INTERVJU: Miro Peraica

subota , 31.10.2009.




Lijepo je čuti i znati kako domaća pamet može uspjeti u poslu koji voliš (knjižarstvo) i van granica Hrvatske, tim više što se priča veže uz jedan od najljepših gradova na svijetu - Prag. Još ljepše je vidjeti i to da knjižar Miro Peraica uspješno radi i na projektu izdavanja hrvatskih autora u prijevodu na češki jezik, izuzetno značajnom izdavačkom pothvatu kojeg hrvatski mediji po običaju i nisu baš zapazili...

O svemu tome čitajte u razgovoru kojega je s Miroim Peraicom vodio Nenad Bartolčić za portal Moderna Vremena Info




komentiraj (1) * ispiši * #

Josip Pandurić upozorava na nepravilnosti kod nominiranja i glasovanja za nagradu 'Kiklop'



Urednik u izdavačkoj kući 'Disput' Josip Pandurić jučer je uputio Upravnom odboru nagrade 'Kiklop' zahtjev da se knjiga Erica Hobsbawma “Zanimljiva vremena” skine s popisa naslova za koje se može glasovati u kategoriji najbolje knjige inozemnog autora/ice godine.

U tekstu dostupnom na ovome linku gospodin Pandurić upozorava na nepravilnosti i netransparentnosti kod nominacija i glasovanja za nagradu 'Kiklop'.

Kako se čini, prošlogodišnja blamaža (tzv. afera Nives Celzijus) se nastavlja...




komentiraj (14) * ispiši * #

PROMOCIJA romana 'Garbin, zao vjetar' Anele Borčić




Izdavačka kuća VBZ poziva nas
na promociju

romana Anele Borčić
'Garbin, zao vjetar'

04.11.2009. u 19 sati
knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg)

Sudjeluju
Anela Borčić
Strahimir Primorac
Ervin Jahić

Ulomke iz knjige kazuju Marija Kohn i Ivica Vidović



Moju kritiku romana uskoro ćete moći poslušati u emisiji 'Bibliovozor' 3.programa Hrvatskog radija.

komentiraj (1) * ispiši * #

Književna večer 'Katapulta' : Roman Simić Bodrožić

petak , 30.10.2009.





KATAPULT nas poziva
na treću ovogodišnju
Katapultovu Razgovaraonicu

u subotu, 31.10.09. u Molekuli (Delta 5,Rijeka)
s početkom u 20 sati.

Gostuje pisac i urednik, Roman Simić Bodrožić.

Voditeljica je Tea Tulić.





komentiraj (2) * ispiši * #

"Od bundeve do Bauhausa"




Noć uoči Noći vještica na Književnom petku, znakovitog imena "Od bundeve do Bauhausa" - razgovarat će i o jednom i o drugom, a i nečemu trećem (vezanom uz popularni "Halloween") Tomislav Pletenac, docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš te književnik i prevoditelj Boris Perić, ujedno i voditelj tribine.

Spomenuti će se razgovori održati u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Zagreb, Galerija Kupola, III. kat.


komentiraj (1) * ispiši * #

Razdjevičena bezbložnica





Dvadeset književnika i književnica iz jugoistočne Europe i Velike Britanije, sudionici projekta književne razmjene Word Express, uputilo se vlakom prema Istanbulu, gdje će ostati nekoliko dana, dužiti se s kolegama i održavati književne večeri. Među njima je i Mima Simić koja će na svom specijalno u tu svrhu otvorenom blogu, na istinsko uživanje čitateljima ponuditi svoje 'umjetničke, geopolitičke, a akobogda i seksualne neuspjehe i kataklizme' s putovanja.

Mimin blog, koji je ona već marljivo počela ispunjavati tekstovima i fotkama, pratite na adresi bigblog.tportal.hr/wordexpress





komentiraj (3) * ispiši * #

Besplatno pročitajte prvih nekoliko stranica novog romana Dana Browna





11.11.2009. u izdanju VBZ-a izlazi novi roman Dana Browna, svojevrsni nastavak njegova 'Da Vincijevog koda'.

Na ovome linku u prilici ste naručiti knjigu uz popust, a VBZ jamči da će sve narudžbe zaprimljene do 6. 11. 2009. biti isporučene na dan hrvatske premijere knjige 11. 11. 2009.

Isti link omogućava vam i besplatno čitanje prvih nekoliko stranica romana ovome linku




komentiraj (5) * ispiši * #

NOVO: Stjepo Martinović - 'Okovani snima' (Hena com, 2009.)

četvrtak , 29.10.2009.

Stjepo Martinović
'Okovani snima'
roman
izd. HENA COM
Urednica: Nermina Husković
Urednica knjige: Julijana Matanović
Pogovor: Mirko Kovač
meki uvez s klapnom
Strana: 280

Riječ izdavača


Rijetko koji žanr traje u našoj književnosti tako strpljivo kao roman o (ili u) povijesti. Stoljeće i pol plijeni on pažnju publike, njime su prošetale velike povijesne osobe, ali i slabići o čijim su sudbinama odlučivali ratovi u kojima samo poraženih bješe. U tom smo nizu rijetko - do pojave (prvog) romana Stjepa Martinovića - nailazili na djelo uglobljeno u zbivanja i vremčna omeđena značajnim datumima, a koje bi lutanjima i doživljajima glavnog junaka odražavalo ono što se oduvijek naziva životom.
Nakon što čitatelja uvede u dan velike tréšnje u Dubrovniku, 6. travnja 1667. godine, pisac mu podastire intrigantnu priču što se plete oko putnika-namjernika koji se igrom sudbine zatekao u tom kaosu: grčko-pravoslavnog redovnika Jorgisa Nikoloudisa, čovjeka oslobođenog i sapetog potragom za ključem tajne što daje smisao njegovom postojanju. Monah prepoznaje misteriozne znakove, doživljava i ono što ne može objasniti, sluša osebujne priče, vodi rasprave, nadasve lucidno tumači snove ljudima koje susreće... a pripovijest o njemu i njegova priča u povijesti razvija se u tri sloja: javnom, osobnom i prosanjanom - kojim se sve i pojašnjava.
'Okovani snima' djelo je besprijekorne dramaturgije, zapleta, likova i slika; ako smo ponekad i prisiljeni zaboraviti užiće u čitanju, Martinovićev roman o zbivanjima u jednom tjednu dalekoga 17. stoljeća snažan je poticaj za povratak istinskim književnim vrijednostima.
Julijana Matanović

Stjepo Martinović odmah se nametnuo kao pisac čija se temeljna poetika našla između dvije značajne paradigme hrvatske književnosti, dodirujući istodobno obje; jedna je u znaku snažne poetike Ivana Aralice, njegovih velikih povijesnih romana kao što su Duše robova ili Psi u trgovištu, pisca već danas visoko rangiranog na ljestvici suvremene književnosti, čija se stroga forma zadržava negdje na rubu onoga što se naziva modernitetom; druga je pak ona koju utjelovljuje Nedjeljko Fabrio, posve moderna, oslobođena stega, sa snažnom tematikom iz obiteljskog i mediteranskog ozračja. Zapravo, nema poželjnijeg mjesta za pisca od toga da stoji između ta dva značajna toka hrvatske književnosti, a pogotovu je privilegij ako se dodiruje s jednim i drugim.
Mirko Kovač

STJEPO MARTINOVIĆ
Prije svega novinar, pomalo skladatelj i dizajner glazbala, Stjepo Martinović rođen je 10. travnja 1945. u Dubi, selu u Konavoskim brdima; u drugoj godini života seli s roditeljima u Cavtat, gdje pohađa osnovnu školu, te upija znanja o moru i njime oblikovanim ljudima, spoznajući Mediteran i umijeće razumijevanja legende. Nakon gimnazije u Dubrovniku završava 1970. studij filologije u Beogradu, a u Zagrebu se 1973. zapošljava u marketingu, 1974. upisuje studij novinarstva, te u kolovozu 1975. počinje raditi u Vjesnikovoj kući kao reporter, urednik, gl. urednik... prvo u revijama, a potom do kraja 1994., kao urednik i komentator u dnevniku Vjesnik. Od 1995. bavi se političkim marketingom, radi kao sindikalni savjetnik, načelnik odjela i savjetnik ministra, urednik publikacija i promotivnih materijala... da bi 2007. počeo pisati beletristiku. Zbirka pripovjedaka 'Oči svete Lucije' (lipanj 2009.) prvo mu je objavljeno djelo, za kojim - pola godine kasnije - slijedi roman 'Okovani snima'.





komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Branko Hribar




Branko Hribar (Požega, 1930.), ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno djelo vinkovačkih Dana Josipa i Ivana Kozarca.

Razgovor sa samozatajnim umjetnikom čitajte ovdje





komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Darija Perković - 'Što vidiš?' (Naklada Ljevak, 2009.)

Darija Perković
'ŠTO VIDIŠ'
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2009
Broj stranica: 131
Format: 12,7 x 19 cm
Uvez: meki
Cijena: 99,00 Kn

Riječ izdavača


Kroz formu kraćeg romana ili duže pripovijesti Darija Perković isprepleće zanimljivu priču na sebi svojstven način, budući da je riječ o trećem naslovu iste autorice.
Tu se ponajprije misli na spretno građenu fabulu na nekoliko razina, bilo da je riječ o glavnoj koja prati trenutak „buđenja“ protagonistice Eve simbolična imena, bilo o retrospektivnoj kojom uvodi nove likove sa svojim sporednim pričama.
Upravo tom naracijom i originalnim zapletima prožetim emocijama i snagom ljubavi, ženskim smislom za detalj i za lijepo, izraženom ljudskošću i vjerom u čovjeka koji mora smoći snage za novi početak, autorica drži u napetosti čitatelje koji u dahu čitaju njezinu prozu.

U djelu „Što vidiš“ provlači se motiv zrcala kao jedinoga istinskog, ali nijemog svjedoka Evina života. Na početku romana ono je osobno zrcalo koje se javlja kao znak nečiste savjesti, a ubrzo se pojavljuje i u obliku odraza, kao retrovizor koji je u sjećanju na roditelje i koji otvara ključno pitanje: Što vidiš?




komentiraj (0) * ispiši * #

'Odavde do Tralala' – promocija knjige i projekcija filma



29. listopada u 20 sati
Gradska knjižnica Umag

gostuje Boris Veličan i predstavlja svoju knjigu i film 'Odavde do Tralala'

Mladi i otkačeni avanturist i putopisac Boris Veličan u svom je životu propješačio, probiciklirao i odvozio tisuće kilometara. Njegova nova knjiga 'Odavde do Tralala' kreće put Istoka i davne rute kojom je krenuo i slavni Marko Polo – Putem svile.

Boris i njegov urednik Kruno Lokotar progovorit će tek nekoliko riječi o knjizi, nakon čega će uslijediti projekcija filma 'Odavde do Tralala', snimljenog na drevnoj trgovačkoj ruti koja je povezivala Istok i Zapad, a koja danas prolazi kroz najopasnija i najnemirnija područja našeg planeta.

ISTI PROGRAM i sljedeći dan 30.listopada u 19 sati
u riječkoj knjižari Ribook




komentiraj (0) * ispiši * #

Tribina o književnim časopisima

srijeda , 28.10.2009.





KULTURNI ČETVRTAK
u Knjižnici Sesvete
Trg Domjanića 6
29.10.2009. u 18,30 sati

TRIBINA: Mogu li književni časopisi promijeniti svijet? Ne. A što mogu?

O tome razgovaraju urednici časopisa Libra Libera, Most/The Bridge, Poezija, Quorum...






komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Eli Shafak - 'Kopile Istanbula' (Hena com, 2009.)



Elif Shafak
'Kopile Istanbula'
roman
izd. Hena com
meki uvez, 352 str.
cijena: 125,00 kn

Riječ izdavača



U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog podrijetla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu. Da bi pronašla kariku koja nedostaje odlučuje tajno otputovati u Istanbul... 'Kopile Istanbula' dojmljiv je, duhovit i dramatičan roman o dva naroda, turskom i armenskom, i dvije obitelji koje su povezane mračnom stranom iz prošlosti više nego što i jedna od njih može naslutiti. To je roman o sjećanju i zaboravu, o prošlosti i sadašnjosti u kojem se isprepliće tradicija i suvremenost. Elif Shafak istkala je nezaboravnu priču o gradu Istanbulu i njegovim stanovnicima, o njegovim bojama, mirisima i okusima ali i o tajni koju krije. Hrabra, ambiciozna knjiga... Shafakova je upotrijebila poznatu formu obiteljske sage u dijaspori kao azbestnu rukavicu kojom će uhvatiti zagrobni život armenske katastrofe. Njezin roman predstavlja neophodnu ekipu živopisnih ženskih likova, potanko opisanih obroka, komadiće narodnih priča... Shafakova brižno oslikava različite nijanse turske obrambenosti, ali uzima u obzir I odgovornost koju snosimo za zločine svojih otaca, posebice kad rana nadživi počinitelje.

******

Elif Shafak, turska je spisateljica rođena 1971. u Strasbourgu, u Francuskoj. Nagrađivana je i jedna od najčitanijih turskih autorica. Njene su knjige prevedene na više od dvadeset jezika i nagrađene brojnim nagradama. Napisala je devet knjiga od čega sedam romana. Piše na turskom i na engleskom. Predaje na Ýstanbul Bilgi University i Istanbul Bahcesehir University te na University of Michigen i University of Arizona. Piše i za mnogobrojne dnevne i mjesečne novine širom svijeta uključujući: The Guardian, Le Monde, Berliner Zeitung, Dutch Handelsbladt, The New York Times, Wall Street Journal, The Washington Post i Time Magazine.




komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje knjige 'Dnevnici, snevnici, rječnici' Irene Lukšić



U četvrtak, 29. studenog 2009. u 19 sati
u karlovačkoj Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića, Lj. Šestića 1,
održat će se

predstavljanje knjige
'Dnevnici, snevnici, rječnici'
autorice Irene Lukšić.

Uz autoricu sudjeluje i dramska umjetnica Ljubica Jović.

Prema izjavi autorice Irene Lukšić za Večernji list, u slučaju njezine knjige “Dnevnici, snevnici, rječnici” (izd. Meandar, ur. Branko Čegec) radi se o zbirci “poetskih zapisa, nacrta, dnevničkih črčkarija ili glosa”.

Nastajali su, kaže, kao digresije uz neke “velike” teme. Čitaju se kao "napetica" o stvarima koje se svih tiču, poput mršavljenja, svima dragog djetinjstva ili recepata za kolače, ali potiču i na razmišljanje o stereotipnim poukama iz Grimmovih basni. Pametna knjiga o “malim” stvarima.



Ulomke iz knjige besplatno pročitajte na blogu Irene Lukšić



komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Ismail Kadare




Razgovor s Ismailom Kadareom, autorom više od šezdeset knjiga, romana, pjesničkih zbirki, eseja, kazališnih komada (a koji u Hrvatskoj nikako da doživi tretman proporcionalan svome ugledu - 'Tri elegije za Kosovo' jedino je Kadareovo djelo prevedeno na hrvatski jezik, i to još 2000.godine) čitajte ovdje







komentiraj (8) * ispiši * #

Promocija knjige ''Bilježnica namjernog sjećanja III'' Čede Price Plitvičkog




Promocija knjige ''Bilježnica namjernog sjećanja III'' Čede Price Plitvičkog, objavljene u izdanju Profila, održat će se u srijedu, 28. listopada 2009. u 19 sati u Gliptoteci – HAZU u Zagrebu (Medvedgradska ulica 2).

Sudjeluju Tea Benčić Rimay, Velimir Visković i Zdravko Zima.
Ulomke iz knjige čita dramski glumac Tonko Loza.

O knjizi ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

Nagradni natječaj: Otputujte u Stockholm tragovima Larrsonovih junaka

utorak , 27.10.2009.





Tportal i izdavačka kuća Fraktura organiziraju nagradni natječaj koji pobjedniku donosi dvodnevni izlet za dvije osobe u Stockholm i turistički obilazak lokacija spomenutih u romanu Stiega Larssona 'Muškarci koji mrze žene', prvom dijelu trilogije 'Millennium'.
Zadatak je osmisliti domišljatu i originalnu preporuku za čitanje Larrsonove trilogije čiji je drugi dio 'Djevojka koja se igrala vatrom' nedavno izašao u hrvatskom prijevodu.

Opširnije ovdje




komentiraj (0) * ispiši * #

Pet finalista VBZ-ove nagrade za neobjavljeni roman




Žiri ovogodišnje nagrade VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman uvrstio je u uži izbor pet finalista, izabranih između 106 rukopisa pristiglih na natječaj.

Odabrani su 'Ruski dnevnik', pod šifrom autora 2964, 'Na kraju svega', pod šifrom Hadum, 'Kremšnita', pod šifrom Split-Banana, 'Behar u Karolinentalu', pod šifroma Pripovjedač 2009 i 'Bastardi Braten Rerigemente', pod šifrom Ataka na Itaku.

U žiriju su Miljenko Jergović, Julijana Matanović, Zoran Ferić, Strahimir Primorac i Vladimir Arsenijević.

Proglašenje pobjednika održat će se 11. studenoga u okviru sajma knjiga Interliber, a dodjela nagrade 12. studenoga, u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.

Osim objavljivanja nagrađenog romana u nakladi VBZ-a, pobjedniku pripada novčana nagrada, u iznosu sto tisuća kuna brutto.





komentiraj (0) * ispiši * #

Pisci iz BiH u Zagrebu




U četvrtak, 29.10.2009. u 20 sati,
u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb,
u sklopu HDP-ova programa Razmjena pisaca ,
nastupit će članovi Društva pisaca BiH :
Ivan Kordić, Atif Kujundžić, Marina Trumić i Vojislav Vujanović.

Moderator Sead Begović.







komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Joseph Winkler - ''Roppongi. Rekvijem za oca'' (Leykam International, 2009.)

Joseph Winkler
'Roppongi. Rekvijem za oca'
izd. Leykam International
Format: 11 x 17 cm
Opseg: 120 str.
Uvez: meki
Cijena: 79.00 Kn

Riječ izdavača



Roman je ovjenčan nagradom 'Georg Buechner' 2008.g.

Dođi, oče, i pogledaj: / Sve je više golog drveća. / Samo izađi i uzmi dasku. / Došlo je vrijeme za polazak, kaže japanska Balada o Narayami. Kad sam prije nekoliko godina s obitelji boravio u Tokiju gdje smo stanovali u dijelu grada zvanom Roppongi, u dobi od 99 godina umro je moj otac koji mi je godinu dana prije svoje smrti, nakon što je saznao da sam u svojoj posljednjoj knjizi dobrano naružio jednog seljaka iz našeg rodnog sela, u kratkom telefonskom monologu priopćio, da, kad za to dođe čas, ne trebam dolaziti na njegov pogreb. U austrijskom sam veleposlanstvu u Tokiju, gdje su me obavijestili o njegovoj smrti, stajao ispred velikog staklenog zida i gledao u vrtno jezerce s velikim narančastim wakin-ribama kad se u tom trenutku na rub jezerca široko raširenih krila spustila bijela čaplja. Umrli mi se otac dakle, mislio sam u tom trenutku tuge i sreće, još jednom ukazao u obliku bijele čaplje, prije no što ga s njegovim dugim, tankim crvenim nogama zatrpaju pod zemlju, s njegovim zemljom umrljanim šiljatim, dugim kljunom u potrazi za crvima njegovog budućeg groba u Roppongiju. Očeva smrt došla je kao naručena, njegova se kletva ispunila, nismo otputovali na njegov pogreb u Austriju, ostali smo u Roppongiju.




komentiraj (1) * ispiši * #

Novi broj 'Književne smotre' posvećen 80.-tim godinama 20.stoljeća




Novi broj «Književne smotre», prvog hrvatskog časopisa za svjetsku književnost, u cijelosti je posvećen 80-im godinama prošloga stoljeća. Urednica temata je Irena Lukšić.

