Nepoznati Zagreb

Provedite ove lijepe proljetne dane u predgrađu Zagreba!

Današnji prijedlog je posjet Remetincu, to je idealno odredište za posjet manjih grupa, do 9 osoba ...



U Remetinečkom gaju. Snimio: Vanja


... a uz odmor u proljetnom zelenilu možete uživati u retro rasvjeti parka i sukladnom retro eksterijeru zgrade Centra za kulturu Remetinec u Remetinečkom gaju (nekadašnjem Naselju februarskih žrtava)!



Snimio: Vanja


Zgrada Centra za kulturu sa stražnje strane. Snimio: Vanja


Stara tipična izlazna kino-vrata na zgradi centra. Snimio: Vanja


Zanimljiva dekoracija uz ulaz u centar. Snimio: Vanja


Park oko centra ... pomalo liči na ostatke opkopa oko nekakve stare utvrde, zar ne? Snimio: Vanja


Ako niste znali, Centar je osnovan 1977. (vidi više OVDJE!), a u njegovom sklopu je nekad djelovalo i kino "Remetinec" (vidi više OVDJE na pregledu nekadašnjih zagrebačkih kina).
Sama zgrada centra je sagrađena 1957.-1958., projektant je bio Vladimir Turina, a na projektu je surađivao i Borisr Magaš, dok je kino dvorana sa 500 sjedišta izgrađena 1963. (više o izgradnji naselja pronađite OVDJE).

Neki od vas možda ne znaju da je nekad (između 1955. i 1957.) u Remetincu bilo sjedište općine koja je pokrivala cijeli prostor južno od Save koji tada administrativno još nije bio dio grada Zagreba, već samo dio područja u širem području kotara Zagreb. I poslije, kada je prekosavski dio bio već pripojen gradu, za cijelo se to područje upotrebljavalo ime Remetinec da bi se tek u 70-im godinama počelo upotrebljavati ime Novi Zagreb.

I na kraju: Znate li po kojim je to februarskim žrtvama naselje dobilo ime i nosilo ga je do 1994. kada je preimenovano u Remetinečki gaj?
Ja ne znam. Nakon guglanja izraza "februarske žrtve" dobio sam samo OVO (pokolj u Pljevlji 1943.), no kad sam pokušao sa veljačom, dobio sam link na tekst o Sibinjskim žrtvama iz 1935. (vidi OVDJE).

Zna li netko od vas otkuda je stiglo ime?

Oznake: remetinec, proljeće, Naselje Februarskih žrtava, kino, Centar za kulturu Novi Zagreb

Do sada smo tu i tamo viđali šljive na stiliziranim crtežima BBB-a kojima su obdarivali svoje neprijatelje, no ovo je prvi put da vidim njihov zaštitni znak, buldoga, sa šljivom na oku - i to još kakvom!



Savska cesta, kod Ulice grada Vukovara. Snimio: Vanja

Oznake: grafit, BBB, buldog, Savska cesta, trešnjevka

Drage i dragi, danas se u 20:30 gase svjetla u sklopu akcije "Sat za planetu Zemlju", sudjelujmo svi!
(a za svjetlo u sve ostale dane brinu se liht-majstori kao ovaj sa fotke! )



Park Stara Trešnjevka. Snimio: Vanja

Oznake: trešnjevka, svjetla, Sat za planetu Zemlju

Sviđa mi se ovaj novi prigodni uskršnji model ...



Golikova ulica. Snimio: Vanja

Oznake: Voltino, Golikova ulica, Reto, Uskrs, haljina, moda

Nepraktični "češalj" uz caffe bar "Brooklyn". Snimio: Vanja


Stiglo je proljeće i zaista više nema razloga da se na svjetlo dana ne izvuku bicikli i njima krene na posao, u školu, na faks, u kupovinu (prije tri dana sam iznenadio jednu ženu kada sam sa dućanskim kolicima gotovo punima stvari stao pored bicikla i počeo u bisage i torbe trpati stvari - sve je stalo, bez problema ) ...

A kad se tako vozam(o) simo-tamo, što vođen(i) poslom, što razonodom dođe vrijeme i da se negdje parkiram(o). A tada nije uvijek lako ... jer, ako to želim(o) učiniti na lijep i pristojan način, da ne ometam(o) promet ili pak uništavam(o) nečiju ogradu, prometni znak, drvo, tada treba naći namjenski parking za bicikl. Njih se još i nađe tu i tamo, no najveći je problem što je većina njih zapravo posve nepraktični, kao da je proizvođače samo zanimalo na koji način zadovoljiti formu, a pritom čim više otežati posao vlasnicima bicikala.

