Nepoznati Zagreb

Biokovska ulica, Trešnjevka. Snimio: Vanja


Sigurno im je zajedno toplije i zabavnije.

Oznake: stolice, Voltino, trešnjevka, Biokovska ulica

Svaka ulica i uličica, pa i ona najkraća i najuža, ima neku svoju priču, pričicu, a dosta njih ima i poneku svoju malu tajnu koja šetanje tom ulicom, gledanje starih planova grada i traženje podataka po webu i drugim izvorima čini još zabavnijim. Postojnska ulica smještena na samom sjeverozapadnom kutu Trešnjevke ima posve dovoljno takvih štikleca da je zaslužila poseban post!

Kako je taj kutak sadašnje Trešnjevke do 1945. bio izvan gradskih granica (zapadno od potoka Črnomerca koji je odvajao grad Zagreb od općine Vrabče Gornje odnosno kasnije općine Kustošija) onda ga nije moguće vidjeti na starim gradskim planovima. No pronašao sam topografsku kartu iz 1932. godine na kojoj se na mjestu današnjeg Voltina (tada zvano Terdice) vidi zametak današnjeg Končara (tada Siemens, koji je tamo od 1929.), otprilike na visini današnjeg raskršća Golikove i Baštijanove, do njega od pruge i Zagrebačke ceste vodi današnja Golikova ulica, paralelno sa njom i industrijski kolosijek (koji dijelom postoji i danas, vidljiv je na prijelazu Klanječke ulice), a na mjestu nekadašnje tvornice Jadran, na uglu Golikove i Ulice kralja Tomislava, se vidi znak tvornice, bez naznaka ulica lijevo i desno od nje.



Dio topografske karte iz 1932. godine.


Pogled na kartu Kustošije iz 1944. na tom ćošku otkriva nepoznata imena ulica, Žumberačku, Jaskansku, Okićku i Senjsku, koja se poklapa sa današnjom Postojnskom ulicom - i to je jedina karta na kojoj se ta ulica vidi u kompletnom izdanju, neprekinuta tvornicom. Iako, obratite pažnju na crtkane linije, možda je to bio samo planirani spoj, slično kao što je ucrtana Produljena Zagorska koja dopire do današnje Golikove iako to nikad nije postojalo u stvarnosti. Što se imena ulica tiče, nakon uključenja Kustošije u Zagreb 1945. godine bilo je puno preklapanja imena ulica pa su onda sve četiri gore spomenute ulice dobile nova imena jer su ta imena već postojala u Zagrebu: Žumberačka, Okićka i Jaskanska (u međuvremenu nestala za širenja tvornice Nikola Tesla) su u Naselju Prve hrvatske štedionice.



Dio plana Kustošije iz 1944. godine.


Karta iz 1948. pokazuje iste te ulice sa novim imenima: Bledsku, Bohinjsku, Somborsku i Postojnsku, koja je označena samo sa zapadne strane Golikove odnosno tadašnje Tesline, a sa istočne se vidi neimenovani ficlek ulice na mjestu današnjeg dijela Postojnske.

Na kartama iz 1949. i 1958. se ne vidi ništa nova osim što se Teslina ulica već zvala Kroflinova. Isti je slučaj i sa planom grada iz 1961.
Međutim, plan grada iz 1959 kao ime ulice navodi PostoNJska, a upravo se to nepravilno napisano ime može vidjeti i na nekim preostalim starim pločama sa kućnim brojevima na istočnoj strani ulice.



Isječak karte iz 1948. godine.


Isječak karte iz 1949. godine.


Isječak karte iz 1958. godine.


Isječak karte iz 1959. godine.


Isječak karte iz 1961. godine.


Gledajući današnje nove table sa imenima ulica na kojima su navedeni i kućni brojevi vidljivo je da istočni dio Postojnske ulice ima brojeve od 2 do 10 (neparni do 11), a zapadni od 22 do 42 (parni), dok neparna strana nema na tom potezu niti jednog broja. I postavlja se pitanje - gdje su brojevi koji nedostaju, od 10 do 22? Da li su uopće ikada postojali (po kartama se čini da nisu, na dijelu između je uvijek bila industrija), a ako nisu kako su uopće dodijeljeni?

Eto, toliko za današnji post, ja ipak najviše pamtim Postojnsku ulicu po onom simpatičnom malom trgiću sa stablom negudnovca u središtu koje se posljednjih godina već poprilično razraslo!