Pokušavajući odgovoriti na pitanje što je bitno obilježilo vrijeme između sedamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, kakve su se sudbine nametale književnim djelima, koji autori su bili najglasniji, što je svijetu donijela nevjerojatna informatička revolucija, kako je globalna politika utjecala na male nacionalne zajednice, je li se promijenio odnos pojedinca prema klasičnome nasljeđu, kako su komunicirali jezici različitih, vrlo udaljenih kultura i mnoga druga, u okvir Osamdesetih sabrani su u tekstovi koji tematski dodiruju «stanje svijeta» 80-ih godina XX. stoljeća. Materijal je složen prema problemskim cjelinama: u uvodnome dijelu, naslovljenome Čovjek, društvo, civilizacija, uvršteni su prilozi koji nastoje uhvatiti duh vremena, neke sinteze i možebitne zakonitosti, na što se dalje nadovezuju tekstovi pod naslovom Krugovi koji se šire, zamišljeni kao svojevrsna specifikacija netom izloženog «općega dojma». Nakon toga slijede inventure «stanja 80-h» u kazalištu i pjesničkoj produkciji, zatim razmišljanja o budućnosti čovječanstva te serija osobnih svjedočenja.

Časopis sadrži tekstove autora : Stipe Grgas, Jelena Šesnić, Kristina Peternai Andrić, Slavija Kabić, Eldi Grubišić Pulišelić, Iva Polak, Zlatan Mrakužić, Mirna Radin-Sabadoš, Janica Tomić, Nikica Talan, Marija Paprašarovski, Biljana Oklopčić, Rikard Puh, Irena Lukšić, Darko Suvin, Jurij Družnikov, David Šrajer-Petrov, Zinaida Lindén, István Ladányi, Jasmina Vojvodić, Ivana Krpan






komentiraj (0) * ispiši * #

Novi broj časopisa 'Poezija'

ponedjeljak , 26.10.2009.



Izašao je novi broj časopisa 'Poezija' br.3/2009.
Vidi sadržaj.

Nakladnici:
Hrvatsko društvo pisaca, VBZ

Glavni i odgovorni urednik Ervin Jahić
Izvršni urednik Ivan Herceg
Uređuju: Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Ivan Herceg, Ervin Jahić, Tonko Maroević, Damir Šodan

Sadržaj dostupan ovdje





komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU s dobitnikom nagrade "Drago Gervais" Robertom Bebekom




Robert Bebek, pjesnik i književni kritičar, dobitnik je nagrade »Drago Gervais« za najbolje neobjavljeno književno djelo – pjesničku zbirku »Vulkano«. Rođen je 1968. u Rijeci, a poeziju, književnu kritiku i esejistiku objavljuje u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavio je knjige »Lampa u zoru«, »Oblici praznine«, »U isti beskraj« (u koautorstvu s Jasnom Šikanjom), »Leptiri i tomu slično«, »A trebalo je samo zvati se Tom Waits« i »Sigurna mjesta«. Kao lektor hrvatskoga jezika radio je najprije u Litvi, a sada je lektor na Filološkom fakultetu Sveučilišta »Ivan Franko« u ukrajinskom Lavovu. Nagrađena zbirka »Vulkano« sastoji se od tri ciklusa – Nevidljivi ljudi, Božje životinje i Svjetioničar, a motivski se kreće u rasponu od svakodnevlja i elemenata putovanja, do flore i faune te obiteljskih odnosa.

Intervju s laureatom pročitajte ovdje





komentiraj (10) * ispiši * #

Predstavljanje knjige Srećka Horvata 'Ljubav za početnike'




Naklada Ljevak
poziva nas na
predstavljanje knjige

'Ljubav za početnike'
Srećka Horvata

Sudjeluju
autor Srećko Horvat, filozof Žarko Paić, urednik Kristijan Vujičić

ponedjeljak, 26.10.2009. u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu



komentiraj (14) * ispiši * #

VIDEO-INTERVJU: Daša Drndić

nedjelja , 25.10.2009.



Zašto se hrvatski pisci, većina njih, ne bave temama ratnih zločina iz ovdašnje bliske prošlosti, zašto se Hrvatska boji razračunavanja s prošlošću, koliko i dalje jezik služi u političke svrhe, što misli o domu, nostalgiji, o nobelovki Herti Müller, o ulozi žena u Trećem Reichu, te o svojoj nedavno u izdanju Frakture objavljenoj novoj knjizi "April u Berlinu" govori Daša Drndić u video-intervjuu na ovome linku




komentiraj (4) * ispiši * #

Nove knjige u izdanju VBZ BGD


Beogradska ispostava zagrebačke izdavačke kuće VBZ objavila je tri nove knjige :



Predrag Crnković
'UVOD U SRPSKU KNJIŽEVNOST SA JUŽNOSLOVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA'

U romanu Predraga Crnkovića udžbeničkog naslova likovi pokušavaju pomoću književnosti postići određeni cilj - novac, slavu, ljubav, samoostvarenje. Svima taj cilj izmiče. Odnos mentora i učenika, preklapanje teksta u tekstu sa životima likova koji hoće više nego što mogu, kao i problematiziranje pozicije pripovjedača jesu najdostupniji nivoi čitanja ove knjige posvećene književnosti. Razasute intertekstualne reference što će bez sumnje zainteresirati čitatelja iz Srbije - roman se može tumačiti (i) kao revalorizacija poslijeratne srpske proze i književne povijesti - ostaju kao mogući, ali nikako ne i nužan (pogotovo ne jedini) ključ za čitanje ovog romana, kojeg možemo nazvati i prvim srpskim literarnim trilerom.

*******

Tomislav Marković
'VREME SMRTI I RAZONODE'

'Vreme smrti i razonode' naslov je crossover zbornika Tomislava Markovića izveden kao krvava rugalica po nekad popularnoj nedeljnoj emisiji 'Vreme sporta i razonode' na Radio Beogradu. U svom čudovišnom opsegu ratnih užasa, masovnih likvidacija, suludih fašističkih pomračenja uma, efikasnog genocida ili već svega onoga bolesnog što se godinama cijedilo s nacionalističkog srpskog noža, takav je naslov prešao Rubikon onog časa kad je goloruki Marković, naoružan samo iskričavim duhom, podržan urnebesnom satirom u formacijama proza-haiku-poezija, krenuo u boj protiv mitomanije, zločina, mentalne poremećenosti i velikosrpske fiksacije nepreglednim teritorijama do Tokija preko Milvokija.


********

Dule Nedeljković
'AFRIKA'

Roman AFRIKA je tužno-smiješna priča (smještena u ratom zahvaćenu regiju zapadnog dijela kontinenta u kojem sveprisutna tragedija ne isključuje vječnu ljudsku potrebu za humorom i veseljem) koju odlikuje furiozni tempo svojstven Nedeljkovićevom prvom romanu PONEDELJAK. Kroz doživljaje grupe srpskih pilota, stjuarda i aviotehničara na “privremenom” radu u Africi, ova, dijelom putopisna, dijelom avanturistička urnebesna storija srovodi čitatelja kroz neke od najluđih epizoda ikad napisanih u srpskoj književnosti.





komentiraj (1) * ispiši * #

Pohvale 'Novom listu' + malo nostalgije

subota , 24.10.2009.



Nedavno sam "špotao" ''Novi list'' jer su nedjeljni kulturni prilog "Mediteran" srezali s 12 na 8 stranica. Međutim, to i dalje ostaje hrvatski dnevni list koji najviše prostora posvećuje kulturi, a smanjeni obim sadržaja u "Mediteranu" nadoknađuju obiljem tekstova o kulturi u prilogu "Pogled" što izlazi u njihovom subotnjem izdanju.

Pa eto, primjerice, danas smo u prilici čitati sve redom vrlo kvalitetne i ozbiljne ali i opširne tekstove koji uvelike nadmašuju količinu tekstova koje drugi dnevnici tijekom cijelog tjedna posvećuju kulturi:
uvijek izvrsnu, duhovitu i ironijom protkanu kolumnu Đermana Senjanovića Ćiće, intervju s Dušanom Kojićem Kojom, frontmenom "Discipline kitschme",
tekst Alda Paquole o filmskim uprizorenjima Adolfa Hitlera, tekst Dragana Rubeše o predstojećem ciklusu suvremenog češkog filma u riječkom art kinu, tekst Hrvoja Krešića o Jacquesu Derridai, intervju s blogerom Markom Rakarom, tekst Nikole Petkovića o filozofu Alainu Badiouu, a tu su i dva teksta Nenada Rizvanovića kod kojih ću se malo zadržati.

Hvalevrijedna je nakana dugim ulomcima iz tih knjiga (na čak dvije stranice) predstavljati knjiške naslove koji uskoro izlaze, što svake subote u ''Novom listu'' čini Nenad Rizvanović, ali upada u oči činjenica da se prečesto radi o izdanjima Naklade Ljevak, izdavačke kuće u kojoj je upravo Rizvanović urednik. Ovoga puta radi se o ulomcima iz knjige "POPizam" Andyja Warhola i Pata Hacketta koja uskoro izlazi u izdanju, pogađate, Naklade Ljevak.
(Mala digresija : primjećujem da je knjigu preveo Josip Visković, što me silno raduje i vraća u sjećanje njegove fenomenalne tekstove iz "Nomada", u kojemu je uz Ozrena Milata bio daleko najkvalitetniji autor, te bih uistinu jako volio kad bi se njih dvojica ponovo prihvatili pera - zašto ne, upravo u Novom listu? - jer smatram da je njihovo odustajanje od pisanja o temama iz kulture velik gubitak za naše novinarstvo.)

Današnji Novi list donosi i redovitu kolumnu Nenada Rizvanovića ''Riječ tjedna'' u kojoj on ovoga puta piše o Branimiru Đoniju Štuliću. Radi se o izvrsnom tekstu, vrlo informativnom i sadržajnom i sa meni vrlo dragim završetkom koji glasi :
Branimir Džoni Štulić je nakon Miroslava Krleže najutjecajniji hrvatski umjetnik 20.stoljeća..

Međutim, moram ispraviti početnu Rizvanovićevu rečenicu u kojoj tvrdi da su Branimir Đoni Štulić i Azra zadnji put u Hrvatskoj svirali 1987.g. jer ona nije točna.
Imao sam, naime, sreću i zadovoljstvo prisustvovati koncertu Azre u zagrebačkom SKUC-u (dvorana "Pauk", ako se ne varam) u petak 30.03.1990.g. , a sjećam se da se radilo o dvodnevnom nastupu te da je Azra svirala i dan kasnije.

A u sjećanju mi je i plakat na ulazu u dvoranu koji je najavljivao dva koncerta EKV-a u istoj dvorani, tjedan dana kasnije, na kojima, nažalost nisam bio prisutan. Ali sam zato uživao u koncertu EKV-a na opatijskoj ljetnoj pozornici u, čini mi se, srpnju iste godine. Ili je to ipak bila 1989., nisam više siguran. Predgrupa im je bio tada puno manje poznati Damir Urban (s tada još pokojom dlakom na glavi ali i nezaobilaznom maramom) i njegovi Lauferi.

Eh, da se nakratko vratit' u to doba, i na te koncerte... Ali potom i hitro nazad, preskočivši mrak koji je uslijedio...

********

UPDATE :

Svaka čast Rizvanoviću, ali na ovome linku naći ćete puno bolji tekst posvećen Đoniju!!!







komentiraj (38) * ispiši * #

Priznanje Frankfurtskog sajma knjiga Claudiju Magrisu




Talijanski pisac Claudio Magris, zbog promicanja europske različitosti u svojim radovima, dobitnik je godišnje Nagrade za mir Frankfurtskog sajma knjige koju dodjeljuju njemački izdavači.

Sedamdesetogodišnjem autoru nagrada je uručena posljednjeg dana održavanja sajma, najveće svjetske manifestacije posvećene knjizi. "Uljuljkali smo se u iluziju kako živimo u svijetu bez rata jer su europske granice sada otvorene i mirne", izjavio je u svom govoru.

Magris je profesor moderne njemačke književnosti na Sveučilištu u Trstu, kao i kolumnist časopisa Corriere della Serra i ostalih europskih publikacija i časopisa. U svom se radu bavi pitanjima suživota i suradnje različitih kultura posebice u središnjoj Europi.

Ova prestižna nagrada njemačkih izdavača vrijedna 25.000 eura dodjeljuje se od 1950. godine osobi koja svojim književnim, znanstvenim ili umjetničkim radom 'značajno doprinosi promicanju mirotvornih ideja'. Prijašnjih godina osvajali su je Orhan Pamuk, Vaclav Havel, Chinua Achebe, Octavio Paz i Susan Sontag.






komentiraj (0) * ispiši * #

TRIBINA: Treba li književnost biti zabavna, a književnici zabavljači?

petak , 23.10.2009.



Ciklus tribina «Grički dijalog» u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoreu, u ponedjeljak 26. 10. 2009. u 19 sati .

TEMA: Treba li književnost biti zabavna, a književnici zabavljači?

– Ide li prevladavajući književni ukus u smjeru trivijalizacije i estradizacije književnosti? Utječu li na to mediji, nakladnička industrija ili publika? Ima li danas knjiga uopće ozbiljne šanse postati uspješnicom bez marketinga?
– Zašto se tzv. ozbiljna književnost smatra dosadnom, a usto nekomercijalnom (pa je nakladnici sve manje objavljuju)? Kako knjiga stječe pridjev "teška"? Ima li tom procesu mistifikacije i manipulacije?
– Bi li pisci danas morali imati glumačkog i govorničkog dara da uspiju kod široke publike? Je li tajna uspjeha nekih bestselera u šarmu autora/autorice? A što kad su tajanstveni, ali njihovo ime postane zaštitni znak koji prodaje djelo?
– Što uopće znači da je književnost zabavna i prema kojim kriterijima se to procjenjuje? Je li to nužno neki od akademske zajednice prezrenih žanrova?
– Je li zabavna književnost nužno trivijalna? Neki kritičari kažu da je to znak dekadencije i propasti naše civilizacije. Imaju li pravo?
– Da biste imali veliku poeziju, morate imati veliku publiku, svojedobno je ustvrdio veliki W. Whitman. Gubimo li veliku književnost jer zapravo nema velike publike?
– Koliko ima snobizma i pukog oponašanja u "slavljenju" nekih naslova/autora ili pak "pljuvanju" drugih?
– Sanjare li danas pisci da će napisati veliko djelo ili komercijalnu robu?
– Može li se pomiriti/sjediniti ozbiljnost i zabavnost unutar korica?

moderatorice Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić
gosti: Tatjana Jukić, Marinko Koščec, Sanja Pilić i Goran Tribuson




komentiraj (3) * ispiši * #

Tri nove zbirke poezije hrvatskih pjesnika





Tri nove zbirke poezije hrvatskih pjesnika :

- Robert Roklicer - 'Pivo ne ostavlja mrlje od kave'

- Miloš Živanović - 'Lirika pasa'

- Nikola Đuretić - 'Gdje počinju ceste'

Klikom na naslov zbirke možete se informirati o svakoj od knjiga.




komentiraj (3) * ispiši * #

Esej nobelovke Herte Mueller




Esej
'Sekuritatea pod drugim imenom'
ovogodišnje nobelovke
Herte Mueller
dostupan je
na ovome linku





komentiraj (1) * ispiši * #

"Čitajmo pod zvijezdama"



"Čitajmo pod zvijezdama", naziv je ovotjednog Književnog petka, čime se i ova tribina, kao i Mjesec knjige koji je u tijeku, uključuju u obilježavanje Međunarodne godine astronomije.
Književni će se petak tako nakratko izmjestiti "pod zvijezde", gdje će se usporedno na nekoliko lokacija - Bacchus Jazz Bar, plato ispred Importanne Centra, dvorište te "Galerija Kupola" Gradske knjižnice, govoriti poezija.

Svoje će stihove tom prigodom kazivati Petar Belavić, Željko Buklijaš, Petra Domović, Petar Dudar, Stjepan Gulin, Esad Jogić, Nedjeljko Kaveljević, Nikica Krajina, Boris Kvaternik, Kemal Mujčić Artnam, Sandra Obradović, Robert Roklicer, Vlasta Vrandešić-Lebarić, Davorin Žitnik-Žito, Danijel Župančić.

Spomenuto zvjezdano okupljanje počinje u 19 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, a voditelj je Boris Perić.




komentiraj (0) * ispiši * #

Katapultov jednodevni književni festival 'Fliegerfest'

četvrtak , 22.10.2009.



Udruga Katapult iz Rijeke nas poziva na svoju središnju godišnju književnu večer, jednodevni književni festival 'Fliegerfest'.

Zamišljen kao prilika za upoznavanje, druženje, produbljivanje suradnje i upoznavanje s međusobnim literarnim radom članica i članova udruge Katapult iz cijele Hrvatske, Fliegerfest je svoju prvu inkarnaciju doživio 24. listopada 2008.
Ove godine Fliegerfest ima istu funkciju okupljanja velike panhrvatske Katapultove 'obitelji' na jednom mjestu, ali služi i kao krovna performerska večer u Katapultovom kalendaru, večer koja objedinjuje sve godišnje Katapultove izvedbene programe kao što su 'Čitanka' ili 'Tetak Trinaesti'. Osim toga Fliegerfest, kao i većina književnih večeri u organizaciji udruge Katapult, ima za zadatak promijeniti rašireni stereotipni pogled na takva dogadjanja kao na nešto dosadno i uštogljeno.

Tako će ove godine iza mikrofona i pred publiku u riječkoj Molekuli stati osmero mladih Katapultovaca, književnih
'letača' (otud i ime Fliegerfest, fliger njem. letač) odabranih internim natječajem i interpretirati svoje najnovije kratke prozne uratke.

Mladi pisci i spisateljice koji će nastupiti na ovogodišnjem
Fliegerfestu su: Amir Alagić (Pula), Anja Cuculić Rijeka), Alen Kapidžić (Rijeka), Enver Krivac (Rijeka), Josip Potnar (Bjelovar), Jelena Tondini (Rijeka), Tea Tulić (Rijeka) i Marina Vrdjuka Beleš (Crikvenica).

Moderatorica večeri je Hana Dagostin, poznata riječka radijska djelatnica.

Ovogodišnji Fliegerfest događa se u petak, 23. listopada, u Dnevnom boravku Molekule (bivša Ivexova zgrada, Delta 5, Rijeka). Početak književne večeri je u 20.00 sati.

Nakon književne večeri u trajanju od nešto malo manje od 2 sata, slijedi neobavezno druženje uz šank i Katapultovog resident dj-a, dr. Heywooda R. Floyda.



komentiraj (0) * ispiši * #

Predavanje 'Američko Zlatno doba SF-a'




U četvrtak, 22. 10. 2009, u 19h, SFera i Profil Megastore pozivaju vas na multimedijalno predavanje -
'Američko Zlatno doba SF-a' - koje će se održati u prostorijama Profil Megastorea (Bogovićeva 7, Zagreb).

Na predavanju će nas zagrebački pravnik i nagrađivani SF autor Boris Švel upoznati s počecima američke znanstvene fantastike u prvoj polovici 20. stoljeća s naglaskom na generaciju autora sa Zapadne obale (Heinlein, Bradbury, deCamp) Futurijance (Kornbluth, Pohl, donekle Asimov), te one koji su plus-minus samostojeći (Bester).

Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.





komentiraj (0) * ispiši * #

Moja nova kritika u 'Vijencu'



Na kioscima je
novi broj
"Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i
moja kritika
romana
'Divisadero'
Michaela Ondaatjea


*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s književnikom Mirom Gavranom
- kolumnu lingvistkinje Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o pretisku knjige Vladimira Vidrića 'Pjesme'
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - neologizam''
- tekst Strahimira Primorca o povijesnim romanima Višnje Stahuljak, Jasne Horvat i Envera Imamovića
- tekst Ive Pranjkovića o knjizi sabranih spisa Vladimira Anića 'Naličje kalupa'
- tekst Ivana Rogića Nehajeva o knjizi Davora Velnića 'Nije namjerno...'
- tekst Zvonka Pandžića o ovogodišnjoj dobitnici Nobelove nagrade za književnost Herti Mueller
- kratku prozu Anele Borčić
- poeziju Jakše Fiamenga
- tekst Gojka Borića o ovogodišnjem frankfurtskom sajmu knjiga

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, filmu, glazbi, itd...




