Rade Jarak o tiskanim medijima

utorak , 31.03.2009.




"Sve je laž. Kompletno epehaovsko pisanje je uvijek bila i ostala laž."

Prethodni citat tek je mali izvadak iz obimna teksta o tiskanim medijima u Hrvatskoj kojega je Rade Jarak, pod naslovom "Glup, gluplji" objavio na Knjigomat.com-u.

Čitajte ovdje





komentiraj (11) * ispiši * #

Nacionalne kampanje za promociju čitanja



Potaknuta činjenicom da Hrvatska nema "strategiju za promociju čitanja", autorica bloga Bookeraj bacila se na guglanje u potrazi za informacijama o nacionalnim kampanjama za promociju čitanja koje se provode u drugim zemljama.

Rezultat njezina istraživanja jest tekst objavljen na njezinom blogu koji donosi pregršt zanimljivih informacija o različitim programima kojima se u pojedinim europskim zemljama nastoji popularizirati čitanje.

Tekst pročitajte na ovome linku

Inače, naslov njezina teksta sugerira da slijedi nastavak, što nestrpljivo iščekujem...



komentiraj (1) * ispiši * #

FENOMENALAN INTERVJU s Nenadom Veličkovićem



Kad smo već kod ćaskanja o književnosti, na ovome linku nalazi se FENOMENALAN INTERVJU s Nenadom Veličkovićem!

Svakako pročitajte...

komentiraj (4) * ispiši * #

Ćaskanja o knjiškim temama...




Od sredine siječnja 2009. do danas za portal Moderna Vremena Info odradio sam cijeli niz razgovora s uglednim akterima domaće književne scene.

Ako ste nešto propustili, slijede linkovi :

- Irena Lukšić

- Darija Žilić

- Vanja Bjelić Pavlović

- Darko Macan

- Valerio Orlić

- Sanja Lovrenčić

- Davor Šišović

- Ivica Prtenjača

- Slavko Jendričko

Inače, intervjui su obavljeni e-mailom...

Novi slijedi uskoro...





komentiraj (4) * ispiši * #

NOVO: Boris Beck i Igor Rajki - 'Ne bih o tome' (HDP/Jesenski i Turk, 2009.)

ponedjeljak , 30.03.2009.


Boris Beck, Igor Rajki
"Ne bih o tome"
izd. HDP i Jesenski i Turk
251 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Metropola je opasno mjesto za pisce i novinare - nekoliko ih je stradalo u atentatima, a još više u zagonetnim nesrećama. Policija brzo otkriva da su svi unesrećenici bili čitatelji Igora Rajkija pa ga treba pronaći jer je on ili opasni manijak koji ubija vlastite čitatelje ili je pak, možda, sam sljedeća žrtva serijskog ubojice. No njemu ni traga na književnom tržištu…

Uporni policijski inspektor, uz pomoć Borisa Becka kao policijskog psa, ipak malo-pomalo steže obruč oko Rajkija. Trag vodi na Književnu burzu i njezinu vagu. Naime, najuspješniji pisci više ne pišu knjige, nego izdaju dionice za obožavatelje. Sukladno svojoj težini. Inspektor potom dolazi i u Akademiju u kojoj generalica Zagorka (uzgred, koja je Becku preko veze dala posao na geodetskoj izmjeri da mu djeca imaju što jesti) nadzire izradu katastra nekretnina iz najvećih djela hrvatske književnosti kako bi prezadužena država mogla dobiti hipotekarne kredite. Navodno se tajna krije s druge srane Bašćanske ploče. Usprkos svemu stvarnosnom, nadu u razrješenje misterije daje mu velečasni Pomoćni Sudac…

Prije nego Rajkija zgnječe zidovi vlastite sobe i dotuče ga tjeskobom mudri Štakor, čak i prije nego se Beck uguši u kaljuži na Farmi pisaca, u pogodnu za industrijsku preradu sentimentalnih sjećanja, stvarnost će biti potkopana. Taj, što očekivati od zbilje u kojoj su npr. tipkovnice ugrađene u fotelje tako da pisci pišu stražnjicom?

U velikoj završnici pokazat će se da ništa nije onakvo kakvim se čini: ni Akademija, ni Narodna banka, ni generalice, ni nacije, a o piscima da i ne govorimo. Narod će otvorenog srca krenuti na Uznesenje Sabora ne bi li se dokopao kinte za preživljavanje… Nije dolično ili uputno govoriti o tome.

Boris Beck i Igor Rajki rođeni su obojica u Zagrebu 1965. i autori više proznih knjiga. Igor Rajki jedan je od pisaca kazališnog omnibusa "Zagrebački pentagram" koji upravo postavlja Paolo Magelli u Zagrebačkom kazalištu mladih, a Boris Beck urednik je u Nacionalu






komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Emily Dickinson - 'Tiše od sna' (Modernist, Varaždin, 2008.)

Emily Dickinson
'Tiše od sna'
dvojezično izdanje
prijevod: prof. Dražen Dragović
izd. Modernist nakladništvo, Varaždin
184 str., meki uvez
cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača



Prema anketi "Jutarnjeg lista" - najbolja knjiga poezije 2008. godine!

Knjiga odabranih pjesama Emily Dickinson prva je knjiga prijevoda pjesama na hrvatski jezik najznačajnije američke pjesnikinje. Budući da je riječ o dvojezičnom izdanju, ono može poslužiti i nastavničkom/akademskom izučavanju djela Emily Dickinson u nas, no prije svega će pružiti čitalačko uživanje u najopćenitijem smislu...

U tišini i osami svoje sobe i vrta, Emily Dickinson je - sve u rimovanim katrenima, koje je pažljivo spremala po ladicama i kutijama i tek povremeno i samozatajno čitala rijetkim znancima - potaknuta sitnim zbivanjima svakodnevnog života, pisala o ljubavi, prirodi, životu, smrti i vječnosti, stoga je knjiga upravo podijeljena na istoimena poglavlja, zaokružujući više od sedamdeset pjesama. Kratkoća, sažetost, jednostavnost, koje ujedno indiciraju najveće daljine, dosežu gotovo nepojmljive dubine - samo su neke od značajki kojima bismo mogli pojednostavljeno opisati poeziju ove pjesnikinje, jedne od najvećih američkih liričarki čiji osebujan izraz svrstavamo već u modernu liriku.Ova prva zbirka prepjeva pjesama Emily Dickinson na hrvatski jezik daruje nam njih sedamdesetak, uvodeći nas u jedan novi svijet pun boje, mirisa i zvuka. U refleksijama o životu, smrti, tjelesnim ograničenjima, nepoimanju apsolutne ljubavi i sreće pjesnikinja često polazi od stilizirane prirodne slike, koja joj međutim služi samo kao početna točka za nastajanje najsloženijih tema. U narativnim elementima svoje poezije Emily Dickinson uvijek se pita gdje su početak, trajanje i neizbježan kraj, gdje je granica koju dotiče u svojim pjesmama? Ona se svojevoljno "zapliće" u kompleksnost svojih simboličkih konstrukcija koristeći se biblijskim motivima i onima iz legendi te nadahnućima drugih pjesnika.No ono što je najzanimljivije, pritom ne imitira nego pronalazi svoj izraz ne bojeći se osobnoga singularnog, neponovljivog iskustva. Čini se kao da se sve vrijeme poigrava vlastitim umom, jezikom, s nama čitateljima, ne znajući kamo će nas odvesti pojedini stih. U svojim često crtama obilježenim pjesmama naznačuje nam da one možda i nisu završene, jer ponekad nije posve jasno gdje je pravi kraj, prestanak, utrnuće. Dragovićevi prepjevi obuhvaćaju različite cikluse pjesama (o ljubavi, prirodi, vječnosti, vremenu), no istodobno nam daju uvid i u svaki pojedinačni tematski krug, potvrđujući činjenicu da je bilo koja tematska podjela njezine lirike zapravo suvišna jer se tematski krugovi uvijek iznova prožimaju.





komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Sibila Serdarević



Zaprešićka 'Fraktura' jedna je od najuspješnijih, a na osnovu kvalitete knjiga koje objavljuje, po meni i najbolja hrvatska izdavačka kuća.

Vode je bračni par Serdarević, Sibila i Seid.

Seid osim uredničkih poslova odrađuje i promotivne aktivnosti pa je često prisutan u medijima, dok je Sibila manje poznata široj javnosti.

Intervju sa Sibilom Serdarević objavljen u 'Jutarnjem listu' otkriva nam nove pojedinosti o radu 'Frakture', a budući da je intervju rađen za EPH-tiskovinu, Milana Vuković Runjić se potrudila od Sibile tijekom razgovora doznati i neke detalje iz privatnog života bračnog para Serdarević.

Intervju čitajte
na ovome linku



komentiraj (0) * ispiši * #

TRIBINA : "Vampiri - kroz povijest, mit i književnost"



Naklada LJEVAK
nas poziva
na tribinu

"VAMPIRI - KROZ POVIJEST, MIT I KNJIŽEVNOST"

Sudjeluju: dr. sc. TOMISLAV PLETENAC, etnolog i BORIS PERIĆ, književnik.

Voditelj i urednik: KRISTIJAN VUJIČIĆ

Tribina će se održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg) u ponedjeljak, 30. ožujka, s početkom u 18 h.

Gotovo sve kulture imaju mitove o vampirima, od kineskih crvenookih čudovišta do grčke Lamije - od drevnog Egipta preko predkršćanske Europe, srednjega vijeka i kneza Vlada Tepeša – pa sve do danas. Gosti Tribine “Vampiri kroz povijest, mit i književnost”, književnik Boris Perić i etnolog Tomislav Pletenac, pokušat će odgovoriti na pitanja što su uopće vampiri i što o njima govore povijesna izvješća te kako razgraničiti povijest od mita, odnosno stvarno od izmišljenoga. Govorit će se i o tome koja su najznačajnija književna djela na temu vampira i koji su najpoznatiji nazivi za ova bića u našim krajevima. Dakako, najpoznatije legende o vampirima u Hrvatskoj ostavljene su za sam kraj Tribine.


komentiraj (1) * ispiši * #

"Pjesnikinja = pička koja piše"?



U tekstu u kojemu donosi vlastita iskustva s ovogodišnjeg "Goranovog proljeća" Asja Bakić je ustvrdila kako se među uzvanicima takvih manifestacija "uvijek nađu i oni pjesnici koji svoje kolegice pjesnikinje doživljavaju kao putujući bordel – iako oženjeni – svejedno žele umočiti u pjesnikinju-pičku".

Prema Asji Bakić, takvim pjesnicima "ne treba puno da bi ih se uvjerilo da su pjesnikinje upravo to – pičke koje pišu i da su tu da ih uz alkohol razonode."

Cjelovit tekst pročitajte na Asjinom blogu




komentiraj (62) * ispiši * #

Biser književnosti unakažen nestručnim prijevodom

nedjelja , 29.03.2009.



Jučer ishvalih "Glas Istre", koji subotom donosi tjedni kulturni dodatak, a danas je na red "Novi list", u kojemu tjedni kulturni prilog "Mediteran" izlazi nedjeljom (dok npr. ljudi koji uređuju Večernji list, Jutarnji list, 24 sata i Slobodna Dalmacija kulturne teme vjerojatno smatraju nekakvom grozomornom, opskurnom bedastoćom i ne žele svoje čitateljstvo zamarati i kvariti takvim sadržajima, pa ih svode na najmanju moguću mjeru).