Tabla na istočnom dijelu ulice. Snimio: VT


Tabla na zapadnom dijelu ulice. Snimio: VT


Stari kućni broj sa pravopisnom greškom. Snimio: VT


Istočni dio ulice, zanimljiv i lijep zbog drvoreda. Snimio: Vanja


Kuća na uglu Predavčeve i Postojnske - možda je tu nekad bila trgovina? Snimio: Vanja


Zapadni dio ulice, između Golikove i Zagrebačke. Snimio: Vanja


Stablo negundovca na trgiću uz Postojnsku ulicu. Snimio: Vanja


Na kraju velika zahvala VT-u na poticaju za bavljenje ovom ulicom i prikupljanje većine podataka o ulici, a isto tako i Mladenu i GP-u na komentarima!

Oznake: trešnjevka, ulica, Postojnska ulica, Voltino, Terdice

Sviđa mi se ovaj novi prigodni uskršnji model ...



Golikova ulica. Snimio: Vanja

Oznake: Voltino, Golikova ulica, Reto, Uskrs, haljina, moda

Voltino. Snimio: Vanja

Oznake: natpis, reklama, stup, Voltino, trešnjevka

Negdje u Voltinome. Snimio: Vanja


Kako vam se sviđa ovaj kutak u hladovini?

Možda stolice i nisu prva liga, ali zato debela hladovina u ove vrlo tople dane djeluje jaaaaaaaaako primamljivo!

Vjerovali ili ne, ovaj "šumski kutak" se nalazi usred grada, usred Voltinog naselja, niti 200 metara udaljen od poznatih "Papagajki"!
Ajde da vas vidim, pogodite u kojoj je ulici!



Pogled prema ulici. Snimio: Vanja


Ovako to izgleda izvana! Snimio: Vanja

Oznake: Voltino, kutak, hlad, stolice, trešnjevka

Trasa šetnje. Snimio: Mladen


I ove godine je završetak "šetačke sezone" projekta "Mapiranje Trešnjevke" obilježen Predbožićnom trešnjevačkom dijegonalom, šetnjom s kraja na kraj Trešnjevke. Za razliku od prošlogodišnje "dijagonale" (koja nas je vodila od sjeveroistoka, starog Samoborskog kolodvora, jedne od najstarijih zgrada na Trešnjevci, kroz sve novije i novije predjele, do Prečkog, na krajnjem jugozapadu Trešnjevke), ovogodišnja šetnja nas je vodila sa sjeverozapada na jugoistok, a održana je u nedjelju, 21.12.2014.. Početak šetnje je bio na uglu Zagrebačke ceste i Ulice kralja Tomislava, na tlu Kustošije, punih dvadesetak metara u "inozemstvu" (općini Susedgrad), a na polazištu se okupilo 25 šetača - većinom poznatih lica sa prethodnih šetnji, ali i uz poneko novo.



Okupljamo se ... Snimio: Mladen


Portret još necjelovite grupe sa stupom. Snimio: GP


... fotograf na zadatku! Snimio: Mladen


Okupili smo se i krenuh sa uvodnom rječju ... Snimio: Mladen


... pogled u prošlost Voltinog naselja i okolice ... Snimila: Barbara


... uz pomoć plana grada iz 1961. godine. Snimila: Barbara


Na početku, nakon uvodnog slova o povijesti tog dijela Trešnjevke, krenuli smo u šetnju, a evo i značajnijih zanimljivosti koje smo posjetili po putupo

- u Postojnskoj ulici smo se divili lijepom malom kružnom toku u čijem središtu raste stablo negundovca, zasađenog, kako naši izvori kažu, rukom oca vlasnika firme Auto Krešo

- posjetili smo bivše prostore Tvornice dječjih kolica i namještaja Jadran, a obzirom da su južna kolna vrata bila taj čas zaključana, onda smo ih s velikim veseljem preskočili

- prošetali smo se uzduž i poprijeko kroz Pupinovo naselje (izgrađeno 1947. po projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića) i divili se zanimljivim zgradama, lijepim drvenim balkonima, natpisu "Pupinovo Corner", a nakon toga progackali po blatnim stazicama kroz vrtove koji se nalaze između zgrada i nekadašnjeg teretnog kolosijeka bivše pruge za kasarnu Prečko

- prisjetili smo se "električne Trešnjevke", odnosno povijesti tog njenog dijela koji je u velikoj mjeri ovisio o tvrtci Končar, koja je pod imenom "Prvo jugoslovensko d.o.o. Siemens" doselila krajem 20-ih godina uz potok Črnomerec. Naselje koje je počelo nicati oko njega u 50-im godinama je nazvano Voltino, pored njega je bilo Pupinovo naselje, glavna ulica, danas Golikova, je bila nazvana Teslinom, a jedna od ulica, Hanamanova, po fizičaru Franji Hanamanu, izumitelju žarulje sa metalnom žarnom niti.