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Leo Rafolt - 'Drugo lice drugosti, Književnoantropološke studije' (Disput, 2009.)

Leo Rafolt
'DRUGO LICE DRUGOSTI , Književnoantropološke studije'
izd. Disput
392 str, 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 140,00 kn

Riječ izdavača



Jedva da je prošlo par godina od uglednog zborničkog nagovještaja ('Čovjek, prostor, vrijeme', urednica Žive Benčić i Dunje Fališevac) da će se u hrvatskoj znanosti o književnosti naći snaga starijeg i srednjeg naraštaja koje bi se mogle aktivno uključiti u živo polje književne antropologije – a već se javljaju najmlađi stručnjaci poput Lea Rafolta da tome razmjerno nedavno konsolidiranom interdisciplinarnom području doprinesu svježim i opsežnim raspravama. Posrijedi je naime iznimno zahtjevna metodologija, koja iziskuje dobro snalaženje u tako različitim odvojcima suvremene teorije kao što su teorija književnosti, folkloristika, etnologija i kulturna antropologija – metodologija, osim toga, koju upravo njezin hibridni karakter neprekidno nagoni na oštro i neumoljivo samo-propitivanje. Susret s Drugim iz naslova Rafoltove knjige neće dakle biti samo "tematski" susret s kulturnom drugošću kojoj će autor posvetiti dobar dio svojih studija – "čovjekov" susret sa ženskošću, seksualnim alteritetima, strancima, posebice Židovima, ubojicama, životinjama, čudovišnošću i tjelesnom izobličenošću, pa tako i susret eurocentričnog subjekta s drugim kulturama, nego jednako tako i susret književnosti kao Drugosti "zbilje" s onim što se iz perspektive njezine umjetničke autonomije može doimati kao njezino Drugo – sve ono naime što je "onkraj" granica književnog teksta – ali isto tako i susret tradicionalno obrazovana filologa s njegovim disciplinarnim Drugim, s mnogoobličjem diskurzivnih praksi što okružuju književni tekst konkurentnim, a katkada i znakovito sukladnim reprezentacijskim ponudama slikovlja kojima intenzivno barata i književnost. Ova se knjiga u kontekstu suvremene književnoznanstvene produkcije u Hrvatskoj izdvaja upravo po tome trostrukome rasteru, te je, kao i autorova prethodna studija o hrvatskoj ranonovovjekovnoj tragediji, znak znatno izmijenjena i uzdignuta standarda poimanja književnoznanstvenoga posla u hrvatskoj akademskoj znanosti uopće.
Lada Čale Feldman





komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje novog romana Mire Gavrana

srijeda , 21.10.2009.




22. listopada u četvrtak u 12 sati
u prostorijama DHK-a u Zagrebu

održat će se predstavljanje novog romana
Mire Gavrana 'Jedini svjedok ljepote'.

Izdavač romana je Mozaik knjiga.

Govorit će: urednik Zoran Maljković, književni kritičar Marinko Krmpotić, književnik Miro Gavran. Odabrane ulomke iz romana čitat će dramski umjetnik Dragan Despot.





komentiraj (2) * ispiši * #

RADIO DRAMA: Sibila Petlevski: "Rimbaudova kuća"




Hrvatski radio 3.program
22.10.2009. 18:00

RADIO DRAMA: Sibila Petlevski: "Rimbaudova kuća"

Radijski dramski tekst poznate hrvatske književnice i teatrologinje Sibile Petlevski problematizira vječni odnos mišljenja svjetske većine i svjetske manjine, mnoštvenog prosjeka i pojedinačnog iskoraka, problem uostalom mišljenja Razlike kao temelja svakoga respektabilnog identiteta, kako pripadnika određene marginalne skupine, tako dakako i određenog naroda.
U vremensko-prostornom, montažnom miješanju događajnih planova autorica spaja različita mjesta radnje i vremenske odsječke povezujući ih zapravo zajedničkim akterima, i još više - zajedničkim neuralgičnim problemima suvremenog svijeta u određenom i opasnom stupnju kaosa. Predstavnici gay populacije i (donekle uz nju vezana) umjetnička nekodificiranost, te njihovo implicitno odbijanje bilo kakve sustavizacije (predstavnik te manjine je pjesnik Rimbaud), te aktualni terorizam (ne samo trećeg) svijeta, kao i grubi policijsko-zatvorski mehanizam koji ga obavezno prati - prividno su različiti manjinski znaci i njenog prava na mišljenje Razlike.
Ujedno, znaci su to opće netolerancije modernog svijeta, tj. one globalno usijane netrpeljivosti između naroda kao i marginalnih skupina koja, htjeli ili ne, najčešće završava svakodnevnom represijom ili ponekad čak i ratom.

Režija: Ranka Mesarić.







komentiraj (3) * ispiši * #

Predstavljanje dviju knjiga Vojislava Matage



U četvrtak 22. listopada 2009.
u 12.00 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
Preradovićeva 5, Zagreb

FRAKTURA predstavlja dvije knjige istaknutog pjesnika i esejista Vojislava Matage

'Posustajanje kulture', eseje u izdanju Frakture
i
'Babilonsku ostavštinu', neodabrane fragmente u izdanju Altagame

O knjigama će govoriti:
Vojislav Mataga
Velimir Visković
Cvjetko Milanja
Višnja Bošnjak
Seid Serdarević





komentiraj (0) * ispiši * #

Promocija zbornika „Zašto sam za mir“

utorak , 20.10.2009.



U okviru okruglog stola „Od lokalnog do globalnog dijaloga sa EU“ koji će se održati u hotelu 'Bosna' u Banja Luci u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luke 21. 10 u 19 sati bit će održana promocija zbornika „Zašto sam za mir“ na kojoj će sudjelovati Šuhreta Dumanić i Darija Žilić.

Riječ je o mirovnom zborniku u kojem su okupljeni esejistički i književni tekstovi autorica iz regije (Vesna Krmpotić. Nadežda Radović, Anna Maria Gruenfelder, Darija Žilić..) u kojima se propituje mirovni i ženski aktivizam.


komentiraj (3) * ispiši * #

Objavljen posljednji svezak 'Bilježnica namjernog sjećanja' Čede Price Plitvičkog

Čedo Prica Plitvički
''Poniženja - Bilježnica namjernog sjećanja III''
izd. Profil
uvez: tvrdi
cijena:159,00 kn

Riječ izdavača



Najveći memoarist krugovaške generacije i epohe.
Nedjeljko Fabrio

U hrvatskoj književnosti novijega doba Prica je bio taj kojeg se moralo voljeti jer je to po svemu zaslužio.
Zdravko Zima

Treći i posljednji svezak ''Bilježnica namjernog sjećanja'', prema riječima samog autora, romaneskni je prikaz društvenog, moralnog i duhovnog života druge polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj, od naraštaja krugovaša do konca devedesetih. Središnji je lik pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar Vlado Gotovac, čiji portret autor vješto i s puno ljubavi donosi kroz sjećanja na ključne događaje njegova života, ali i razgovore s autorom (i dugogodišnjim prijateljem) te drugim književnicima kao što su Antun Šoljan, Josip Pupačić, Slobodan Novak, Vladan Desnica i drugi.

Nadjenuvši svom glavnom liku ime Job Gotal, autor je i simbolički doveo u vezu njegove kušnje s onima najpoznatijeg starozavjetnog mučenika. Proganjan od ondašnje vlasti zbog tobožnjeg nacionalizma, osuđivan i zatvaran, jednom riječju – ponižavan (naslov knjige je, nimalo slučajno, Poniženja), kroz Gotovčevu se sudbinu prelama moralna i duhovna slika jednog razdoblja. Riječ je ne samo o duhovnim nego i o sasvim fizičkim poniženjima koja su 1972. i 1982. godine kulminirala uhićenjem i robijom a 1997. nasrtajem hrvatskog vojnika tijekom predsjedničke kampanje u Puli.
Iako se djelo može čitati kao gorko svjedočanstvo razočarana intelektualca, ono je ujedno i pohvala jednom prijateljstvu, istinskom humanizmu i vjernosti onim vrijednostima i načelima bez kojih bi slika jednog razdoblja bila kudikamo tmurnija.



komentiraj (3) * ispiši * #

Veranda



Unazad otprilike mjesec dana svake nedjelje s početkom u 21 sat, na programu riječke lokalne TV postaje 'Kanal Ri' ide emisija 'Veranda'.

Radi se o talk-showu kojega vodi Vedrana Rudan.

Počelo je pomalo dosadnjikavo (razgovor s Nikolom Pilićem) ali naredne emisije bile su izvanredne. Gostovali su redom : Mani Gotovac, Anto Nobilo, Zijah Sokolović i pisac, bivši Feralovac te najmlađi g.urednik (32 su mu godinice tek) neke hrvatske dnevne novine (Novi list) Ivica Đikić, kojemu je to, začudo, i na žalost gledatelja, bio prvi TV intervju dosad.

Ako ste propustili, lupajte glavom o zid, jer se radi o rijetkim TV minutama vrijednim pažnje na svim postojećim hrvatskim televizijama, a od Vedrane, što se tiče pristupa sugovorniku i izvlačenju onoga što se trude prešutjeti, raznorazni latini, bage i bolkovići puno toga mogu naučiti.





komentiraj (17) * ispiši * #

Novi dvobroj časopisa 'Nova Istra'

Iz tiska je izašao novi dvobroj časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme NOVA ISTRA 1-2/2009. (gl.ur.Boris Domagoj Biletić, izd. DHK Pula)

SADRŽAJ



U SJEĆANJE
TATJANA ARAMBAŠIN (1922. - 2009.)
ANTE DABO (1925. - 2009.)

SUVREMENA KNJIŽEVNOST
NADA IVELJIĆ, Novembarske mačke
BOŽICA ZOKO, Malo stado
MILAN OSMAK, Starac još more
IVAN GRLJUŠIĆ, Kraljevski rez

OGLED O ESEJU
JELENA LUŽINA, Esej kao vježbalište

O AUTORITETU
VINKO BREŠIĆ, Knjiga i autoritet
ZVONKO KOVAČ, Autoritet profesora
IRENA LUKŠIĆ, Autoritet i ignoriranje
JELENA LUŽINA, Roditeljstvo autoriteta
DANIEL MIKULACO, Autoritet i postmodernizam
DANIEL NAČINOVIĆ, Brecht, ilegalitet i autoritet: Slučaj g. Eggea
HELENA SABLIĆ TOMIĆ, Imaju li hrvatske autorice autoritet?
IVANA ŠOJAT – KUČI, Ovce i vukovi
ZDRAVKO ZIMA, Autoritet i autoritarnost


Temat :SLOBODAN NOVAK
IVAN J. BOŠKOVIĆ, Novakove „Digresije“ u ogledalu jednog pamfleta
BRANIMIR BOŠNJAK, Radiodramski govor u proznom djelu Slobodana Novaka
NIKICA GILIĆ, Ante Babaja i Slobodan Novak: suradnici i stilsko-poetički srodnici
MILAN MIRIĆ, Novakov i Šoljanov novelistički eksperiment
MIRA MUHOBERAC, Stvarnost kao govor, pitanje, osluškivanje i šutnja u prozi Slobodana Novaka
BOŽIDAR PETRAČ, Šoljanova recenzija „Izgubljena zavičaja“ Slobodana Novaka
MARINA PROTRKA, Badessa madre Antonia – glas iz parlatorija
BORIS ŠKVORC, Ricourova hermeneutika imaginacije
NIKOLA VONČINA, Slobodan Novak i televizija

NOVI PRIJEVOD
JUAN MIHOVILOVICH, Razvrstavač (prev. Ž. Lovrenčić)

PRILOG O ZAVIČAJU
IVO PERIĆ, Istra za talijanske uprave (: Nevio Šetić)

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI

ZORAN KRŠUL,Ivan Kordić: Cesta izvan krajolika
SANJIN SOREL,Vesna Biga: Sjenka na uzici
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, Sanja Lovrenčić: Martinove strune
ĐURO VIDMAROVIĆ, Dragica Vranjić-Golub: Drvo jezika
SVETLANA TOMIĆ, Evelina Rudan: Pristojne ptice
Igor Štiks: Povijest poplave
NATAŠA UROŠEVIĆ, Mijo Mirković: Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda




komentiraj (1) * ispiši * #

Nagrade Slađani Bukovac i Romanu Karloviću

ponedjeljak , 19.10.2009.




Književnica Slađana Bukovac pobjednica je natječaja 16. Galovićeve jeseni, za najbolje prozno književno djelo koje se bavi preobraženim identitetom. Nagradu za knjigu »Rod avetnjaka« u konkurenciji 21 knjige pristigle na natječaj dodijelio joj je žiri u sastavu Božica Jelušić (predsjednica), dr. Andrea Zlatar Violić i Astrid Pavlović.

********

Riječki književnik Roman Karlović za knjigu »Melankolija imperija« dobio je nagradu »Zvane Črnja« za najbolju ovogodišnju hrvatsku knjigu eseja. Karloviću je nagrada uručena na početku 7. međunarodnoga književnog skupa »Pulski dani eseja« koji je okupio 14 esejista iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije i SAD-a, a tema je bila »Manipulacija«. Autor programa, pjesnik, esejist i književni kritičar Boris Domagoj Biletić, istaknuo je kako se ove godine za tu nagradu natjecalo 13 knjiga eseja te toliko i nakladnika. Roman Karlović je, govoreći o knjizi, ustvrdio kako je riječ o esejima nastalima od 2003. do 2007. te da ih je, s obzirom na to da su im teme jedinstvene, odlučio okupiti u jednoj knjizi. Karlović se kao esejist javlja potkraj 90-ih, kad je objavio velik broj tekstova o društvenim i političkim pitanjima, te osvrte o književnosti na hrvatskom i talijanskom jeziku. Knjigu »Melankolija imperija« objavila je Naklada »Lukom«.





komentiraj (2) * ispiši * #

Nova knjiga Predraga Matvejevića

Predrag Matvejević
'Kruh naš'
izd. V.B.Z.
Cijena: 69.00 kn
Broj stranica: 140
Format: 15,5*23 cm
cijena: 69,00 kn

Riječ izdavača



Priče o kruhu, hljepčićima, kiflama, žemljama, paninima… iz pera jednog od vodećih hrvatskih intelektualaca današnjice

Slijedeći svoj specifičan stil iz "Mediteranskog brevijara", Predrag Matvejević u svojoj najnovijoj knjizi, "Kruh naš", nastupa eruditski i akribično, objektivistički superiorno i subjektivistički tanahno, reklo bi se kao da znalački peče ne samo hljeb nego i brojne hljepčiće, žemlje, kifle i panine. Šest tisuća godina povijesti Matvejević ne prepričava kronološki, već prati događaje, običaje, istražuje etimološko porijeklo i etnološke fenomene, a sve kombinira s osobnim iskustvom i toplim intimističkim reminiscencijama. Knjiga "Kruh naš" nije samo put kroz vrijeme nego je i put kroz civilizacije.

U nas je veoma malo sličnih knjiga, radova koji sveobuhvatno obrađuju svoju temu, a pandani mogu biti samo rijetki primjeri kao što je Nikola Visković sa svojom knjigom o stablima ili Viktor Žmegač s knjigom o njemačkoj kulturi od Bacha do Bauhausa. Na svojoj knjizi o kruhu Matvejević je radio nekoliko desetljeća. Knjige kao što je Matvejevićeva oplemenjuju nacionalnu kulturu i zauvijek ostaju kao kapitalna kulturološka djela. Matvejevićev pristup na ravnopravnu razinu postavlja potpuno raznorodne pojave jer sve što je u vezi s kruhom jednako je relevantno – i podjela kršćana oko toga hoće li u hostiju stavljati kvas i teške i bolne romske uzrečice o hljebu (u njih često istodobno i gladi). Nije li, uostalom, najčešća molitva, ponekad i vapaj – "Kruh naš svagdanji daj nam danas“ – jer riječi "glib“ (kao blato, ali i zemlja), globus (kao zemaljska kugla) i hljeb istog su porijekla.

"Kruh naš" svagdanji i vječni, svjetovni i sveti, predmet je nove knjige Predraga Matvejevića. Ona je naviještena već u njegovu "Mediteranskom brevijaru", prevedenu na više od dvadeset jezika, i "Drugoj Veneciji", u kojoj je cijelo poglavlje posvećeno "mletačkom kruhu" (ta je knjiga dobila evropsku nagradu "Strega" u Rimu). Prošlost i povijest, mit i vjera, osobnost i društvenost obilježeni su kruhom, njegovom prisutnošću ili nedostatkom. Različiti pristupi suočavaju nas u ovoj knjizi s temama antropološkim ("kruh i tijelo"), teološkim ("kruh i vjera"), socijalnim ("kruh i glad"), filološkim ("sjeme i podrijetlo"), likovnim ("slika i priviđenje"). Dugotrajno autorovo istraživanje i zaokupljenost kruhom, povezano s plovidbama Mediteranom i putovanjima po svijetu, s osobnim iskustvima i opsežnom bibliografijom, tražilo je odgovarajuću formu eseja i putopisa, kakva se očitovala u nekim od prethodnih Matvejevićevih radova. Iz povijesti kruha izdvaja se pripovijest, sedam međusobno povezanih poglavlja, koja tvore homogenu cjelinu.



komentiraj (0) * ispiši * #

Uskoro izlaze knjige dviju blogerica


Velika mi je čast biti dijelom književne turneje po blogovima koja je zamišljena kao najava skorašnjeg izlaska knjige Ivane Delač Horvatinčić, ali koju proširujem i najavom izlaska knjige Irene Rašete , dviju blogerica zaljubljenih u SF, a koje u nastavku same predstavljaju svoje knjige:


Irena Rašeta: "Cabrón" (izd. Društvo za znanstvenu fantastiku SFera)

Moje pripovijetke okupljene u zbirci "Cabrón" obrađuju teme tzv. "magijskog realizma", rubne svjetove, rubne pojave i rubne bogove. Naročito česta tema je ostvarenje ili pokušaj ostvarenja pojedinca u svijetu koji je prevelik i prestrašan kako bi ga se razumjelo. Naslov zbirke ukazuje na moju sklonost, kao profesorice španjolskog, hispanoameričkim temama i motivima koje na svojstven način nastojim uplesti u trope znanstvene fantastike i čiste mašte.
Zbirka uključuje desetak pripovijetki nastalih u posljednjih desetak godina, a izdavač je Društvo za znanstvenu fantastiku SFera (www.sfera.hr)
Irena Rašeta

******

Ivana Delač Horvatinčić : “Pegazari” (izd. Knjiga u centru)

Naslov mog romana je "Pegazari", izdavač je Knjiga u centru, roman izlazi u sklopunjihove nove biblioteke "Zvijezda u centru". Roman pripada u fantasy žanr, namijenjen je djeci i mladima iako ga mogu čitati i stariji. Glavni lik je trinaestogodišnja učenica Kristina koja je svakodnevno izložena maltretiranju od strane vršnjaka i koja nakon pronalaska jednog artefakta odlazi u sasvim drugačiji svijet zvan Eponija, gdje postaje Pegazar, odnosno jahač krilatog konja Pegaza, i nađe se uvučena u sukob dviju eponijskih rasa. Nakon raznih avantura u kojima se
promijeni, preokrene tijek rata i postane junakinja, ali uz vrlo visoku osobnu
cijenu, nađe se pred izborom koji sa sobom nosi ne samo veliku hrabrost, već i žrtvu koja joj može pomoći da pobijedi sve svoje strahove i možda se čak vrati kući, u svoj svijet - ali je može koštati i života. Unatoč fantasy elementima romana, njegova srž zapravo leži upravo u problematici
bullynga i nošenja s njime. Kao netko tko je i sam bio izložen bullyingu u osnovnoj školi, i sama sam morala odgovoriti na pitanje koje si svatko tko je bio izložen maltretiranju postavlja – “Bježati (iz situacije ili čak u neki izmišljeni, vlastiti svijet) ili ostati i izboriti se za sebe? I kako naći hrabrosti za to?”. Kristina kroz roman također traži hrabrost za suprotstavljanje - i otkriva stvari o sebi koje se nikad nije nadala otkriti.
Ivana D.Horvatinčić



Autoricama želim velike naklade i dobre kritike, te pokoji prijevod...




komentiraj (12) * ispiši * #

PROMOCIJA nove knjige Daše Drndić 'April u Berlinu'




FRAKTURA
poziva na
promociju
nove prozne knjige

Daše Drndić
'April u Berlinu'

O knjizi će govoriti:
Daša Drndić, autorica
Andrea Zlatar, književna kritičarka i profesorica književnosti
Seid Serdarević, urednik

Srijeda 21. listopada 2009.
Profil megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
u 20.00 sati

Više o knjizi ovdje




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Nicholas Sparks - 'Izbor' (Algoritam, 2009.)

nedjelja , 18.10.2009.