Današnji 'Mediteran', na čak 11 stranica donosi pregršt uistinu zanimljivih tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, filmu, plesu, dokumentarnoj drami, književnosti i glazbi, a potpisuju ih ugledni/e autori/ice poput Dragana Rubeše, Nikole Petkovića, Nataše Govedić, Slobodana Šnajdera, Tatjane Gromače, Jasena Boke, Kim Cuculić, Bosiljke Perić Kempf...

Svaki od tih brojnih tekstova zaista zavrijeđuje čitanje, a kako je ovo knjiški blog, istaknut ću tekst Nikole Petkovića u kojemu on analizira hrvatski prijevod romana Cormaca Mc Carthyja 'Cesta', nedavno objavljen u izdanju Profila.

Kako se na osnovu Petkovićeva teksta čini, prevoditeljici te knjige, Tatjani Jambrešak, uspjelo je nešto čega se čak ni najveći pesimisti ipak nisu pribojavali, jer to nisu smatrali mogućim.

Kako se čini, Tatjana Jambrešak je uspjela unakaziti McCarthyjev roman u većoj mjeri negoli je to s "Da Vincijevim kodom" učinila dosadašnja "rekorderka", u težini i brojnosti grešaka dosad nenadmašna prevoditeljica Suzana Sesvečan(sjećate li se njezine, sad već legendarne "časne koncepcije"?).

Nikola Petković u svom tekstu navodi cijeli niz bisera kojima je Tatjana Jambrešak uneredila to, kako Petković tvrdi, "prvo doista veliko djelo američke umjetnosti u novom stoljeću".

Evo samo jednog primjera, riječ "the piedmont" označava podnožje planine, a prevoditeljica to prevodi kao Piemont, uslijed čega su junaci romana, ni krivi ni dužni, iz SAD-a, bez svoje želje i nakane, teleportirani u Italiju.

Petković u svom tekstu navodi još cijeli niz pogrešno prevedenih riječi i logički neodrživih rečenica koje su takvima postale zahvaljujući prevoditeljskoj nekompetenciji Tatjane Jambrešak. Ipak, Petković svoj tekst zaključuje konstatacijom kako nije prevoditeljica jedina koja zbog svog nestručno odrađenog rada zaslužuje kritiku, već je to i urednik kojemu je posao takve nedostatke prepoznati i otkloniti, a kako se čini, on vjerojatno prijevod nije ni pogledao, u žurbi da knjiga što prije stigne u knjižare.

Na žalost hrvatskih čitatelja koji ipak zaslužuju izdavače koji malo više poštuju ljude od čijeg novca žive...




komentiraj (12) * ispiši * #

Tribina ''Grički dijalog'' : Novi ženski spisateljski val - književnost bez inhibicija?



u ponedjeljak, 30. 03. 2009. u 19 sati,
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb :

TRIBINA: ''Grički dijalog''

Tema: Novi ženski spisateljski val - književnost bez inhibicija?

O tim i drugim pitanjima raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
i njihove gošće, autorice romana o kojima se govori:

Sanja Bilić
Ana Đokić
Stela Jelinčić
Marina Šur Puhlovski

Uz teorijski okvir prof. dr. Ingrid Šafranek




komentiraj (1) * ispiši * #

NAPROSTO GENIJALNO!!!

subota , 28.03.2009.



Subotom, "Glas Istre", ako nijeste znali, donosi kulturni dodatak, što je u kontekstu aktualnog stanja rvackoga nounarstva hvalevrijedna ali endemska pojava.

Današnji dodatak, između ostaloga, sadrži esej koji me oduševio kao rijetko koji tekst u zadnje vrijeme.

Radi se o fenomenalnom kratkom eseju Aljoše Pužara, tekstu koji je istovremeno suptilan i grub, nježan i uznemirujući, poetičan i informativan.

Teško je pobrojati sve teme kojih se na tako malo prostora a na tako lucidan način Pužar dotiče i zato - SVAKAKO PROČITAJTE na ovome linku .




komentiraj (9) * ispiši * #

Eseji o suvremenom hrvatskom romanu




Uskoro će žiri koji odlučuje o nagradi T-portala za najbolji hrvatski roman objavljen prošle godine objaviti imena finalista/ica.

Dok to očekujemo, pročitajmo eseje koje su napisali pojedini članovi žirija. Eseji, naravno, tematiziraju suvremenu domaću romanesknu produkciju :

- Alida Bremer ovaj link

- Tomislav Brlek ovaj link

- Slaven Jurić ovaj link

- Jadranka Pintarić ovaj link





komentiraj (3) * ispiši * #

NOVO: Dario Šarec - ''Ljubav na lomači'' (Celeber, 2009.)

petak , 27.03.2009.



CELEBER je upravo objavio roman Daria Šareca "Ljubav na lomači"

Vjerujete li u vještice? Postoje li one uopće?Mislite li da je vaša žena ili djevojka vještica? Ili sestra ili punica? Možda baka ili majka? Ili pak lijepa susjeda koju svako jutro, škiljeći kroz špijunku, otpravljate na posao? Možda ljubazna gospođa koja vas uvijek sa smiješkom pozdravlja iz kvartovske trgovine? Ili konobarica u lokalnom kafiću koja već godinama zna koje piće pijete? Da nije možda kći vašeg najboljeg prijatelja? Ili djevojka s kojom ste prošlo ljeto strastveno vodili ljubav? Ili pak ona mala rudlava s drugog kata koja nikom nije dala? Jeste li ikad pomislili da živite s vješticom? Da je ljubite i varate, prezirete i volite, lažete i priznajete joj sve?

Na sva ova i slična pitanja autor nam je pokušao odgovoriti u ovom pomalo čudnom romanu uvjeravajući Celeberovce da u njemu nema autobiografskih elemenata. Oni još nisu na čistu da li da mu vjeruju , ali su sigurni da će nas njegove kratke i minimalistički dorađene rečenice, kao i na trenutke iznenađujući obrati radnje, prikovati uz ovaj roman do posljednje stranice. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego riskirati i bar jednu noć provesti uz ovo intrigantno djelo, umjesto sa svojom 'vješticom'.

Kako je Celeber prošle godine osvojio nagradu za najbolje ovitke knjiga u 2007. g., odlučili su otići korak dalje – njihov dizajnerski tim (kuna zlatica) roman 'Ljubav na lomači' opremio je s dvije naslovnice različitih boja, kako bi u prilično monoton svijet ovitaka unijeli nešto novo i originalno

Biografija autora: Rođen 1981. U Zagrebu. Diplomirao novinarstvo.Otkriva hrvatske misterije kao novinar u emisiji gospodina Roberta Knjaza. Povremeno piše za "Playboy".Jedan od pokretača i član književne skupine "Eventualizam", čiji je zbornih kratkih priča objavljen 2006. godine u nakladničkoj kući Celeber.



komentiraj (0) * ispiši * #

Moj razgovor sa Slavkom Jendričkom





Slavko Jendričko (rođen 1947. u Komarevu) jedan je od produktivnijih hrvatskih pjesnika, čiji opus broji trinaest pjesničkih zbirki i jednu knjigu političkih eseja. Dobitnik je Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000.) i Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006.).

Osim kao pjesnik, Jendričko se istaknuo i kao urednik časopisa ‘Riječi’, kojega poznavatelji hrvatske književne scene smatraju jednim od najkvalitetnijih izdanaka literarne periodike u nas.

Sa Slavkom Jendričkom razgovarao sam o njegovom pisanju, literarnim uzorima, internetu, njegovom uređivačkom radu, hrvatskim književnim časopisima te o sisačkoj književnoj sceni i još nekim knjiškim temama.

Razgovor objavljen na portalu Moderna Vremena Info čitajte na ovome linku




komentiraj (0) * ispiši * #

Prva antologija hrvatske proze za mlade




'Knjiga u centru' objavila je prvu antologiju suvremene hrvatske proze za mlade pod nazivom 'Glavni junak – tinejdžer' u kojoj su sabrani ulomci djela 25 autora nastali od 1976. do 2008. godine
Sastavljači Antologije hrvatske proze za mlade Ana Đokić i Ratko Bjelčić ističu da je osnovni kriterij za uvrštavanje pojedinog djela bio glavni junak koji je barem u jednom trenutku u romanu – tinejdžer, a svoj izbor ograničili su na prozu, kako kažu, 'urbane provenijencije'.
'Rad na Antologiji hrvatske proze za mlade trajao je godinu dana i predstavljao nam je veliko zadovoljstvo. Ovoga puta, taj posao nisu obavili književni teoretičari već – sami pisci. Tijekom rada na antologiji i djelima koja su bila u izboru, nametnuo nam se generalni dojam da, koliko god pisali o velikim problemima s kojima se njihovi junaci susreću - droga, mafija, problematičan školski sustav, sukobi s roditeljima - svi su autori bez iznimke imali namjeru zaštititi svoje junake. Zbog te, mogli bismo reći – roditeljske brižnosti, hrvatski romani u kojima je glavni junak tinejdžer imaju, u većoj ili manjoj mjeri, sretan svršetak', ističe Ana Đokić.
'Nažalost, vrijeme u kojem živimo i učestalost nasilja među mladima, koje sve češće kulminira i ubojstvima adolescenata po gradovima diljem Hrvatske, ukazuju na to da je došlo vrijeme u kojem ni roditelji, a ni pisci ne mogu više zaštititi svoju djecu od nasilja. Završetkom antologije zaključno s 2008. ostaje nam samo konstatirati kako je njome završilo i dugogodišnje doba nevinosti, barem kada je u pitanju književnost za mlade. Za dvadesetak godina čekat će nas jedna bitno drugačija antologija hrvatske proze za mlade u kojoj će glavni junak tinejdžer biti prepušten samome sebi', dodaje Đokić.
'Antologija hrvatske proze za mlade' započinje ulomkom iz romana 'Smogovci' Hrvoja Hitreca, koji priređivači smatraju prekretnicom u literarnom izričaju kada je u pitanju književnosti za mlade i o mladima te prvim modernim hrvatskim romanom za tinejdžersku i onu malo stariju publiku.
Antologija se sastoji od dvaju svezaka. Prvim sveskom obuhvaćena su djela prvi put objavljena u razdoblje od 1976. do 1990. godine. U to vrijeme neki od uvrštenih autora već su bili književno priznati i poznati (Hrvoje Hitrec, Nada Iveljić, Dubravko Jelačić Bužimski, Tito Bilopavlović, Zlatko Krilić, Predrag Raos, Pajo Kanižaj, Zvonimir Balog), dok su drugi tek započinjali svoj književni uspon (Goran Tribuson, Miro Gavran).
U drugom svesku uvrštena su djela nastala nakon 1991. i, uz iznimku već ranije afirmiranih književnika (Višnja Stahuljak, Jadranko Bitenc, Sanja Pilić), okupljeni autori koji su se počeli ozbiljnije baviti književnošću nakon spomenute godine (Branka Primorac, Hrvoje Kovačević, Sanja Lovrenčić, Darko Macan, Zoran Pongrašić, Milica Lukšić, Silvija Šesto Stipaničić, Tomislav Zagoda, Maja Brajko-Livaković, Nada Mihelčić, Zvonko Todorovski, Želimir Hercigonja).