- zapazili smo da su zgrade u Hanamanovoj posve iste kao one u Novom Zagrebu, u naselju Savski Gaj

- blatnjavim puteljkom smo izašli na lijepo šetalište uz potok Kustošak, tik uz prelazak preko magistralnog vrelovoda koji iz Toplane vodi za Špansko i Malešnicu, na mostiću smo popričali sa lokalnim maloljetničkim društvom



Na mala vrata ulazimo u krug bivše trvornice Jadran ... Snimila: Barbara


... a izlazimo na velika, ali i zatvorena! Snimila: Barbara


S druge strane ulice skrećemo u Pupinovo naselje. Snimila: Barbara


I Pupinovo naselje je imalo svoj "korner" ... Snimio: Mladen


Nakon blatnjave staze izlazimo na lijepu stazicu punu atmosfere predgrađa ... Snimila: Barbara



... upravo ovu. Snimila: Barbara


Klupica u vrtovima pored Pupinova naselja čeka toplije dane i dolazak tapecirunga ... Snimio: Mladen


Vrlo lijepo ukrašen ulaz u jednu od zgrada u Hanamanovoj iluci. Snimila: Barbara


Na mostiću preko vrelovoda. Snimila: Barbara


- Nastavili smo uz Kustošak pored okretišta autobusa za Mažuranićev trg, Mladen nas je podsjetio zašto iza Koreničke ulice potok skreće naglo na istok (zbog zaostalih rukavaca Save koji su se nekad pružali južno od potoka, o čemu govore stare karte, uleknuća na terenu i ime glavne ulice, Jezerska).

- na mostu između Zeničke i Uskočke ulice progovorili smo ponešto o biciklističkim rutama, jedna od njih, koja vodi od Prečkog prema centru grada, prelazi upravo preko toga mosta zaobilazeći bučne glavne ceste i semafore vodeći bicikliste ugodnijim prilazima i prolazima. Istovremeno smo uočili prvi u nizu žutih tipskih mostova koji su na Kustošaku (njih nekoliko) i Vrapčaku (samo jedan) podignuti pred Univerzijadu.

- između Zeničke ulice i Zagrebačke avenije šetali smo se zapadnom obalom potoka, po stazici popločanoj starim betonskim kvadratnim pločama od kojih mnoge već nedostaju, a staza je nagnuta prema potoku

- kod Zagrebačke avenije i prvog od dva semafora na našem putu smo zaključili da bi u Austriji vrlo vjerojatno uz potok napravili i pothodnik za pješake kako bi se mimoišlo bučno raskršće

- šetnju smo nastavili Sigetečkom ulicom, spomenuli nedavno nestalu pumpu, "železnog Franceka", koja je uklonjena sa gradilišta u Ogulinskoj, a zatim i razlog slave igrališta NK Jarun (nekada NK Borac) na kojem je osnovan HDZ

- posjetili smo lijepu ogradu sa motivima paučine u Koprivničkoj ulici

- nastavili smo šetnju sve do parka pored Macanovićeve ulice sa uzdignutim kružnim klupama i redovima jablana gdje smo se odmorili uz svjetlost svijeća i slatke zalogajčiće

- nakon pauze smo se prisjetili da je trasom sadašnje Macanovićeve ulice nekad vodila Peščanaks aulica, glavna prometnica od Savskog mosta prema Vrapču (trasom Peščanska-Jablanska-Oranice-Vrapčanska), kojom su u doba prije 2. svjetskog rada do Vrapča i škole hodala djeca, pogrebne povorke te ljudi na misu

- spomenuli smo i zašto na Trešnjevci nikad nije bilo groblja: umrli zapadno od potoka su pokapani na groblju u Vrapču, a oni istočno na groblju Sv. Duh (nestalom za gradnje bolnice), a nakon toga na Mirogoju. Usput smo se prisjetili i doba kada je kućica na Peščanskoj služila za vjerske obrede salezijanaca prije gradnje sadašnje crkve u Dugoratskoj ulici (Staglišće)

- put smo nastavili uz potok Črnomerec, preko Horvaćanske ceste (drugi i zadnji semafor), zatim preko Jarunske ceste i dalje, blatnjavom stazom do nasipa uz Savu i sve do Jadranskog mosta uz koji smo se pozdravili nakon 2 i pol sata hoda i zanimljivih razgovora



