada usmjeravao na kvantitetu, a ne na kvalitetu recikliranja, što je potrebno u narednom razdoblju promijeniti.

Također, zanimljiv podatak je da je Velika Britanija u 2010. godini u Kinu izvezla 736 000 t otpadne plastike.



Izvori:
Waste Managment World
WRAP
Animated Flags

Prof.dr.sc. Igor Čatić objavio je na prijateljskom web portalu ZG Magazin zanimljiv članak o sve većoj upotrebi plastike u automobilima i koje koristi to donosi. Kako je tema upravo sukladna namjeni ovog bloga - prikazati svu praktičnu i korisnu primjenu plastike, evo prenosim ga:

Prof. dr. sc. Igor Čatić >

Zašto Borealis nastoji povisiti udio polipropilena u vozilima? Slijedi svjetske trendove: što lakše vozilo, elektromobilnost, sniženje proizvodnih troškova, održivost i prenošenje proizvodnje u pojedine dijelove svijeta zbog povećanih potreba

Traže se što laganija osobna vozila

Jedna od najopasnijih djelatnosti za pojedinca je prognoziranje budućnosti. Obično se prevare, često budućnost stiže brže od očekivanoga ili nešto krene drugim pravcem.

Zbog njegovih prognoza, autora su opisali kao onoga koji budućnost pretvara u sadašnjost. To je zbog prognoza o kiborgizaciji ili najnovijoj u kojoj opisuju dio već sadašnjeg okruženja. Prognoza koje se može sažeti u iskaz: kiborzi su sve okruženiji humanoidima. Ovaj puta će autor odustati od vlastitih prognoza i poslužiti se onom H. Hammera i J. E. Laumeyera o Vožnji sutrašnjice. Prognoza je predstavljena tijekom susreta novinara koji pišu u stručnom tisku i stručnjaka Borealis Group u Linzu 4. lipnja 2013.

Borealis Group je svjetski poznati proizvođač najproširenije plastike, poliolefina u koje se ubrajaju svi polietileni (PE) i polipropilen (PP). Interes BG u prognozi Vožnja sutrašnjice je primjena polipropilena za potrebe suvremenog prometa, s naglaskom na osobna vozila. Za proizvođače plastike sredstva prometa su posebno zanimljiva. Primjerice trenutno se u osobna vozila ugrađuje oko 80 kg polipropilenskih dijelova. U osobna se vozila u ovom trenutku ugrađuje 18 dijelova, načinjenih od PP-a tvrtke Borealis. Od toga otpada na vanjske dijelove njih 5 (npr. odbojnici), 10 dijelova se ugrađuje u unutrašnjost vozila (npr. obloge i poklopci) te tri ispod pokrova, popularno haube, kao npr. kućište za zračni filtar.

Osobna vozila sadrže 80 kg polipropilena

Zašto Borealis nastoji povisiti udio PP-a u vozilima? Slijedi svjetske trendove: što lakše vozilo, elektromobilnost, sniženje proizvodnih troškova, održivost i prenošenje proizvodnje u pojedine dijelove svijeta zbog povećanih potreba.

Prognoze pokazuju da će broj osobnih vozila do 2030. porasti sa sadašnjih 144 na 225 na 1 000 stanovnika. To traži i propisima regulirano sniženje težine vozila. Sto kilograma plastike u osobnom vozilu smanjuje potrošnju za 0,35 L/100 km. Na poboljšanje komfora i sigurnosti troši se 60 % ugrađene plastike a 40 % sniženje mase. Za svaku tonu emitiranog CO2 tijekom proizvodnje plastičnog dijela uštedi se 2,89 tona CO2 u odnosu na iduću najbolju alternativu u izboru materijala. Kao rješenje nameće se PP (gustoća ~ od 0,90 do 0,95 g/cm3) i ostala lakša plastika poboljšanih svojstava.

Elektromobil nije mrtav

Do 2030. godine gradsko stanovništvo povećat će se za 60 % što zahtijeva povećanje broja vozila, a time i energije za 50 %. Jedno od rješenja je uvođenje elektromobila u gradove. Pritom nije u pitanju ukupna bilanca stakleničkih plinova, jer netko i negdje treba proizvesti energiju, već je riječ o posljedicama urbanizacije koja će brojem vozila uništiti zrak u gradovima. O trenutnim nedostatcima elektromobila pisano je na ovom portalu. Ipak može se složiti s prognozom stručnjaka koncerna VW da elektromobil nije mrtav. Međutim, pred elektromobilima još je dug put do masovnije uporabe. Ponajprije, mora im se sniziti cijena i povećati prijeđena udaljenost.

