vjetarugranama https://blog.dnevnik.hr/penetenziagite

petak, 01.10.2021.

FILOZOFIJA MJESECA



Počinje, dakle, mjesec filozofije; kako prikladno - i sam Mjesec gasi se upravo dok ovo čitate iz svoje zadnje četvrti ni u što - da bi u tome mraku kao vječit mlađak krenuo u nov pohod na smisao. Obzirom na to da sam jako pametan, služit ću se i jako pametnim izrazima, pa ustvrditi ovdje sasvim smiono kako u životu nisu rijetke dihotomije; neke su stvari toliko snažne, istinite i krucijalne, da nas jako malo - ili nimalo - vezano uz te stvari može ostati neutralnima. Od važnih stvari koje sam u životu kao takve upoznao, prije svega bih istakao fileke i Disciplinu Kičme. Postoji mala skupina odabranih koji gore zajedno sa toplinom te goleme energije – i velika većina onih koji od užasa takvog mirisa, odnosno buke padaju u neopisive depresije. Za neke rajski aerosol tripica predstavlja nesumnjivo oličenje raja, baš kao za neke druge i iskreni, bučan i uvjerljiv izričaj Koje, kao nekog dalekog, davnog i nedodirljiva biblijskog proroka. Drugi od tog užasa ne mogu više funkcionirati, pa bježe glavom bez obzira – a onih koji su prema svemu tome neodređeni gotovo da i nema. Eto, to su stvari koje toliko polariziraju ljude da je teško moguć kakav kompromis oko takvog pitanja. Postoje fanatici i patnici, sredine tu nema.

Treće i svakako ne manje važno pitanje u toj grupi jest pitanje filozofije. Filozofija, to je suveren pogled iza i kroz stvari: ničim dokazano i izazvano vjerovanje da čovjek znade što je bitno, a što nije. Naime, postoje po tom pitanju samo dvije vrste ljudi: oni koji misle da treba ukinuti filozofske fakultete, i oni – svakako manje brojni – koji misle da, nasuprot tome - treba ukinuti pravne fakultete.

Niti tu sredine nema: Prvi vjeruju kako je svu tu neradničku bagru iz Vukovarske, Poljičke ili sa Rive već davno trebalo otjerati u polje da radi nešto korisno. Drugi pak znadu da je prvi i temeljni izvor svih zala ne toliko u onome koji je ogradio komad zemlje i povikao „to je moje“, nego u onome koji je stigao iza njega, a kojeg je ovaj prvi masno platio; kriv je zapravo onaj koji je takvo ponašanje uobličio u pravilo; stvorio od takvog uobličavanja tehniku i struku; dao mu osim hipoteze i dispozicije i neku sankciju; zaprijetio ovrhama, sudovima, policijama i porezima; perfektuirao stvar do ustavnih, strazburških i haških sudova, direktiva i uredaba. Onaj, koji je na pitanje „može li to tako“ besprizorno i neljudski, više sebi u bradu promrmljao da može, Šimurina; može. Njega je trebalo protjerati među zviri i beštimje, u polja i bespuća, misle ovi drugi. Jer, što će poštenom čovjeku pravo? Dosta mu je malo logike i gramatike, i ponešto para, da se kao čovjek može razvesti od žene, ili napisati ugovor kojim će prevariti brata za njivu iza brda, ili oženiti čak i samu banku nekim nevještim, naivnim i tupim jamcem za kakav masan kredit u valuti daleke i hladne države. U škole bi valjalo uvesti predmet Obrana i zaštita od sustava, pa već na maturi kao sasvim prikladne zadatke za rješavanje davati primjere loše napisanih tužbi ili prijedloga za uređenje međa, uslijed kojih su patili naraštaji svih naroda i narodnosti.

Onda, trebaju li poštenom čovjeku i građaninu filozofi ili pravnici? Interesantno, malo je onih koji će reći: oboje. Mislim, reći će to mnogi na prvu loptu, ali kada dublje zagrebu po materiji, najvjerojatnije će se opredijeliti za nekakav rez. Jer, ne bude li rezova, neće biti niti bolje, a kuda će sve ovo otići ako ne budemo ne samo željeli, nego li i planirali da nam bude bolje? A planiranje, to znamo - isključuje svako lebdenje duha nad vodama i uključuje akciju, djelovanje, mijenjanje svijeta - nasuprot golome tumačenju.

Eto, tako se ljudi već vjekovima ne slažu oko nekoliko važnih pitanja u svojim životima. U oblacima škembića prolaze desetljeća, a uz neprispodobivu buku koja jasno govori o tome da novac neće doći, slažu se možda samo oko toga da nekoga treba skratiti za glavu - tko je već kriv, jer ne može biti da smo sami krivi za sve. Koga i kako, saznat ćemo putem. Ljudi smo, dogovorit ćemo se.

01.10.2021. u 10:31 • 15 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.