Niz Kustošak ... Snimila: Barbara


Grupni portret na mostiću. Snimila: Barbara


Večernja izmaglica ... Snimila: Barbara


Izmaglica okom druge kamere. Snimio: Mladen


Tromostovje bez jednog mosta, kako je primjetio jedan šetač ... Snimila: Barbara


Još jedna od malih zanimljivosti Trešnjevke: ograde napravljene od ostataka štanci. Snimila: Barbara


Jedan od najromantičnijih djelića Trešnjevke, šetalište uz Kustošak između Potočke i Golikove ulice. Snimio: GP


Pogled nizvodno, prema Golikovoj. Snimila: Barbara


Mladen objašnjava porijeklo zavojitosti potoka na tom predjelu ... Snimila: Barbara


... a ja nastavljam priču o bližoj povijesti, o nekadašnjem hotelu "Gaj". Snimila: Barbara


Na prvom žutom mostu ... Snimila: Barbara


Nakon mira na sporednim stazicama morali smo se suočiti sa bukom Zagrebačke avenije ... Snimila: Barbara


Oblici predgrađa. Snimila: Barbara


U Sigetečkoj ulici, pored igrališta NK Jarun gdje je 17.06.1989. osnovan HDZ. Snimila: Barbara


Pauci vas gledaju sa ograde u Koprivničkoj ulici. Snimila: Barbara


Amfiteatar za odmor! Snimila: Barbara


Trenuci za zakusku! Snimio: Mladen


Ćaskanje! Snimila: Barbara


Odmor s pogledom na Gajevo. Snimio: GP


Krećemo nakon pauze u lijepom parku uz Macanovićevu ulicu. Snimio: Mladen


Ajmo dalje! Snimila: Barbara


Pažljivi slušači. Snimila: Barbara


Uvijek moramo imati bar jednog peseka na šetnji! Snimila: Barbara


Svjetlima uvijek urešeni neboderi u Ulici braće Domany. Snimila: Barbara


Pod žalosnim vrbama uz potok Črnomerec. Snimila: Barbara


Kod ušća Črnomerca u Vrapčak. Snimila: Barbara


Svježina večeri uz potok. Snimila: Barbara


Lokva do lokve, šetalište! Snimio: Mladen


Carstvo svjetla s druge strane rijeke. Snimila: Barbara


Kao zaključak, zanimljivo je spomenuti kako smo tokom dvije predbožićne dijagonale prešli Trešnjevku uzduž i poprijeko gotovo isključivo po pješačkim putevima i tek po ponekoj manje prometnoj ulici što je velika vrijednost Trešnjevke koju bi trebalo promovirati i čim bolje zaštiti protiv mogućih devastacija i prekomjerne izgradnje. Trešnjevačka šetališta zaslužuju više pažnje!

Zanimljivost na kraju: šetnji je prisustvovala i Ane, Baskijka koja privremeno boravi u Zagrebu, kao prva gošća iz inozemstva (ako stalnog šetača, gospodina Cencelja, rodom iz Slovenije, ali stalnim boravkom zagrepčanina, uvrstimo ipak u rubriku domaćih šetača)!

Zahvaljujem svim šetačima na ugodnom druženju, a posebno od sveg srca autorima fotki: Barbari, Mladenu (također i na GPS-tragu!) i GP-u!



Još jedna zajednička za kraj, vrijeme je za pozdrave ... do slijedećeg puta! Snimila: Barbara

Oznake: Voltino, rudeš, Gredice, Gajevo, Pupinovo naselje, mapiranje trešnjevke, šetnja, dijagonala

Najzanimljiviji i najljepši gradski detalji se ponekad nalaze izvan glavnih prometnica i najposjećenijih gradskih lokacija i često mi se dešava da u pokrajnjim, naoko potpuno nezanimljivim ulicama pronađem interesantne pričice. Jedna od takvih se može naći na krajnjem sjeverozapadu Trešnjevke, u malom ćoškiću između Zagrebačke ceste, Golikove ulice i sada napuštenom skladištu Ferimporta. Tamo se na raskršću Postojnske, Bledske i Bohinjske ulice nalazi se lijepi mali kružni tok oko jednog jedinog stabla u sredini.



Maleni kružni tok uz Postojnskoj ulici. Snimio: Vanja


Kružni tok se tamo nalazi već dugi niz godina, no odnedavna se ispred stabla nalazi i mala informativna tablica (pitam se tko li ju je postavio?) na kojoj piše kako se tu radi o stablu negundovca (Acer Negundo) koje nije baš uobičajeno u ovim krajevima.

Vrlo lijepo što je nepoznati netko zasadio ovo drvo usred raskršća, još je ljepše što su ga susjedi i prolaznici očuvali svih ovih godina, a također mi se jako sviđa nova tablica sa imenom stabla ... Želio bih našem gradu više ovakvih intimnih kutaka kao što je ovaj!