U posljednja tri mjeseca provozao sam se dvaput svim (ali baš SVIM!) ulicama Prečkog i pregledao kakve su mogućnosti parkiranja bicikala na na mjestima gdje je veći promet i evo kakvo je stanje na terenu!


Krenut ću sa dobrim primjerima:

- Grad (preko firme Zrinjevac) je još prošle godine postavio 6 "klamerica" pored apoteke u Ulici Slavenskoga
- ove godine akcija je nastavljena na još tri lokacije:
- 4 klamerice pored Knjižnice Prečko
- 3 klamerice pored polazne autobusne stanice u Ulici Slavenskog
- 3 klamerice pored kućice tramvajskog otpremnika na okretištu tramvaja
- 2 klamerice već odavno postoje pored privatne apoteke preko puta Shopping centra Prečko (Ulica Slavenskog)

Dakle, u cijelome kvartu postoji kvalitetno mjesto za parkiranje 36 bicikala (svaka klamerica može kvalitetno udomiti po 2 bicikla).



3 + 6 klamerica kod Knjižnice Prečko. Snimio: Vanja


Dvije dobre "klamerice" ispred apoteke u Ulici Slavenskoga. Snimio: Vanja


Klamerice kod polazne stanice autobusa. Snimio: Vanja


Kod okretišta tramvaja. Snimio: Vanja


I, na žalost, to je to što se tiče zaista dobrih vijesti, sve drugo spada u više ili manje nepraktična rješenja koja su ponekad čak tragikomična u svojoj neupotrebljivosti (pogledajte neke od "češljeva"), ponajviše zato što ne drže bicikle (naslanjaju se jedan na drugi odnosno padaju ako nema oslonca među drugim biciklima), moguća su oštećenja, a i vezanje je vrlo nepraktično i nesigurno (veže se samo prednji kotač, znači da je sve drugo ponuđeno lopovima).

Ako vas zanima više detalja o "klamericama" ("good guys") i "spiralama" ("bad guys"), pogledajte ove linkove koji vode na tekstove na web stranici "Sindikata biciklista"!
(oba su teksta iz 2014. godine, ali još uvijek VRLO aktualna!)

A sad, krenimo redom uzduž i poprijeko Prečkog:

- Osnovna škola Nikole Tesle - 5 mjesta u zidnoj varijanti "češlja"
- tržnica Prečko - 4 mjesta u "češlju"
- kafić "Brooklyn" - 4 mjesta u "češlju"
- kafić uz tržnicu - 4 mjesta u reklamnom stalku
- trgovina "kod Arapa" - 4 mjesta u reklamnom stalku
- DVD Prečko - 5 mjesta u reklamnom stalku konkurencije
- trgovina Spara u Dobronićevoj ulici (bovša Diona) - 3 mjesta u nepraktičnom stalku
- trgovina Spara u Petrovaradinskoj ulici (bivša Diona) - 4 mjesta u "češlju"
- trgovina "Billa" - 10 mjesta u dva "češlja", jedan ispred trgovine i drugi iza nje, na parkingu
- igračnica "Admiral" - 7 mjesta u "češlju"
- Dom kulture u ulici Prečko - 14 mjesta u dva "češlja"
- Dom zdravlja - 5 mjesta u "češlju"
- caffe bar "Times" u Beethovenovoj - 3 mjesta u "češlju"
- parking uz Shopping centar Prečko (istočna strana, na pločniku) - 20 mjesta u tri "češlja"
- kod ulaza u krojačku radionicu uz park - 3 mjesta u "češlju"
- parking uz Zagrebačku banku u Ulici Slavenskoga - 3 mjesta u "češlju"
- igračnica "Gogs" na ćošku Tijardovićeve ulice - 3 mjesta u "češlju"
- solarij "MegaSun" u Ulici Slavenskoga - 5 mjesta u "češlju"
- trgovina "Vindija" u Ulici Slavenskoga - 4 mjesta u reklamnom stalku
- dječje igralište kod Baranovićeve ulice - 7 mjesta u "češlju"

Rezultat je 117 mjesta u lošim stalcima prema 36 mjesta na "klamericama" ... nije baš neki omjer.