Napisala Mija Pavliša
objavljeno na T-portalu






komentiraj (0) * ispiši * #

Danas u 'Kutiji slova' poslušajte...





Hrvatski radio 1.program
27.03.2009. 16:05

KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti

Tko je naplatio prvi honorar u hrvatskoj književnosti?
Može li komercijalna književnost biti i lijepa književnost?
Što je pisac bez tržišta?
Kako Andrej Nikolaidis u svojem novom romanu "Dolazak" rješava višestruko krvavo ubojstvo, te zašto Ivi Brešanu nije ništa sveto, poslušajte u emisiji ''Kutija slova'' od 16.05 u kojoj će također, kao posebna poslastica, biti predstavljeno i novo djelo profesora Viktora Žmegača.



komentiraj (0) * ispiši * #

Danas i sutra na "Pričiginu"




U popularnom dijelu drugoga dana "Pričigina", u petak u 20 sati, na sceni Kazališta lutaka tema je “Fahrenheit 451 – Celzijus 120”.
Pod vodstvom Jasena Boke, o sličnostima i vezama između komercijalne i ozbiljne književnosti pričat će splitski pisci nacionalnoga glasa Jurica Pavičić, Ante Tomić, Renato Baretić, Aleksandra Kardum, Marko Pogačar i Arijana Čulina.

U kavani hotela "Bellevue" u 22 sata slijedi program pod nazivom “Žena ženi – ajme meni” koji vodi Eda Vujević. NA tu temu polemizirat će spisateljice Rujana Jeger, Mima Simić, Ivana Šojat Kuči i glumac Belmondo Miliša, koji još u petak ima školu pričanja, što će mu valjda pomoći u polemici na gornju vruću temu..

U petak i subotu tijekom cijelog dana u kavani "Semafor" bit će "Burza pročitanih knjiga" - dodatno nazvana po metodi poslovanja „Knjige na vagu, knjige na metre“, koja omogućuje i darivanje primjerenih i potrebnih naslova školskoj knjižnici OŠ Postire na Braču.

Kao i uvijek na "Pričiginu", ulaz je besplatan na sve programe.

Napisao S.Kekez, prenosim iz Slobodne Dalmacije



komentiraj (11) * ispiši * #

Peti ''Anarhistički sajam knjiga'' u Zagrebu



U Zagrebu se od 3. do 5. travnja 2009. održava peti ''Anarhistički sajam knjiga''. Ovaj sajam već pet godina zaredom okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, a ove godine donosi bogat program, od predstavljanja nekoliko časopisa do diskusija o aktualnim slobodarskim projektima. Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

Svake godine sajam nudi nova izdanja, ali i klasične slobodarske naslove, čime predstavlja jedinstveno mjesto na kojem je moguće pronaći tako širok izbor slobodarske literature i to na nekoliko jezika. Osim sajma, važan dio čini i ostali program.

Tako ovogodišnji program donosi predstavljanje časopisa "Abolishing Borders from Below", "Voices of Resistance from Occupied London", "Z magazina i "Ispod pločnika", biti će riječi i o pobuni u Grčkoj, borbi i organiziranju stanara, a lokalne organizacije i projekti će predstaviti svoje djelovanje.

Tijekom prve četiri godine sajam je okupio velik broj sudionika i sudionica, a na tisuće ljudi je posjetilo sajam i sudjelovalo u programu. Ideja Anarhističkog sajma knjiga je stvoriti mjesto susretanja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini, a na ovogodišnjem će sajmu sudjelovati grupe, projekti i izdavačke kuće iz regije, ali i Engleske, Italije, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Češke i Grčke.

Sajam se događa u galeriji Nova, Teslina 7, u Atriju.

Cjelovit program dostupan na web stranicama sajma www.ask-zagreb.org





komentiraj (4) * ispiši * #

FRAKTURA objavila Musilov roman ''Čovjek bez osobina''



Treba se naviknut' na ''novi'' naslov :-)

O romanu



Robert Musil
''Čovjek bez osobina''
Roman
izd. Fraktura
Preveo s njemačkog Andy Jelčić
Cijena: 249,00 kn
Broj stranica: 876
Uvez: tvrdi s ovitkom
Godina izdanja: 2009
Visina: 205 mm

Bez sumnje jedan od najvećih i najvažnijih romana dvadesetog stoljeća iznova je nakon gotovo četrdeset godina, i to u novom, briljantnom prijevodu Andyja Jelčića, pred hrvatskom publikom. ''Čovjek bez osobina'' jedna je od onih knjiga koje se mogu uvijek i iznova čitati, roman u kojem je Musil pokazao svu bravuroznost svoga stila, obrazovanja i fine ironije. Pogovor ovome izdanju "Roman s osobinama" napisao je jedan od najvećih suvremenih poznavatelja njemačke književnosti prof. dr. Viktor Žmegač, koji između ostaloga kaže: "Pretpostavimo da je zamisliv čitač koji godine prije prvog rata poznaje samo na temelju Musilova romana: takav čitač ne bi imao ni predodžbe a kamoli znanja o nekim stvarima koje se u romanu samo spominju – o prerijama, kovačnicama i valjaonicama, o radnicima uopće, o svijetu izvan vidokruga vladajućih slojeva i obrazovanoga građanstva. Takvu svojevrsnu redukciju čitač nalazi i u romanima Marcela Prousta ili Thomasa Manna. Tajna velike umjetnosti tih romanopisaca u tome je što njihova djela usprkos tome ne pobuđuju dojam da je njihov odabir iz zbilje istovjetan s cijelom zbiljom, da je neprikosnoven i samo po sebi razumljiv. Ironija, neodređenost, nabačene aluzije – sve to upozorava da je njihov pripovjedni svijet evokacija jedne krhke kulture, koja je samo dio povijesne zbilje, mnogo veće i složenije."



komentiraj (7) * ispiši * #

Katapultova književna večer "Čitanka".

četvrtak , 26.03.2009.





U petak, 27. ožujka 2009. s početkom u 20 sati u prostoru Saveza udruga Molekula u Rijeci (Delta 5), održat će se Katapultova književna večer "Čitanka".

Čitanjem svojih kratkih proznih uradaka, publici će se predstaviti mladi pisci i spisateljice (članovi Katapulta): Nikola Leskovar, Alen Kapidžić, Anja Cuculić, Enver Krivac, Davorka Lukić, Iva Ribarić i Tea Tulić.

Nakon književne večeri druženje će se u Molekuli nastaviti uz glazbu koju će puštati DJ Dr. Heywood R. Floyd i piće na šanku.

Voditelj književne večeri je Enver Krivac.



Izvor: Moderna Vremena Info


komentiraj (1) * ispiši * #

Predstavljanje knjige "Ne mogu šutjeti" Lava Nikolajeviča Tolstoja




Zbog bolesti Tomice Bajsića, ovotjedni ga Književni petak nažalost neće moći ugostiti, kako je prethodno najavljeno plakatom. Umjesto pomenutog, dogodit će se predstavljanje knjige "Ne mogu šutjeti" Lava Nikolajeviča Tolstoja. Riječ je o ekskluzivnoj zbirci cenzuriranih ili zabranjenih eseja velikog ruskog književnika i mislioca, kojima je pridodana i jedna zabranjena novela ("Obnova pakla"). Temelj spomenuta izdanja čini stari hrvatski prijevod s početka prošlog stoljeća jer je u pokušajima zataškavanja Tolstojeve riječi izvornik izgubljen. Naime, kao veliki socijalni i političko-moralni kritičar svoga vremena, od strane svojih suvremenika Tolstoj je počesto doživljavan kao prijetnja postojećoj crkvi, politici i znanosti.
"Voljeli bismo da nas netko demantira, ali čini se da je ovaj prijevod, koji je
sačuvan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, i sada jezično osuvremenjen, jedini u svijetu sačuvani primjerak tih eseja, pa bi Rusi, ako ih ipak požele predstaviti svojoj publici na ruskom jeziku, svojeg velikana morali prevesti s hrvatskog jezika", izjavio je prilikom promocije knjige u Karlovcu predstavnik izdavača, Petar Vitković.

Na tribini će govoriti Ivica Grbčić, vrstan poznavatelj Tolstoja, koji je i pronašao spomenute eseje, Boris Stanojević koji će predstaviti izdavača ove knjige - udrugu "David", i voditelj tribine Boris Perić.

Spomenuto će se događanje održati 27. ožujka s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola (3. kat).




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Andrej Nikolaidis - 'Dolazak' (Algoritam, 2009.)

Andrej Nikolaidis
'Dolazak'
izd. Algoritam
naklada: 1000
stranica: 112
uvez: meki
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača



Stravičnim, višestrukim ubojstvom u kući Vukotića u Ulcinju, koje uključuje i sjekiru i djecu (miris krvi se osjetio i vani), počinje roman Dolazak Andreja Nikolaidisa. No, ubojstvo nikako da se razriješi, rodbina Vukotićevih ne vjeruje policiji pa u pomoć poziva lokalnog detektiva. Detektivu kreće s istragom, a “pomoć” mu stiže – neočekivano – od 25-godišnjeg sina Emmanuela za kojega nije znao, a koji mu se javlja “vidovitim” e-mailovima iz austrijske ludnice. Priča o ubojstvu Vukotićevih se polako otpetljava, ali istodobno se pomalja i raste jedna veća priča, priča svih priča, posljednja priča: apokalipsa bubnja o vrata u cijelom svijetu.

Ima li ubojstvo Vukotićevih ikakve veze s apokalipsom, ima li sve to veze s Emmanuelom koji kreće prema ocu, je li sve povezano s knjigama proroka apokalipse (od kojih je jedna zapaljena na židovskom groblju) a koje se po svemu sudeći ostvaruju, ili pak s požarom ulcinjske biblioteke? Je li sluga Vukotićevih Lazar ubojica ili tek ključ za razrješenje ubojstva?

Ili je nepristojno dovoditi konačnost u vezu s aktualnim povodima, veliko i konačno s malim i prolaznim? Hoće li apokalipsa napokon doći ili će i dalje trajati "mučenje nadom", je li povijest samo priča, fikcija, što o svemu misli psihijatar s Lacanovim portretom na zidu i kako se cinični detektiv koji bježi od očinstva sa svime time nosi u gradu koji se raspada, u svijetu koji nestaje, u društvu koje je otrovano istinom?

Sve skupa zabavno, pomalo zapetljano – kako krimi priči i priliči – lucidno, beskompromisno i neusporedivo, baš kako nas je Andrej Nikolaidis i navikao. Zamislite da se Phillip Marlowe izgubio – u kući koju je Hitchcock sagradio po Lacanovim nacrtima, Eco prožeo mirisom ruža, a interijer opremio i rasvjetu uveo apostol Ivan osobno, u kući koja podrhtava i u kojoj pada snijeg – dok je tražio manje zlo.