Snimio: Vanja

Oznake: postojnska, bledska, bohinjska, trešnjevka, Voltino, drvo, negundovac, Kružni tok

Drage i dragi moji, u petak je održana najavljena šetnja zapadom Trešnjevke, Ljubljanicom, Voltinom i Rudešom, i htio bih vam u ovome postu dočarati djelić atmosfere te lijepe večeri i opisati vam u kratkim crtama rutu koju smo prošli!

Prije svega zahvaljujem na dolasku svima koji su se u petak, 03.05.2013. pojavili u 19h na okretištu tramvaja na Remizi, na nekadašnjoj gradskoj granici preko koje smo tom šetnjom iskoračili! Bilo nas je nešto više od 30, što starih što mladih, sa biciklima, dječjim kolicima i pesekima, sa i bez fotoaparata, iz Rudeša, Sigečice, Medveščaka, Novog Zagreba ...ali i, dakako, iz Rudeša, Voltinog, Ljubljanice!

Šetnja je potrajala puna 2 sata, prošli smo 6,5 kilometara (hvala ti, Mladene, na preciznoj informaciji! ) i dotakli mnogobrojne teme od kojih ću ovdje spomenuti samo neke, čisto da ih se podsjetim(o)!

A priča je tekla otprilike ovako:

- mjesto sastanka, na Remizi, uz potok Črnomerec, nije odabrano slučajno - do 1945. godine je to bila administrativna granica grada Zagreba na kojoj se nalazila mitnica, gradske granice su tada imale jače značenje nego sada!

- na zapadu sadašnje Trešnjevke, zapadno od potoka Črnomerca, se nalaze tri naselja:
- između potoka Črnomerca i Kustošaka, a južno od sadašnje Baštijanove ulice, je Ljubljanica, koja je nastala "prelijevanjem" grada preko svoje granice tokom 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća kada se intenzivno naseljavala i urbanizirala Trešnjevka
- između potoka Črnomerca i Kustošaka, a sjeverno do Baštijanove ulice se nalazi Voltino naselje, to je planski kvart koji nije postojao prije 30-tih godina prošloga stoljeća, a svoj je ubrzani razvoj doživio nakon 1947. godine kada su izgrađene zgrade Pupinova naselja koje je, zapravo, "predgrađe" Voltinog
- između potoka Kustošaka i Vrapčaka se nalazi Rudeš, nekadašnje selo, jedno od najstarijih u zapadnom dijelu današnjeg Zagreba - osnovna škola Rudeš je najstarija škola današnje Trešnjevke (starija dvije godine i od škole "Horvati" u Horvaćanskoj o kojoj sam nedavno pisao) i druga najstarija (nakon škole Gornje Vrapče koja datira iz sredine 19. stoljeća) u zapadnom dijelu Zagreba.
Sva tri kvarta bila su do pripojenja Zagrebu dio općine Vrabče.

Pogledajmo neke od važnijih datuma u razvoju cjelokupne Trešnjevke:

1862. - izgradnja "južne pruge", smjer Zidani Most-Zagreb-Sisak koja je odredila sjevernu i istočnu granicu Trešnjevke
1878. - izgradnja vodovodnog crpilišta
1892. - izgradnja Bubare
1910. - izgradnja "Munjare"
1901. - Puštanje u promet "Samoborčeka"
1921.-1925. - Izgradnja socijalnih stanova u bloku Magazinska-Selska-Meršićeva
1927.-1928. - Izgradnja socijalnih stanova na Pongračevu (Selska-Ozaljska)
1929.-1930. - Izgradnja naselja Istrana i invalida (blok Selska-Moščenička)
oko 1930. - puštanje u rad tržnice na Trešnjevačkom trgu
1931. - izgradnja naselja za ZET-ove službenike (Creska-Lošinjska)
1935. - Početak izgradnje naselja Prve hrvatske šredionice
1936. - Dovršetak izgradnje tramvajska pruge do Ljubljanice i otvaranje Remize
1945. - administrativno širenje grada preko potoka Črnomerca (do tada su na području Trešnjevke postojale slijedeće mitnice:
- Gredice (danas Horvaćanska/Braće Domany)
- Ljubljanica (danas okretište tramvaja)
- Zagorska ulica
oko 1950. - izgradnja "autoputa" koji je bitno izmijenio krajolik Trešnjevke i odvojio je na "sjeverni" i "južni" dio kakve ih poznajemo danas.
1962. - podignuta nova zgrada Samoborskog kolodvora
1979. - ukinut "Samoborček"