Nicholas Sparks
'Izbor'
roman
izd. Algoritam
prijevod: Branka Maričić
ilustracija: Ana Belošević
naklada: 2000
stranica: 224
uvez: meki
cijena 79,00 kn

Riječ izdavača



Travis Parker ima sve što jedan muškarac može poželjeti: dobar posao, vjerne prijatelje, dom iz snova u šarmantnome malom gradu u Sjevernoj Karolini. Nastoji živjeti punim plućima, a pritom smatra da bi mu ozbiljna veza sa ženom samo stajala na putu i zagušila njegov, kako sam smatra, idealni stil života.
Takva će situacija trajati i Travis će mirno živjeti sve dok se u kuću kraj njegove ne doseli Gabby Holland. I unatoč svim Travisovim svesrdnim pokušajima da se pokaže dobrim susjedom, čini se da ga Gabby jednostavno ne prihvaća ili se, u najmanju ruku, osjeća čudno u njegovoj prisutnosti. No Travisa svejedno nešto nagoni da privlačnu novu susjedu bar pokuša bolje upoznati. Njegova će upornost oboje natjerati da se pozabave teškim odlukama koje će unijeti nezamislive promjene u njihove živote, a posljedice kojih će biti toliko dalekosežne da ni jedno od njih o njima nije moglo ni sanjati.

Iz pera Nicholasa Sparksa, autora čiji su romani dirnuli doslovno milijune čitatelja širom svijeta, pred vama je četvrti njegov naslov u Algoritmovoj ediciji. 'Izbor', topla priča o dvoje naoko potpuno različitih ljudi i o ljubavi koja je, poslovično, jača i od najljućih nedaća, suočit će vas s pitanjem od kojeg mnogima srce jače zakuca: koliko daleko smo spremni ići da bi nada u sretnu ljubav preživjela. Hrvatski prijevod djelo je Branke Maričić, a naslovnicu resi ilustracija Ane Belošević.



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Marcel Pagnol - 'U slavu mog oca' (Algoritam, 2009.)

Marcel Pagnol
'U slavu mog oca'
izd. Algoritam
prijevod: Zlatko Crnković
ilustracija: Nenad Martić
stranica: 208
uvez: meki
cijena 49,00 kn

Riječ izdavača



Marcel Pagnol, jedan od najomiljenijih francuskih pisaca, filmski redatelj i producent, zauzima značajno mjesto u suvremenoj francuskoj i svjetskoj književnosti. Njegov roman 'U slavu mog oca' istinita je pripovijest iz piščevih mladih dana, jedna od onih koju ne treba izmišljati, ali ju je zato teško napisati i – lako čitati. Svi mi imamo nježnih, tužnih i veselih uspomena iz djetinjstva kojih ćemo se zacijelo prisjetiti kad u ruke uzmemo ovu knjigu. Uza sve promjene koje su nastale u svijetu od piščeva djetinjstva do danas, nešto se, kako kaže sam autor, nije izmijenilo: to je ljubav djece prema roditeljima. Ova će knjiga poučiti mlade o tome, kako će ih jednog dana voljeti njihova djeca.

'U slavu mog oca' knjiga je za roditelje, za one koji vole, no prvenstveno, knjiga je to za buduće majke i očeve. 'U slavu mog oca' prvi je dio autobiografske serije o djetinjstvu njezina pisca, nastao u zlatnim godinama piščeve karijere kad se okreće uspomenama djetinjstva i mladosti, po kojima postaje pisac zaista za sve uzraste. Uspomene na majku zabilježio je u nastavku – u romanu 'Dvorac moje majke'.

Hrvatski prijevod s francuskoga potpisuje sam urednik biblioteke, Zlatko Crnković.






komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Srećko Horvat - ''Ljubav za početnike ili zašto možemo voljeti samo u znakovima' (Naklada Ljevak, 2009.)

subota , 17.10.2009.

Srećko Horvat
'Ljubav za početnike ili zašto možemo voljeti samo u znakovima'
Naklada Ljevak
240 str. , meki uvez
cijena: 110,00 kn

Riječ izdavača


"Ljubav za početnike" nije self-help priručnik koji će vam dati odgovore na sve ljubavne probleme ni još jedna dubokoumna teorijska rasprava koja vjeruje da posjeduje “istinu” ljubavi. Riječ je o fragmentima koji bilježe pojedine znakove ljubavi, etape i ljubavne episode, kojih može biti bezbroj i čije varijacije uvijek ovise o nečijem osobnom iskustvu.

Zašto toliko čekam na telefonski poziv? Zašto interpretiram svaki dodir, pogled ili SMS? Zašto me ta pjesma podsjeća na nas? Sve su to pitanja koja su dio “jezika ljubavi”, što na specifičan način oblikuju svijet zaljubljenosti koji nam je dobro poznat, a svejedno nedokučiv.

Na tragu Rolanda Barthesa – uz filozofska promišljanja koja sežu od Platona do Nietzchesa, preko Lacana do Freuda – autor polazi od temeljne teze da se ljubav može iščitati i kao semiološki (znakovni) fenomen, a u 15 poglavlja obrađeni su prepoznatljivi elementi ljubavnih odnosa: igre moći, sablasti bivših, prijevare i prekidi, dijeljenje i imenovanje, izolacija i sjećanje, krivnja i determinizam.

Uz bogati teorijski aparat, primjere iz književnosti (Patnje mladog Werthera, opus Arthura Schniztlera, Kafke, itd.), ali i osobna iskustva, knjiga je prožeta i brojnim pimjerima iz filmskog univerzuma, od klasika poput "Posljednjeg tanga u Parizu", Annie Hall, "Kad je Harry sreo Sally", do novijih filmova poput "Vječnog sjaja nepobjedivog uma", "Neobičnog slučaja Benjamina Buttona" i "Žene kojoj sam čitao". Nakon pet političko-filozofskih, Horvat je napravio iskorak u svijet privatnog, potvrđujući da je ljubav često jednako bitna kao i politika.

“Ovo je dokaz da, u seksu, partneri nikada nisu sami čak i ako se zatvore u tijesnu sobu, budući da ne postoji seks bez govora o seksu! Horvat čini za psihoanalizu ono što su stari uvodi u marksizam učinili za dijalektički i historijski materijalizam: on dovodi Lacana širokim masama radnika, seljaka i iskrenoj inteligenciji. Ova je knjiga potrebna kao svjež kruh!” (Slavoj Žižek)

***

Srećko Horvat (1983.) dosad je objavio pet knjiga: "Protiv političke korektnosti", "Od Kramera do Laibacha, i natrag" (Biblioteka XX. vek, 2007.), "Znakovi postmodernog grada" (Jesenski i Turk, 2007.), "Budućnost je ovdje. Svijet distopijskog filma" (HFS, 2008.), "Totalitarizam danas" (Antibarbarus, 2008.) i "Diskurs terorizma" (AGM, 2008.). Član je uredništva časopisa Zarez, Tvrđa i Eurospki glasnik. Preveo je nekoliko knjiga s njemačkoga i engleskoga. Redovito objavljuje kolumne u Večernjem listu.



Izvor: Moderna Vremena Info

komentiraj (4) * ispiši * #

Tribina HDP-a : Ljubo Pauzin


U ponedjeljak, 19. listopada 2009. u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,
gostuje pjesnik, prozaik i autor dokumentarnih radio drama, Ljubo Pauzin.

Bit će govora o njegovom romanu prvijencu „Slučajni bestijarij“ i zbirci poezije „Meteor je pao na zemlju“ (Aora, Zagreb, 2008).

Sa autorom će razgovarati kritičarka Darija Žilić i voditeljica tribine Dorta Jagić.

Tim povodom, moja kritika romana Ljube Pauzina 'Slučajni bestijarij':



KRITIKA: Ljubo Pauzin – ''Slučajni bestijarij'', izd. Aora, Zagreb, 2008.

Iako je dosad izdao čak pet knjiga pjesama i devet dramskih tekstova (od kojih pet namijenjenih radijskom izvođenju dok su četiri teksta bila uprizorena u lutkarskim kazalištima) ime 55-godišnjeg pisca Ljube Pauzina donedavno je bilo gotovo posve nepoznato, i to ne samo široj javnosti već i velikom dijelu domaćoj pisanoj riječi sklonog čitateljstva, sve dok autor nije objavio svoj prvi roman, pa se njegovo ime tim povodom počelo pojavljivati u medijima. No, vjerojatno ni tih nekoliko napisa ne bi zamrčilo stranice internetskih sajtova da autorov roman nije ušao u finale medijski vrlo eksponirane nagrade izdavačke kuće V.B.Z. za najbolji neobjavljeni romaneskni rukopis. Ipak, umjesto lamentiranja nad medijskom marginalizacijom svake književnosti, a posebno one koja nije prozna, ili još točnije, romaneskna, zavirimo među korice Pauzinove ''dvosobne knjige'', kako ju zgodno naziva Aida Bagić u pogovornoj bilješci. Zagrebačka nakladnička kuća Aora nedavno je na police knjižara plasirala knjigu Ljube Pauzina koja sadrži reizdanje njegove prije osam godina već objavljene zbirke pjesama ''Meteor je pao na zemlju'' i već rečeni, za medijski razglašenu nagradu nominirani romaneskni rukopis, naslovljen ''Slučajni bestijarij''. Takvo objedinjavanje poezije i proze u jednome svesku nije slučajno, jer, kako nam čitanje Pauzinova romana otkriva, autor svoju prozu piše s poetskim ambicijama, uz pregršt lirskih proplamsaja i poetskom slogu bliskih asocijativnih bljeskova.

Radi se o reminiscencijskoj prozi po atmosferi prilično bliskoj ''Pustinjama'' Rade Jarka i ''Malim ljubavima'' Branka Maleša, dok s ''Nebeskim biciklistima'' Irene Lukšić dijeli prostornu i vremensku ambijentiranost – Karlovac, šezdesete godine prošlog stoljeća. Kao i većina autora koji se prihvate rekonstrukcije odrastanja, tako i Ljubo Pauzin u stanovitoj mjeri mitologizira vremenske i prostorne ambijente svoga djetinjstva, podsječajući kako se vlastiti dojmovi i iskustva uvijek čine unikatnima, iako im zapravo tek protok vremena dodaje draž, lišavajući ih nesavršenosti i glancajući im hrapavosti i neravnine. No, šarm ove vrste teksta jest u posredovanju iskustava prispodobivih isključivo vremenu u kojem su doživljena, dok bi danas teško bila moguća, pa možda čak i nezamisliva.

Pauzinovo pripovijedanje karakterizira fragmentarnost, što je mudro odabran postupak jer se sjećanja i inače javljaju u bljeskovima i donose tek ulomke iskustava, a rijetko njihove cjeline; on polagano priprema teren, oblikuje okvire i polako u njih unosi prozne slike, oplahnute nježnom i toplom, nostalgičnom liričnošću. Pauzinov ''Slučajni bestijarij'' svojevrstan je literarni labirint ljudskih jedinki, nostalgijom zamagljena zbirka rijetkih primjeraka ''ljudskih životinjica'' koje su pripovjedačev život učinile posebnim. Pritom se slučajnost iz naslova odnosi kako na njihov odabir (uvjetovan nepouzdanošću i nepredvidljivošću pamćenja) tako i na način na koji su ti ljudi ostavili svoj trag u propovjedačevu iskustvu. No, u zoološkoj odrednici naslova nikako ne valja tražiti eventualnu zlobu autorova pristupa već valja prepoznati maštovitost koja je svoj utjecaj imala u njegovu doživljavanju drugih i iščitavanju tragova koji su oni ostavili u sjećanju. Pažljiv čitatelj uočit će da svi pripadnici tog ''životinjskog herbarija'' ustvari predstavljaju svojevrsna utjelovljenja usamljenosti, pojedinačne izdvojene ljudske jedinice samoće – i prostitutke Rita i Crna, i slikar Tićo, i alokoholičarski dvojac Bodo i Jela nesrećom su i neprilagođenošću obilježeni akteri tadašnjeg karlovačkog svagdana čijih je zaboravljenih postojanja jedini trag još crnilo slova na bijelini stranica ove knjige.

Pauzinov narator kombinira reminiscencijsko pripovijedanje u prvome licu i direktno obraćanje samome sebi u drugome licu, pri čemu je prisjećanje obilježeno ironijom i duhovitošću (kod anegdotalnih opisa dogodovština pojedinih sugrađana) ili pak nostalgijom (kada na red dođe retrospekcija vlastitih iskustava) dok rečenice upućene samome sebi odišu naglašenim lirizmom i predstavljaju male poetske oaze u proznome rukopisnom tkivu. No, pojedina pripovjedačeva obraćanja samome sebi imaju i svoju metafikcijsku ulogu; u dijalozima sa samim sobom narator nerijetko izražava sumnju u kakvoću dotad napisanog, ali i odlučnost u nastavak, naglašavajući kako se trudi pisati bez vraćanja na početak i bez čitanja već izrečenog, te na više mjesta apostrofirajući kako se uzdaje u osjećaj koji upravlja rukom kako bi tekst koji nastaje bio u što većoj mjeri oslobođen pisca. Roman obiluje takvim propitivanjima procesa pisanja i odnosa između autora i teksta, uz izricanje shvaćanja teksta kao entiteta koji živi svoj samostalan život, neovisan o piščevoj osobi, koja je tek medij samoostvarenja priče. Istovrsnu metafikcijsku funkciju ima i nekoliko ulomaka posvećenih Dragojli Jarnević, karlovačkoj spisateljici po kojoj je nazvana tamošnja osnovna škola; to je žena koja ga asocira na samo pripovijedanje i na pripovjedačko umijeće, a čiji je moto bio - pripovijedanje lišeno zataškavanja vlastitih mana i lišeno prešućivanja slabosti kojima svaki čovjek obiluje.

Začetak svoje priče Pauzinov pripovjedač locira na groblje, točnije na grob Dragojle Jarnević jer je, kako kaže, iz te grobne ''metafore svršetka niknuo komadić konca koji će tragati za ostatkom klupka, čudnom grudicom nemira koja će godinama u njemu tiho tinjati, a što je ustvari priča koja čeka svog pripovjedača'', čime se ponovo vraća na ideju o priči kao samostalnom entitetu neovisnom o piščevoj osobi. Prethodni citat već daje naslutiti kao se radi o introvertiranu, hipersenzibilnu pripovjedaču, najsretnijem kad ''otpuže natrag u sebe'', kada ga ostave samog pa više ne mora razmišljati ''kako stoje stvari'' i kakav dojam ostavlja, te kad više ne mora, poput iznošena kaputa na ramenima, ''nositi ponašanje'' na koje je sve oko sebe navikao. No on u tekstu locira i začetak svoje alijeniranosti, u zanimljivoj dionici o ''nasilničkoj semiologiji mladenačke komunikacije šaketanjem'', kao dijela dječačkog odrastanja ispunjenog okrutnim i opasnim igricama tijekom jedne od kojih je stradala njegova sestra, a što je zacrnilo njegov cijeli život, u ranoj mu dobi ukazavši na krhkost života te mu dodijelivši Smrt kao trajnu družicu koja ga otad prati u stopu, kao svojevrsna mjera svih stvari. Taj se nesretni događaj nadaje središtem inače vrlo labavo strukturirane knjige lišene čvrste fabularne okosnice i linearnog pripovjednog slijeda te satkane od asocijativnog nizanja reminiscencijskih fragmenata izvučenih iz tamnih skladišta sjećanja i iznesenih na papir u solilokvijskom obliku, uz pregršt odvojaka i zavijutaka, rukavaca i melizama.

Iako ambijentirano u šezdesete godine prošlog stoljeća, naratorovo reminiscencijsko lutanje krajolicima vlastite opstojnosti i odrastanja u potpunosti je lišeno društveno-socijalne analitičnosti i prispodobive joj kritičnosti; autor kao da se trudi ostaviti dojam bezvremenosti što njegov rukopis čini vrlo apartnim u kontekstu recentne i trenutno prevladavajuće, na mimetizmu temeljene neorealističke prozne matrice. Pauzin kao da svjesno izbjegava sve što bi moglo asocirati na kolektivitet, što je jedna od primarnih asocijacija kada se spomene vrijeme njegova odrastanja; usredotočujući se na intimitet jednog pojedinačnog iskustva autor implicitno pledira za silazak iz sfera mitomanskih, ideologiziranih, "visokih" povijesno-nacionalnih tema u prostor malog, običnog, građanskog svakodnevlja, što predstavlja humanistički, filantropski postupak povratka čovjeku – pojedincu i individualcu, onkraj žurnalističkim izričajem obilježenih ukazivanja na političke i ine silnice kojima je uvjetovan svakodnevni život, ali i banaliziran suvremeni domaći prozni korpus.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Biblioviztoru' trećeg programa Hrvatskog radija, kolovoza 2009.




komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA knjige 'Što vidiš?' Darije Perković

petak , 16.10.2009.




Naklada Ljevak
poziva na
promociju
nove knjige

Darije Perković
'Što vidiš?

Subota, 17. listopada u 12 h,u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

O knjizi govore Vojo Šiljak, urednica Nives Tomašević i autorica Darija Perković.




komentiraj (0) * ispiši * #

Cvetnićev 'Polusan' nagrađen 'Gjalskim'




Književnik Ratko Cvetnić ovogodišnji je dobitnik književne nagrade "Ksavera Šandora Gjalskog" za roman "Polusan" nakladnika Mozaik knjige iz Zagreba.

Taj se roman, po mišljenju povjerenstva s dr. Ivanom J. Boškovićem na čelu, unatoč jakoj konkurenciji od 43 prijavljena prozna djela, izdvojio zanimljivošću teme, pitanjima koja postavlja, zrelošću književne obrade te zavidnom spisateljskom kulturom autora koji je i za svoj prvi roman "Kratki izlet" 1998. osvojio nagradu Gjalski.

Književna nagrada Gjalski ove će godine biti uručena u subotu, 24. listopada, u zabočkoj Osnovnoj školi "Ksavera Šandora Gjalskog".

Inače ovogodišnji, 30., jubilarni "Dani Ksavera Šandora Gjalskog održavaju se u Zaboku od 19. do 24. listopada.

Više ovdje




komentiraj (2) * ispiši * #

Književna večer s Marinkom Koščecom




17. 10. 2009. u 20.00 sati
Gradska knjižnica Umag
književna večer s Marinkom Koščecom

Razgovor o posljednjom autorovom romanu 'Centimetar od sreće' (Profil, 2008), suvremenoj hrvatskoj i francuskoj književnosti, o Houellebecqu i negativnoj utopiji...