Tržnica Prečko, parkiralište tik uz ulaz u javni WC. Snimio: Vanja


Stalak uz kafić na tržnici Prečko. Snimio: Vanja


Isti stalak desetak metara dalje, uz čuveni dućan "Kod Arapa". Snimio: Vanja


Trgovina "Spar" u Dobronićevoj ulici. Snimio: Vanja


Nepraktični stalci na zidu Osnovne škole Nikole Tesle. Snimio: Vanja


Ispred Doma kulture Prečko. Snimio: Vanja


Kod Doma zdravlja Prečko. Snimio: Vanja


Ispred trgovine "Billa" ... Snimio: Vanja


Uz Shopping centar Prečko, nepraktični "češljevi" u kojima nitko ne parkira bicikl, već ih ljudi vežu za stupove ulične rasvjete, drveće, znakove ... Snimio: Vanja


Kod Zagrebačke banke. Snimio: Vanja


Solarij. Snimio: Vanja


Gotovo nezamjetni stalci ispred igračnice ... Snimio: Vanja


"Češalj" kod krojačice ... Snimio: Vanja


Sponzorski stalak kod trgovine "Vindija". Snimio: Vanja


Na dječjem igralištu kod Baranovićeve ulice. Snimio: Vanja


I, na kraju, evo i liste mjesta gdje bih očekivao mogućnost parkiranja za bicikle, ali ih nema:

- Dječji vrtić Prečko, objekat u Jarnovićevoj ulici
- pizzeria Forte u Jarnovićevoj ulici
- crkva Presvetog trojstva
- caffe bar Flash u Ulici Dore Pejačević
- caffe bar "Žuta" kod tržnice
- gostionica "Marinero"
- pečenjarnica "Grana"
- gostionica "Stari kotač"
- "The Red Apple pub" u Odakovoj ulici
- dvije trgovine u Odakovoj ulici
- sportski centar Prečko
- gostionica "Kod Dede"
- apoteka u ulici Prečko (kod Doma kulture)
- Osnovna škola Prečko
- trgovina u Beethovenovoj ulici (bivši "Konzum")
- malonogometno igralište u Parku Emila Cossetta pored Shopping centra Prečko
- Dječji vrtić Prečko, objekat u Tijardovićevoj ulici
- trgovina "Dandy" i caffe bar pored nje

Zaključak?

Lijepo je što vidim da su vlasnici/korisnici objekata javne namjene počeli primjećivati potrebu za omogućavanjem parkiranja bicikala. Prečko je posve ravan kvart sa dobrim mogućnostima za vožnju bicikla i uz glavne prometnice (biciklističke staze uz Zagrebačku aveniju i Matetićevu ulicu) i po manje prometnim ulicama, a postoji i dobra mreža pješačkih puteva kroz kvart po kojima se također može voziti bicikl uz dužan oprez prema pješacima. A ono što nije lijepo je što su ta parkirališta u pravilu nekvalitetna i nespretna za upotrebu. Nadam se da će se to ipak mijenjati!



Najgori "češalj" od svih, ali ne unutar Prečkog, već malko izvan granice, kod Super Konzuma u Španskom. Snimio: Vanja


Ako vas više zanima ta problematika, bacite pogled i na neke preostale moje tekstove koji se bave problemom parkiranja bicikala u Zagrebu, Austriji i Nizozemskoj.

Oznake: preko, trešnjevka, bicikl, parkiranje

Uz Ulicu Hrvatskoga sokola, na dijelu od Horvaćanske pa do Jaruna, sa zapadne strane ulice se proteže niz "divljih vrtova", kao i uvijek nesigurne budućnosti .. no, preživjeli su ipak sve pokušaje istjerivanja proteklih godina kada su neki od njih (uglavnom na rubnim položajima) sravnjeni sa zemljom. Ovo im pak proljeće donosi novu opasnost, šljunčane dine koje su se nadvile nad vrtove sa zapadne strane, od Vrbana. Čini se kao da se planira neka izgradnja, bilo na njihovim pozicijama, bilo negdje drugdje u blizini. Znate li što o tome?



Ulica Hrvatskog sokola. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: vrt, gradski vrtovi, Jarun, trešnjevka, Ulica Hrvatskog sokola, vrbani

Karta Trnja 1930. godine.


Trnje je usko vezano uz samo jednu rijeku, THE rijeku tog kvarta, Savu!

Sava teče južnom granicom Trnja, a nekad su njeni rukavci pokrivali značajan dio trnjanskog prostora, pogotovo oko Savice.

Vjerovali ili ne, to je jedina površinska tekućica koja današnjih dana postoji na Trnju. No, nekad nije bilo tako - kroz Trnje tekli su (a još i danas teku, ali podzemnim kanaliziranim tokom) i potoci Kraljevec (otprilike trasom nekadašnje Cvjetne ceste, ulazeći na Trnje kod Koturaške ceste i ulijevajući se u Kunišćak na Vrbiku), Kunišćak (koji teče ispod Gagarinova puta i nekad se ulijevao u Savu nedaleko Mosta Slobode) te Medveščak (koji na Trnje ulazi kod Strojarske ulice i izlazi uz Ulicu grada Vukovara), dok je potok Laščinščak nekad tekao granicom Trnja i Peščenice, ispod Heinzelove ulice. Danas od svih tih potoka nema površinskog traga uz iznimku da je trasa potoka Kunišćaka pretvorena u pješačku prometnicu, Šetalište Jurija Gagarina.