Neki od važnijih datuma u razvoju kvartova zapadno od potoka Črnomerca:

1895. - otvaranje osnovne škole Rudeš na adresi Anina 99 (zgrada postoji i danas, prva zidana zgrada u to doba u kvartu)
1923. - tadašnje "Jugoslavensko Siemens d.d." (kasniej "Končar") gradi prve zgrade na zemljištu uz potok Črnomerec (Fallerovo šetalište)
1930. - gradnja nove škole u Rudešu (Rudeška 71)
1941. - obješena skojevka Ruža Crnković u Rudešu (današnja Dinarska ulica)
nakon 1945. - plansko kreiranje "električnog kvarta" - Voltino naselje, Teslina ulica (poslije Kroflinova, Drvinje, danas Golikova), Hanamanova ulica
1947. - izgrađeno Pupinovo naselje po projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića
1948. - gradnja osnovne škole Ljubljanica (nekad 27. osnovna škola, osnovna škola "Sava Kovačević")
??? - otvaranje skladišnih i poslovnih prostora (skladište Željpoha/Ferimporta u Golikovoj, skladište Šume u Klanječkoj, tvornica namještaja Jadran u Tomislavovoj ...)
kraj 50-tih i početak 60-tih - gradnja zgrada u Hanamanovoj, gradnja kolosijeka prema vojarni u Prečkom, - veliko širenje KOnčara nauštrb ulica u susjedstvu
-60-te - gradnja prvih zgrada u Voltinom
1964 - otvaranje osnovne škole "Voltino" (nekad Rade Končar)
1964. - Škola u Rudešu preimenovana u školu Milana Špalja, poplava zahvaća i Rudeš
kraj 70-tih ili početak 80-tih - gradnja "papagajki"
kraj 80-tih - gradnja zgrada u zapadnom "novom" Rudešu


Što smo dalje pričali?

- gledali smo staru lampu ulične rasvjete iz 70-tih uz potok
- prisjetili se natpisa na nedalekoj zgradi koji slavi 29.11., Dan Republike
- gospon Mario (puno mu hvala na brojnim zanimljivim pričama iz života tih kvartova!!!) nam je ispričao kako se nekad na mostu kod Stubičke "prodavala cigla", kako je na terenu nekadašnjeg NK "končar" odnosno NK "Elektrostroj" bio nakon 2. svjetskog rata logor za zarobljene nijemce od kojih su neki ostali raditi u "Končaru". Malo više, kod bivše glavne porte "Končara" je bio i prvi, najstariji, toplovod, ali i kino "Končar" te dvorana za radničke aktivnosti (sport, kultura ...). Isto takom čuli smo da je sadašnji cestovni most na Baštijanovoj ulici sagrađen pred dolazak Tita kako bi posjetio "Končar" sa stilom, a ne kroz tamo neke uličice
- pozdravili cijevi najstarijeg toplovoda koji je toplinom napajao samo "Končar" i obližnje zgrade (danas uz njega raste bazga)
- provjerili smo cijevi novog, suvremenog toplovoda - obje su tople!
- pogledali smo iznimno lijep vrt prepun cvijeća kod Klanječke ulice
- pozdravili stari most (sada obnovljen!) kojim je nekad vozio "Samoborček", a u blizini kojeg se 02.11.1966. godine desio sudar sa ZET-ovim autobusom u kojem je poginulo troje putnika i ozlijeđeno 23 (pogledajte POST i na njemu link na novinski članak u komentaru!)
- posjetili smo radionicu za servis lokomotiva HŽ-a koja je, prema riječima već spomenutog Maria, najstarija u cijelom Zagrebu. Nekada je tu lokalna manguparija krala željeznički inventar, a pogotovo karabit za pucanje
- ispričali smo priču o nekadašnjem teretnom kolosijeku Črnomerec-Prečko koja je vodila do bivše kasarne Prečko u kojoj su za vrijeme drugog svjetskog rata bili smješteni nijemci, a nakon njega tenkovi pa kasnije roba u magazinima
- trasu spomenute pruge smo slijedili do skladišta "Šume" u kojoj se nekad prodavao ugljen i drvo za ogrjev i koje sad polunapušteno i jedva promijenjeno u zadnjih 50 godian čeka nekog novog vlasnika
- uživali smo za sumraka u miru Pupinova naselja dok se još netko nije uselio na prostor bivšeg skladišta "Ferimporta" koje graniči sa njim i trenutno je u fazi rušenja
- idilično mirno je bilo i uz potok Kustošak gdje su nas grickali komarci
- slijedeći trasu pruge uočavali smo kako su si razni stanovnici, ali i firme "privatizirali" dijelove trase
- posjetili smo i prazne prostore bivšeg skladišta kemijskih proizvoda uz ratarsku ulicu sa njegovim lijepim drvoredom jablana
- prošetali smo se najljepšim dijelom šetališta uz Kustošak

