Evo detalja objavljenig nedavno u hrvatskim medijima o divotama sudovanja pred hrvatskim sudovima. Dakle, HDAP – ALAI, Hrvatsko društvo za autorsko pravo je osnovano prije 10-ak godina u Zagrebu i okuplja ”pravnike, druge građane i pravne osobe koji se bave autorskim pravom i pravima srodnim autorskom”. Budući da je na njihovoj web-stranici objavljen i popis svih članova udruge, ne treba biti jako pametan pa vidjeti da u članstvu participira 20,4 posto članstva koji su profesori i asistenti na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, 18,5 posto članova su glazbenici i članovi udruga glazbenika poput HDS ZAMP-a i pridruženih udruga, 13,0 posto su menadžeri, 18,5 posto predstavnika različitih institucija poput Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, 14,8 posto su odvjetnika, 3,7 posto režisera, 11,1 posto sudaca različitih hrvatskih sudova.

Naravno, svatko ima pravo biti član nevladinih udruga kakvih želi. Riječ je o ustavnom pravu građana Hrvatske. Zašto bi suci, članovi ZAMP-a, dužnosnici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, odvjetnici i menadžeri bili izuzetak? No ipak nije tako. Od sudaca, i drugih pravosudnih djelatnika, recimo, se očekuje da ne budu članovi političkih stranaka. Zašto? Zato jer je riječ o višoj vrijednosti – o njihovoj nezavisnosti.

Usprkos činjenici da Hrvatsko društvo za autorsko pravo nije stranka već ‘’stručna udruga”, kroz udrugu očito cirkulira i novac ali i interesi koji spajaju i nešto na prvi pogled sasvim nespojivo: sveučilišnog profesora s bubnjarom, suca s pjevačem šlagera i odvjetnikom. Evo još jednog savršeno očitog i dokazljivog primjera: od 6. do 8. listopada 2008. godine održan je Kongres međunarodne udruge ALAI u Dubrovniku koji je organizirala udruga ALAI Hrvatska. Kao sponzori kongresa navedene su, uz ostale organizacije i Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, Hrvatska diskografska udruga, Hrvatsko društva skladatelja za zaštitu autorskih prava, tj. udruge koje organizacijski i financijski participiraju u ZAMP-u. U materijalima nakon tog skupa crno na bijelom stoji kako ZAMP financira neke djelatnosti udruge ALAI Hrvatska u čijem su članstvu navedeni suci, bubnjari, odvjetnici, sveučilišni profesori, pjevači, menadžeri… Drugim riječima, ako je netko od hrvatskih sudaca ili pak dužnosnika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo bio tih dana u Dubrovniku, pouzdano možemo konstatirati kako je troškove, ili bar dio njih – platio ZAMP. Pa što ako ih je ZAMP malo financijski pomogao? Ništa, osim ako se ti isti ljudi ne pojavljuju kao ”nezavisne stranke” u nekim sudskim postupcima na području Hrvatske ili ako su kao ”nezavisni stručnjaci” pozvani da u nekim slučajevima daju svoje ”nezavisno” stručno mišljenje.

Biste li kao stranka sudjelovali u parnici protiv ZAMP-a ako biste znali da su i vaš sudac, i vaš tužitelj i vaš sudski vještak, ali i državni organ koji kontrolira zakonitost rada ZAMP-a članovi organizacije koju sufinancira ZAMP? Da li bi se, da se tako nešto dogodi, osjećali kao ”ravnopravna stranka u postupku”? Ili, biste li se uopće obraćali za ”nezavisno” mišljenje o ZAMP-u državnom dužnosniku kojeg je financijski pomogao ZAMP i koji s dužnosnicima tog istog ZAMP-a surađuje u nekog trećoj organizaciji? Teško.

Oznake: ZAMP, parafiskalni namet

HDS-ZAMP se koristi ucjenama i reketarenjem protiv organizatora koncerata u Hrvatskoj, rečeno je na konferenciji udruge Promo koja okuplja organizatore koncerata, prenosi Internet Monitor. ZAMP je naplatna služba Hrvatskog društva skladatelja, a Promo ih optužuje da koristi svoj monopolistički položaj kako bi bez kontrole i objašnjenja nametao svoja pravila i cjenike vezane uz izvođačka autorska prava.