Ali, to nije sve!

Trnje je povezano i sa mnogim rijekama širom naše sadašnje, ali i nekadašnje domovine. Uz iznimke kvarta Kanal (čije su ulice pretežno nazvane po ličnostima iz hrvatske političke i kulturne povijesti), Sigečica (čije su ulice pretežno nazvane po jadranskim otocima) te Savica (čije su ulice pretežno nazvane po poznatim hrvatskim pjevačicama i pjevačima) i niz ulica nazvanih po lokalnim toponimima velika većina trnjanskih ulica je nazvana po rijekama. Veliki val dodjele imena ulicama stigao je krajem '20 tih godina prošlog stoljeća, u periodu između 1927. i 1929., a bio je praćen i zabranom izgradnje nelegalnih objekata koja je donešena 1928. kako bi se spriječilo daljnje stihijsko naseljavanje Trnja koje je u to doba, nakon Prvog svjetskog rata, uzelo velikog maha.

Pogledajmo popis trnjanskih ulica nazvanih po rijekama preuzet iz plana grada iz 1959. godine i uočimo što se sve s njima desilo od tada pa do danas (vremenski raspon je 58 godina)!
(dakle, Autoput je već probijen, kao i Ulica grada Vukovara odnosno tadašnja Ulica proleterskih brigada, no većina velikih zgrada između i oko njih još uvijek nije izgrađena)



Isječak iz plana grada 1959. godine, sjeverni dio.


Isječak iz plana grada 1959. godine, južni dio.


Martinovka:

Unska: Odvojak od Koturaške, najpoznatija po FER-u u čijem "dvorištu" i završava
Radonjska: Slijepi odvojak od Koranske, na samome kraju još uvijek životari nekoliko prastarih ruševnih kućeraka, dijelom čak i naseljenih!
Mrežnička: Slijepi odvojak od Koranske, za razliku od mnogih drugih starih trnjanskih ulica, ovdje nema puno trošnih svjedoka prošlosti, već prevladava blagostanje
Dobranska: Slijepi odvojak od Koranske, po karakteru vrlo slična Mrežničkoj, osim što je u sjeni velike zgrade u kojoj se nalazi knjižnica
Koranska: Ulica između Koturaške i Ulice grada Vukovara, najpoznatija po sjedištu Hanza Medije (bivši EPH) te po zgradi HEP-a
Sutlanska: Nekada je Sutlanska spajala Koransku i Unsku, a sada je od nje ostao samo ficlek između Kupske i Unske. U doba studiranja na FER-u kafić na uglu Sutlanske i Unske se zvao B6 (predavaonice na FER-u su se zvale B1-B5)
Kupska: Danas slijepo završava iza zgrade Raiffeisen banke, najpoznatija je po velikom urušavanju zemlje za kopanja temelja nove zgrade HEP-a prije desetak godina.
Plitvička: Danas je to jedan od glavnih prometnih izlaza iz kvarta na Ulicu grada Vukovara, donji dio je proširen u parking. Nekad je imala Franceka, koji još uvijek tamo stoji, ali ne radi.
Galovačka: Slijepi odvojak Plitvičke na čijem kraju stoji još uvijek radeći Francek iza kojeg je mural Haustora u izvedbi PMP-a
Bednjanska: Ulica koja spaja kvart na Miramarsku, puna skladišta u raznim fazama raspadanja i novih zgrada koje su se, čini se, bez ikakva plana ubacile uz nju
Kašinska: Nije poznato da li je ova ulica dobila ime po mjestu Kašini ili potoku Kašini, no kako god bilo, ta ulica više ne postoji, nestala je pod novom zgradom FER-a (spajala je Unsku i Zelinsku)
Zelinska: Danas je to posve moderna ulica bez tragova prošlosti, najpoznatija po KSET-u

Vrbik:

