Imaju u Zagorju jednu slikovitu i poučnu poštapalicu: SVAKA RIT DOJDFE NA ŠEKRET! Izgleda da se nešto slično sprema i ZAMP-u. Bliži li se kraj potpunom monopolu ZAMP-a u zaštiti autorskih prava glazbenika? Ako je suditi po prvim reakcijama ugostitelja, restoratera i hotelijera na ideju Produkcijskog studija CPG iz Zagreba, koji im je ponudio mogućnost izvođenja određene vrste domaće glazbe uz tri do čak pet puta nižu tarifu od one ZAMP-ove, čini se da će konkurencija u zaštiti autorskih prava ući konačno na mala vrata i u Hrvatsku. Naime, neki skladatelji i autori pisanim su putem proteklih mjeseci otkazali pravo ZAMP-u da ih predstavlja i naplaćuje naknade u njihovo ime, a svoj potpis za takvo pravo stavili su na ugovor s Produkcijskim studijem CPG. Taj studio je ugostiteljskim objektima, hotelima, velikim trgovačkim centrima i drugima ponudio glazbu koja ne podliježe naknadama ZAMP-a, a potpuno je u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske, kaže Emir Mehić, direktor te kuće.
- U ovom poslu smo se vodili jedino željom da ponudimo mogućnost izbora hrvatskim poslovnim subjektima, ugostiteljima, hotelijerima i ostalima u sektoru usluga koji koriste glazbu u poslovnim prostorima, a koji do sada nisu imali pravo izbora osim ZAMP-a. Ne vidim zašto autor ne bi imao pravo birati hoće li ga ZAMP štititi ili ne. Naša tvrtka proizvodi vlastitu glazbu za poslovne prostore - restorane, predvorja hotela, fitness-centre, šoping-centre, benzinske stanice, wellness-centre... Ta je glazba isključivo naše vlasništvo jer su autori glazbe (hrvatski državljani) dali pismeni otkaz nositelju kolektivne zaštite za sva svoja djela. Riječ je o glazbi širokog spektra, od ambijentalne i jazz glazbe za “lounge barove” do etno i tamburaške glazbe za ugostitelje i turističke objekte toga profila. Svakom poslovnom subjektu se pristupa individualno i zajedno se odabire glazba koja najbolje odgovara zadanom javnom prostoru – pojašnjava nam Mehić.

Posebno je važno da je Zavod za intelektualno vlasništvo RH dao pisani dokument Produkcijskom studiju kako nema zakonskih prepreka da to rade, uz suglasnost autora koji su im dali pravo da ih zastupaju ne kao trgovačko društvo, nego kao posrednik u nuđenju njihovih djela.
-Mi smo poduzeće koje se bavi proizvodnjom instrumentalne glazbe i iznajmljivanjem glazbe u javnim prostorima. Osnovna primjena naše glazbe je ta da bude ugodna zvučna podloga u nekom prodajnom ili uslužnom prostoru. Posjedujemo profesionalni tonski studio te surađujemo s nekoliko partnerskih studija koji također imaju timove autora, producenata i glazbenika SEnD pojašnjava Mehić model rada koji, naravno, isključuje pjevačke estradne zvijezde jer je riječ uglavnom o instrumentalnoj glazbi. Na pitanje koji su autori do sada otišli iz ZAMP-a i njima dali pravo da ih zastupaju, odgovaraju kako je “dosta autora koji nisu više željeli kolektivnu zaštitu putem ZAMP-a”, ali imena ne želi reći kako ne bi bilo zloupotrebe njihovih djela.

Riječ je, čujemo, o javnosti manje poznatim, ali kvalitetnim autorima koji imaju puno snimljenog materijala, produktivni su autori i na ovaj način žele imati neku dobit od glazbe koju proizvode, a za koju im u ZAMP-u tvrde kako se ne izvodi, pa ni kune ne mogu naplatiti od autorskih prava. Interes desetaka tisuća ugostitelja, restoratera, hotelijera, vlasnika uslužnih obrta i svih koji u svojim prostorima imaju radiouređaje, a koji godinama na svim skupovima traže od Ministarstva turizma i Vlade RH “zaštitu od ZAMP-ove zaštite” koja im iz blagajna godišnje odnosi pozamašne svote novca, svakako je u činjenici da se nude i do pet puta niži iznosi naknada od onih koje naplaćuje ZAMP.

’Zaštićeni’, a da to i ne znaju
Praksa je, kažu upućeni, u većini europskih zemalja da autorska prava štiti više različitih agencija, i to na temelju ovlasti koja im daju sami autori. Hrvatska, naravno, nema potpisane ugovore o zastupanju glazbenih autora iz oko sto država svijeta i više od 80 posto živućih svjetskih glazbenika, a ni s oko 40 posto hrvatskih glazbenika koji nisu članovi Hrvatskog društva skladatelja i ZAMP-a. ZAMP-u nitko ne spori pravo da brine za ostvarivanje autorskih prava autora koji su ga za to opunomoćili. Problem je, međutim, u tome što se, na temelju sporne odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, naknada ubire i za autore koji ni ne znaju da ih ZAMP štiti.

"Hajduku - da, ZAMP-u ne"
Dva splitska (neizostavna) mjesta za izlazak “Egoist” i “Hedonist” rade pod vodstvom Ranka Schlenza, on je oduševljen idejom o stvaranju agencije koja bi parirala ZAMP-u.
- Sedam stotina kuna mjesečno izdvajam za njih, ako preskočim koji mjesec, skaču na mene ko da san čovika ubija SEnD kazuje nam Schlenz, nazivajući agenciju klošarskom.
- To su vam državni reketari, zato pozdravljam svaku zdravu konkurenciju, jer meni nije bitno je li Jure ili Mate, bitno mi je da manje plaćam - brutalno je iskren voditelj kafića. Ipak, priznaje kako ne bi imao ništa protiv da, primjerice, za korištenje amblema ili zaštićenih znakova “Hajduka” mora plaćati “prava” ljubljenom klubu.

‘Bitno je da manje plaćamo’
U splitskom kafiću “ST Riva” već godinama se sluša samo strana glazba, voditelj Ivan Vrgoč uredno svakog mjeseca na račun ZAMP-a položi 350 kuna. - Ta vam je firma jača i od Vlade i od države, naplaćuju se redovitije negoli porez, imaju ugovore od kojih sve ugostitelje boli glava, ali plaćamo i šutimo -kazuje nam.
-Kada bi se pojavila konkurencija ZAMP-u, bio bih jako sretan, naravno da bi se pritom ravnao po cijeni, ali kakva smo mi država i kakve smo sriće, vjerojatno bismo plaćali i ZAMP-u i tim drugima -zajedljiv je Vrgoč, pitajući i sebe i nas kako se dvije agencije namjeravaju naplaćivati. Hoće li, kazuje ugostitelj, kafići biti podijeljeni po sustavu “kod mene Mišo, kod tebe Oliver”...

Oznake: ZAMP, parafiskalni namet