Osnivanje novih stranaka najprije karakterizira manji broj tema, kod Zelenih se radilo o zaštiti okoliša I miru, kod pirata o obrani interneta I s tim povezanom bolje reguliranom zaštitom autorskih prava. Te teme ne treba promatrati izolirano nego ih svrstati u ideološke okvire.
Kod Zelenih se radi o postmaterijalizmu, dakle razgraničenju s generacijom prethodnika orijentiranih na materijalni rast.
Pirati su od početka bili međunarodni pokret koji je nastao u trenutku već postignutog razgraničenja s ideologijom stalnog ekonomskog rasta I materijalnog blagostanja. Stoga je nedovoljno piratsku ideologiju opisivati kao postmaterijalističku, pravilnije je govoriti o immaterijalističkoj ideologiji.
Okončana je rasprava o tome da su materijalni resursi ograničeni I nije moguć beskonačan rast. U prvom planu su immaterijalno društvo znanosti I njegovo oblikovanje.
U središtu piratske ideologije stoji pojedinac koji se treba što je moguće slobodnije razvijati. To je naravno liberalan princip koji dopunjava jedan drugi, svakom pojedincu treba dopustiti sukreiranje društva. Ovaj princip se često razumije kao “socijalan” I po tome se zaključuje da je piratska stranka socijalliberalna stranka. Logično se princip sudjelovanja povezuje s John Stjuart Millsovim “equal opportunity” I idejama socijalnog liberalizma FDP-a sedamdesetih godina prethodnog stoljeća.
Vremena su se doduše promijenila, u postindustrijskom društvu je nemoguće ostvariti “puno zapošljavanje”. Mora se stoga prije svega razmišljati kako garantirati dohodak svim ljudima. Puno društveno sudjelovanje je moguće samo s garantiranim dohotkom. Barem na ovaj način prevazilazi piratska ideologija ono što se razumije kao socijalliberalno.
Ni u kom slučaju uzor današnjoj politici ne može biti vrijeme “ostvarenog” njemačkog socijalliberalizma putem koalicije SPD-FDP, dovoljno se sjetiti zabrana zapošljavanja, odbacivanja I kriminaliziranja alternativnih načina življenja, neravnopravno tretiranje spolova itd...Uz to je njemački socijalliberalizam bio materijalistički usmjeren na povećanje gospodarskog rasta, punu zaposlenost I povećanje materijalnih prihoda kroz rad.
U svrhu nužnog razgraničenja sa socijalliberalizmom zanimljiva je upotreba izraza lijevi liberalizam.
Izraz “lijevo” je ovdje upotrebljen u značenju “napredno”. Međutim s “lijevim” se povezuju I drugi koncepti koji ne odgovaraju slobodnom razvoju I mogućnosti sudjelovanja pojedinca u demokratskim procesima.
S “lijevim”su povezane ideologije poput socijalizma I komunizma koje su u suprotnosti sa slobodnim razvojem pojedinca. Čak I “slobodarski socijalizam” kakav zastupaju stranka njemačke Ljevice ili lijevi socijaldemokrati polazi od toga da se dohodak mora generirati radom što nije moguće bez društva pune zaposlenosti. Oznaka “lijevo” odgovara piratima u razgraničenju prema “desnom” budući da su slobodni razvoj pojedinca I istovremeno omogućavanje sudjelovanja svih u društvenim procesima kontradiktorni desnim ideologijama neovisno o tome kako ćemo “desno” točno definirati.
Za novu ideologiju je najbolje stvoriti novi pojam. Oznaka “commonismus” u prvi plan stavlja aspekte dijeljenja, znači tu se radi o samo jednom dijelu piratske ideologije. Možda je to bolje nazvati “akcesizmom”, što cilja na slobodan pristup (open/free acces) I s tim povezan slobodan razvoj pojedinca uz sudjelovanje svih (pristup, sloboda od barijera, inkluzija).

Martin Haase

Preveo I prilagodio: Goran Kauzlarić