Vezano uz moj prethodni tekst o nakaradnom "Globusu" : ovaj tekst o Nikolaidisovoj novoj knjizi prenosim sa Algoritmove web stranice i zaista bih volio da mi netko objasni zašto u tom tekstu nisu stavili naslov knjige pod navodnike a nekoliko redaka dalje ih koriste.
Izgleda da u tome postoji neki sistem i razlog takvome postupanju ali ja to, kako se čini, nisam sposoban dokučiti.

Možda neki novi propis (uredba, zakon...) zabranjuje korištenje navodnika pri pisanju naslova djela? (Da se nije Vice Vukojević možda, ne-daj-b(l)ože, vratio na scenu?)

Algoritmovci, molim vas, prosvijetlite me...



komentiraj (19) * ispiši * #

Promocije novog romana Andreja Nikolaidisa 'Dolazak'




Promocija novog romana Andreja Nikolaidisa 'Dolazak'
upravo objavljenog u izdanju zagrebačkog Algoritma
održat će se
u četvrtak, 26. ožujka, u 19,30 sati,
u dubrovačkom Hotelu Bellevue,
(Pera Čingrije 7).

Roman će predstaviti autor Andrej Nikolaidis i urednik Algoritma Kruno Lokotar.

*****

U subotu, 28. ožujka, u Splitu, u sklopu festivala pričanja "Pričigin", održat će se predstavljanje knjige "Dolazak" Andreja Nikolaidisa s početkom od 17.00 sati, u kavani ''Quasimodo'', robne kuće Dalma, na drugom katu.
Predstavljaju: Andrej Nikolaidis, Predrag Lucić i Kruno Lokotar.

Više o romanu ovdje





komentiraj (0) * ispiši * #

Novi, nakaradni broj novog ''Globusa''



Na ovome mjestu već je bio objavljen moj tekst "Gdje nestadoše navodnici?".

Tko želi, taj tekst može pronaći na ovome linku.

Toga sam se teksta sjetio jutros, u kafiću, listajući (i čitajući pojedine članke) iz novog, posuđenog (naravno da ga ne kupujem!), nakaradnog broja "Globusa".

Razlozi takvome etiketiranju "Globusa" su brojni .
Ne budimo lijeni te ih nabrojimo: npr. odnos količine reklama i teksta ili odnos količine/veličine fotografija i teksta, no to je već općepoznata stvar. Ali zbog toga EPH-ova izdanja iz principa ne želim kupovati.

Zatim je tu još jedan razlog zbog kojega EPH-ova izdanja ne kupujem : nakaradnost pojedinih članaka . Novi "Globus" tako sadrži npr. i novu žvrljotinu Tomislava Čadeža koja vrvi besmislenim formulacijama i tvrdnjama na koje bi mnogokoja žena, a feministica pogotovo, imala što za odgovoriti. (Nakon što je nedavno odradio intervju s Igorom Mandićem, Čadež si, kako se čini, utvara da će, koristeći se nekim Mandićevim metodama, postati njegov nasljednik. Međutim, nažalost, lišen je Mandićeve lucidnosti, inteligencije i literarne darovitosti, pa njegova ambicija ostaje tek "sanak pusti" a njegove provokacije ostaju "ćorci").

Krug se zatvara vraćanjem na početak - "Gdje nestadoše navodnici?" odnosno nakaradnost ''Globusa'' uslijed nedosljednosti.
Naime, novi broj "Globusa" nekim divnim čudom, sadrži i nekoliko tekstova koji se bave knjiškim temama. Najboljega potpisuje Ivica Prtenjača; njegov tekst obiluje naslovima knjiga koje autor vrlo lucidno preporučuje. No naslovi tih knjiga nisu stavljeni pod navodnike. A nisu ni u kurzivu, što bi bio donekle prihvatljiv nadomjestak.
Osobno sam veliki protivnik takve prakse, no moje zamjerke ne bi bilo da su u tome ''Globusovci'' dosljedni. Međutim, nisu - nekoliko stranica dalje smješten je tekst o novoj knjizi Andreja Nikolaidisa u kojemu su navedena mnoga njegova djela. Pogađate, tu su korišteni navodnici. Listamo li dalje, doći ćemo do već spomenutog teksta T.Čadeža gdje navodnika ponovo - nema (npr. kod pisanja imena televizijske emisije koju tekst tematizira). A novi "Globus" sadrži i tekst o školskoj lektiri u kojemu su navodnici korišteni.

Nakaradna papazjanija!

A tko zna na kakve bih još nakarade u novom broju "Globusa" naletio da se nisam koncentrirao isključivo na tih nekoliko tekstova iz sfere kulture...

P.S.
nek mi bude oprošteno što sam ovim tekstom novi "Globus" ustvari dobrano izreklamirao jer bi mnogokoji knjigoljubac mogao posegnuti za tom nakaradom od tiskovine kako bi pročitao tih nekoliko spomenutih članaka koji se u toj (pogađate, N-A-K-A-R-A-D-I ) bave knjiškim temama.




komentiraj (41) * ispiši * #

Moja nova kritika u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika
knjige Alaina de Bottona
"Arhitektura sreće"

*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- esej Filipa Davida o temi "Židovski pisac - tko je to?"
- poezija Jevrema Brkovića
- razgovor s akademikom Josipom Bratulićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Diane Rosandić "Golubica mira"
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - adination"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Marinka Koščeca "Centimetar od sreće"
- tekst Đure Vidmarovića o knjizi "Kajkavska lirika Moslavine"
- tekst Ive Pranjkovića povodom 30. obljetnice smrti Ljudevita Jonkea

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, glazbi, plesu, filmu, itd.



P.S.
Siguran sam da oni rijetki preživjeli ''čitači između redaka'' već naslućuju iz kojeg sam razloga boldao informaciju o tekstovima Filipa Davida i Jevrema Brkovića objavljenima u novom "Vijencu".



komentiraj (7) * ispiši * #

PROMOCIJA: Rudolf Lokas - „Dupini za vjenčanja i sprovode“ (Aora, 2009.)

srijeda , 25.03.2009.



Izdavačka kuća Aora poziva nas na
promociju zbirke priča „Dupini za vjenčanja i sprovode“
Rudolfa Lokasa.

Promocija će se održati u petak, 27. 03. 2009. u CroArt Photo Clubu u Zagrebu, Gajeva 25, s početkom u 20:00 h.

Knjigu će predstavljati autor Rudolf Lokas, urednica romana Dorta Jagić i glavna urednica u Aori Nela Milijić.
Ulomke iz djela čitat će glumica Tamara Šoletić.

Rudolf Lokas rođen je u Šibeniku 1975., živi u Zagrebu. Ovo mu je prva knjiga.

„Želite li na put oko Lokasovog svijeta u 13 priča, trebat će vam harpun,
teleskop, rječnik, brod, češnjak, vremeplov i mikroskop. Jer njegov je svijet, kao malo koji, prenapučen zajedno i običnim i neobičnim bićima koja rame uz rame žive i umiru u vihorima rata ili pak grade u detalje neke egzotične svjetove od vjenčanja do sprovoda u nekim drugim vremenima i prostorima, tek malo dalje od čvrstog tla zemlje.
Na tom putovanju čitatelj će uživati ponajviše u debelim katalozima bića i stvari, u zanosnoj igri visokog i niskog, u suptilnim nanosima jungovske psihologije, u duhovitim smjesama jezika dalmatinskog zaleđa, u skokovima na glavu iz mikrokozmosa u makrokozmose.
U kratkim, nenametljivim rečenicama, s jakim metaforama nalik stihovima kakve pjesme u prozi, nailazit ćemo na fatalne ključeve, kokoši koje govore, proždrljive leteće zmije, vile i noćne vidurine, vjetrenjače, kišu dupina, pustinjake na Mjesecu, tridesetmetarsko cvijeće, vitezove, majmune i ptice u šalici kave, šaputavu Lorelei.
Od sveg tog swiftovskog obilja uz put možda se ponekome i zavrti u zavojima pa poželi malo stati, ali nigdje u Ustavu svijeta Dupina ne piše da se ova Lokasova knjiga mora pročitati u jednom dahu. Dapače, kao da je stvorena za dugo trajanje.“
(Iz uredničke bilješke Dorte Jagić)



komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA novog romana Ive Brešana




26. ožujka u podne,
u prostorijama DHK-a u Zagrebu
bit će predstavljen
novi roman Ive Brešana
'Ništa sveto' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.).

Sudjelovat će akademici Nedjeljko Fabrio i Krešimir Nemec, te urednica Nives Tomašević i autor.

Tribinu će voditi Hrvoje Kovačević


komentiraj (11) * ispiši * #

PROMOCIJA: Evelina Rudan - 'Pristojne ptice' (V.B.Z., 2008.)




Predstavljanje
nove knjige poezije
Eveline Rudan
'Pristojne ptice'

Sudjeluju:
Sead Begović
Ervin Jahić
Marko Pogačar
Evelina Rudan
Ivan Kapec – gitara

u čitaonici Knjižnice Sesvete
četvrtak 26.03.2009.
u 18,30 sati


komentiraj (3) * ispiši * #

NOVO: Lisa See - Zaljubljena Peonija' (Naklada Ljevak, 2009.)

utorak , 24.03.2009.


Lisa See
'ZALJUBLJENA PEONIJA'
roman
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2009
Format: 13,3 x 20,4 cm
Uvez: meki
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


Autorica svjetskog bestselera 'Sniježnica i tajna lepeza', Lisa See u ovoj knjizi ponovo uranja u magičan svijet Kine u 17. stoljeću, temeljeći priču na stvarnim, povijesnim dogadajima. Peonija živi u zaštićenom svijetu bogate obitelji, zatočena poput cvrčka u kavezu od bambusa. Iako odgojena da bude poslušna, Peonija slijedi vlastite snove i kreće na nezaboravan put ljubavi i sudbine, čežnje i tuge. Fascinantan roman Lise See bavi se univerzalnim temama: prijateljstvom, snagom riječi i davnašnjom željom žene da se čuje i njezin glas.

U novom romanu Lise See 'Zaljubljena Peonija' autorica isprepleće činjenice i fikciju stvarajući raskošnu romantičnu tapiseriju kineske povijesti i tradicionalnih vjerovanja. Kroz teme značenja ljubavi, nužnosti samoostvarenja i utjecaja umjetnosti autorica priča priču o mladoj djevojci Peoniji i njezinoj očajničkoj potrazi za vlastitim identitetom.
Los Angeles Times

Nije mala stvar napisati uvjerljiv povijesni roman u kojem je glavni lik duh, no Lisa See je to uspjela s ovom dojmljivom pričom… Možda je najdojmljiviji dio ove raskošno napisane proze prikaz zagrobnog života u kojem prema kineskoj tradiciji neke duše stječu vječni mir i blagostanje, a druge su osuđene da se vrate na zemlju i lutaju kao gladni duhovi.
Publishers Weekly

U ovom povijesnom romanu Lisa See pruža čitatelju uvid u kulturu Kine 17. stoljeća, prožimajući priču kineskim tradicionalnim vjerovanjima o životu nakon smrti. Riječ je o vrlo ambicioznom romanu koji se temelji na povijesnim činjenicama.
Sunday Times

Ljubavna priča uronjena u ritual koja otkriva povijest i kulturu na zadivljujući, potresan, magi-čan i nezaboravan način. U ovoj priči ima mnogo toga u čemu će čitatelj uživati i štošta naučiti o egzotičnoj kulturi i tradiciji.
Daily American

Novi roman Lise See je kompleksna povijesna tapiserija koja oslikava tragičnu ljubav u kontekstu kineske dinastičke povijesti, tradicijske kulture i intimnih priča iz ženskih odaja o ženskom prijateljstvu i suparništvu.
The New York Times






komentiraj (0) * ispiši * #

RECENZIJA MOJE KNJIGE

ponedjeljak , 23.03.2009.