Moja osobna želja i želja Centra za kulturu Trešnjevka kao suorganizatora ovog projekta, "Mapiranje Trešnjevke - nevidljivi grad" je prikupljanje svih ovakvih informacija, "malih" i "velikih" priča s Trešnjevke, koje daju sliku, boju i okus povijesti ovog kvarta i njihovo publiciranje javnosti. Stoga vas molim, javite se svojim pričama bilo kao komenarima ovog posta i bloga, bilo CKT-u na adresu modulor@cekate.hr, zabilježit ćemo ih i uskoro dati na uvid svima zainteresiranima putem web aplikacije!
Unaprijed vam hvala!

A uskoro ćete biti i obaviješteni, na ovome blogu i putem informacijskih kanala CeKaTe-a, i o slijedećim akcijama u sklopu ovog projekta!

Pogledajte sad GPS tragove šetnje (Mladene, puno ti hvala na bilježenju i obradi!) i pregršt fotografija sa šetnje koje je snimio GP, uvijek budna oka spremnog za bilježenje najfinijih detalja!



GPS trag šetnje projiciran na "golu" kartu Trešnjevke. Snimio: Mladen


GPS trag šetnje projiciran na detaljnu kartu Trešnjevke. Snimio: Mladen


K'o nekad u sedam ... početno okupljanje. Snimio: GP


Uokvireni uvod (kroz okno nadstrešnice tramvajskog stajališta iz 1936. godine zaštićenog kao javno kulturno dobro. Snimio: GP


Samo slijedite strelicu ... i doći ćete do voditelja. Snimio: GP


Pogled s visoka i s toploga (obje cijevi toplovoda su vruće!). Snimio: Vanja


Tu je nekad kloparao "Samoborček"! (stari most kod Zagorske ulice). Snimio: GP


Dosegli smo najsjeverniju točku šetnje i gotovo dotakli općinu Črnomerec. Snimio: GP


Kroz spokoj Pupinova naselja. Snimio: GP


Na Kustošaku, na mjestu nekadašnjeg željezničkog mosta i sadašnje najezde komaraca ... Snimio: GP


U srcu Rudeša, susret željezničkih tračnica i ratarske ulice. Snimio: Vanja


Pred zadnju etapu, na uglu Koreničke i Virjanske ulice te potoka Kustošaka.


Romantika pregrađa ... Snimio: GP


Povratak gradu ... (uz potok Kustošak nedaleko Golikove ulice) Snimio: Vanja

Oznake: šetnja, mapiranje trešnjevke, rudeš, Voltino, ljubljanica

Nadam se da se vidimo sutra na šetnji po Voltinom naselju i Rudešu u sklopu akcije "Mapiranje Trešnjevke" - polazak je u 19h sa Remize, od taxi stajališta pored potoka Črnomerca!



Uz potok Kustošak. Snimio: Vanja


A kao pripremu, pogledajte neke od mojih starijih postova, recimo:

- o Pupinovom naselju

- o teretnom kolosijeku između Črnomerca i Prečkog
l
- o zapuštenom skladištu "Šuma prometa"

- o "cijevnim mostovima"

Oznake: mapiranje trešnjevke, rudeš, Voltino, kustošak, črnomerec, ckt

Jučer sam vam napisao nekoliko riječi o Gaboškoj ulici, koja je, silom prilika, stješnjena između "Končareva" tvorničkog kruga i Golikove ulice. A danas ću, zajedno sa vama, otputovati u prošlost i pogledati kako je to područje izgledalo tokom posljednjih 70-tak godina. Na žalost, nemam starih planova koji bi pokrivali to područje prije 1945. (kada predjeli zapadno od potoka Črnomerca još nisu administrativno pripadali gradu Zagrebu) niti tokom kasnih 60-tih i 70-tih, no pogledajmo što se metodama "kartoarheologije" može iščitati iz tri stara plana grada, iz 1949., 1958. i 1961. godine, i usporedimo to sa dašanjim stanjem.