Lonjska: Nekad je ta ulica spajala Čazmansku i Ulicu grada Vukovara, no nestala je za gradnje hotela International i bloka zgrada uz njega. Sada to ime nosi jedna ulica u Gornjoj Dubravi.
Glogovnička: Nazvana po rijeci Glogovnici koja izvire ispod Kalnika i utječe u Česmu. Ulice više nema, također je nestala ispod hotela International.
Ilovska: I Ilovske ulice više nema, ispod hotela je International je nestala, i, zanimljivo, to ime nije dobila niti jedna nova ulica u gradu.
Plivska: Ova ulica još uvijek životari i to tek svojim djelićem, uz ugao Miramarske i Čazmanske ulice.
Sanska: I ova ulica više ne postoji, nestala je pred gradnju zgrade u kojoj se sad nalazi Ministarstvo gospodarstva
Lašvanska: Ova ulica službeno više ne postoji na Trnju (preseljena je u Gornju Dubravu), ali su neke kuće sjeverno od NSB-a sigurno nekad bile u njoj
Orljavska: Rijeka Orljava više nema svoju ulicu u Zagrebu, nekadašnja se nalazila na mjestu sadašnjeg parka na uglu Ulice grada Vukovara i Ulice HBZ-a i pružala se sve do Trnjanske
Krčka: Ulica koja obavija pozadine dvaju fakulteta, Filozofije i Strojarstva. I,m naravno, uvijek je tu dvojba, da li je ulica dobila ime po rijeci Krki ili otoku Krku?
Zrmanjska: Zrmanjskoj pripada ficlek neposredno uz Autoput, ima čak i Franceka na ćošku!
Unačka: Vzuje Ličku sa parkiralištem NSB-a ...e
Krupska: Ta ulica više ne postoji, bila je tik uz Unačku, ali nije preživjela novogradnje ...
Neretvanska: Ona više ne postoji, nekad je živjela ispodf sadašnjeg parkirališta NSB-a
Ramska: Također je nestala za gradnje NSB-a ... bila je to poduža ulica paralelna sa današnjom Ulicom HBZ-a
Lička: Danas je to jedna od glavnih prometnica tog kvarta, spaja Miramarsku sa Autoputem ... a nekad je to bila tek manje nevažna ulica
Gacka: Zasad još živi u kvartu između NSB-a i Internationala ... ali, dokad?
Japranska: Sve rečeno za Gacku, vrijedi i za Japransku (Japra je rijeka u BiH koja izvore ispod Grmeča i ulijeva se u rijeku Sanu)
Vrbaska: Velika rijeka BiH ima malu tek dijelom sačuvanu uličicu preko puta hotela International
Krbavska: Kratki slijepi odvojak Ličke ulice sad, anekad ju je spajao sa Paromlinskom cestom.
Radučka: Sve rečeno za Krbavsku vrijedi i za nju
Čazmanska: Jedna od glavnih ulica tog kvarta danas, no nekad je bila tek jedna od sporednih
Vrbanjska: Nekad je spajala Ramsku i Trnjansku, a danas Trnjansku i Ulicu HBZ-a



Karta Trnja 1934. godine.


Karta Trnja 1948. godine.


Staro Trnje/Kruge:

Orljavička: Nekad je to bio slijepi odvojak Orljavske, a danas to ime nosi preostali ficlek sa nekoliko kuća koji se stisnuo sa istočne strane Ulice HBZ-a neposredno uz Palaču pravde.
Šumetlička: Postoji još i danas, iza Palače pravde, i odiše duhom starog Trnja
Jankovačka: Postoji još i danas i živi u sjeni Palače pravde
Jošavska: Više ne postoji jer je preimenovana u Ulicu Petra Grgeca. Inače, ne znamo za tu rijeku, ali znamo za jezero Jošava kod Đakova!
Karašička: Nalazi se iza starotrnjanske tržnice, uz jedini starotrnjanski park
Jelaspoljska: Ova ulica nije nazvana po rijeci, već po polju Jelas istočno od Slavonskog Broda ... i postoji još uvijek, kao slijepi odvojak Karašičke, odmah iza placa
Breznička: Ta ulica se zapravo sastoji od dvije ulice, Brezničke I i Brezničke II koje su pak izgradnjom novogradnji svaka podijeljena u dva sada posve odvojena dijela. Obje ulice pokazuju Trnje u svom originalnom obliku iz davnih vremena!
Vučanska: Ova je ulica zanimljiv primjer selidbe, nekad je to bila slijepa ulica južno od Bosutske, dok se danas nalazi sjeverno od nje, spajajući ju sa Karašićkom!
Bosutska: Jedna od najreprezentativnijih trnjanskih ulica, sa svojim širokim profilom i drvoredom nižih stabala podsjeća na ušorene ulice Slavonije - posve opravdano, obzirom da nosi ime po slavonskoj rijeci Bosut. Poznata je po tome što je u njoj sniman film Zorana Tadića "Ritam zločina", a i spominje se u pjesmi Haustora "'60-'65"
Sprečka: Južni odvojak Bosutske koji se nije puno promijenio posljednjih desetljeća
Ukrinska: Slično kao i Sprečka, osim što Ukrinska na svom kraju ima i radećeg Franceka ofarbanog na temu "Rata zvijezda"!
Krivajska: Ulica paralelna sa Autoputem, dostupna vozilima samo iz Kruga - da nije buke susjedne joj magistralne prometnive, bila bi to idilična trnjanska ulica (idilu remeti samo skladište metalnog otpada).
Rujnička: Mirnija varijanta Krivajske.
Lješnička: Ime ulice (nazvana po rječici Lješnici pored Ivangrada u Crnoj Gori) je nestalo, no ulica i dalje postoji pod imenom Ulice Ljubomira Marakovića, književnika i osnivača Hrvatskog katoličkog pokreta. Ulica je slijepa i zapravo vrlo nepraktično dostupna iz samog kraja Trnjanske ulice, kroz Ukrinsku ulicu koja će vjerojatno uskoro nestati.
Usorska: Na planu iz 1959. se nalazila točno na mjesto gdje se danas nalazi Ukrinska ulica koje pak na tome planu nije bilo. No, postojale su i Usorska I, II, III, pa čak i IV, južno od Autoputa. Danas postoje četiri Usorske ulice, Usorska, Usorska I, II i III, dok se Usorska IV utopila kao odvojak Starotrnjanske ulice koja se nekad zvala Školskom ulicom.
Ukrinska ulica: Vidi pod Usorska ulica.
Pračanska: 1959. je to bila dvodijelna ulica koju je Autoput prerezao po pola, no kako je sjeverni dio nestao ispod Doma zdravlja i okolnih zgrada, onda je ostao samo južni dio
Drinska: Jerdna od važnijih ulica istočnog dijela Starog Trnja, kako nekad, tako i danas.
Fojnička: Tik uz autoput, lijepi primjerak nekadašnjeg Trnja.
Lepenička: Ova je ulica nestala, pojele su je susjede, Fojnička i Usorska.
Rakitnička: Za velikog preimenovanja ulica poslije osamostaljenja postala je Ulicom Josipa Andrića, hrvatskog muzikologa.
Grabovička: I ona je nestala u preimenovanjima i postala je Ulicom Albe Vidakovića, svećenika i muzikologa
Stupčanička: Stupčanica je rijeka u istočnoj Bosni, sa rijekom Biošticom tvori rijeku Krivaju kod Olova. A njena ulica se još i danas nalazi pored Kruga, južno od Autoputa.
Boračka: Nazvana po Boračkom jezeru u Bosni, preimenovana je u Ulicu Josipa Andreisa (muzikolog) koja se nalazi nedaleko škole u Trnjanskoj.
Blatnička: Živi i dalje, kao jedan od slijepih odvojaka Usorske ulice.