Nedavno je izašao novi broj časopisa 'Riječi' u kojemu je objavljena recenzija moje knjige iz pera Darije Žilić.

Tekst recenzije donosim u nastavku :



Božidar Alajbegović : 'Utočište od riječi' (Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2007.)

Piše Darija Žilić

Božidar Alajbegović autor je jednog od najpoznatijih književnih blogova. Naime, na njegovu blogu knjiški moljac već godinama svakodnevno se objavljuju razne informacije iz književnog života, ali i književne kritike koje Alajbegović objavljuje u raznim medijima. Sad su te kritike i ukoričene u knjizi „Utočište od riječi“ i tako se put jednog blogera, autsajdera, ekonomista po struci, iz virtualne sfere prebacio u knjišku. To svakako predstavlja veliku inovaciju, jer dok nije nimalo neuobičajeno da blogeri postaju pisci, i da im se knjige objave kod uglednih izdavača, nije nimalo tipično da se na virtualnoj sceni afirmira književni kritičar koji suvereno prati domaću i stranu proznu književnu produkciju.

Izvan klanova, izvan književne scene, taj bloger piše i o anomalijama te scene, ali i afirmira druge autore i blogove. Nerijetko se suočava i s kritikama koje se tiču njegova entuzijazma, koji je mnogima neshvatljiv i uzaludan. Možda bi na ovom mjestu mogli spomenuti ono što je nedavno povodom organiziranja okruglog stola posvećenog njegovu radu rekao Stanko Lasić. Lasić naglašava kako ga u njegovu radu nije vodila karijerističnost, već žeđ za spoznajom i pritom je spomenuo primjer - liječnik u Francuskoj godinama se s puno entuzijazma bavi francuskim pjesnicima, sakuplja materijale i istražuje, a da to zapravo nikoga ne čudi. U uvodu, Alajbegović navodi slične motive bavljenja književnošću, a to je traganje za utočištem, jer za razliku od riječi suvišnih, nasilnih kojima smo okruženi, njega inspiriraju „riječi u knjigama otisnute, riječi što donose smiraj i utjehu, mudrost i znanje, suze i radost, zbilju i magiju, prošlost i sanje...“ . Ovo pomalo staromodno i romantičarsko viđenje književnosti u vremenu kad sve je postalo roba, potiče ga da piše o knjigama koje dolaze iz raznih kultura, da istažuje povezanosti, doticaje, utjecaje... Stoga predmet njegova interesa postaju knjige čiji autori ne pristaju na dodvoravanje publici površnošću i bukvalnim „prepisivanjem“ stvarnosti.

U knjizi „Utočište od riječi“ nalazimo šezdesetak kritika/prikaza objavljenih od 2002. do 2007. godine u raznim medijima. Tako se nalaze tekstovi o knjigama i iz anglofonog područja, više je tekstova o knjigama čiji su autori iz Srednje Evrope, dok je nemali broj tekstova posvećen knjigama iz izvanevrpskog književnog kruga (iz Izralea, Irana, Kube, Ukrajine itd.). Alajbegović ne koristi metajezik, piše pitko i jasno izražava stavove u knjizi, nerijetko donosi i zanimljive uredničke prijedloge, pa se može reći i kako se u njemu krije urednički potecijal. Ne može se reći kako je fasciniran velikim književnim imenima - o Marquesovoj knjizi ne piše osobito pohvalno, a Houellebecquea ipak odveć lakonski određuje kao pisca s malo literarnog dara (dok mu je Lodge, začudo, zanimljiv). Budući da je riječ o prijevodnoj literaturi, pomalo nedostaje i češće referiranje na provoditeljsko umijeće i to zato jer su Alajbegovićeve opaske vezane uz prevođenje prilično dobre (npr. komentiranje prijevoda romana 'Obiteljske stvari' Rohintona Mistrya).

Alajbegović se nerijetko koristi metaforama, pa je tako Modianova proza poput kakve fine sjetne jazz balade. U tekstu o knjizi slovačkog prozaika Petera Pištaneka iznosi čuđenje kako se u našoj književnosti malo piše o primitivizmu, penetraciji ruralnog u urbano, odnosno pita se pomalo ironično zašto naši „novi realisti“ ne opisuju zbilju onakvom kakva jest... Niti fakovci ne prolaze ništa bolje u usputnim ocjenama njihova djela. Dakle, Božidar Alajbegović ne promatra knjige kao izolirane strukture, već uvijek teži tome da poveže domaću književnost s onom stranom, da traži pandana i slično... Time zapravo plete književni univerzum u kojem se književni tekstovi prepliću, pa se čini da kulture koje se u stvarnosti ne dotiču, zapravo komuniciraju i prožimaju se.

On sam ne određuje vlastite tekstove kao kritike, već kao preporuke za čitanje. Time otvara i pitanje o kojem se često raspravlja - postoji li uopće u nas književna kritika. Naime, lakonski stav da ne postoji, nimalo ne doprinosi raspravi o promišljanju književnosti. Prostora za tekstove o knjigama nestaje, pa zato nimalo ne čudi kako je Alajbegović započeo pisati na vlastitom blogu, da bi nakon toga dobio i angažmane za pisanje u raznim časopisima i na Trećem programu hrvatskog radija. U svojim tekstovima on reagira i na izvanknjiževno, nikad ne zapostavlja niti društveni niti književni kontekst djela, upućuje na autoreva ranija književna djela, pa mu se ne može zamjeriti danas tako česta ignorancija dijakronijskog pristupa. Ono pak što fascinira je predanost književnosti koju mnogi tzv. profesionalci nemaju, užitak koji se osjeća kad prenosi vlastite doživljaje djela i koji želi prenijeti čitateljima i vlastitih tekstova. No važnije od užitka za njega je to da književnost zapravo uzvisuje naše osjećaje i da nas spašava od moralne krutosti i potiče na osjetljivost i senzibiliziranost za ljudske sudbine. Stoga je estetičko i etičko za njega istoznačnica.

Glas Božidara Alajbegovića predstavlja pravo osvježenje i što je još važnije, najavljuje vrijeme kada više ničiji autoritet neće biti zacementiran desetljećima, jer u vremenu interneta i blogova (od kojih mnogi, nažalost, nisu ništa drugo do pljuvačnica), nema nedodirljivih i izabranih.

Napisala Darija Žilić
objvaljneo u časopisu 'Riječi', br.1-3/2009.




komentiraj (20) * ispiši * #

INTERVJU: Zinaida Linden

nedjelja , 22.03.2009.




Zinaida Linden jedno je od najistaknutijih imena suvremene skandinavske književnosti. Iako je u literarnom životu Finske prisutna desetak godina pravu afirmaciju doživjela je romanom "U očekivanju potresa", objavljenom 2004. godine na švedskom jeziku u Finskoj te na ruskom u Rusiji. Roman je odmah osvojio simpatije kritike i čitateljstva, a Zinaidi je donio prestižne literarne nagrade.

"U očekivanju potresa" od nedavno ima prilike čitati i hrvatska publika, objavljena je u biblioteci Na tragu klasika (HFD i Disput) u prijevodu Željke Černok. Zanimljivo je da je autorica Ruskinja (rođena je 1963. u Lenjingradu) koja piše na švedskom (i ruskom) i živi u Finskoj (u gradu Turku/Abo).

U povodu objavljivanja njenog hvaljenog romana na hrvatskom Irena Lukšić postavila je Zinaidi Linden nekoliko pitanja.

Razgovor čitajte ovdje




komentiraj (1) * ispiši * #

Pet finalista u utrci za nagradu 'Hrvatska knjiga godine'



Napeto iščekivanje prvoga laureata novoosnovane nagrade Hrvatska knjiga godine na samome je vrhuncu. Ocjenjivački sud nagrade, koju je utemeljila Hrvatska poštanska banka, uz partnere Večernji list, Maticu hrvatsku i Hrvatsku radioteleviziju, u sastavu Franjo Sinković (predsjednik), Goran Ogurlić, Igor Zidić, Dražen Ilinčić, Gojko Bežovan, Žarko Dadić i Zvonimir Jakobović, u četvrtak je u završnicu nadmetanja za naslov naj-knjige 2008. godine pustio pet izdanja.

Među najbolje od najboljih probila su se dva romana. Tematski i formalno inovativan romaneskni triptih “Baba Jaga je snijela jaje” u nas i u svijetu glasovite Dubravke Ugrešić, našao se u društvu s besprijekornim prvijencem Roberta Međurečana “Prodajem odličja, prvi vlasnik...”.

Preostala tri kandidata za titulu Hrvatske knjige godine dolaze iz svijeta humanističkih znanosti. Teolog i filozof Tonči Matulić osvojio je žiri kompleksnim djelom “Metamorfoze kulture/Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije”, ocijenjenim kao nov, netipičan pogled na suvremeno stanje stvari u globaliziranome svijetu. Sve pohvale dobiva i lingvist Ranko Matasović za svoju “Poredbenopovijesnu gramatiku hrvatskoga jezika” pisanu suverenim stručnim, ali i široj publici dostupnim jezikom.

Finalist je i jedan od najčitanijih hrvatskih pisaca, autor romanesknih uspješnica Pavao Pavličić, koji “odmor” od pisanja krimića nalazi u znanstvenom proučavanju književnosti, ostvarivši mnoga kapitalna djela, među njima i “Malu tipologiju hrvatske moderne lirike”, ozbiljnoga konkurenta u skupini odabranih pet.

Tko će pak ponijeti prvi naslov Hrvatske knjige godine, doznat će se potkraj ožujka. Proglašenje pobjednika i dodjelu nagrade prenosit će HTV.

Napisala Mirjana Jurišić
objavljeno u Večernjem listu, 19.03.2009.




komentiraj (0) * ispiši * #

Moj razgovor s Ivicom Prtenjačom

subota , 21.03.2009.





Serija mojih razgovora s uglednim imenima književne scene nastavlja se intervjuom s Ivicom Prtenjačom.

Što sam ga priupitao i što je on imao za odgovoriti, čitajte na ovome linku




komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Julijana Matanović




Razgovor s Julijanom Matanović povodom izlaska njezine nove knjige priča “Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka” dostupan na ovome linku .

Obratite pozornost na vrlo zanimljivu raspravu u komentarima na taj tekst, na internetskim stranicama Jutarnjeg lista


komentiraj (3) * ispiši * #

Dubravka Ugrešić nominirana za nagradu Man Booker International

petak , 20.03.2009.