Zanimljivo je da je na internetu zapanjujuće malo podataka o povijesti tvrtke "Končar". Za razliku od Trešnjevačkih tvornica i skladišta "prvog vala" koje su nastale prije Prvog svjetskog rata i između dva svjetska rata i koje su bile smještene u blizini pruge , "Končar" te "Nikola Tesla", dva tvornička giganta koji su nastali nakon završetka Drugog svjetskog rata, se ne nalaze tik uz željezničku prugu koja je nekad bila neophodan preduvjet za industriju bilo koje vrste. Obje su firme stjecajem okolnosti nastale usred stambenih područja i "Nikola Tesla" nikad nije imala željeznički priključak, dok je "Končar" dobio priključak preko jednog od nekoliko tvorničkih kolosijeka koji se granaju od Črnomeračke (zapadne) strane Zapadnog kolodvora.

Prema dostupnim podacima (vidi OVDJE i http://www.croatianhistory.net/etf/bosanac_tomo.html), na mjestu današnjeg "Končara" (čini se na njegovom sjeveroistočnom dijelu) su se nalazili prostori tadašnjeg "Siemensa" i iz njih je 1945. počeo život nove tvornice. Iz planova iz 1949. i 1958. vidljivo je da se u njenoj okolini nalazi cijelo jedno naselje koje danas ne postoji odnosno koje je "Končar" tokom godina progutao.

Usporedimo sad planove!


Stanje oko 2000. godine.


Stanje 1961. godine.


Stanje 1958. godine (na žalost, dijelovi su mutni radi pregiba karte)


Stanje 1949. godine.

Danas više ne postoje slijedeće ulice ili njihovi dijelovi:
- Višnjevac - do danas se održao samo dio južno od Baštijanove
- Kragujevačka (danas Širokobriška) - također postoji dio južno od Baštijanove
- Užička (danas Šljivarska) - dio južno od Baštijanove još postoji
- Prugina - dio južno od Baštijanove još postoji
- Osječka - ulica ne postoji, danas bi se nalazila unutar tvorničkog kruga (istoimena ulica se nalazi u Dubravi)
- Predavčeva - danas postoji samo njen djelić uz Tomislavovu ulicu
- Titogradska - ne postoji
- Topuska - ne postoji
- Sljemenska - ulica se može i danas naći na planu grada, pod imenom Medvednička (kao i na planu iz 1959.), iako zapravo ne postoji
- Splitska - ne postoji (zanimljivo, nakon nestanka te ulice Split je ostao bez svoje ulice u Zagrebu sve do danas)
- Karlovačka - ne postoji (poslije je tim imenom nazvana cesta koja kroz Remetinec vodi prema Karlovcu, no u to doba Remetinec nije bio dio grada Zagreba)
- Kninska - ne postoji (zanimljivo, istovremeno su tad postojale dvije kninske ulice, ta u Voltinom te ona na Knežiji, koja postoji i danas)
- Lebovićeva - ne postoji
- Grobnička - ne postoji (također su postojale i dvije ulice tog imena, druga postoji i danas na Trešnjevci, u blizini Nehajske)

Uočite kako je velika promjena između 1958. i 1961. godine, čini se da je upravo u to doba bilo veliko proširenje "Končara" u kojem je nastradala većina malih uličica.

Napomena: U doba neposredno nakon Drugog svjetskog rata, nakon pripajanja gradu predjela zapadno od potoka Črnomerec, prije svega u Rudešu, Kustošiji i Vrapču, te također pripojenoj Dubravi na istoku, je bilo više istoimenih ulica u gradu jer su se u tim "vangradskim dijelovima" davala imena ista kao i nekim ulicama u gradu. Isto tako, na planu iz 1949. možete primjetiti imena "Produžena Klanječka", "Produžena Baštijanova" što je znak da su te ulice nekad, prije 1945. i pripajanja gradu, vjerojatno imale druga imena - zna li netko kako su se nekad zvale te ulice prije 1945.?

Isto tako, primjetite da se ulica koja danas nosi naziv Golikova 1949. zvala Teslina da bi poslije postala Kroflinova pa onda Drvinje .... a isto tako uočite da ni 1961. ulica nije imala izlaz prema jugu do Zagrebačke avenije odnosno tadašnjeg "autoputa"!

Još jedan detalj koji upada u oči - velika većina planova grada novijih od 1949. (sve do duboko u 80-te!) su bili vrlo neprecizni što se tiče "provoznosti" ulica. recimo, Fallerovo šetalište je označeno kao ulica punog profila iako je dobar njegov dio uvijek bio tek pješačka staza uz potok. Klanječka ulica je ucrtana kao provozna s kraja na kraj iako je preko potoka Črnomerca uvijek bio tek pješački most. Potoci uopće nisu ucrtani ....

Nego, pitam ja vas - vi koji živite ili ste nekad živjeli u tom kvartu, znate li još koju zanimljivost vezanu uz njega?

Oznake: Voltino, Končar