Cvjetno naselje:

Nadinska: Ova ulica više ne postoji, nestala je gradnjom zgrade HRT-a
Cetinska: I ova je ulica skončala ispod zgrade HRT-a

Savica:

Miljacka: Više ne postoji, nalazila se na području današnje Ulice Vladimira Ruždjaka.
Bunska: Isto kao i Miljacka, ulica više ne postoji.

Zanimljivo, ulice nazvane po nekim najvećim hrvatskim rijekama se ne nalaze na Trnju, već drugdje: Dravska (u Gornjoj Dubravi), Murska (na Graberju) ...

Oznake: trnje, rijeke

... znamo tko nije ...



Horvaćanska cesta, kod Ulice braće Domany. Snimio: Vanja

Oznake: Horvaćanska cesta, trešnjevka, oglas, poruka, natpis

...u nadasve ugodnom ambijentu.



Tik pored GruntovniceSnimio: Vanja

Oznake: stolice, odmor, Gruntovnica, trnje

Izgubljen u zelenilu Trnja ... Snimio: Vanja


Današnja administrativna nužda (posjet Gruntovnici), ali i prijepodnevno sunce dovabili su me na područje južnog Trnja i kad sam već bio kod Mosta Slobode rekoh, ajd da malo zavirim u splet uličica koje su se natiskale između prilaza Mostu slobode, HRT-a i Močvare ... a sve sa mišlju da sada kada vegetacija još nije krenula prođem kroz niz vrtova koji su popunili prostor između savskog nasipa i onog pješačkog asfaltnog puta koji se južno od HRT-a nastavlja na Prisavlje. Znao sam da se tamo nalazi prilično velika "zelena površina", ali još nikad nisam prošao kroz nju ... sve do danas.

I, isplatilo se!

Naime, uzduž cijelog tog zelenog pojasa prolazi zanimljiva staza koja počinje završetkom jednog od slijepih odvojaka Trnjanske struge tik iza Močvare, a završava kod "Kockice" izlaskom na pločnik Prisavlja. Ima tamo svašta - od lijepo uređenih vrtova sa zanimljivim vrtnim kućicama (u manjini) pa sve do posve zapuštenih i u šikaru zaraslih parcela (prilično velik broj) uz sve moguće varijante vrtova između te dvije krajnosti. A ono što mi je posebno bilo zanimljivo je to što se kao kulise svih tih vrtnih prizora pojavljuju eminentne zgrade tog dijela Trnja: HRT, Kockica, zgrada Hypobanke ... kako je malo potrebno da se iz ekstrasuvremen arhitekture dođe u seoski ambijent!