Hrvatska književnica Dubravka Ugrešić ušla je u uži izbor finalista za prestižnu nagradu 'The Man Booker International'.
Ta se nagrada, vrijedna 85 tisuća dolara, dodjeljuje za autorov cjelokupni opus, kreativnost i doprinos svjetskoj književnosti.
Nagrada se dodjeljuje svake dvije godine živućem piscu koji objavljuje djela ili originalno na engleskom jeziku ili čija su djela prevedena na taj jezik. Prijašnji dobitnici su albanski pisac Ismail Kadare i Chinua Achebe .

Na listi nominiranih nalazi se još 13 pisaca: Peter Carey (Australija), Evan S. Connell (SAD), Mahasweta Devi (Indija), E.L. Doctorow (SAD), James Kelman (Velika Britanija), Mario Vargas Llosa (Peru), Arnošt Lustig (Češka), Alice Munro (Kanada), V.S. Naipaul (Trinidad/Indija), Joyce Carol Oates (SAD), Antonio Tabucchi (Italija), Ngugi Wa Thiong'O (Kenija) i Ljudmila Ulicka (Rusija).

Dobitnik nagrade bit će objavljen u svibnju.

Tim povodom slijedi moja kritika romana 'Baba Jaga je snijela jaje' Dubravke Ugrešić :



KRITIKA: Dubravka Ugrešić - 'Baba Jaga je snijela jaje' (Vuković&Runjić, 2008.)

Ugledna škotska nakladnička kuća Canongate 2004. godine je pokrenula romanesknu ediciju "Mitovi", pozvavši cijeli niz priznatih svjetskih pisaca (poput Viktora Pelevina, Margaret Atwood, Davida Grossmana, Isabel Allende, Alexandrea McCall Smitha, Orhana Pamuka i dr.) da izaberu neki od klasičnih mitova te ga u romanesknom formatu reinterpretiraju, smještajući ga u suvremeni kontekst. U projekt se uključilo tridesetak izdavačkih kuća koje u svojim zemljama objavljuju prijevode tih romana. Hrvatsko izdanje edicije objavljuje nakladnik Vuković&Runjić, a među uglednim svjetskim autorima koji su pozvani da sudjeluju u projektu našla se i Dubravka Ugrešić. Njezin je izbor pao na Babu Jagu, lik iz slavenske mitologije, u nas poznat kao Baba Roga. Svoju knjigu naslovljenu ''Baba Jaga je snijela jaje'' Ugrešićeva je sastavila od tri zasebne i međusobno po mnogočemu različite prozne cjeline, koje je moguće čitati i odvojeno jer svaka za sebe predstavlja samosvojno književno djelo. Međutim, iako na prvi pogled tek labavo povezana, objedinjena u jednoj knjizi ta tri prozna segmenta čine pomno osmišljenu i zaokruženu romanesknu cjelinu, s fenomenom starosti i starenja kao osnovnom tematskom okosnicom.

U prvome dijelu knjige, pisanom u autobiografskom ključu, ulogu naratora autorica dodjeljuje sredovječnoj književnici koja opisuje svoj odnos s osamdesetogodišnjom majkom, staricom pomalo već načetom senilnošću, što je slikovito naznačeno i samim naslovom poglavlja ''Pođi tamo – ne znam kamo, donesi to – ne znam što''. Iako se radi o suzdržanom pripovijedanju lišenom izravnih iskaza emocija, kroz opise njihovih druženja a posebice putem dijaloga, pripovjedačica dočarava odnos obilježen ljubavlju i grižnjom savjesti (zbog otuđenja od majke s kojom boravi tek povremeno) ali i nerazumijevanjem, usložnjavajući pritom tekst i motivom identitetne ambivalentnosti izazvane svojevrsnom ''zamjenom uloga'' (kći koja njeguje majku sada kao da poprima ulogu majke u tom odnosu).

Drugi dio knjige, ujedno i najobimniji, svojevrsni je ''roman u romanu'' koji donosi komične zgode i nezgode triju starica na šestodnevnom odmoru u češkim toplicama. Radi se o bajkovitoj pripovijesti prepunoj nadrealnih, duhovitih situacija i neočekivanih obrata, ponovo s temom starenja u prvom tematskom planu (i s na poraz unaprijed osuđenom borbom protiv starenja kao tematskom nadgradnjom). No, za razliku od melankolijom obojene prve cjeline, ova je pisana u ironijskom ključu i impregnirana mnoštvom metaliterarnih upadica i digresija kojima autorica potencira literarnost opisanih zbivanja, ali i naglašava zafrkantski pristup, te ironiju - kojom se bori protiv samosažaljevajuće patetike kao produkta osvješćenja nemogućnosti pobjede nad starenjem - dovodi do vrhunca. Ironijski su impulsi primjetni također i u autoričinu odnosu spram bajke kao žanrovskog okvira ove cjeline, posebice u primjerima vrckavih rimovanih završetaka pojedinih rukopisnih odjeljaka (npr. ''Dok život je prepun mostova i proteza, priča je drska, ni od čeg' ne preza!''). Osim što se referiraju na žanr bajke i njezine postulate i zakonitosti, takve digresije - koje redovito život stavljaju u odnos spram fikcije, tj. priče - impliciraju i sarkastičan autoričin odnos spram neorealističke prozne matrice koja prevladava u suvremenoj hrvatskoj prozi.

No gdje je tu Baba Jaga i kakve veze ovaj prozni diptih ima s tim likom iz slavenske mitologije?

Odgovor na to pitanje dobivamo u trećem dijelu knjige nazvanom ''Baba Jaga za početnike''. Radi se o svojevrsnom kompilacijskom apendiksu i pojmovniku tema i motiva koji je u obliku enciklopedijskih natuknica napisala stručnjakinja za slavenski folklor Aba Bagay, kako bi rastumačila prva dva dijela knjige i uputila čitatelja na sve elemente iz slavenske mitologije kojima je Ugrešićeva neprimjetno i vrlo suptilno garnirala svoj prozni diptih. Takvim ''posrednim'' interpretiranjem vlastita rukopisa te kombinacijom tzv. visokih i niskih žanrova autorica podsjeća na svoj stav o književnosti kao nekoj vrsti igre, opetovano se pritom iskazujući najizrazitijom domaćom predstavnicom tzv. postmodernističkog pisma.

U svim je ženskim likovima iz prvih dviju proznih cjelina konačno moguće prepoznati svojstva i karakteristike Babe Jage, baš kao što se i sama autorica anagramskim posredstvom lika Abe Bagay s naslovnim likom poistovjećuje; sve su one degradirane izopćenice, usamljenice i marginalizirane gubitnice, i to sve samo zato što su stare, a budući da se više ne uklapaju u općeprihvaćenu stereotipnu sliku ljepote, one su ujedno i žrtve globalne diktature mladosti i disidentkinje kulta i imperativa ljepote. Postupku kolažiranja, autoreferencijalnosti, poigravanju žanrovima, metaliterarnim digresijama, snažnom parodijskom naboju i ironiji Dubravka Ugrešić tako naposljetku pridružuje i zadnju preostalu nezaobilaznu značajku svoga proznog izričaja - snažan aktivističko-feministički impuls. Premda ''Baba Jaga je snijela jaje'' predstavlja osjetan odmak od egzilantsko-emigrantske tematike kojom je autorica više od jednog desetljeća bila zaokupljena, i taj se roman svojim sastavnicama, ali i visokom kakvosnom razinom, skladno uklapa u korpus prethodnih djela Ugrešićeve, potvrđujući autoričin ugled koji je nažalost i dalje veći u inozemstvu negoli u domicilu.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Kupus.net, listopada 2008.




komentiraj (42) * ispiši * #

Književni petak : 'Rijeka za radoznale'



U petak, 20.03.2009. u 20.00 sati, održat će se tribina Književnog petka u prostorijama Gradske knjižnice, Starčevićev trg 6, pod naslovom „Rijeka za radoznale“.
Na tribini će se predstaviti vodeći ljudi Hrvatskog književnog društva, jednog od triju udruženja pisaca na nacionalnoj razini, Valerio Orlić predsjednik društva i pjesnik, Ernie Gigante Dešković pisac i kulturolog te pjesnik Josip Eugen Šeta koji ujedno predstavljaju i projekt „Rijeka za radoznale“.

„Rijeka za radoznale“ je izdavački projekt iz ciklusa fijumanologija čiji je cilj upoznavanje javnosti s prešućivanim dijelovima riječke povijesti, a koji Rijeku predstavljaju kao posebno i zanimljivo mjesto.

Voditelj tribine je Boris Perić.



komentiraj (0) * ispiši * #

Književna večer Ane Đokić Pongrašić

četvrtak , 19.03.2009.





U petak, 20. 03. 2009. u 19 sati ,
u prostorijama HDP-a
održat će se

književna večer Ane Đokić Pongrašić.

O njezinom će romanu 'Recepti za sreću'(Knjiga u centru, 2008.)
govoriti književna kritičarka Darija Žilić.

Voditeljica Dorta Jagić.




komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Nadežda Čačinović




Razgovor s novom predsjednicom Hrvatskog PEN centra Nadeždom Čačinovič, profesoricom estetike na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, publicistkinjom i prevoditeljicom te istaknutom feministicom, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, pročitajte ovdje




komentiraj (6) * ispiši * #

Žilić : Piteša = 1:1



Darija Žilić, nova suradnica 'Vijenca', u komentarima ovoga mog teksta u kojemu predstavljam sadržaj novog broja tog matičinog dvotjednika, osvrnula se na tekst Adriane Piteše (dostupan ovdje ) u kojemu ta novinarka Jutarnjeg lista komentira uređivačku politiku Andrije Tunjića (gl.ur. 'Vijenca').
Adriana Piteša nije ostala dužna...

Kako njihova prepiska ne bi ostala nezamijećena, prenosim je u nastavku:

Darija Žilić 16.03.2009. u 22:15 h napisala je ovo:

Cijenjenoj gđici Piteša,
Odnedavno surađujem u Vijencu, a nisam baš poznata kao desničarka. Glavni urednik Vijenca Andrija Tunjić, kojeg napadaju za desničarenje, ovako mi je rekao: piši što misliš, ne zanima me tko si, što si... Premda smo na različitim političkim pozicijama, gosp. Tunjić niti jednom nije pokazao netoleranciju. Umjesto da se brine o uređivačkoj politici Vijenca, gospođica bi mogla nekad popratiti i događaje koje ne uključuju samo Čadeža, ili bivše fakovce.
Srdačno, Darija Žilić

Nakon tri dana, 19.03.2009.u 00:04 h , Adriana Piteša odgovara na sljedeći način:

Cijenjenoj gđici Žilić,
Hvala vam na dobronamjernom savjetu, jako cijenim vaš rad i iskreno mi je drago što imate tako dobro iskustvo s gospodinom Tunjićem. Ali, stojim iza onoga što sam napisala i mislim da je vamu jasno o čemu sam pisala. I, nisam nikada napisala tekst o Tomislavu Čadežu a ne sjećam se baš ni teksta o bivšim fakovcima.
Oprostite, tek sam sad vidjela vaš komentar i zato kasnim s odgovorom.
Srdačan pozdrav, Adriana Piteša



Slijedi li nastavak? Živi bili, pa vidjeli...



komentiraj (30) * ispiši * #

Efemerni sapuničasti roman






Efemerni sapuničasti roman
naslov je
moje kritike
objavljene
na portalu
za kulturu i nekulturu
Kupus.net.