Promo je u zagrebačkoj Tvornici, koja je jedna od članica, iznio kako im ZAMP prijeti mogućim tužbama, samim tužbama i policijom u naplaćivanju svojih tarifa, dok je odvjetnik udruge Jadranko Črnko rekao da se ZAMP služi ”krivičnim djelom ucjene”. Promo kaže da im ZAMP zabranjuje održavanje koncerata ili prijeti zabranom u slučaju neplaćanja te slične prijetnje iznose i samim dvoranama u kojima se koncerti održavaju, iako prema zakonu na to nemaju pravo jer koncerte dogovaraju izvođač i organizator, a ZAMP tu služi kao servis za evidenciju, kažu iz Proma. Darko Putak je ovakvo ponašanje nazvao ”reketarenjem”.

Udruga smatra da HDS-ZAMP iskorištava krajnje loš zakon te da guši organiziranje stranih izvođača u Hrvatskoj previsokim tarifama. Tako je navedeno kako u Hrvatskoj od cijene ulaznice na koncert 10% ide ZAMP-u, što je navodno najviši postotak u svijetu. U SAD-u je ta brojka 0,3 posto, Britaniji 3%, Njemačkoj 3,9%, Francuskoj 5%, u Švedskoj 5,5%, a kao jedina zemlja s jednako visokim postotkom kao u Hrvatskoj navedena je ...ehm... samo Srbija. Izgleda da je počeo glazbeni rat brojki i novaca.

Oznake: ZAMP, parafiskalni namet

Iako se kabelski koncesionari u RH uopće ne bave ni proizvodnjom niti plasmanom glazbenih sadržaja jer za takvu djelatnost prema postojećim propisima uopće nisu ovlašteni već isključivo obavljaju posao prenošenja radio i TV signala od proizvođača koji plaća naknadu ZAMP-u do potrošača koji također za isti sadržaj plaća ZAMP-u, ogromne naknade ZAMP-u onemogućuju im bilo kakav daljnji rad. Riječ je o milijunskim svotama.

U Hrvatskoj djeluje dvadesetak kabelskih operatera od kojih je njih osam, prema dostupnim podacima, dobilo blizu sto tužbi koje se kreću od 2000 kuna do 2,5 milijuna kuna. “ZAMP negira našu djelatnost za koju imamo dozvolu od nadležnih tijela, a to je kabelska distribucija. Oni tvrde da se mi tobože ubrajamo u posve drugu kategoriju tvrtki, koje manipuliraju radio i TV signalom i produciraju vlastiti program, odnosno onih koje obavljaju takozvanu retransmisiju jer se na nju mora plaćati autorska naknada”, navode u udruzi kabelskih koncesionara. Oni smatraju da ih ZAMP pokušava izmoriti tužbama jer je jednom od koncesionara u jednom danu na kućnu adresu pristiglo više od 20 prekršajnih prijava.

Uz parnice, vode se i brojni prekršajni postupci, radi prekršaja iz čl. 189. i 192. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kod svih sudova nadležnosti prema sjedištima kabelskih distributera. HDS pokreće novi postupak svaki mjesec, te tako zatrpava sudove novim zahtjevima/optužnim prijedlozima, identičnima po sadržaju, samo što tvrdi da se neovlašteno iskorištavaju autorska djela u različitom razdoblju. Dakle HDS svaki mjesec navodnog neovlaštenog korištenja autorskih prava tretira novim prekršajem, a radilo bi se o jednom produljenom prekršaju, u kojem se okrivljenika može osuditi jednom kaznom, a ne posebnom kaznom za svaki mjesec, kako to traži HDS. Kazne su propisane u iznosu 5.000,00 kn – 50.000,00 kn za pravne osobe i 2.000,00 kn – 10.000,00 kn za odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno 10.000,00 kn – 100.000,00 kn za pravne osobe i 4.000,00 kn – 10.000,00 kn za odgovorne osobe u pravnoj osobi, ako su prekršaji počinjeni radi stjecanja imovinske koristi.