Plastika štedi energiju i smanjuje proizvodnju stakleničkih plinova

Slika 1 – na što se potroši barel nafte (Izvor: Borealis)

Slika 1 prikazuje na što se troši pridobivena nafta. Za proizvodnju plastike troši se samo 4 % njezine svjetske proizvodnje a za ostalu proizvodnju kemikalija i petrokemikalija daljnjih 5 %. Na neenergijske svrhe troši se 4 %. No na transport troši se međutim 45 % a za zagrijavanje, proizvodnju električne energije 42 %, ukupno 87 %. Ako se želi štedjeti na nafti, mora se smanjiti njezina potrošnja na području transporta i te proizvodnje energije. Tome izravno pridonosi plastika u transportnim sredstvima i uporaba plastičnih izolacija. Ako se uštedi plastičnim izolacijama samo 10 % potrošene energije za grijanje, dovoljno je da se pokrije potrošnja nafte za cijelu proizvodnju plastike od više 280 milijuna tona godišnje (obujamni ekvivalent od 2,25 milijardi tona čelika).

U usporedbi s istim nosačem papučica (slika 2) načinjenim od poliamida, popularnog najlona, za proizvodnju polipropilenskog nosača potrebno je 30 % manje vode, 45 % manje energije a emisije se snižavaju za 60 %.

Slika 2 (Izvor fotografije: Borealis)

Još je zamjetan jedan trend. Povećani broj stanovnika tražit će, a zbog nejednolike raspodijeljenosti tvornica diljem svijeta, premještaj proizvodnje bliže kupcima. Zaključno, plastika je najzeleniji materijal 21. stoljeća i u pravilu ostavlja najmanje ekološke tragove.



Izvor: ZG Magazin

… da donesu pravilnu odluku

Ovih dana gradsko vijeće trebalo bi raspravljati o uvođenju zabrane jednokratnih plastičnih vrećica u Dalasu, milijunskom gradu u saveznoj državi Teksas. Ukoliko imate koji koristan savjet kako bi donijeli jedinu pravu odluku - odbaciti zabranu, slobodno pišite gradskim vijećnicima preko sljedećeg LINKA.

… onda oni ne žele uvođenje naknada na plastične vrećice

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 36

Gradsko vijeće Baltimorea, najvećeg grada (više od 600 000 stanovnika) u saveznoj državi Maryland zaprimilo je prijedlog vijećnika Brandona M. Scotta da se uvede naknada od 10 $ centi (oko 58 lipa) na jednokratne plastične vrećice. Sam prijedlog je u razmatranju, ali je popraćen širokom kampanjom podrške tzv. "zelenih", pa su gradske novine The Baltimore Sun postavile anketno pitanje svojim čitateljima:

Želite li plaćati naknadu na jednokratne plastične vrećice u Baltimoreu?



Odgovori su sljedeći:



61,1 % - Nema šanse
5,8 % - Da, ali me to ne usrećuje
15,2 % - Ionako koristim samo višekratne vrećice
14,5 % - Svakako, to funkcionira u Montgomery okrugu
1,4 % - Neodlučni



Izvori:
Baltimore Sun
Baltimore City bag fee [Poll]
Baltimore's plastic bag curb widely ignored
Wikipedia
Animated Flags

U veljači 2013. u parlamentu savezne države Južne Australije predstavljena je studija koja je analizirala rezultate nakon uvođenja zabrane jednokratnih plastičnih vrećica u toj saveznoj državi Australije.

Istraživanje je proveo Institut marketinških znanosti Sveučilišta Južne Australije i temelji se na 614 opažanja kupaca u supermarketima, 278 upita kupacima prilikom izlaska iz supermarketa, 77 razgovora s kupcima u samim trgovinama i detaljnim intervjuima s 13 članova odbora koji su bili zaduženi za provođenje mjera smanjenja upotrebe plastičnih vrećica.