Neću sad duljiti sa pričom već ću vam fotkama dočarati ugođaj sunčanog prijepodneva u trnjanskom vrtnom carstvu!



Ulazak u vrtno carstvo sa istočne strane, od Močvare. Zaobiđite znak i nastavite stazicom iza njega. Snimio: Vanja


Jedan od većih vrtova. Snimio: Vanja


Selo i grad, u pozadini Hypo centar ... Snimio: Vanja


Pogled na drugu stranu, sa Kockicom u pozadini ... Snimio: Vanja


Obzirom na vrlo centralnu lokaciju svi održavani vrtovi su jako dobro ograđeni - gustim grmljem, paletama, starim limovima ... a ovaj ovdje čak i novom bodljikavom žicom! Snimio: Vanja


Ruševna bajta tek stotinjak metara od zgrade HRT-a ... Snimio: Vanja


Staza je ovdje još vrlo široka ... Snimio: Vanja


Drveni kolaž. Snimio: Vanja


Mali zeleni "trgić" sa ostacima pumpe ... i pogledom na HRT. Snimio: Vanja


Vrt je već spreman za sadnju i sijanje. Snimio: Vanja


Put se nastavlja prema zapadu uz djelomice obnovljen plot. Snimio: Vanja


Evo i najave tkoznakojeg Božićnog sajma ... Snimio: Vanja


Pogled unazad. Snimio: Vanja


HRT kroz gusto granje vrtne ograde. Snimio: Vanja


Stazica postaje sve uža! Snimio: Vanja


Jedan od uzornijih vrtova ... Snimio: Vanja


Idilično. Snimio: Vanja


Krš svega i svačega uz jednu posve neurednu parcelu ... Snimio: Vanja


Od ovoga teško može neurednije ... Snimio: Vanja


Izlazak u civiliziaciju, na Prisavlje neposredno iz Kockice. Snimio: Vanja


Ovako izgleda ulaz na stazu sa zapada (moj bicikl se ipak tamo obično ne nalazi ). Snimio: Vanja

Oznake: trnje, vrt, HRT, kockica, gradski vrtovi

Još davno mi je pala na pamet ideja kako bi bilo zanimljivo imati tzv. virtualni gradski muzej, nekakvu web stranicu na kojoj bi bila označena mjesta na kojima se nalaze zanimljivi detalji iz gradske povijesti i to one ajmo to reći "trivijalne": stari/zanimljivi/čudni gradski kućni brojevi, natpisi, table ... i još puno svega drugoga tog tipa. Takva web stranica zapravo već i postoji neko vrijeme, to je upravo ovaj blog .... no, zapravo bih volio kada bi to ipak bilo neko službenije mjesto, bilo pod paskom gradske uprave, muzeja grada, gradske četvrti ili bilo koje druge institucije koja bi od toga mogla napraviti pravu atrakciju za znatiželjnike kao što sam ja, zajedno sa npr oznakama na terenu, mobilnim aplikacijama koje vas navode do njih itd itd itd..

Ali, naravno, glavni je problem kod svih tih sitnih "artefakata" što oni tako lako nestaju, table bivaju odšarafljene, natpisi prebojani ... svako novo uređenje fasade prekriva sve prijašnje slojeve informacija.

I, sa time na umu, dijelim sa vama nekoliko relativno svježe uočenih noviteta vezanih uz numeraciju zgrada:



Ujevićeva ulica - stari broj zgrade, očito iz doba gradnje Knežije (drugi dio 60-ih) kada ulice još nisu imale imena. Snimio: Vanja


Zeleni Dol, također iz doba gradnje zgrada u toj ulici (ponovo 60-te). Snimio: Vanja


Držićeva ulica, pored Autobusnog kolodvora. Snimio: Vanja


Ako vas zanimaju slične gradske sitnice, bacite pogled na neke moje prethodne postove sa sličnim temama!

- strugalice za blato
- oznake nakon poplave 1964.
- oznake za električne priključke
- oznake na stupovima za struju
- oznake za skloništa u Drugom svjetskom ratu

Oznake: kućni brojevi, knežija, Ujevićeva ulica, Zeleni dol, Držićeva ulica

Na početku, da ne bude zabune: Ne govorim o oklopima, već o klupama, odnosno o opskrbljenosti javnih površina Trešnjevke (i Zagreba u cjelini) klupama.