Ravnatelj regulatora telekomunikacijskog tržišta Dražen Lučić u dopisu jednom od kabelskih operatera, riječkom Kabel Kanalu, potvrdio je da njihove usluge ne predstavljaju retransmisiju na koju se poziva ZAMP. Međutim, glasnogovornica stručne službe HDS-a Marina Ferić-Jančić odgovorila je da su to posljedice neusklađenosti nazivlja. “Kabelski operateri dužni su za svoje poslovanje, bilo da se ono naziva kabelskom retransmisijom ili kabelskom distribucijom, imati odobrenja svih onih čije vlasništvo, odnosno prava, koriste i za to platiti naknadu”, kaže Ferić Jančić dodajući da je to stav i Zavoda za intelektualno vlasništvo i Pravnog fakulteta.’

S obzirom na trenutačnu situaciju, Hrvatska bi mogla biti jedna od prvih država u Europi koja je namjerno ugušila vlastiti sustav kabelske distribucije radio i TV-signala a stotine ljudi koji se danas bave tom aktivnošću istjerala na ulicu.

Oznake: ZAMP, parafiskalni namet

Prekršajni sud u Splitu novčano je kaznio Udrugu “Marjan” i njihovog predsjednika Nikšu Domuzina, prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima (ZASP), jer su u Strossmayerovu parku (Đardinu) organizirali koncert nekolicine lokalnih punk rock sastava – bez odobrenja za javno korištenje glazbe, izdano od Hrvatskog društva skladatelja (HDS-ZAMP). Udruga ‘Marjan’ i njen predsjednik, Nikša Domuzin, kažnjeni su s ukupno 5,5 tisuća kuna. Najavili su očitovanje javnosti nakon završenog sudskog postupka, a za sada najavljuju žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Riječ je o koncertu održanom 1. svibnja 2007. godine na kojem su nastupili bandovi “Fon Biškić“, “Metapren“, “Radio Kabul“, “Justin Johnston“ te “Ekskurzija poljoprivredne škole“, od kojih niti jedan u tom vremenu nije imao komercijalno objavljeni glazbeni materijal, niti su bili članovi HDS-ZAMP-a, odnosno svi su spadali pod kategoriju “demo“, ili “garažnih“ glazbenih sastava. Odjel za kulturu tadašnje gradske administracije potpomogao je Udrugu “Marjan” pokrivanjem troškova razglasa i osiguranja, dok je koncert bio besplatan za publiku. Kako je riječ o “rubnom slučaju“ pozivanja na nepostojeća autorska prava, mediji su se u više navrata osvrtali na ovaj slučaj, koji je, dakle, finaliziran sadašnjom presudom splitskog Prekršajnog suda. Premda su svi navedeni izvođači svirali samo svoje glazbene materijale, dakle ne glazbene “obrade“ otprije objavljenih i autorski zaštićenih djela, splitski je ogranak HDS-ZAMP-a promptno tužio, odnosno pokrenuo prekršajni postupak, protiv Udruge “Marjan”. HDS-ZAMP se u prijavi pozvao, a Prekršajni sud u presudi potvrdio, kako je Udruga “Marjan” prekšila zakonsku odredbu, ne uvažavajući činjenicu kako neafirmirani glazbeni sastavi nisu članovi HDS-ZAMP-a, te kako nije razumljivo čija su autorska prava ovom prilikom povrijeđena.


A ako imate zaista lošu sreću, nakon višemjesečnog planiranja i znatnih financijskih izdvajanja, svadba vam može biti upropaštena u ime zaštite autorskih prava.

Na vjenčanje Mirka i Sanje Mesec upali su nezvani gosti, koji su im upropastili vjenčanje. Nekoliko minuta poslije ponoći na svadbeni pir u dvorani u Drenovcima kraj Vinkovaca upali su inspektori Ministarstva financija i Porezne uprave iz Vinkovaca, a s njima su u pratnji bili i policajci. Inspektori su banuli dok je gotovo šest stotina uzvanika darivalo svoje poklone mladencima.

Inspektori su svadbeni pir prekinuli i više od sat vremena, no prema riječima roditelja mladoženje, nisu kontrolirali uredne dozvole vlasnika objekta s kojima su Meseci imali uredan ugovor. Umjesto toga usredotočili su se na glazbenike, od kojih su tražili potvrdu da plaćaju naknadu ZAMP-u, a od snimatelja obrtnice. Inspektori su čak od susjeda, prijatelja i rodbine obitelji Mesec, koji su pomagali u podjeli hrane i pića gostima, tražili da im pokažu ugovore o djelu.

Oznake: ZAMP, parafiskalni namet