Utvrđeno je da 80 % intervjuiranih podržava uvedenu zabranu jednokratnih plastičnih vrećica, što je dvostruko više od broja podržavatelja kada je zabrana uvedena, te da samo 4 % kupaca izjavljuje da nikada sa sobom ne donosi svoju vrećicu.

Ali, utvrđeno je i sljedeće: prije uvođenja zabrane 15 % kupaca kupovalo je vrećice za smeće, dok nakon uvođenja zabrane 80 % potrošača kupuje plastične vrećice za smeće.

Uglavnom zaključuje se da je unatoč povećanju prodaje vrećica za smeće ukupno smanjena prodaja plastičnih vrećica - oko 400 miliona manje od uvođenja zabrane 1. svibnja 2009. godine, ali da se ne može pouzdano utvrditi koliki je točan broj zbog nepouzdanih podataka supermarketa.

Ali, zaključeno je i da je došlo do povećanja krađa u trgovinama tako što kupci skrivaju ukradenu robu na dnu tzv. "eko vrećica".

Vrlo zanimljiv podatak iz studije je i količina plastičnih trgovačkih vrećica u otpadu (što je utvrdila organizacija Keep Australia Beautiful - KAB), a koji se može vidjeti u sljedećem dijagramu.




Pojašnjenje dijagrama:

VIC - Viktorija - od srpnja 2006. uvedena naknada na jednokratne plastične vrećice od 10 AUS $ centi (oko 53 lipe)
SA - Južna Australija - od 1. svibnja 2009. uvedena zabrana jednokratnih plastičnih vrećica
QLD - Queensland - u pojedinim gradovima od studenog 2012. zabranjene jednokratne plastične vrećice
WA - Zapadna Australija - od 1. travnja 2010. uveden Zakon o ograničavanju potrošnje, ali nisu uvedene naknade ili zabrane
NT - Sjeverni teritoroji - od rujna 2011. zabranjena je besplatna podjela jednokratnih nerazgradljivih vrećica, dopuštene su samo višekratne i biorazgradljive
NSW - Novi Južni Wales - u pojedinim gradovima, nekima čak još od 2003. godine uvedene zabrane jednokratnih plastičnih vrećica.


I da zaključim:

Unatoč zabranama, koje jesu pokazale određene rezultate (npr. u saveznoj državi Južna Australija) plastične vrećice u otpadu predstavljaju zanemariv udio. Odnosno da prenesem riječi iz studije: Rezultati su vrlo pozitivni, ali zanemarivi jer plastične vrećice predstavljaju samo mali udio u ukupnom otpadu.



Izvori:
Martin Aspin: Review of the Plastic Shopping Bags (Waste Avoidance) Act 2008 (Ver.1.1.2009), Nov 2012.
Plastic News
Animated Flags

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 35

Evo primjera inovativnosti mladih i mogućnosti plastike. Spoj to dvoje rezultira neslućenim mogućnostima. Pogledajte diplomski rad studenta sa Sveučilišta Viktorija u Wellingtonu na Novom Zelandu. Radi se o 3D printanoj plastičnoj udlazi koja je "vrhunski tehnički dorađena, idealno imobilizira područje traume, omogućava potpunu ventilaciju kože, ultra lagana, jednostavno nosiva, prikladna za svu odjeću, periva, higijenska, reciklabilna i ekološki prihvatljiva".










Izvori:
CORTEX
Interesting Engineering

Prošlog vikenda, 30. lipnja 2013. u belgijskom gradu Ostende, koji je važna belgijska luka, ali i turističko mjesto s brojnim pješčanim plažama na Sjevernom moru, održana je zanimljiva akcija namijenjena najmlađim stanovnicima toga grada.

Plastmobile, ekološka udruga s prvenstvenom namjerom educiranja javnosti o održivom postupanju s plastikom i plastičnim otpadom, organizirao je edukativnu akcija kojom prilikom su najmlađima prikazane sve prednosti prikupljanja i recikliranja otpadne plastike. Dočarali su djeci mogućnosti kako se od otpadne plastike mogu napraviti ponovno korisni plastični proizvodi.

Pogledajte kako je to sprovedeno:
























Zanimljivo, korisno, edukativno i nadasve odgovorno prema mladima i okolišu.



Izvori:
Plastimobile.com
Animated Flags