Marinko Koščec, jedan od najproduktivnijih a pri tome najnekomercijalnijih pisaca srednje generacije, autor je pet romana: 'Otok pod morem' (1999), 'Netko drugi '(2001), 'Wonderland '(2003), 'To malo pijeska na dlanu' (2005) i 'Centimetar od sreće' (2008).
Prevoditelj je Michela Houellebecqa i autor knjige o njemu.
Britkost i analitičnost bez oklijevanja, glavne su karakteristike pisma ovoga autora, a tranzicija – što shvaćena kao sam život sa svojim oblačenjima i razvedravanjima, što u društveno-političkom smislu – omiljeno mu je polje kritičke raspojasanosti. Ali, ne bojte se, sve je začinjeno humorom, intrigantnim i, treba li reći, crnim.




komentiraj (0) * ispiši * #

Blog+kritika na Kupus.net-u





Dva moja teksta na portalu za kulturu Kupus.net :

- književna kritika ovdje

- preporuka bloga ovdje





komentiraj (1) * ispiši * #

VIDEO-INTERVJU: Damir Karakaš

četvrtak , 15.10.2009.




Bivši novinar crne kronike, 'glabenik' koji je harmonikom ušao u Europu, obožavatelj Kafke i Herzoga, pisac po čijim se pričama snimaju filmovi i postavljaju kazališni komadi - Damir Karakaš govori o svom novom romanu 'Sjajno mjesto za nesreću'… i još koječemu.

Klikajte po ovome






komentiraj (2) * ispiši * #

Edo Popović na 'Književnom petku'




Ovotjedni Književni petak ugošćuje Edu Popovića, koji će predstaviti svoju novu knjigu "Priručnik za hodače". Riječ je o trans-žanrovskoj prozi, mješavini fikcije, reportaže, dnevničkih zapisa, eseja, citata te fotografija i crteža, ali i svojevrsnom pozivu na usporavanje, na trijezan pogled unaokolo, na odustajanje od potrošačkog ludila...
Bilješke za ovu knjigu, stoji u uvodu rukopisa, „nastajale su na mjestima na
kojima sam se zaticao proteklih pedeset godina: u buci i dimu kafića, u ponoćnim tramvajima, u mirisu smrekovih šuma, u oblacima koje je maestral dizao na Velebit, u minijaturnim hotelskim sobama s
lancem vezanim crno-bijelim portabl televizorom, na crnim egejskim oblucima, u prašini slapova, u treperavoj svjetlosti podzemne željeznice, u rovovima i bunkerima, u oštrini aerosola bolničkih soba, na proljetnom vjetru s oceana, u kolodvorskim čekaonicama, u kafeima bescarinskih zona, iza rešetaka od trske na Starnbergersee odakle u Pustoj zemlji
nailazi ljetni pljusak, uvijek hodajući varavom granicom između vode i kopna, neba i zemlje, sna i jave, života i smrti".

Tribina će se održati 16. listopada s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, a voditelj je Boris Perić.




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Jill A.Davis - 'Ne bih sad o tome' (OceanMore, 2009.)

Jill A.Davis
'NE BIH SAD O TOME'
izd. OceanMore
meki uvez, 200 str.,
cijena 79.00 kn
s engleskoga prevela Ivana Valjak

Riječ izdavača



“Urnebesno, dirljivo duhovito pismo Jill A. Davis savršeno je pogođeno.” - Entertainment Weekly

Nova knjiga američke spisateljice Jill A. Davis uzbudljiv je roman o odrastanju, obitelji, poslu, ljubavi i međuljudskim odnosima kroz koji nas, uz smijeh i suze, vodi glavna junakinja Emily, pametna, moderna djevojka u potrazi za svojim identitetom i mjestom u svijetu.
Roman 'Ne bih sad o tome' bio je na New York Timesovoj ljestvici najprodavanijih knjiga, a autorica Jill A. Davis dobila je brojne pohvalne kritike.



Inače, u 'Zarezu' od 01.10.2009. Boris Beck je objavio patetičnu tužbalicu, uvrijeđen što urednica hrvatskog izdanja ove knjige Gordana Farkaš Sfeci nije nikad čula za njegovu knjigu 'Ne bih o tome'.

Izvorni naslov ove knjige je naime - 'Ask again later' pa nije u redu, smatra Boris Beck (nepotrebno se zapjenivši "poput neuspjelog srednjoškolskog kemijskog eksperimenta", kako bi rekla jedna Beckova kolegica iz 'Nacionala') da se to prevede kao 'Ne bih sad o tome', jer je taj naslov gotovo identičan naslovu njegove knjige (koju supotpisuje s Igorom Rajkijem).
Gđa Farkaš Sfeci mu je odgovorila da za njihovu knjigu nikad nije čula i da ne vidi problem u tome da naslovi budu slični.

Beckov loš i nepotreban pokušaj promidžbe svoje knjige, ako mene pitate... Štoviše, čak i kontraproduktivan, jer će potencijalni čitatelj nakon ovoga vrlo vjerojatno odustati od trošenja svog vremena na djelo autora koji je toliko tašt.

Btw, danas bi se na kioscima trebao pojaviti novi broj 'Zareza', pa ako bude sreće, ova se komedija možda u njemu nastavi.

Smijeh naime navodno produžuje život.

A kako bih mu se odužio za porciju smijeha koju mi je svojim kukumavčenjem priuštio, kao što vidite, nekoliko redaka iznad umetnuo sam link posredstvom kojega možete kupiti Beckovu (i Rajkijevu) spomenutu knjigu...






komentiraj (7) * ispiši * #

RADIO DRAMA: Samuel Beckett: "Posljednja vrpca"



Hrvatski radio 3.program
15.10.2009. 18:00

RADIO DRAMA: Samuel Beckett: "Posljednja vrpca"

Dvadesetak godina nakon praizvedbe čuvene drame S. Becketta (tada, dramaturg Č. Prica, redatelj Z. Bajsić te glavna ulooga S. Lasta) mladi redatelj Petar Vujačić iznova je preveo poznati tekst, te adaptirao i režirao monodramu o gospodinu Krappu u interpretaciji Zvonimira Crnkovića.
Z. Crnković kao bard hrvatskog glumišta, interpretirajući klasični egzistencijalistički tekst koji u našem kulturnom prostoru posjeduje bogatu pretpovijest (nekad su takve tekstove zvali "dekadentnima" i nerado ih pripuštali u javni prostor), ujedno u sjećanje priziva i vlastitu sudbinu glumca i čovjeka. Beckettova "Posljednja vrpca" nakon dva desetljeća ponovno u hrvatskom radijskom prostoru stoga izaziva barem dvostruke memorabilne elemente, i tekstovne i interpretacijske, pa se nadamo da će opravdano polučiti zanimanje radijskih slušatelja.

Prijevod i režija: Petar Vujačić
Urednica: Lada Martinac-Kralj




komentiraj (0) * ispiši * #

Festival 'Galovićeve jeseni'

srijeda , 14.10.2009.



16. i 17.10.2009. u Koprivnici se održava novo izdanje festivala 'Galovićeva jesen'.

Festival ima obnovljene internetske stranice o kojima se možete informirati ovdje

Program festivala obuhvaća mnoga zanimljiva događanja, poput primjerice razgovora s autorima Ludwigom Bauerom, Irenom Lukšić, Ratkom Cvetnićem, Tomislavom Zajecom, Sanjom Lovrenčić, Slađanom Bukovac i dr.

Cjelovit program festivala dostupan ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

Promocija knjige Gordana Duhačeka 'Destruktivna kritika i druge pederske priče'


NOVA KNJIGA U IZDANJU 'QUEER ZAGREBA':
«Destruktivna kritika i druge pederske priče», Gordan Duhaček
Urednici knjige: Zvonimir Dobrović, Gordan Bosanac
Lektura: Mirela Travar
Grafičko oblikovanje: André von Ah
Foto: Tony O // Creative Commons 2.0
Izdavač: Domino
Cijena knjige: 69 kuna

Riječ izdavača


Knjiga je pisana u ispovjednom tonu, a najvećim dijelom tematizira odrastanje mladog pedera na relaciji Bosna – Beč, u post ratnom vremenu. Autor pozicioniranjem radnje i glavnog lika u dva grada u kojima svoj pederski identitet može živjeti na dijametralno suprotne načine – posve skriveno u Bosni i posve otvoreno u Beču – otvara zanimljive relacije čitateljskog i spisateljskog iskustva. Identitet, iako definiran gradovima i geografijom, polako premošćuje razlike vlastitog izražavanja u različitim okolnostima i pretvara se u jedinstvo iskustva ponosnog samo prihvaćanja i slobodnog življenja.

Djelo je podijeljeno na petnaestak poglavlja koja mozaičko stvaraju cjelinu identiteta ne samo lika i životnih okolnosti, već i gradova Beča i Sarajeva u tom specifičnom vremenskom periodu. Autor koketira i s elementima dnevničkog i biografskog pisma dodatno pridonoseći i stilskoj uvjerljivosti ovog svojevrsnog postmodernističkog Bildungsromana.

O IZDAVAČU:
«Destruktivna kritika i druge pederske priče» Gordana Duhačeka izdaje udruga Domino koja je poznatija pod imenom Queer Zagreb. Ona je nevladina, nestranačka, neprofitna udruga sa sjedištem u Zagrebu koja kroz prezentaciju i produkciju umjetnosti, teorije i aktivizma izaziva i propituje (hetero)normirane društvene vrijednosti, te osvješćuje i osnažuje queer identitet u regiji i svijetu.

Gordan Duhaček rođen je 1980. godine u Sarajevu, BiH. Radi kao novinar i književni kritičar u Redakciji kulture Radija 101. Član je žirija za nagradu Roman godine T-portala. Svoj interes za pisanu riječ pokazao je još u osnovnoj školi, između ostaloga surađujući s tadašnjim Radio Zagrebom kao dječji izvjestitelj. Do 1991. godine živi u Županji. Završivši Katoličku gimnaziju u Tuzli 1998. godine odlazi na studij novinarstva i komunikologije u Beč, na kojem izabire i sekundarnu kombinaciju predmeta koja uključuje južnoslavensku književnost i teatrologiju. Nakon fakulteta odlazi živjeti 2004. godine Sarajevo, gdje počinje pisati filmske kritike za tjednik «Dani». Istovremeno povremeno objavljuje u Zarezu i drugim književnim časopisima, kao i na internetu. Od 2006. nastanjuje se u Zagrebu, a osim novinarsko-kritičarskog posla posvećuje se i aktivizmu, sudjelujući u organizaciji Zagreb Pridea.



PROMOCIJA knjige Gordana Duhačeka
'Destruktivna kritika i druge pederske priče'
će se održati 15. listopada 2009. u 20:30 u Booksi

Na promociji će o knjizi govoriti medijski djelatnik Dražen Ilinčić, Gordan Bosanac ispred izdavača, autor knjige Gordan Duhaček, a razgovor će moderirati Miljenka Buljević


komentiraj (1) * ispiši * #

Jeste li znali da je legendarni engleski kralj Arthur junak hrvatske povijesti ?!?!




KULTURNI ČETVRTAK
Knjižnica Sesvete

Jeste li znali da je legendarni engleski kralj Arthur junak hrvatske povijesti ?!?!
U to se možete uvjeriti u romanu
Luje Medvidovića
'CASTUS I PRAVDA'
kojega će predstaviti:
Lujo Medvidović
Božidar Petrač
Ivan Babić

u čitaonici KNJIŽNICE SESVETE
četvrtak 15.10. 2009. u 18,30 sati





komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Miroslav Šicel : 'Povijest hrvatske književnosti - knjiga V. : Razdoblje sintetičkog realizma (1928-1941.)' (Naklada Ljevak, 2009.)

Miroslav Šicel
'POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga V.
Razdoblje sintetičkog realizma (1928-1941.)'
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2009
Broj stranica: 230
Format: 16,7 x 23,7 cm
Uvez: tvrdi
Cijena: 169,00 Kn

Riječ izdavača




Smrću A. G. Matoša i objavljivanjem Wiesnerove antologije 'Hrvatska mlada lirika' (1914), u kojoj ponajviše sudjeluju još posljednji „discipulusi“ Matoševi – završava razdoblje moderne. Nakon relativno kraćeg predaha u stvaralaštvu već tijekom 1916. na literarnu scenu glasno i uspješno stupa nova generacija: Miroslav Krleža, Tin Ujević, Ulderiko Donadini, Antun Branko Šimić.

U povijestima književnosti to novo razdoblje, po već ustaljenoj književnoj periodizaciji, koje otvaraju spomenuti pisci, često se proteže kao cjelina, sve do početka Drugoga svjetskog rata, i obilježava povijesno-političkim, a ne literarnim pojmom: književnost između dva rata. No, ovaj period nije jedinstven ni cjelovit po svojim stilskim obilježjima: prvu fazu toga razdoblja, istaknutu kao vrijeme avagardnih eksperimenata, traženja ekspresionističkih poetoloških izraza, zatvara smrt najistaknutijih naših ekspresionista Donadinija i A. B. Šimića, kao i Krležino ograđivanje od vlastitih ekspresionističkih početaka. Druga je pak faza obilježena snažnim prodorom socijalne tematike i vraćanjem stilskim obilježjima realističkog iskaza.







komentiraj (1) * ispiši * #

HKD na webu

utorak , 13.10.2009.





Hrvatsko književno društvo (HKD)
odnedavno
ima svoje
internetske stranice.

Opširnije ovdje




komentiraj (5) * ispiši * #

'Tribina dekonstrukcije' : Dorta Jagić



U srijedu, 14. 10.2009., u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24, Zagreb,

nastupit će pjesnikinja, prozna autorica, kazališna redateljica i prevoditeljica Dorta Jagić

Na tribini će se razgovarati o njezinoj zbirci priča 'Kičma' (Aora, Zagreb, 2009).

Sudjeluju: romanopisac, književni kritičar i prevoditelj Boris Perić, autorica Dorta Jagić i voditeljica 'Tribina dekonstrukcije' Darija Žilić.



komentiraj (1) * ispiši * #

Znanstveni skup povodom 70. rođendana akademika Ante Stamaća





15. listopada u četvrtak u 11 sati
u prostorijama DHK-a u Zagrebu
održat će se književno-znanstveni kolokvij
u povodu 70. rođendana akademika Ante Stamaća.

Sudjelovat će: Milivoj Solar, Cvjetko Milanja, Marko Grčić, Božidar Petrač, Branimir Bošnjak, Milan Mirić i dramska umjetnica Vera Zima.





komentiraj (1) * ispiši * #

7. pulski dani eseja i dodjela nagrade "Zvane Črnja".




16. i 17. listopada u Klubu hrvatskih književnika (Sv. Ivana 1) u Puli, održat će se 7. pulski dani eseja i dodjela nagrade "Zvane Črnja".

Autor programa i voditelj: Boris Domagoj Biletić.

PROGRAM

16. listopada, Petak

12 sati – proglašenje dobitnika Nagrade „Zvane Črnja“
14 sati – 1. sjednica: Ogled o Eseju (Ante Stamać, Božica Jelušić, Jelena Lužina, Milorad Stojević)
16 sati – 2. sjednica: Manipulacija (Tomislav Marijan Bilosnić. Irvin Lukežić, Jadranka Brnčić, Milan Rakovac)

17. listopada, Subota

10 sati –2.sjednica, nastavak ( Branimir Bošnjak, Darko Dukovski, Božica Jelušić, Braco Rotar)
12 sati – Predstavljanje cjeline „O autoritetu“ („Nova Istra“ br. 1-2/2009.)
13 sati – 2. sjednica; svršetak (Julienne Eden Bušić, Stjepan Čuić, Jelena Lužina, Dragutin Lučić Luce)

- Diskusija-
19 sati: Riječi u galeriji / književna večer u galeriji „Cvajner“





komentiraj (1) * ispiši * #

Tajni život knjiga




U Booksi 13. listopada u 20 sati u prvom u nizu
razgovora o tajnom životu knjiga
(program posvećen knjigama o kojima se malo ili nikako pisalo)
razgovarat će Vlatka Valentić i Dinko Telećan
o pričama Katherine Mansfield, o 'Waldenu' Henryja Davida Thoreaua i o 'Gouldovoj knjizi riba' Richarda Flanagana.

komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Geraldine Brooks - 'Narod knjige' (Novela media, 2009.)

ponedjeljak , 12.10.2009.

Geraldine Brooks
'Narod knjige'
izd. Novela media
Prevoditelj: Marko Maras
Urednica: Diana Matulić
Cijena: 139,00 kn
Broj stranica: 420
Format: 14x21 cm

Riječ izdavača


Ovo je priča o knjizi koja je kroz šest stoljeća dugo putovanje prešla cijelu Europu, od Kastilje i Andaluzije do Venecije i Beča, da bi preko Dalmacije napokon našla svoj dom u srcu Sarajeva. Sarajevska Hagada preživjela je stoljeća ratova i previranja zahvaljujući ljudima različitih vjera koji su riskirali svoje živote kako bi je zaštitili.


Krilo kukca.
Vinska mrlja.
Kristal soli.
Bijela dlaka.

Četiri su ključa za razotkrivanje tajne povijesti knjige koja je svojom ljepotom i posebnošću plijenila ljudsku pažnju stoljećima, knjige zbog koje se umiralo i ubijalo kako bi se spasilo njezino postojanje.
Književna forenzičarka i konzervatorica drevnih knjiga Hanna Heath dobiva svoju životnu priliku – proučiti i očuvati slavnu Sarajevsku Hagadu nakon još jednog pokušaja njezina uništenja za vrijeme srpskog granatiranja Sarajeva. Ona je tek posljednja u nizu čuvara knjige, tih utočišta razboritosti koji su Hagadu nosili kroz povijest. Ali ovo nije samo priča o onima koji su ovu knjigu spasili, već i priča o onima koji su je stvarali.
Svi su oni pripadnici posebnog naroda onih koji vjeruju da razlike postoje da bi nas spajale i oplemenjivale.
'Narod knjige' čudesno je isprepletena priča nadahnuta istinitim događajima koji su se zbivali oko jedne od najintrigantnijih i najvrjednijih knjiga današnjice, knjige koja ponosno nosi svoje sarajevsko ime u želji da svjedoči o miru, ljubavi i životu.

Roman 'Narod knjige' svjetski je bestseler, jedna od 100 najboljih knjiga prošle godine po izboru Amazonovih kupaca kao i New York Timesov bestseler.
Knjiga je 2008. osvojila dvije važne australske književne nagrade – Australian Book of the Year Award i Australian Literary Fiction Award.


Povijesni krimić koji posve zaokuplja. Raskošan triler zasnovan na stvarnoj književnoj zagonetci.
KIRKUS REVIEW

NAROD KNJIGE ambiciozno je djelo prepuno čarobnih povijesnih detalja, likova i priča, koje očarani čitate stranicu za stranicom.
ROCKY MOUNTAIN NEWS

Roman Geraldine Brooks NAROD KNJIGE naišao je na velika očekivanja. Knjižari ga uspoređuju s „Da Vincijevim kodom“ i nazivaju ga pravim književnim hitom. Je li Brooks ispunila ta očekivanja? Da, i to s manje šminke i više sadržaja nego „Da Vinci“…. Ako Brooks postane nova svetica zaštitnica knjižara, zaslužila je to. Priče o Sarajevskoj hagadi, kako stvarne tako i izmišljene, uzbudljivo su svjedočanstvo o ljudima raznih vjera koji su sve stavili na kocku da spase to neprocjenjivo djelo.
USA TODAY

…uzbudljiv, napet novi roman. NAROD KNJIGE, poput njezina prethodna romana „March“, za koji je dobila Pulitzerovu nagradu, predstavlja tour de force prožet poukom naučenom kroz povijest. (…) To je briljantna, prirodno napeta struktura, koja omogućava autorici da pokaže svoju iznimnu sposobnost usvajanja znanstvenih podataka i dočaravanja vrlo raznolikih krajeva. Također je lijepo izražen njezin osjećaj za dramski ritam.
SAN FRANCISCO CHRONICLE

Geraldine Brooks australska je književnica i novinarka rođena 1955. u Sidneyu. U svom je rodnom gradu živjela i školovala se te dobila prvi posao novinarske izvjestiteljice u The Sidney Morning Heraldu.
Dobivši stipendiju preselila se u SAD gdje je diplomirala novinarstvo na njujorškoj Columbiji. Radila je kao vanjska dopisnica za Wall Street Journal izvještavajući s kriznih područja Bliskog Istoka, Perzijskog Zaljeva, Afrike i Bosne. Autorica je dviju memoarskih knjiga – 'Nine Parts of Desire' i 'Foreign Correspondence'.
Godine 2006. nagrađena je prestižnom Pulitzerovom nagradom za književnost za roman 'Obitelj March'. Njezin prvi roman 'Years of Wonders' bio je velika svjetska uspješnica kao i njezin posljednji izazovni pseudopovijesni roman 'Narod knjige', preveden do sada na 28 svjetskih jezika.






komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Maja Sačer




Sedamnaest lijepo posloženih priča sačinjava prvu zbirku Maje Sačer provokativno nazvanu 'Božji grijesi' (izd. Algoritam).

Razgovor s autoricom čitajte ovdje




Kao što vidite, jedno od pitanja Ivane Pavelić Mirošević glasi : Malo koja domaća spisateljica se, poput vas, bavi znanstvenom-fantastikom. U čemu je, za vas, privlačna moć znanstvene fantastike?

Na znanje i ravnanje Ivani Pavelić Marošević :
Milena Benini, Sanja Tenjer, Jasmina Blažić, Ivana D.Horvatinčić, Irena Rašeta, Viktoria Faust, Dragana Stojiljković, Tatjana Jambrišak, Marta Horvat, Tereza Rukober, Jadranka Bukovica, Valentina Mišković, Natali Španović, Sandra Obradović, Ursula Rabar, Tamara Lujak, Jelena Čarija, Samanta Milotić Bančić, Irena Hartmann, Marina Jadrejčić, Ivana Pomazan, Mirela Jovičić, Petra Valković, Mirjana Vasić, Vesna Bolfek, Lidija Beatović, Vedrana Trlek, Iva Hlavač, Dubravka Karan, Gordana Kokanović-Krušelj, Ivana Pomazan, Zrinka Horvat... tek su neke od 'malo kojih' domaćih spisateljica koje se 'bave' znanstvenom-fantastikom.
Neke od njih već su objavile samostalne zbirke ZF priča ili roman ZF žanra.
A neke i više romana ili zbirki priča toga žanra.
Pojedine su i dobitnice nagrada.

Je li ih malo ili puno, prosudite sami...




komentiraj (2) * ispiši * #

7. dani "Nove Istre" i Istarskog ogranka DHK u Puli




14. i 15. listopada 2009. održat će se 7. dani "Nove Istre" i Istarskog ogranka DHK u Puli

PROGRAM

Srijeda, 14. listopada

19 sati – Klub hrvatskih književnika (Sv. Ivana 1)
Milan Rakovac: „SINOVI ISTRE“
Knjigu eseja predstavljaju: autor, Jelena Lužina, Boris Domagoj Biletić


Četvrtak, 15. listopada

19 sati – Galerija “Cvajner“ (Forum 2)
Julienne Eden Bušić: „TVOJA KRV I MOJA“
Roman predstavljaju: autorica, Jelena Lužina, Tomislav Marijan Bilosnić, Boris Domagoj Biletić



komentiraj (6) * ispiši * #

RADIO-IGRA: Slobodan Šnajder: "505 s crtom"

nedjelja , 11.10.2009.




Hrvatski radio 3.program
12.10.2009. 18:00

RADIO-IGRA: Slobodan Šnajder: "505 s crtom"


Vlastitu pripovijetku Slobodan Šnajder pretvorio je u suptilnu psihološku dramu o hrvatskom vojniku koji sa svojom postrojbom, za vrijeme Oluje, stiže u napušteno selo, u kojem, u napetoj igri stvarnosti i privida, pronalazi užasne tragove rata i neočekivana sjećanja na svoje djetinjstvo.

Režija: Darko Tralić
Urednik: Hrvoje Ivanković





komentiraj (8) * ispiši * #

7000 dana poslije Kiša




Dvadeset je godina prošlo od smrti Danila Kiša.

Tim povodom, Novi list je u svom današnjem izdanju, kulturni tjedni prilog Mediteran u cjelosti posvetio tom velikom piscu.

Prošetajte do kioska sa 7 kuna u ruci i čitajte tekstove Kišu posvećene što ih napisaše Davor Mandić, Zdravko Zima, Predrag Lucić, Mirko Kovač i Predrag Matvejević.








komentiraj (11) * ispiši * #

Izlazi nastavak uspješnice 'Muškarci koji mrze žene'



15.10. izlazi drugi dio Larssonove trilogije 'Millennium' - roman 'Djevojka koja se igrala vatrom', nastavak uspješnice 'Muškarci koji mrze žene'.

Roman naručite već danas, s popustom od 20% posredstvom ovoga linka


Stieg Larsson
'Djevojka koja se igrala vatrom'
Roman
izd. Fraktura
prevela sa švedskog Željka Černok
Cijena: 169,00 kn
Broj stranica: 628
Uvez: meki

Riječ izdavača



'Djevojka koja se igrala vatrom' drugi je dio trilogije Millennium, nastavak uspješnice 'Muškarci koji mrze žene'.

Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist ponovno se nalaze u središtu napete, uzbudljive priče, u kojoj sve počinje okrutnim ubojstvom mladog novinara Millenniuma i njegove djevojke koji se bave istraživanjem traffickinga. Svi tragovi upućuju da je zločin počinila Lisbeth Salander te su se čitava švedska policija i javnost digle na noge kako bi pronašle neprilagođenu djevojku sumnjiva ponašanja s podebljim dosjeom iz psihijatrijske klinike. No ta potraga vodi do mračnih, duboko zakopanih tajni koje otkrivaju kako je i zašto okolina odbacila osamljenu krhku genijalku.
Stieg Larsson uspio je gotovo nemoguće: napisati nastavak koji je napetiji i kompleksniji od prvog dijela i u njemu iznova na fascinantan način ogoliti skrivene strane društva. Roman 'Djevojka koja se igrala vatrom' potvrdio je da je trilogija Millennium istinska književna i nakladnička senzacija koja s pravom ima desetke milijuna fanova.


Pročitaj poglavlje ovdje




komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Viktor Žmegač

subota , 10.10.2009.




Povodom izlaska njegove nove knjige 'Majstori europske glazbe' Viktor Žmegač je razgovarao s novinarkom Vjesnika Brankom Džebić.

Razgovor čitajte posredstvom ovoga linka



komentiraj (5) * ispiši * #

Moja nova kritika u 'Vijencu'




Na kioscima je
novi broj
"Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i
moja kritika
romana
'Bijela sezona suše'
Andrea Brinka


*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumnu lingvistkinje Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Silvije Benković Peratove ''Čuvari legende''
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - metalepsa''
- tekst Strahimira Primorca o romanu Miljenka Jergovića ''Volga, Volga''
- kratku prozu Borisa B.Hrovata
- opširan tekst Nikice Mihaljevića o kajkavskom prijevodu ''Robinsonea Crusoea''
- tekst Darka Gašparovića o 30.zagrebačkim književnim razgovorima
- intevju s dramskim piscem i glumcem Elvisom Bošnjakom

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, filmu, glazbi, itd...




komentiraj (4) * ispiši * #

NOVO: Albert Sánchez Pinol - 'Pandora u Kongu' (Fraktura, 2009.)

Albert Sánchez Pińol
'Pandora u Kongu'
Roman
izd. Fraktura
preveo s katalonskog Boris Dumančić
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 396
Uvez: meki

Riječ izdavača



Mladi Tommy Thomson pokušava se uoči Prvoga svjetskog rata probiti u Londonu kao pisac pustolovnih romana. Njegov prvi angažman, pisanje avanturističkog romana 'Pandora u Kongu', završava neslavno, pa pristaje bilježiti sjećanja zagonetnog sluge koji je optužen za dvostruko ubojstvo. Thomson postupno otkriva iznenađujuću i uzbudljivu priču o kobnoj ekspediciji u Kongu, koja kulminira dramatičnim opisom susreta s Tektoncima, tajanstvenom rasom podzemnih bića. Ubrzo počinje vjerovati da je sluga pogrešno optužen te da bi mu knjiga koju piše mogla spasiti život...
'Pandora u Kongu' nesvakidašnji je pustolovni roman prepun neočekivanih obrata i istančanoga humora, a Albert Sánchez Pińol još je jedan izvrstan katalonski pripovjedač koji, kao i Carlos Ruiz Záfon, pokazuje da vrhunsko pripovijedanje nikada ne izlazi iz mode.


Spektakularan i veličanstven roman.
David Mitchell

Sjajno, iznimno napeto i istančano štivo.
Yann Martel

Nevjerojatno živopisna halucinacija... Pińol govori o borbi za opstanak te istodobno meditira o ljudskoj prirodi. Jedinstvena priča koja pripada tradiciji koja seže od 'Robinsona Crusoea' do 'Žala'.
Times

Majstorski ispripovijedano i jezovito.
Independent on Sunday

Albert Sánchez Pińol opasan je momak kojem uopće ne treba vjerovati. On je majstor zavođenja i virtuoz pripovijedanja. (...) Pametan i nevjerojatno zabavan.
Welt online



Besplatno poglavlje ovdje

Više o autoru ovdje


komentiraj (0) * ispiši * #

'Revija malih književnosti' u Rijeci

petak , 09.10.2009.





Udruga Katapult iz Rijeke ove subote, 10. listopada 2009. s početkom u 20 sati u Molekuli (Delta 5, Rijeka) ugošćuje peti po redu književni festival pod nazivom Revija malih književnosti.

U sklopu Revije, riječkoj publici predstavit će se srpski pisci i pjesnikinja: Dragana Mladenović, Oto Oltvanji i Srđan Papić.

Njih ce osobno predstaviti novinar, kolumnist i kritičar Teofil Pančić.



komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Herta Mueller





Razgovor
s ovogodišnjoim
dobitnicom
Nobelove nagrade za književnost
Hertom Mueller,
čitajte
na ovome linku




komentiraj (6) * ispiši * #

INTERVJU: Ivan Rogić Nehajev




Nova knjiga poezije 'Iz zapisa slobodnog suhozidara', sveukupna kulturna klima te općedruštvena kriza i kaos, koji često nisu samo plod slučajnosti, povod su razgovoru s književnikom i sociologom Ivanom Rogićem Nehajevim

Razgovor čitajte ovdje


komentiraj (4) * ispiši * #

Izašla knjiga krležoloških studija Zdravka Malića

Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba u svojoj biblioteci Književna smotra upravo je objavilo knjigu krležoloških studija našeg najznačajnijeg polonista XX. stoljeca Zdravka Malića (Ljubija 1933 - Cavtat, 1997).
Riječ je o svojevrsnom sažetku Malićevog trajnog zanimanja za život i djelo hrvatskog književnog velikana Miroslava Krleže. :

O KNJIZI



Zdravko Malić : 'Prema Krleži. Članci, rasprave, zapisi'
Priredila Dragica Malić.
izd.Hrvatsko filološko društvo, biblioteka Književna smotra, Zagreb 2009.

Uz svoju osnovnu polonističku djelatnost i privatnu književničko-prevodilačku aktivnost Zdravko Malić (1933-1997), najznačajniji hrvatski polonist XX. stoljeća, bavio se cijeli život i Krležom. Zapravo, Krleža je bio njegov stalni životni suputnik i sugovornik, jedan od njegovih svakodnevnih «gostiju u kući». O njega je Malić omjeravao svoje životne, ideološke i političke stavove i postupke. O Krleži je namjeravao napisati i monografiju.

Netom izašla knjiga 'Prema Krleži' svojevrsni je sažetak Malićevog interesa za opus Miroslava Krleže, pogled na građu koju je skupio i zaključke koji su mu se nametnuli. Publikacija se sastoji od tri dijela: u prvome, naslovljenome Članci i rasprave, skupljeni su radovi koji s raznih aspekata tematiziraju Krležin 'Banket u Blitvi' i 'Balade Petrice Kerempuha' te ih smještaju u širi europski kontekst. U drugome dijelu, koji nosi naslov Dodatak, nalaze se dva kraća teksta o Krleži kao misliocu i zapisi iz radnih bilježnica koji Krležina djela dovode u vezu s najvažnijim svjetskim pojavama XX. stoljeća. Treći dio pak prezentira razgovor o Krleži s poljskim kroatistom Janom Wierzbickim.
Na kraju je pogovor priređivačice knjige, autorove supruge Dragice Malić.

Krležološki radovi Zdravka Malića oduvijek su bili iznimno cijenjeni u domaćim i stranim znanstvenim krugovima. Osim akribičnosti i lucidnosti odlikovao ih je i naročit, «malićevski» jezik, poetski, naime, diskurs koji je od znanstvenih i stručnih članaka stvarao vrhunska umjetnička djela.
Irena Lukšić, urednica biblioteke Književna smotra




komentiraj (4) * ispiši * #

NOVO: Feridun Zaimoglu - 'Ljubavni žar' (Novela media, 2009.)

četvrtak , 08.10.2009.

FERIDUN ZAIMOGLU
' LJUBAVNI ŽAR '
roman
Izdavač: Novela media
Prevoditelj: Dubravko Torjanac
Urednica: Petra Sapun
Cijena: 129 kn
Broj stranica: 330
Format: 14x21 cm

Riječ izdavača



Zaimogluov 'Ljubavni žar' čista je strast. Ovim je romanom potvrdio da spada u sam vrh živućih njemačkih autora.
DIE WELT

Kako živjeti i voljeti u suvremenom zapadnom svijetu, u kojemu su nestali svi ljubavni rituali?

Feridun Zaimoglu piše svevremensku priču o zavođenju, prenoseći tursku orijentalnu tradiciju na Zapad. Rezultat je dirljiv i snažan roman, s brojnim komičnim trenucima na granici groteske kojima autor ismijava i kritizira ljubavne klišeje te fenomene današnjeg racionalnog društva. Kako pomiriti razdor između uskogrudnoga patrijarhalnog naslijeđa i prisvojenog kolektivnog identiteta u modernom, ali hladnom svijetu? Zaimoglu piše o potrazi za smislom modernog čovjeka zapelog u svakodnevici zbog okova tradicije. Njegov je patos iskren i stvaran jer propituje ključno pitanje današnje stvarnosti - osjećaj da živimo tuđi, nepoznati život.

Protagonist romana je njemački broker turskog podrijetla, David, koji se uspije povući s burze malo prije njezina kraha. Nakon prekida duge i iscrpljujuće veze, a potom i praznine koju ostavlja zapadnjački životni stil samca tridesetih godina, frustrirani David kreće u potragu za novim izazovima i za ljubavi života. Kako bi otkrio što je s onim mitskim „ljubavnim žarom“ o kojem govori tradicija njegova turskog naslijeđa, odlazi u Tursku, gdje ga od sigurne smrti u prometnoj nesreći spašava anđeoska pojava nepoznate ljepotice i iznova raspiruje njegov ugašeni ljubavni plamen. Kao idealno utjelovljenje fatalne žene, misteriozna Tyra i ne sluti da će je David, oboružan samo naznakama njezina identiteta, slijediti po Europi kako bi je nagovorio da mu pruži priliku za ljubav, premda su potpuni stranci.


Feridun Zaimoglu (1964.) jedan je od najzanimljivijih glasova srednje generacije njemačkih pisaca. Kultni status stekao je prvom knjigom 'Kanak Sprak' (1995.), koja se bavi pitanjem jezika turskih emigranata u Njemačkoj. Dobitnik je desetak književnih nagrada, stipendija i priznanja, a objavio je još i djela 'German Amok', 'Liebesmale', 'scharlachrot', 'Zwölf Gramm Glück', 'Leyla' i 'Rom Intensiv'. Od studija umjetnosti i medicine odustao je kako bi se posvetio pisanju knjiga, filmskih scenarija, drama te novinarstvu – danas je kolumnist nekih od najvećih njemačkih dnevnika i tjednika. Roman 'Ljubavni žar' njegovo je najcjenjenije djelo, koje mu je donijelo međunarodnu nagradu Corine te nominacije za prestižne njemačke književne nagrade Deutsches Buchpreis i Nagradu Sajma knjiga u Leipzigu.




komentiraj (2) * ispiši * #

Herta Mueller dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost



Njemačka književnica Herta Mueller dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, objavila je Švedska akademija.

Ova 55-godišnja Nijemica rumunjskoga podrijetla za svoja je djela nagrađena nizom međunarodnih nagrada.

Rođena17. kolovoza 1953. u Rumunjskoj, poznata je po pisanju o nečovječnim uvjetima za vrijeme zloglasnog Ceausescuova režima. Za vrijeme studija germanistike i rumunjske književnosti u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, a već je s prvim knjigama imala problema s cenzorima. Nedugo nakon toga otpuštena je s mjesta prevoditeljice u tvornici, jer je odbila suradnju s tajnom službom Securitate. Zajedno sa suprugom emigrirala je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama.

Na hrvatski jezik dosad su prevedene dvije njezine knjige, obje u izdanju zagrebačkog nakladnika OceanMore : 'Remen, prozor, orah i uže' i 'Da mi je danas bilo ne susresti sebe'

Više o Herti Mueller ovdje



komentiraj (22) * ispiši * #

Užici i laži




Novu,
odličnu kolumnu
Aljoše Pužara
čitajte
ovdje






komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Joana Karistjani - 'Mala Engleska' (Fraktura, 2009.)

Joana Karistjani
'Mala Engleska'
Roman
izd. Fraktura
preveo s grčkog Zoran Mutić
Cijena: 159,00 kn
Broj stranica: 308
Uvez: tvrdi s ovitkom

Riječ izdavača



'Mala Engleska' najutjecajnije suvremene grčke književnice Joane Karistjani poetični je roman o samoći, veselju, tuzi i ljudskoj sudbini. Prateći živote junakinja koje na otoku Androsu iščekuju povratak svojih muževa, ljubavnika i sinova sa svjetskih mora, Joana Karistjani iznimno vješto oslikava slojevitost likova i turbulentnu povijest Grčke u prvoj polovini 20. stoljeća. Roman Mala Engleska mozaik je živopisnih opisa svakodnevice, dalekih luka i životnih drama koje proživljavaju njegove junakinje. U središtu je zbivanja Orsa Saltaferos, prelijepa najstarija kći kapetana Savasa i proračunate majke Mine, čija je sudbina udaja za muškarca kojeg ne voli...

Proza Joane Karistjani zadivljujući je i originalan spoj erotičnosti i poezije.
Le Monde

Tužna, a opet veličanstvena suvremena grčka tragedija o ljubavi osuđenoj na propast, obiteljskom životu koji podsjeća na bojište, o mudrosti i razuzdanosti ljudskog srca te neumoljivosti sudbine.
Kirkus Reviews

Kad je proza tako osebujna, kad vas ispuni takvom radošću da biste je naj­radije iščitavali riječ po riječ i vratili se nekim odlomcima i prije nego što dođete do kraja, tada znate da se događa nešto doista posebno. Mala Engleska pruža svojim čitateljima ne­izmjerno zadovoljstvo.
To Vima

Zahvaljujući ljepoti jezika, kao i samoga krajolika, ovaj roman pruža izniman čitateljski užitak.
Die Wochenzeitung

''Mala Engleska'' iz temelja mijenja na­šu percepciju moderne Grčke.
Neue Zürcher Zeitung



Besplatno poglavlje ovdje

Više o autorici ovdje


komentiraj (1) * ispiši * #

Hilary Mantel dobila 'Bookera'



Priča o političkim intrigama tijekom kraljevanja Henrika VIII. spisateljice Hilary Mantel dobila je prestižnu nagradu Man Booker.

Nagrada u vrijednosti od 56.750 eura dodijeljena je povijesnom fikcijskom romanu 'Wolf Hall' Hilary Mantel u oštroj konkurenciji, među ostalima, i bivših dobitnika te nagrade poput A. S. Byatt i J. M. Coetzeeja.

'Wolf Hall' 57-godišnje spisateljice govori o metežu nastalom kraljevom željom da oženi Anne Boleyn, viđenom očima kraljevskog savjetnika Thomasa Cromwella.

Mantel je bivša socijalna radnica i filmska kritičarka, a danas piše kratke priče.



Nedavno nam je novinar Booksinog portala Neven Svilar dokazao da nema pojma tko je A.S.Byatt (mislio je da se radi o muškarcu :-) ), a na ovome linku možete se uvjeriti da je neznanje novinara HINA-e i portala net.hr u rangu sa Svilarovim.




komentiraj (6) * ispiši * #

RADIO DRAMA: N.V.Gogolj: "Portret"




Hrvatski radio 3.program
08.10.2009. 18:00

RADIO DRAMA: N.V.Gogolj: "Portret"

Dramatizacija: Mate Ganza
Režija: Dragutin Klobučar
Urednica: Lada Martinac-Kralj

N.V.Gogolj u svom "Portretu" tematizira problem slikara i njegova mecene, koji ne kupuje samo slikarevo umijeće nego poseže i za njegovom dušom. Kasni Gogolj groteskom i fantastikom brani se i od sve težih oblika duševnih kriza, zahvaćaju sve dublje i u bolesno društveno tkivo tadašnjeg ruskog društva. Portret gramzljivog bogataša postaje satanistička ikona, koja paklenskom snagom djeluje na sve koji ga privremeno posjeduju.

Igraju: Vanja Drach, Vedran Mlikota, Josip Marotti, Mato Ergović, Dražen Kühn, Jasna Bilušić, Vili Matula, Drago Krča, Zoran Čubrilo





komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Assia Djebar - 'Sultanija u sjeni' (Novela media, 2009.)

srijeda , 07.10.2009.

Assia Djebar
'Sultanija u sjeni'
roman
prijevod: Vesna Cvitaš
izd.Novela media
196 str. , meki uvez
cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača


Dvije žene: Hajila i Isma.
Koja li će od njih dvije iz sjene postati sultanijom, a koja će se kao sultanija zore raspršiti u prijepodnevnu sjenu?
Klizeći između prvog i trećeg lica jednine u pripovjednoj strukturi romana "Sultanija u sjeni", Isma isprepliće priču o sebi, svojemu bračnom životu i o Hajili, drugoj ženi svoga bivšeg supruga koju mu, sukladno tradiciji, sama pronalazi.
One su potpuno različite: Isma je intelektualka, emancipirana žena koja živi na Zapadu, Hajila djevojka iz siromašne obitelji, udana protiv svoje volje - djevojka koja jedino životno zadovoljstvo pronalazi u bjegovima u grad dok je suprug na poslu, a djeca u školi.
Lutajući gradskim ulicama, ona skida veo i izlaže se pogledima, iskazujući time tihu pobunu protiv ustaljenih vrijednosti patrijarhata.
Isma će, poput Šeherezadine sestre koja je spašava od smrti u haremu, pomoći Hajili da pronađe vlastiti glas i jezik, uobličujući tako i sjećanje na svoj životni put.

"Sultanija u sjeni" snažna je priča o sudbini alžirskih žena, o društvu u kojemu su žene žrtve muških zakona, ali i vlastitih obračuna nametnutih običajima.

***

Assia Djebar rođena je 1936. u alžirskom gradu Cherchell. Među brojnim nagradama za svoja djela, 2000. godine osvojila je Mirovnu nagradu njemačkih nakladnika, 1996. nagradu Neustadt za doprinos svjetskoj književnosti zbog pronicljivog poništavanja granica između kulture, jezika i povijesti u svojim pjesničkim i proznim djelima, a 1997. nagrađena je Nagradom Yourcenar. Autorica je i nekoliko zapaženih filmova. Piše na francuskom, a njezina su djela prevedena na brojne svjetske jezike.

Roman "Sultanija u sjeni" drugi je dio nedovršene alžirske tetralogije uz još dva romana: "L’amour, la fantasia" i "Beskrajan je zatvor". Autorica je romana "La Soif", "Les Impatients", "Les Enfants", F"emmes d'Alger dans leur appartement", "Loin de Médine", "Le blanc de l'Algérie", "La femme sans sépulture" i "La disparition de la langue française". 2005. godine primljena je u Francusku Akademiju kao prva frankofona spisateljica arapskoga podrijetla.



Izvor: Moderna Vremena Info




komentiraj (0) * ispiši * #

Biti pisac u Hrvatskoj




Kratki esej s temom 'biti pisac u Hrvatskoj' Radeta Jarka (a povodom dvadesetogodišnjice smrti Danila KIša) čitajte ovdje


komentiraj (19) * ispiši * #

NOVO: Mirko Kovač - 'Elita gora od rulje' (Fraktura, 2009.)

Mirko Kovač
'Elita gora od rulje'
Roman
izd. Fraktura
Cijena: 169,00 kn
Broj stranica: 284
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 205 mm

Riječ izdavača


Mirko Kovač sastavlja jedinstvenu posvetu ljudskom dostojanstvu i težnji za slobodom, na način koji nema premca u suvremenoj europskoj književnosti.

Tko od ove knjige očekuje milost, neće je dobiti. Mirko Kovač svojim tekstom ulazi u "materiju" kao što se skalpelom prodire u gnojno tkivo, a "materija" je, uza sve svoje različite manifestacije, uvijek ista: odnos umjetnosti i ideologije, bardova nacionalne kulture i nositelja političke sile, književnika i moćnika, ili – u nemalome broju slučajeva – jednih te istih. Danas nema pisca koji bi, plemenskim zakonima usprkos, bio u stanju superiornije od Kovača podrivati nacionalne mitove i raskrinkati kulturne pogone za proizvodnju zla. Blistavim stilom, nenadmašnom erudicijom i polemičkom lucidnošću, on se bavi svojevrsnom razgradnjom spomeničke baštine. I baš zbog toga što nema uzmaka, što sa svake stranice frcaju krhotine i izbijaju autentični totalitarni mrakovi, Mirko Kovač sastavlja jedinstvenu posvetu ljudskom dostojanstvu i težnji za slobodom, na način koji nema premca u suvremenoj europskoj književnosti.
Viktor Ivančić




komentiraj (39) * ispiši * #

FANTASTIKA U RADIO DRAMI: Goran Tribuson: "Praška smrt"





Hrvatski radio 3.program
07.10.2009. 18:00

FANTASTIKA U RADIO DRAMI: Goran Tribuson: "Praška smrt"

Dramatizacija: Lada Martinac
Režija: Darko Tralić
Urednica: Nada Zoričić

U "Praškoj smrti" junak je uhvaćen u zamku groteskne legende češke povijesti. Zaljubljuje se u idealno biće; luta gradom opsjednut njegovom ljepotom, gradom koji vibrira od nepoznate prijetnje; sanja snove koji se miješaju sa stvarnošću - sve do posljednjeg trena kada đavo dolazi po svoje.





komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje zbirke poezije 'Svetkovina slutnje' Kristiana Župana

utorak , 06.10.2009.



Predstavljanje zbirke poezije 'Svetkovina slutnje' Kristiana Župana održat će se 7. listopada s početkom u 18:00 sati u multimedijalnoj dvorani 'Srednje škole Ban Josip Jelačić' u Zaprešiću.

Zbirka izlazi u nakladi Društva Zaprešićana 'Zapreščan' te će biti predstavljena u sklopu Dana grada Zaprešića. Predgovor zbirci napisao je renomirani hrvatski književni kritičar i pjesnik Sead Begović dok naslovnu stranicu zbirke krasi grafika iz grafičke mape 'Stone head' slikara Ivana Čedomira Ostreša.

O zbirci će govoriti Sead Begović, a odabrane pjesme će kazivati akademska kazališna i filmska glumica Marija Škaričić.

Susret s poezijom mladog pjesnika Kristiana Župana otvara zaista širok interpretativni prostor i posve izdvojenu lepezu tumačenja. To se prije svega odnosi na očiti odmak od njegovih generacijskih suvrsnika i suputnika. Župan je unekoliko drugačiji. On je suvremeni rapsod, s demiurškim nakanama, riječju – poeta vates. No, to je ujedno i najteži put na koji se odlučuju tek iskusni pjesnici koji su dobro uočili tradiciju, prije svega europske klasične poezije sve do prvih znakova disonantnosti moderniteta. (iz predgovora Seada Begovića)




komentiraj (0) * ispiši * #

Mirko Kovač dobitnik 'Njegoševe nagrade'




Književnik Mirko Kovač dobitnik je ovogodišnje „Njegoševe nagrade”, za knjigu pripovjedaka „Ruže za Nives Koen”, koju je objavila izdavačka kuća „Fraktura”, 2005. godine

„Mirko Kovač je 'Njegoševu nagradu' zavrijedio izvanredno živim i slikovitim pripovijedanjem o neobičnim sudbinama ljudi u tzv. 'malim sredinama' - djelom koje prožima naglašeni kritički stav prema malograđanskim, socijalnim, moralnim, pa i porodičnim devijacijama. Dosljednost i ljepota književnog izraza, prepoznata književna vrijednost i potvrđena univerzalnost cjelokupnog Kovačevog djela, doprinijeli su tome da je ovaj izuzetni stvaralac, nizu već dobijenih domaćih i međunarodnih priznanja, dodao i najznačajnije crnogorsko priznanje za književnost – Njegoševu nagradu”, naveo je žiri u obrazloženju nagrade.

Koliko je njegovo književno delo prisutno i uvažavano na prostoru bivše Jugoslavije govori i činjenica da je među 28 eminentnih književnika, koji su se našli u ovogodišnjoj konkurenciji za Njegoševu nagradu, Kovač bio predložen iz tri države: Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

„Njegoševa nagrada” se ponovo dodeljuje nakon pauze od dvanaest godina. Obnovljena je kao međunarodna i podrazumeva novo poglavlje u visokom estetskom vrednovanju književnih djela iz svih južnoslovenskih nacionalnih kultura, na osnovu predloga dobro upućenih i stručnih selektora i odluke referentnog međunarodnog žirija.

Ove godine u žiriju su sedeli akademik Sreten Perović, predsjednik, akademik Zdenko Lešić, akademik Katica Ćulavkova, akademik Nenad Vuković, prof. dr Aleš Debeljak, prof. dr Vlaho Bogišić i prof. Filip David.

Pored knjige Mirka Kovača „Ruže za Nives Koen“, u najužem izboru za ovogodišnju „Njegoševu nagradu” bile su i knjige „Drevo brez imena“ Draga Jančara i „Ruta Tannenbaum“ Miljenka Jergovića.



Izvor: E-novine.com



komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA knjige Darka Rundeka 'Uhovid'




Koncertna direkcija Zagreb - Knjižnica Bogdana Ogrizovića - Durieux nas pozivaju
na promociju i večer povodom knjige

Darko Rundek
'Uhovid: Sve pjesme i songovi'

Uz autora sudjeluju Isabel (violina), glumac Jakša Borić i Nenad Popović

Večer vodi književni kritičar i urednik Kruno Lokotar

U utorak, 6.10. u 20 sati
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5




komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Agneta Pleijel - 'Jedna zima u Stockholmu' (Disput/Hrvatsko filološko društvo, 2009.)

Agneta Pleijel
'JEDNA ZIMA U STOCKHOLMU'
roman
izd. Disput/Hrvatsko filološko društvo
Sa švedskoga prevela Željka Černok
144 str, 12,5 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača



"Roman koji ćete zavoljeti", "Duboko sam dirnuta: ovo je snažan i lijep roman, mudar i hrabar – sigurna sam da će pronaći mnogo čitatelja" – bili su neki od naglasaka iz novinskih recenzija kada je 1997. izašao roman 'Jedna zima u Stockholmu' (En vinter i Stockholm) tada već etablirane švedske spisateljice Agnete Pleijel.
Što je toliko dirnulo kritiku, a, pokazalo se, i publiku u ovom tanašnom romanu koji se bavi vrlo svakodnevnim temama? Možda je posrijedi to što, kako je rekla kritičarka novina Aftonbladet, "ubrzo zaboravite da Agneta Pleijel možda opisuje vlastiti život, jer ono što je njezino iskustvo također je i moje, te iskustvo mnogih žena. Ona mi pomaže da pronađem riječi za ono što osjećam."
Priča se čini vrlo jednostavnom: žena prekida brak s mužem kojeg još voli i koji voli nju, te pokušavajući ponovno pronaći jasnoću u vlastitom životu, počinje zapisivati svoje misli u sljedećih stotinu dana. Roman započinje kada se glavnoj junakinji ponovno javlja muškarac s kojim je prije mnogo godina provela jednu noć, misteriozan stranac iz bivše Jugoslavije za kojeg je mislila da se savršeno razumiju. U njegovoj je zemlji sada rat i on dolazi u Stockholm. Odmah joj se javlja, očito još uvijek zainteresiran za nju. Ponovno se nalazi s tim muškarcem i oni započinju vezu koja će trajati tu jednu zimu tijekom koje će ona saznati puno više o sebi nego o njemu, ali i naučiti da je sama svoja spasiteljica.
Ovo je dirljivo intiman roman, roman o idealu ljubavi i krhkosti ljudskih osjećaja, roman o spoznaji da je jak čovjek onaj koji sam može odlučiti o svojoj sudbini i koji umije priznati da je krivo odabrao.

Agneta Pleijel rođena je u Stockholmu 1940. Radila je kao kritičarka i urednica kulture u brojnim novinama i časopisima. Od 1987. do 1990. bila je predsjednica švedskog P.E.N.-a. Piše i drame i poeziju, a teme njezinih knjiga uvijek su odnosi u obitelji te bezuvjetnost ljubavi prema drugima i prema samome sebi. Njezin prvi roman 'Promatrač vjetra' (Vindspejare, 1987) dobio je mnoštvo nagrada. Uslijedila su romani 'Pseća zvijezda '(Hundstjärnan, 1989) i 'Gljive' (Fungi, 1993), a onda je objavljena 'Jedna zima u Stockholmu' (En vinter i Stockholm) kojim je potpuno osvojila publiku i kritiku. Roman 'Lord Nevermore', objavljen 2000, dobio je nagradu Švedskoga radija te bio u konkurenciji za sve najveće švedske književne nagrade te godine. Zadnje joj je djelo trilogija djelomično zasnovana na povijesti njezine obitelji: 'Kraljičin kirurg' (Drottningens chirurg, 2006), 'Kraljev zabavljač' (Kungens komediant, 2007) i 'Sestra i brat' (Syster och bror, 2009).






komentiraj (1) * ispiši * #

Dodijeljene godišnje nagrade najboljim prevoditeljima




Društvo hrvatskih književnih prevodilaca je na Godišnjoj skupštini u subotu dodijelilo nagradu za životno djelo Ani Mariji Paljetak, a godišnje nagrade za najbolji prijevod Ireni Lukšić i Vandi Mikšić.
Ana Marija Paljetak nagrađena je za životno djelo za, kako se ističe u obrazloženju nagrade, »upoznavanje hrvatskoga čitateljstva sa značajnim djelima slovenske književnosti 20. stoljeća«. Za svoj je rad od Društva slovenskih pisaca još 1986. dobila prestižno priznanje »Župančičeva listina«. Bogatu prevoditeljsku karijeru Ane Marije Paljetak obilježila je žanrovska raznolikost, a u svojim je prijevodima »posezala za najboljim vrednotama hrvatskog standarda, istraživši ih do krajnjih granica prije nego li će potražiti alternativna jezična rješenja«, navodi se u obrazloženju.
Nagradu za najbolji prijevod fikcionalne proze dobila je Irena Lukšić, za prijevod s ruskoga romana »Povijest jednog putovanja« Gajta Gazdanova.
Zahvaljujući Ireni Lukšić, ističe se u obrazloženju nagrade, »Gazdanov je za hrvatske čitatelje literarno otkriće«, a »ovaj izvrsni prijevod, koji svojim umjetničkim dometima uistinu obogaćuje hrvatsku prijevodnu književnost, pridonijet će da ga i hrvatsko čitateljstvo doživi kao svoga pisca«.
Nagrada DHKP-a za prijevod nefikcionalne proze dodijeljena je Vandi Mikšić za prijevod s francuskoga knjige »Povijest retorike od Grka do naših dana« Michela Meyera, Benoita Timmermansa i Manuela Marije Carilha. Ističući da je posrijedi »znalački i ingeniozan prijevod«, u obrazloženju nagrade dodaje se kako u prijevodu Vande Mikšić zadivljuje »pregovaračka vještina kojom miri sučeljene jezike i jezične kontekste, nalazi prave kompromise i nudi najpovoljnije ustupke«.
Na Skupštini su najavljene i buduće aktivnosti Društva, među kojima je i peti Zagrebački prevodilački susret s temom »Prevodilac i pisac«, a koji će se održati 16. i 17. listopada.
Tijekom predstojeće godine DHKP će, kako je najavljeno, održati radionicu prevođenja s jezika male rasprostranjenosti.



komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Pier Paolo Pasolini - 'Uličari' (Disput/Hrvatsko filološko društvo, 2009.)

ponedjeljak , 05.10.2009.

Pier Paolo Pasolini
'ULIČARI'
roman
Disput/Hrvatsko filološko društvo
S talijanskoga prevela Vanda Mikšić
/264 str, 12,5 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača


Pasolinijev prvi roman 'Uličari' (Ragazzi di vita, 1955) ocrtava život u Rimu i rimskim predgrađima posljednjih mjeseci Drugoga svjetskog rata i prvih godina poraća. Nižu se epizode u kojima protagonisti, prije svega dječaci i momci, ali i cijela paleta živih i upečatljivih likova, ubiru crne plodove fašizma, rata i bijede.
Sam je autor u pismu svom izdavaču o Uličarima napisao: “Moja narativna poetika počiva na privlačenju pozornosti na neposredne datosti. To mogu ostvariti zato što se te neposredne datosti smještaju u idealnu strukturu ili narativni luk koji se podudara s moralnim sadržajem romana. Takva bi se struktura općenito mogla definirati na ovaj način: poslijeratno vremenski luk u Rimu, od kaosa punog nade prvih dana oslobođenja pa do reakcije na samom početku 50-ih godina. To je posve precizno razdoblje koje se poklapa s prelaskom protagonista i njegovih prijatelja (Rico, Alduccio itd.) iz dječačkog u mladenačko doba, odnosno (a tu je poklapanje potpuno) iz junačke i amoralne životne dobi u dob koja je već prozaična i nemoralna. Ti momci (koji su zbog fašističkoga rata rasli kao nepismeni divljaci i delinkventi) svoj ‘prozaičan i nemoralan’ život mogu zahvaliti upravo društvu koje je na njihovu vitalnost opet reagiralo nametanjem vlastite moralne ideologije. Valja znati da sve to ostaje ‘prije’ knjige, jer se ja kao pripovjedač u to ne uplećem.”

Pjesnik, romanopisac, filmski režiser, dramski pisac, esejist i slikar Pier Paolo Pasolini rođen je 1922. u Bologni, a život je okončao okrutno ubijen u Ostiji kraj Rima 1975. godine. Početkom 50-ih doseljava u Rim, kada se intenzivnije počinje baviti književnošću, a ulazi i u svijet filma koji mu je priskrbio međunarodni ugled. Njegov društveno-politički angažman, koji ponajprije karakterizira slobodoumlje, nekonformizam i promicanje drugosti, iščitava se iz svih njegovih djela, od kojih su – osim 'Uličara' – važnija: 'Najbolja mladost' (La meglio gioventů, 1954), 'Talijanski kanconijer. Antologija pučkog pjesništva' (Canzoniere italiano. Antologia della poesia popolare, 1955), 'Gramscijev pepeo' (Le ceneri di Gramsci, 1957), 'Žestok život' (Una vita violenta, 1959), 'Strast i ideologija' (Passione e ideologia, 1960), Heretički empirizam (Empirismo eretico, 1972), 'Božanska mimeza' (La divina mimesis, 1975), 'Teatar '(Teatro, 1988), 'Nafta' (Petrolio, 1992).







komentiraj (2) * ispiši * #

Mađarski pisci u knjižnici Bogdan Ogrizović






utorak, 06. 10.2009. u 21 sat,
u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb,

Razmjena pisaca:
Hrvatsko društvo pisaca - Mađarsko društvo pisaca/2009.

nastupaju mađarski pisci Katalin Ladik i Ištvan Vereš (Vörös István)
Moderator Vladimir Stojsavljević.

O autorima više ovdje





komentiraj (5) * ispiši * #

Revija malih književnosti: Srbija

nedjelja , 04.10.2009.





U utorak, 6.10.2009. u 20 sati, počinje Booksina Revija malih književnosti na kojoj ove godine gostuje Srbija.

Izbornik: Teofil Pančić.

Gostuju: Andrija Matić, Borivoje Adašević, Daniel Kovač, Oto Oltvanji, Srđan Papić, Srđan V. Tešin, Dragana Mladenović i Dana Todorović

Više ovdje





komentiraj (3) * ispiši * #

INTERVJU: Robert Valdec





Novinar i TV-voditelj Robert Valdec nedavno je u izdanju Algoritma objavio knjigu 'Deadline'.

Razgovor s Valdecom dostupan
ovdje








komentiraj (0) * ispiši * #

Carne del Carnaro: 'Nauči psa trikovima'




6. listopada (utorak) u 19 sati
knjižara Ribook, Rijeka

Carne del Carnaro: 'Nauči psa trikovima'

Pisac i prevoditelj Boris Perić ovaj nam put u goste dovodi televizijsku producenticu i književnicu Danijelu Stanojević Majerić, autoricu zbirke priča 'Nauči psa trikovima'. Spektakl kreće uz vatromet i hor Labinskih rudara ispred Ribooka, koji se nadovezuje na sjajnu predstavu „Sarma“, za koju je zainteresirana produkcija Broadwaya. Neizmjerno seksipilna Danijela Stanojević Majerić napisala je tu priču upravo misleći na daske koje život znače. Mario Kovač kao prirodno talentirani redatelj prepoznao je potencijal u ovim pričama, te odlučio dati zadatke uskoro holivudskim zvijezdama Petri Radin i Dini Škare – pred njih će postaviti nebrojeno puno zahtjevnih uloga koje nose likovi Danijele Stanojević Majerić. Sve to nadovezuje se na srcedrapateljske izjave podsvjesne ljubavi urednika Ante Perkovića prema odvratno seksipilnoj autorici.




komentiraj (1) * ispiši * #

Talk show 'Kava i kolači' : Robert Međurečan

subota , 03.10.2009.




Pozvani ste na talk show 'Kava i kolači' u nedjelju, 4. listopada, u 19 sati, u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića.


Gost je Robert Međurečan, a domaćin Ivica Prtenjača.


Međurečanov roman (Prodajem odličja, prvi vlasnik) odlikuje rijetka vještina (filmskog) kadriranja i logika pripovijedanja u kojoj je uspostavljena gradacija trauma na svakoj od etapa puta glavnog junaka. Doista je riječ o iznimno dobro i odmjereno napisanom prvijencu koji gotovo nema klasičnih dječjih boljki.
Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Moda, crni humor ili rezigniranost? U zadnje vrijeme Hrvatskom je zavladala manija prodavanja odličja. Buvljaci, gradske tržnice, oglasnici, internetske aukcijske stranice, sve je prepuno oglasa tipa "Prodajem odličja, malo nošena, prvi vlasnik". Mnogi se sa zebnjom pitaju što je uzrok tom fenomenu. Većina smatra daje riječ o apatiji branitelja zbog degradacije Domovinskog rata. "Više mi ništa ne znači ni ta medalja, ni rat. Želim sve što prije zaboraviti. Kad su svi zaboravili i ja ću", rekao je jedan razočarani dragovoljac prodavajući na jakuševačkom buvljaku svoja odličja uredno izložena na kaseti, između rabljenih porno magazina i CD-ova s narodnjacima. "Ja sam svoju spomenicu prodao za 50 kuna. Bilo je taman za ćevape i pivo", rekao je drugi i izgubio se u gomili koja je gledala šibicare. U Ministarstvu branitelja pokušavaju umanjiti štetu. Čak je i sam ministar prekinuo svoj godišnji odmor i sazvao presicu na kojoj je sve prikazao kao humanitarnu akciju.


komentiraj (1) * ispiši * #

Natječaj “Knjiga ljubavi/The Book of Love”



Poštovani,
moje ime je Stipe Odak i jedan sam od urednika “Autsajderskih fragmenata”, časopisa za znanost, kulturu i umjetnost koji izlazi pri Institutu Vlade Gotovca u Zagrebu. Cilj našeg časopisa je okupljanje priznatih svjetskih umjetnika i stručnjaka te perspektivnih studenata i mladih autora oko neke zajedničke teme koju se želi obraditi pod inovativnim i originalnim vidovima.

Tema aktualnog projekta je “Knjiga ljubavi/The Book of Love”. Kako je ljubav univerzalna, a opet uvijek iznenađujuća tema željeli bismo na jednom mjestu nove i osvježavajuće poglede na ljubav, i to pod različitim aspektima. Željeli bismo taj svevremenski fenomen prikazati u novom svjetlu. Uz znanstvene članke, eseje, književne radove, voljeli bismo uključiti i jedan dio radova ostvarenih u suvrenim i popularnim žanrovima, a strip na tom polju definitivno prednjači.

Stoga bih Vas ovim putem htio zamoliti da pokušate ovu obavijest proširiti među svojim članovima. Nadamo se da je određen broj njih već obrađivao ljubav pod nekim “novim” vidom, a možda će nekima ovaj prijedlog potaknuti maštu.

Rok za predaju radova je 20.10.2009. godine, a to je moguće obaviti putem e-maila na moju osobnu adresu ili na službenu adresu Instituta: ured (ludo a) institut-gotovac.hr. Mi bismo bili vrlo radosni ako bismo neke od radova mogli objaviti u slijedećem izdanju našeg časopisa koje izlazi krajem godine.

Puno pozdrava,

Stipe



Izvor: www.darkomacan.com

komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Juan Jose Millas - 'Blesav, mrtav, kopile i nevidljiv' (SysPrint, 2009.)


Juan Jose Millas
'Blesav, mrtav, kopile i nevidljiv'
prijevod: Gordana Matić
roman
SysPrint
142 str. , meki uvez

Riječ izdavača


Nakon otkaza u tvornici papira, protagonist romana si kroji novu, nevidljivu kožu, fiktivnu egzistenciju u kojoj je izmjenično retardiran i vidovit, otac vlastitog oca i siroče cijeloga svijeta, a povremeno i mrtav. Što mu omogućuje da se teleportira kroz vrijeme, da puši bez straha od raka pluća, te da jednu kinesku patuljčicu spasi iz ralja prostitucije u vlastitoj mašti.

Otkrijte da pod takvim klaunovskim plastom autor fascinantno vješto žonglira političkim i psihoanalitičkim konotacijama, erotskim i metafizičkim motivima, općeljudskim meditacijama i društveno angažiranim sarkazmom.


***

Mnogostruko nagrađeni i diljem svijeta prevođeni španjolski pisac i kolumnist Juan Jose Millás rodio se 1946. u Valenciji ali od djetinjstva živi u Madridu, gdje je studirao filozofiju i komparativnu književnost. Kritiku je osvojio već drugim romanom, "Cerbero son las sombras" (1975), a otada niže priznanja, među kojima su i najznačajnije španjolske književne nagrade: Premio Nadal (za La soledad era esto, 1990), Premio Planeta (za El mundo, 2007) i Premio Nacional de Narrativa (2008).

Ovjenčan je dvama počasnim doktoratima, a i novinarskim radom stekao je brojne poklonike, kako zbog socijalne osjetljivosti tako i zbog osebujnog izričaja.



Izvor: Moderna Vremena Info


komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Aleksandar Flaker : 'Ruska avangarda 2' (Profil/Službeni glasnik, 2009.)

petak , 02.10.2009.



Profil je u suradnji sa Službenim glasnikom upravo objavio:
Aleksandar Flaker : 'Ruska avangarda 2'

Nastavak kultne knjige koja se afirmirala u svjetskim razmjerima, čuvene Flakerove 'Ruske avangarde' objavljene 1984. godine.

…Gojko Tešić i ja bili smo beskrajno sretni kad nam je Saša rekao da priprema nastavak svoje čuvene 'Ruske avangarde'. Ta čuvena, sjajno likovno opremljena knjiga iz 1984. godine afirmirala je u svjetskim razmjerima Flakera kao jednog od najboljih poznavatelja ruske avangarde. Iako je on svoja istraživanja ruske avangarde i teorijske misli prezentirao vrlo rano, u antologiji 'Heretici i sanjari' (1954) i tekstu 'Formalna metoda i njezina sudbina' (Pogledi, 1955) te u teorijsko-esejističkim knjigama koje su potom uslijedile, ipak je tek 'Ruska avangarda' cjelovito prezentirala Flakerovu upućenost u smionu istraživačku i kreativnu umjetnost nastalu nakon Oktobarske revolucije. Ta je knjiga osamdesetih snažno odjeknula ne samo među ljudima koji se bave znanošću o književnosti; svojom intermedijalnom dimenzijom, donošenjem informacija i o drugim umjetničkim disciplinama (osobito likovnosti), ona je bila izvor inspiracije mladim umjetnicima da u svoje autorske poetike integriraju elemente povijesne avangarde. Imala je iznimno dobru recepciju ne samo u Zagrebu, već i u Beogradu i Ljubljani (u Beogradu je čak dobila prestižnu NIN-ovu nagradu za publicistiku).
Stoga su obojica urednika sretna što potpisuju ovu Flakerovu knjigu kao prvo koprodukcijsko izdanje; ona je plod dugogodišnjeg prijateljstva i kolegijalne suradnje, ali simbolizira i šire nastojanje da se potakne intelektualna i umjetnička suradnja između Beograda i Zagreba i naših država.
Velimir Visković (iz uredničkog predgovora knjige)






komentiraj (0) * ispiši * #

Katapultova književna večer s Oljom Savičević Ivančević



Pozvani ste na Katapultovu književnu večer sa spisateljicom i kolumnisticom, Oljom Savičević Ivančević koja će se održati u subotu, 03.10.2009. s početkom u 20 sati u prostoru Saveza udruga Molekula (Delta 5, Rijeka).

Književna večer sa spisateljicom je druga od ukupno četiri koje udruga Katapult organizira u 2009. g. u sklopu projekta "Razgovaraonice" (ugošćivanje poznatih pisaca i spisateljica iz Hrvatske u Molekuli). Tijekom književne večeri biti će riječi o Oljinom dosadašnjem radu, ali i o njezinom novom proznom djelu, romanu koji izlazi uskoro, ove jeseni. Voditeljica književne večeri je Tea Tulić.

Olja Savičević Ivančević (1974.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na zadarskom Filozofskom fakultetu. Piše poeziju, prozu, novinske kolumne. Autorica je nekoliko pjesničkih zbirki i knjige priča “Nasmijati psa” koja je, osim u Hrvatskoj, objavljena u Njemačkoj, Srbiji, a u uskoro i u Mađarskoj. Dobitnica je nagrada: Prozac za rukopis “Nasmijati psa” (2005.), Ranko Marinković za kratku prozu (2007.), Večernjeg lista za kratku priču, te nagrade Kiklop za pjesničku zbirku Kućna pravila (2008.).
Po dvjema pričama iz zbirke „Nasmijati psa“ snimljeni su kratki igrani filmovi.
Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica i novinarka.

Organizator: Udruga Katapult (Rijeka)



Moja kritika Oljine zbirke priča 'Nasmijati psa' dostupna ovdje


komentiraj (8) * ispiši * #

Natječaj za roman za djecu SF ili fantasy ili horror žanra




Knjiga u centru raspisuje natječaj za roman za djecu SF ili fantasy ili horror žanra, koji će biti objavljen u sklopu biblioteke "Zvjezda u centru" , uz napomenu da roman za djecu znači "jasna priča jasno ispričana".

Opći uvjeti:

- do 30.10. 2009. treba poslati sinopsis romana (ne duži od 500 riječi) i prvih 20-30 (5-8.000 riječi) kartica teksta na darkomacan (at) yahoo.com, s naznakom "Zvijezda u centru" u naslovu maila
- autori će do 30.11. 2009. biti mailom obaviješteni je li Knjiga u centru zainteresirana; sve odluke žirija (koji je vjerojatno sam Darko Macan) su konačne
- romani za koje budu zainteresirani predat će se Ministarstvu za potporu; ako dobiju potporu idu sigurno; ako ne dobiju potporu, idu ovisno o tome koliko bude para
- odabrani autori imaju čekati objavu rezultata potpore prije nego roman, eventualno, počnu nuditi drugdje
- pare po objavljivanju su i dalje mizerne, jer i dalje živim u Hrvatskoj
- romane poslane i odbjene na prošlogodišnjem natječaju pametnije je NE SLATI PONOVO jer nisu odbijeni zato što je bilo previše dobrih već zato što nisu valjali



Izvor: www.darkomacan.com



komentiraj (6) * ispiši * #

NOVO: Josip Novaković - 'Prvi aprila' (Algoritam, 2009.)


Josip Novaković
'Prvi aprila'
roman
Algoritam
240 str. , tvrdi uvez
cijena: 109,00 kn

Riječ izdavača



Roman američko-hrvatskog pisca Josipa Novakovića, za domovinsko izdanje specijalno adaptiran, “1. aprila” donosi biografiju Josipa Dolinara, rođenog 1. Aprila 1948. godine čiji život počinje i protječe obilježen datumom i godinom, kao neslana šala. No, njegov život, dojma smo, nije ni po čemu bitnom različit od života ostalih likova romana koji kao da su determinirani vremenom i prostorom u kojemu žive.

A radi se o vremenu Jugoslavije i Hrvatske, o vremenu bez Boga, ili u kojemu je Bog u ilegali, koje, stvara ljude bez duše. Zato Ivan Dolinar neće naći mira ni u onostranom životu, jer tog života u takvom sistemu i s uvjerenjima poput njegovih nema, zato na koncu romana ne može umrijeti, nego ustaje iz groba i luta svijetom kao kakvim limbom.

No, prije nego li ne-umre, Dolinar prolazi kroz sve etape klasičnog 'bildungsromana', pratimo njegovo školovanje u Nižegradu, malom slavonskom gradu, studiranje medicine u Novom Sadu, kunderijanski prijestup koji završava izopćenjem iz akademske zajednice, robijanje na Golom otoku, povratak u provincijski Nižegrad, Dolinarova idejna zaposlenje, ljubavi, brak, sudjelovanje u ratu ‘90-ih, smrt, život nakon kliničke smrti, ne-umrlost… eno ga, još i sada luta Nižegradom.

Pogled Josipa Novakovića na ovo razdoblje je iznenađujuće distanciran, povremeno ciničan i groteskan, svakako iznenađujući za 'bildungsromane' koji kao da pretpostavljaju stanovitu patetiku i uronjenost u likove.



Izvor: Moderna Vremena Info


komentiraj (1) * ispiši * #

Predstavljenje nove knjige Mire Gavrana

četvrtak , 01.10.2009.





2. listopada u 19 i 30 sati u DHK-u u Zagrebu
održat će se predstavljanje
prve knjige novopokrenute biblioteke ZKR:

Miro Gavran - 'Parallel worlds & other plays'.

Sudjelovat će: urednik Nikola Đuretić, teatrologinja Sanja Nikčević te autor.
Ulomke iz knjige kazivat će dramske umjetnice Branka Cvitković i Mladena Gavran.







komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje romana Nicka Cavea 'Smrt Bunnya Munroa"




Književni petak svoju novu sezonu počinje predstavljajem knjige "Smrt Bunnya Munroa", drugog romana Nicka Cavea, mračnog barda rocka i jedne od najutjecajnijih ikona suvremene kulture.
Priča je to o trgovcu kozmetičkim proizvodima, svojevrsnom "bludnom sinu", opsjednutom nebrojenim seksualnim i inim zastranjenjima, o njegovu alegorijskom "putovanju na kraj noći" u potrazi za vlastitom dušom i fantazmagoričnoj transformaciji iz faze razvratnog bludnika, preko promućurna trgovca u živog mrtvaca. Knjigu je izdao
koprivnički "Šareni dućan", koji je objavio i prvi Caveov roman “I magarica ugleda anđela”. Kao prevoditelj potpisuje se Denis Peričić, zaslužan i za istodobno englesko-hrvatsko izdanje, budući da je bio polaznik Caveove škole pisanja.

Na Književnom petku o knjizi će govoriti Kruno Jajetić, Dragan Jurak, Denis Peričić te voditelj tribine Boris Perić.

Spomenuto će se događanje održati 2. listopada s početkom u 20 sati u
Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Zagreb, u Galeriji Kupola na 3. katu.


komentiraj (0) * ispiši * #

Knjiga eseja Dinka Telećana


Dinko Telećan
'Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi'
eseji
SysPrint
108 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 69,00 kn

Riječ izdavača



Prošivna nit ove knjige eseja odnos je suvremenosti prema tradicijama, amblematskim pojavama i dubinskim obrascima Zapada i Istoka. Oslanjajući se na svoja pjesnička, prevoditeljska, glazbena, misaona, putnička i ina iskustva, autor propituje taj odnos onkraj svakog filozofijskog, religijskog i ideologijskog okvira; riječ je o pokušaju ponovnog uspostavljanja određene elementarnosti, o rekonstrukciji koja ne zapada u naivnost niti se utječe pomodnosti.

Pronalazeći ono osovinsko u rasutom i naoko nepovezano, nad-vremensko u onome što je vremenom skriveno, "Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi" donosi svojevrsnu katarzu; rukopis Dinka Telećana je od onih, danas vrlo rijetkih, koji u pisanju zaista oživotvoruju umjetnost, i to totalnu, sintetičnu i sinestezičnu, koja ujedno raščlanjuje i sažima, zadire u potankosti i panoramski rasprostire, ne opisuje nego daje osjetiti, zavodi nas sanjarskim vrludanjem pa iznenađuje drskim, ratobornim ili otrežnjujućim bljeskovima.

***

Dinko Telećan rođen je 1974. godine u Zagrebu, u znaku Jarca. Djetinjstvo proveo između jednog nebodera i jednog malog jadranskog otoka. Odradio Filozofski fakultet, objavio tri zbirke pjesama i ponešto proze. Prevodi, uređuje knjige, radijske emisije, travnjak i voćnjak, povremeno putuje i svira, a usred toga nastoji dobro i sporo biti i piti, pisati i duboko disati. Najbolje uspijeva ljeti, na suhom, pod suncem juga ili istoka, uz miris pijeska, kamena ili jasmina.



Izvor: Moderna Vremena Info

komentiraj (1) * ispiši * #

Ribookiranje: 'Quorum' u ruhu 'Dolaska'




2. listopada (petak) u 19 sati
knjižara Ribook, Rijeka

Ribookiranje: Quorum u ruhu Dolaska

Novu sezonu Ribookiranja u Rijeci otvara Kruno Lokotar s predstavljanjem novog broja časopisa 'Quorum', posvećenog kulturi čitanja i ostalim oblicima umjetničkog izražavanja. Novi broj čitatelje upoznaje s radom crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, koji je ove godine u Algoritmovoj biblioteci Mali KaLibar objavio roman 'Dolazak', priču o zločinu i apokalipsi, konačnosti i očekivanju kraja.
Poslušajte što o svojoj knjizi kaže sam autor Nikolaidis i gost – teoretičar književnosti Nikica Petković.
Druženje će upotpuniti zvuci Sex Pistolsa, Nicka Cavea, The Smitsa i The Clasha dočaravajući atmosferu romana.




komentiraj (4) * ispiši * #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>