Čitajte ovdje


komentiraj (1) * ispiši * #

Promocija romana Zorana Krušvara 'Zvijeri plišane'




Zoran Krušvar poziva
na predstavljanje
prvog hrvatskog romana za djecu
koji se afirmativno bavi osobama istospolne
seksualne orijentacije

"ZVIJERI PLIŠANE",

četvrtak 19.3. u 19:00 sati u prostoru knjižare "Profil Megastore" u Zagrebu

Sudjeluju: Zoran Krušvar, Ivana D. Horvatinčić i Ana Đokić.

Više o romanu ovdje






komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Lada Žigo

srijeda , 18.03.2009.



Nova knjiga Lade Žigo pod nazivom “Babetine” u izdanju “Sysprinta” mogla bi izazvati reakcije radikalnih feminističkih udruga zbog otvorene kritike njihovih stavova i djelovanja. Naime, knjiga govori o drugoj strani ženske emancipacije, odnosno situaciji kada se “žrtva pretvori u krvnika” te time pokaže da je borba za ravnopravnost samo izlika da se dođe do dominacije i vlasti.

O svom romanu govori autorica u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju - intervju čitajte ovdje


komentiraj (5) * ispiši * #

Dvije knjige Dražena Katunarića prevedene na francuski



Dražen Katunarić bio je gost na 9. Salonu knjiga i kultura u Luxembourgu 13. i 14. ožujka 2009. godine.

Salon je organizirao susret autora s književnom publikom jer su mu u proteklih nekoliko mjeseci izišle dvije knjige na francuskom jeziku u Belgiji, zbirka pjesama 'Ciel/Terre' (Nebo/Zemlja), izdavač Arbre a paroles, Bruxellles, (prijevod Borka Legras, Fernand Cambon) te zbirka priča 'La baume du tigre' (Tigrova mast), izdavač MEO-Editions, Bruxelles, (prijevod na francuski: Gerard Adam).

Salon knjiga u Luxembourgu inače je najveći sajam u regiji i nalazi se pod pokroviteljstvom Europske Unije.

Tim povodom donosim svoju kritiku Katunarićeve zbirke priča 'Tigrova mast' :



KRITIKA: Dražen Katunarić – 'Tigrova mast' (Izd. autorova vlastita naklada, 2005.)

Tako to kod nas obično biva : možeš autorski iznjedriti i nanizati cijeli naramak naslova, ali široj javnosti ostati ćeš nepoznat sve dok te sudbina ne nagradi ulogom u kakvom skandalu ili aferi. Tipičan primjer navedenog jeste Dražen Katunarić, široj javnosti nedovoljno poznat autor cijelog niza pjesničkih, esejističkih i proznih knjiga te urednik uglednih književnih časopisa i literarnih izdanja, koji od puka izvan književno-izdavačke matrice postaje prepoznat tek kao časniji akter jedne od najgnjusnijih polemika u hrvatskoj književnosti ikad. Naravno, riječ je o njegovoj nedavnoj medijskoj prepiski s Jergovićem. Tu neslavnu epizodu uputno je što prije zaboraviti i radije ćemo svoju pozornost svratiti na Katunarićev literarni rad, na primjeru njegove nedavno objavljene zbirke priča 'Tigrova mast'.

Zbirka je sastavljena od 4 kratke priče, međusobno povezane tematikom seksualne žudnje, koja u pričama najčešće ostaje neutažena. Prve tri priče ('Tigrova mast', 'Carmen' i 'Amigos para siempre') dodatno su povezane i prostornom izmještenošću likova te putopisnim obilježjima kojima Katunarić nadograđuje svoje fabule. Spomenute tri priče za junake imaju naše ljude koji su se bilo poslom bilo lutalačkim porivima našli u egzotičnim krajevima (Kina, Maroko, Indija).
Prva priča govori o sudaru različitih svijetova i njihovom međusobnom nerazumijevanju - poželjevši 'imati jednu Azijatkinju u svome tankoćutnom vrtu rijetkih užitaka' naš junak pristupa djevojci za koju greškom pomišlja da je prostitutka, da bi se, nakon što biva odbijen, plamenom krivnje obilježen i bitno izmijenjenog pogleda na Kinu, vratio u Zagreb.
Druga priča, literarno zanimljivija i potentnija te pisana na Camusovom tragu, ponovo tematizira žudnju, koja ovoga puta biva i utažena, i to nasilnim putem. I ova priča u podtekstu ima nemogućnost istinske komunikacije među ljudima, što u srazu sa usamljenošću često zna tragično svršiti, kao što je i u ovoj priči slučaj. U obe priče primjetan je Katunarićev trud u predočavanju kulturnih i društveno-socijalnih značajki egzotičnih zemalja u koje svoje protagoniste smješta, a to naročito dolazi do izražaja u sljedećoj, trećoj priči, naslovljenoj 'Amigos para siempre'.
U toj najobimnijoj priči iz zbirke, dokumentarističko-putopisna obilježja autor stavlja u prvi plan te kroz fabulu koja prati dvojicu hrvatskih studenata-hipika pri lutanju Indijom Katunarić nastoji dočarati navike, tradiciju i način života jednog, u literaturi jako rijetko zastupljenog naroda, onog romskog. Unatoč dokumentarizmu kojom je priča obilježena, erotika je i ovdje važan i nezaobilazan sastojak, a u ovu priču ona ulazi utjelovljena u maloljetnoj garavoj ciganskoj božici, 'vretenastoj, mekoj, podatnoj' romskoj loliti crnih očiju 'u kojima sjaji daljina i neki tajanstveni zov'. No, kako ćemo vidjeti, prijateljstvo dvojice hipika ni žudnja za tim mladim tijelom ne uspijeva razoriti...

Zaključnu priču zbirke, naslovljenu 'Gospođa Miranda' Katunarić ne dislocira u egzotične krajeve, ali je zato vremenski izmješta na početak 20. stoljeća. Radi se o svojevrsnoj stilskoj vježbi na temu hrvatskog pripovjednog kanona s početka 20. stoljeća i sučeljavanju ondašnjeg manirizma i suptilnosti s prevladavajućom površnošću i senzacionalizmom aktualne nam, estradizacijom zaražene prozne matrice. U ovoj priči jedan suvremeni splitski pisac pronalazi nedovršenu priču koju je napisao autor s početka 20.stoljeća. U toj priči riječ je o preljubničkoj ljubavnoj vezi između jedne udane žene i 'trgovačkog vještaka' a ta je ljubav dočarana u maniri književnosti od prije stotinu godina, s naglaskom na inhibicijama i suzdržanosti, gdje je sva erotika u onom neizrečenom i tek naslućenom. I tako bi i ostalo - sve na slutnjama i neizrečenim naznakama - da pero u ruke nije uzeo pripadnik današnjeg mladog proznog naraštaja koji nedovršenu priču završava potpuno u FAK-erskom stilu, staromodnu suptilnu erotiku zamijenjujući eksplicitnim opisom seksualnog čina dvoje preljubnika i muža-rogonje koji ih skriven iz prikrajka promatra, zdušno pritom onanirajući. Osim što ovim postupkom ironizira suvremenu tzv. mladu prozu, Katunarić pritom kao da nastoji ukazati i na onu tanku, teško odredivu granicu koja erotiku dijeli od pornografije.

U ovim pričama Katunarić se, za razliku od svojih prijašnjih proza, gotovo u potpunosti suzdržava od esejističkog diskursa (rijetke su iznimke zamjetne samo u prvoj priči), a protiv pretjerane reportažne doslovnosti i suhog dokumentarizma putopisnih dionica brani se povremenim poetičnim nanosima mistike i egzotike. No, iako se radi o jednom od osviještenijih hrvatskih pripovjedača, signale o tome Katunarić, u ovim pričama, nažalost, prerijetko šalje. Hladnoća kojom priče zrače svoj razlog (ili izliku) ima u otuđenosti protagonista, no žudnja koja ih svih redom mori kod Katunarića je premalo životna i nedovoljno strastvena, a stilsko ekonomiziranje za kojim autor poseže, iako dobro odabrano kada mu je cilj oslikavanje egzistencijalne praznine, alijenacije i pesimizma, kontraproduktivno je kada na red dolaze pitanja srca, žudnje, seksualne želje, neuzvraćenih emocija i neutažene strasti. Zbirka 'Tigrova mast' je zanimljiva kao rijedak izlet domaće proze u egzotične krajeve (po čemu je bliska Jarkovoj 'Kiši' i Simićevim pričama iz zbirke 'Mjesto gdje ćemo provesti noć') ali, iako nas odvodi daleko izvan domaje i predočava nam neke daleke predjele, ipak nam ne otvara nove literarne vidike. Šteta jer Katunarić je ipak jedan od autora za to sposobnih...

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u emisiji Bibliovizor trećeg programa Hrvatskog radija, srpanj 2006.



komentiraj (5) * ispiši * #

Predstavljanje romana 'Ludnice' Regisa Jauffreta




Izdavačka kuća Aora poziva Vas na promociju romana 'Ludnice' suvremenog francuskog autora Régisa Jauffreta.

U srijedu, 18. 03. 2009. u Booksi, s početkom u 19:00.

Knjigu će predstavljati urednik romana Marinko Koščec i glavna urednica u Aori Nela Milijić. Ulomke iz romana čitat će Dorta Jagić.

'Ludnice' je tragikomična priča o prekidu veze u kojoj Régis Jauffret crnohumorno definira obitelj kao nezrelu i potpuno pomaknutu tvorevinu, jer, po njegovom mišljenju, „ima više luđaka na slobodi unutar obitelji nego u ljubavnim pričama“.

Régis Jauffret, rođen 1955. godine u Marseilleu, jedan je od najintrigantnijih francuskih pisaca današnjice. On je za francusku književnost ono što je Chabrol za kinematografiju: vrhunski stilist i upečatljivi pripovjedač. Stil mu je elegantan, precizan, rezak i okrutan na neponovljiv način. Piše zaigrano, ali čvrsto i nikad ne gubi ritam. U svojim djelima opsesivno uprizoruje samoću, ravnodušnost ili neizrecivi očaj, ujedno ukopan u ljudsku patologiju i sarkastično distanciran od nje.
Nakon desetak objavljenih djela, proslavio se romanom «Univers, univers», koji je 2003. nagrađen prestižnom Prix Decembre. Roman „Ludnice“ objavio je 2005. i za njega dobiva nagradu Prix Femina, a 2006. izlazi mu provokativni kratki roman «Autobiografija» (kod nas u izdanju Sysprinta). 2007. mu je izašlo golemo djelo od preko tisuću stranica «Microfictions» (Mikrofikcije), zbirka od 500 kratkih tekstova, koja mu je već u prvim mjesecima donijela Grand Prix de l'Humour Noir (nagrada za crni humor) i Prix du Livre France Culture - Telerama. U rujnu 2008. objavio je roman „Lacrimosa“.





komentiraj (1) * ispiši * #

Tomislav Marijan Bilosnić nagrađen na festivalu poezije u Albaniji

utorak , 17.03.2009.




Na Međunarodnom festivalu poezije Crvena ruža Elbasana, održanom u albanskom gradu od 13. do 15. ožujka, hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić nagrađen je istoimenom nagradom.