Trešnjevka baš nije kvart poznat po parkovima i uređenim zelenim površinama - u centralnom dijelu, Staroj Trešnjevci, nema puno parkova i osim Parka Stara Trešnjevka nema tu niti jedne veće uređene zelene površine (veliki zeleni komad uz trasu Samoborčeka koji se pruža od Trakošćanske pa sve do Selske i Krapinske je pretežno neuređen), dok u vanjskim trešnjevačkim kvartovima, južno, od Knežije pa sve do Prečkog, i sjeverno, u Ljubljanici, Pongračevom, Voltinom, Rudešu, nalazimo uglavnom zelene površine oko novogradnji i tek poneki manji klasični park. (naravno, ŠRC Jarun je posebna priča i neću ga razmatrati u ovom tekstu)

Uglavnom, svi ti parkići i zelene površine su, rekao bih, prilično dobro opskrbljeni mjestima za odmor (klupama). Nije uvijek bilo tako, ali malo-pomalo se situacija popravljala i već mi se dugo nije desilo da sam tražio mjesto za odmor u nekom komadiću trešnjevačke zelene površine i da ga nisam mogao naći. Ali, ono što mi je posebno zanimljivo, najveća koncentracija klupa na Trešnjevci se nalazi na jednom posve neočekivanom mjestu, u ne-parku, s minimalno zelenila, bez dječjeg ogrališta i sličnh sadržaja. Riječ je o platou zgrade na uglu Nehajske i Crikveničke ulice na kojem se nalaze, vjerovali ili ne, čak 84 sjedeća mjesta na gusto složenim metalnim sjedalicama!

Zašto baš tamo i zašto baš toliko?



Pogled sa juga na dio platoa. Snimio: Vanja


Taj plato ima neke dobre i neke loše strane - dobra je strana to što je vrlo uredan: nema smeća, potrganih sjedalica, zapišanih kuteva ... vjerojatno zato što se nalazi uz prometnu Nehajsku ulicu, a preko puta je i policijska stanica. Siguran sam da bi situacija bila puno gora da recimo plato gleda na pokrajnju Trsatsku ulicu.

S druge strane, plato, ovakav kakav jest, baš ne poziva ljude da se zadrže na njemu i upotrijebe neko od tih 84 sjedećih mjesta - prolazim tamo dosta često i ne sjećam se da sam ikad vidio više od 1 (slovima: jednog) čovjeka da sjedi tamo, a najčešće nema niti jednog. (Opaska: na platou su i terase nekih kafića, no one nisu javni prostor, dakle ljude koji sjede na njima ne računam).
Za usporedbu, centralna javna rekreativna površina naselja Vrbani III, trg južno od trgovačkog centra Point, ima tek 54 sjedeća mjesta na klupama (dakle, za trećinu manje) koja su vrlo često solidno popunjena.

Dakle, plato najviše funkcionira kao prometna površina, prelaze ga stanari okolnih zgrada na putu do tramvaja, trgovine, apoteke, prolaze klijenti do obližnjeg javnog bilježnika ... dok mu je "rekreativna funkcija" gotovo nikakva (ako u to ne račumamo rekreativne kavice i pivice u lokalima).

Pitam se da li bi se išta promijenilo kada bi se na platou recimo napravio pješčanik za djecu ili postavilo nekoliko "urban gym" sprava?
Postaviti po platou nekoliko velikih žardinijera koje bi raščlanile taj "brisani" prostor?
Možda bi to bilo dobro mjesto za neku "slobodnu knjižnicu"?
Ili bi se tamo dala napraviti ad hoc izložba neafirmiranih kipara?
Imate li vi neki prijedlog za oživljavanje tog prostora koji je u ovom trenutku tako uredan i dobro opremljen?

Već niz godina pratim sudbine raznoraznih gradskih platoa, od prekosavskih (ispod Mamutice, Siget, Središće) pa do ovosavskih (Ravnice, Volovčica, Savica, Voltino, Staglišće, Špansko) i rijetki su posve funkcionalna mjesta koja bar djelomično aktivno žive (onaj pored Mamutice, Savica), neki su uglavnom samo prolazna mjesta (Ravnice, Staglišće ...), a neki su posve zapušteni (Voltino) ... Smatram da bi bio velik (i zanimljiv!) izazov pokušati oživjeti te prostore čija je najveća prednost to što su oaze pješaka, rijetka mjesta ovoga grada koja nisu zatrpana vozilima.



Jedan od nizova klupa na platou. Snimio: Vanja.


Jedna od grupa klupa. Snimio: Vanja


Pogled s visine na dio platoa. Snimio: Vanja

Oznake: Nehajska ulica, trešnjevka, plato, klupe, zelenilo

Neka nam je to uvod u bolju ružičastu budućnost!



Park Stara Trešnjevka. Snimio: Vanja

Oznake: roza, pinkz, trešnjevka, park stara trešnjevka