U principu većina onih koji me poznaje znaju da nemam svoje mišljenje niočemu, i to je bolje od onih koji znaju da sam protiv njih, ako mi je netko glup ili samo antipatičan to ne znači da mi se lako natjerati razmišljati o njemu, odvratne stvari uvijek odgađam, ne mogu si pomoći, nešto kao plan građanskog odgoja koji je trebao biti danas napravljen, a stalno ga u praksi neplanirano odrađujem. Zanimljivo kad sam predao zahtjev za primanje u tu svoju Platformu, jedan od trojice potrebnih garanata, njemački student koji je dvije večeri ukupno bio u mom širem društvu me u jednoj rečenici okarakterizirao na osnovu par rečenica, oke i Nijemcima sam trebao objasniti korelaciju deklariranog feminizma i fotki teta na blogu, al to je logično, blog je na hrvatskom, a oni ne znaju jezik, te fotke mogu zavesti. U zemlji u kojoj nitko nikog ionako ne sluša nek ostane da nemam svoje mišljenje niočemu, dok jednom djelovanje u skladu s takvim mišljenjem nekog ne zaboli. |
< | siječanj, 2015 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |