< siječanj, 2022 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Litterula

lat. litterula, ae, f. 1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.

srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima


Objavljeni listići

Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (4)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (1)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (18)
Studeni 2021 (26)
Listopad 2021 (17)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (6)
Lipanj 2021 (16)
Svibanj 2021 (24)
Travanj 2021 (22)
Ožujak 2021 (18)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (8)
Prosinac 2020 (13)
Studeni 2020 (3)


Ako vas zanima vrtlarstvo i fotografija posjetite blogove:

Stara vrtlarica
Moje fotografije







Copyright © Litterula.

Litterula
08.01.2022., subota
Stare sorte

Kad je tata kupio mali vinograd na zagorskim brijegima, donji dio vinograda je iskrčio pa je mama nakon dugog niza godina bez vrta, ponovo dobila svoj komadić zemlje za uzgoj povrća. Ali to joj nije bilo dovoljno pa je i na tatinom dijelu grunta, gdje god je bilo malo mjesta, zabadala kolje i sijala stare sorte visokoga graha. Čuvala je ta velika bijela, smećkasta i ljubičasta šarena zrna graha ko oko u glavi i svake godine ostavljala jedan škrnicl toga zrnja za sjeme. Godinama je uzgajala taj visoki grah u želji da sačuva bar neke od tih starih krupnozrnatih sorti graha - trešnjevac i slične sitnozrnate sorte fine su za cušpajz, ali za grah salatu zrna moraju biti krupna. I ma koliko mali urod graha bio, svake je godine bar nekoliko šaka toga šarenoga i bijeloga graha čuvala za Badnjak. Jer kakav ti je to Badnjak i Božić bez grah salate. U maminom rodnom kraju nije se kuhao bakalar ni pekle lignje, kuhal se grah, žganci, štruklji i slična jela.
I ja sam godinama nastojala uzgojiti bar jedan red toga graha u mom malom vrtu, no sad ga više ne sijem jer sam posadila voćke i povrtnjak smanjila na nekoliko rondela u dvorištu, tek toliko da mogu posijat malo mrkve, blitve i peršina. No mnogi vrijedni vrtlari i vrtlarice u našim krajevima još uvijek uzgajaju taj krupni grah, a znam da neke vrtlarice i udruge već godinama prikupljaju i čuvaju te stare sorte graha, kao i ostalih vrsta povrća, za nove generacije.

foto: Stara vrtlarica

A prof. dr. sc. Zdravko Matotan u Gospodarskom listu kaže da su "čuvane stare sorte povrća sorte porijeklom iz domaćih biljnih genetskih izvora koje nisu nastale kao rezultat sustavnog oplemenjivanja, a održavaju se i umnažaju isključivo na području Hrvatske i uvrštene su u Sortnu listu Republike Hrvatske. Čuvanim je sortama dozvoljena proizvodnja na ograničenim površinama i trženje njihovog sjemena u težinski ograničenim pakiranjima, također samo na području Hrvatske. Dio čuvanih sorti povrća nalazi se u Popisu izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja i za njihov uzgoj su mjerama ruralnog razvoja predviđene posebne potpore u vidu izravnih plaćanja. Zbog dobre prilagođenosti lokalnim agroekološkim uvjetima i prirodne visoke tolerantnosti na najznačajnije biljne bolesti i štetnike, neke od čuvanih sorti povrća vrlo su povoljne i za ekolološki način uzgoja."
Do sad je na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte upisano 17 sorti povrća, a za njih 7 postupak upisa je u tijeku. Kao čuvane sorte na Sortnu listu Hrvatske upisane su tri sorte češnjaka; Cerički ozimi, Istarski crveni i Slavonski ozimi, grah Slavonski zeleni, dvije sorte kupusa; Varaždinski i Ogulinski, lubenica Vukovarska, luk Slavonski ljubičasti, četiri sorte paprike; Virovitičanka, Feferoni crveni ljuti, Feferoni zeleni blagi i Feferoni žuti ljuti, peršin Domaći lišćar, dvije sorte rajčica; Brački jabučar i Šibenski šljivar, hren Ludbreški te pastrnjak Podravkin bijeli. Postupak upisa na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte pokrenut je za lukove; Istarski žuti, Istarski crveni, Turopoljski i Dubravski crveni, za češnjak Podravski ozimi i salatu Zagrebačka kristal ljetna.
A taj slavonski zeleni, stara domaća sorta niskog graha zrnaša raširena je u uzgoju na području Slavonije i drugih dijelova kontinentalne Hrvatske. Stabljika je srednje bujnosti i dobre razgranatosti. Visine je 50 – 60 cm. Mahune imaju najčešće 5 – 7 razvijenih zrna. Osnovna boja sjemena je zelenkasto žuta. Hilum je smeđi s plavkastim obrubom. Masa 1000 sjemenki je oko 325 g.

foto:internet

A Stara vrtlarica se nada da će se te čuvane stare sorte povrća u Hrvatskoj doista i očuvati. I da će mlade generacije vrtlarica i vrtlara koje tek dolaze – kad im dojadi buljenje u ekrane, tipkanje po tipkovnicama, prtljanje po tačskrinovima, snimanje selfija i objavljivanje istih na mrežama – vrijedno raditi na svojim dvorištima u svojim vrtovima, voćnjacima i cvjetnjacima, i u gradu i na selu, i uzgajati sve te stare sorte koje će dobiti u nasljeđe od svojih mama, tata, baka i djedova. I čuvati ih za sljedeće generacije!

- 08:28 - Komentari (19) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>