Bilosnić je tako postao i počasni član Književnog kluba Konstandin Kristoforidhi u Elbasanu, koji vodi albanski književnik Milianov Kallupi, a već je bio počasni član albanskoga Društva umjetnika i pisaca u Elbasanu i Albanskoga haiku kluba.

Na albanski jezik Tomislavu Marijanu Bilosniću prevedene su četiri knjige, haiku zbirke Velebit i Kalendar sna te zbirke pjesama Koji jedu ribe i Tigar.

Bilosnić je nagradu Crvena ruža Elbasana dobio za zbirku Tigar, koja je, osim na albanski jezik, prevedena i na engleski, makedonski i romski jezik



Izvor: Net.hr

komentiraj (3) * ispiši * #

Fraktura objavila remek-djelo Harryja Mulischa

Harry Mulisch
'Otkrivanje nebesa
Roman
izd. Fraktura
Prevela s nizozemskog Romana Perečinec
Cijena: 249,00 kn
Broj stranica: 888
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 205 mm

Riječ izdavača



U 'Otkrivanju nebesa' suvremeni klasik nizozemske književnosti Harry Mulisch ispisuje maštovitu i provokativnu kulturnu i političku povijest dvadesetoga stoljeća duhovito povezujući nebesko i zemaljsko. Tu višeslojnu pripovijest o čovjekovu odnosu prema Bogu i smislu života uokviruju razgovori božanskih bića koja Šefu, razočaranome ljudskim otkrićem genoma - najdubokoumnije božanske zamisli da je život zapravo čitanje, a samo čovječanstvo Knjiga nad knjigama - moraju vratiti ploče s Deset Božjih zapovijedi. Da bi ostvarili taj naum, učinit će sve da jedne hladne zimske noći otpočne prijateljstvo između Maxa Deliusa i Onna Quista, astronoma i lingvista koji ubrzo postaju nerazdvojni, a kada u njihove živote uđe mlada violončelistica Ada Brons, u 'Otkrivanju nebesa' razvija se i neobična ljubavna priča. Rijetki su pripovjedači poput Harryja Mulischa koji s takvom pripovjednom lakoćom, životnošću i humorom progovaraju o odnosu neba i zemlje, a 'Otkrivanje nebesa' nesumnjivo je vrhunac njegova opusa.

Harry Mulisch izvrsno ocrtava intelektualno prijateljstvo, odnos kakav rijetko nalazimo u suvremenoj prozi. Likovi Maxa i Onna, koje je Mulisch stvorio u maniri Thomasa Manna, posve su različiti, no njihovi razgovori pršte oštroumnim i neočekivanim opažanjima.
Jack Miles, The New York Times

Mulisch umije pisati i učiniti erudiciju zanimljivom. Ako niste iznimno dobro upućeni, iz ovog ćete romana mnogo naučiti… zaključna su pogla­vlja puna duhovitih dosjetki i neodoljiva.
Tibor Fischer, The Times

Harry Mulisch samoga je sebe pretvorio u junaka romana ostvarivši remek-djelo. Uspio je stvoriti veliki roman o epohi poslijeratnog naraštaja.
Der Spiegel

Mnoge će stranice ovog pomno osmišljenog i dovitljivog djela jednostavno proletjeti.
John Updike, The New Yorker


Harry Mulisch, nizozemski suvremeni klasik, rodio se u Haarlemu 1927. godine. Radio je kao urednik časopisa Podium i kao izvjestitelj za Elseviers Weekblad sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu. Autor je brojnih romana, kratkih priča, eseja, poezije, drama, i filozofskih djela. Među njegovim najpoznatijim djelima su romani Archibald Strohalm (1951.) Atentat (1982.), Otkrivanje nebesa (1992)., Procedura (1998.), Siegfried (2001.), te biografija Wilhelma Reicha, Seksualna utvrda (1973.), De zaak 40/61 (1962), izvještaj sa suđenja Adolfu Eichmannu, Heraklovi stupovi (1990.). Dobitnik je mnogih književnih nagrada, uključujući Nagradu P. C. Hooft i Nagradu Constantijn Huygens, obje iz 1977. godine, za cjelokupno djelo, Nagradu Multatuli (1993.) za roman Otkrivanje nebesa, književnu nagradu Libris (1999.) za roman Procedura. Prema njegovom međunarodnom bestseleru, romanu Atentat, snimljen je film The Assault koji je 1986. nagrađen Oscarom za najbolji strani film.




komentiraj (2) * ispiši * #

Jergović o Rushdieju





Tekst
Miljenka Jergovića
o Salmanu Rushdieju
pročitajte
na ovome linku




komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Aleksandar Bečanović - 'Opsjednutost' (Naklada Zoro, 2009.)




'Biblioteka MRAK' Naklade ZORO nakon knjiga Hermana Hessea 'Priče o vješticama i sablastima iz Rajnskog Antiquariusa' te Drage Orlića 'Štorice od štrig i štriguni', iznjedrila novi naslov:

Aleksandar Bečanović: 'Opsjednutost'
(sedam horor-priča i jedna u žanru katastrofe)

OPSJEDNUTOST je zbirka sastavljena od sedam horor priča i jedne u žanru katastrofe. Uklete kuće, opsjednute blijedopute gospođe, vukodlaci, demoni, zombiji, stravične sile iz tamnog mora, guste magle i grobljanskoga mraka, i napose vampiri, nakon dva stoljeća vrludanja od viktorijanskih putopisa i gotičkih romana pa sve do Hollywooda, u pričama Aleksandra Bečanovića vraćaju se svome iskonskome zavičaju: Balkanu. Za većinu svijeta to su još uvijek oni mistični i opasni krajevi između Jadranskog i Crnog mora, no jezovite kreature u ovom dijelu svijeta također prolaze tranziciju. Danas su to vampirice lezbijke koje love u jeku turističke sezone, serijski ubojica koji kirurškim intervencijama svoje žrtve preoblikuje u skulpture, horda zombija koja u maniri događanja naroda s groblja kreće u masovni pohod na metropolu, pa i vukodlaci koji, nakon što su uspješno obranili netaknute vrletne divljine od Nijemaca i partizana novu napast prepoznaju u ekološki osviještenim turistima…

Aleksandar Bečanović je rođen 1971. godine. Objavio je zbirke pjesama Ulisova daljina (1994.), Jeste (1996.), Ostava (1998.), Mjesta u pismu (2001.) i Preludiji i fuge (2007.), zbirku priča Očekujem što će iz svega proizaći (2005.) te knjigu filmskih kritika Žanr u savremenom filmu (2005.). Prevođen na engleski, švedski, slovenski i talijanski. Filmski je kritičar crnogorskog dnevnog lista Vijesti. Živi u Baru.



Izvor: Bookaleta


komentiraj (3) * ispiši * #

Promocija knjige pjesama Jasenke Kodrnje 'Pjesme galeotkinja'





Hrvatsko društvo pisaca
nas poziva
u utorak, 17. 03. 2009. u 12 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,
na promociju knjige pjesama Jasenke Kodrnje
"Pjesme galeotkinja", (HDP , Jesenski i Turk, Zagreb 2008.)

Govore, uz autoricu, Tonko Maroević, Ingrid Šafranek i urednica knjige Jadranka Pintarić


komentiraj (0) * ispiši * #

Novi broj 'Balkanskog književnog glasnika'

ponedjeljak , 16.03.2009.

Objavljen je novi broj Balkanskog književnog glasnika

SADRŽAJ:



PROZA
Boro Pernar, Noćobdije, proza
Dinko Delić, Da li je Richard Burton sanjario o Liz, proza
Eduard Pranger, Ljubavna priča, proza
Hose Emilio Paćeko, Vetar daljine, proza
Karen Bliksen, Stari kavaljer, proza
Marko Car, Praznik piva, proza
Muzafer Čauši, Svako mora imat nekog, proza
Neva Lukić, Negdje Afrika, proza
Predrag Ž. Vajagić, Smena 8, proza
Saša Stojanović, Gans & Rouzis, odlomak iz romana "Var"
Sonja Atanasijević, Čežnje, čežnjice i čeznuljci, odlomak iz neobljavljenog romana "Ko je ubio Alfija"
Vanja Nikovič, Četiri priče, proza
Vida Burić, Kvrga, odlomak iz romana u nastajanju
Vilijem Sarojan, Pri zalasku sunca, proza
--------------------------------------------------------------------------------

POEZIJA
Barbara Beronja, Polumjesec, poezija
Ivan Lalović, Linija života, poezija
Len Roberts, Češljugar, moj otac, u forsitiji, poezija
Marijana Jovelić, Dekameron, poezija
Marko Antić, Tri pesme, poezija
Robert Ravenšćak, Pokret, poezija
>;D 0:>1A5=, C6, ?>578X0
Verica Tričković, Glasovi iz magle, poezija
Vida Nenadić, Tri pesme, poezija
Vladislav Petković Dis, Lepota, poezija
--------------------------------------------------------------------------------
Separat: Savremena poljska poezija
Olga Lalić-Krowicka, Savremena poljska poezija, poezija
Vladimir Gasiewski, Tri dana kasnije, poetski triptih
Adam Zagajevski, Dve pesme, poezija
--------------------------------------------------------------------------------
Separat: Oliver Jovanović, Hajka, poezija
--------------------------------------------------------------------------------

ESEJI
Boris Lazić, Racija, Štrand – pitanje forme, esej
Len Roberts, Elementi dobro napisane pjesme, esej
Lidija Vukčević, Biti izopćen, biti izopačen, esej
Nada Dušanić, Kuća puna slika, esej
Staniša Nešić, Novine Beogradskog čitališta, prikaz
Zorislav Paunković, Kraj jedne epohe, monografija
--------------------------------------------------------------------------------

Broj uredila Vesna Denčić

Čitajte na ovome linku




komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Marko Pogačar




Izvrstan intervjuu s Markom Pogačarom objavljen u Novom listu i Glasu Istre, čitati možete posredstvom ovoga linka


komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Niklas Radstrom - 'Gost' (AGM, Zagreb, 2009.)

Nova knjiga u AGM-ovoj bibliteci 'Autobiografija':

Niklas Rĺdström
'GOST'
izd. AGM, Zagreb
str.112, meki uvez, format 14 x 20
Cijena 90.00 kn

Riječ izdavača



U proljeće 1857. godine Hans Christian Andersen započinje europsku turneju kako bi promovirao svoj novi roman Biti ili ne biti. Tom prigodom odlučio se odazvati i deset godina starom pozivu Charlsa Dickensa, da ga posjeti u njegovu domu. U međuvremenu dva su se književnika intenzivno dopisivala. Važan detalj iz njihova dopisivanja krije se u činjenici da Andersen nikad nije (dobro) naučio engleski, ali činjenicu da mu sam ne piše pisma nikad nije priznao Dickensu.
Dvojica pisaca na vrhuncu su svojih karijera, ali i puni divljenja i poštovanja jedan za drugoga. Međutim, susret će morati presložiti stvari i kratak roman 'Gost' duhovito je djelo koje govori o snu o prijateljstvu i pisanju kao životnom pozivu, temeljeno na istinitom događaju. Iako čovjek iz druge kulture i paranoidnih, hipohondričnih navika, Andersen na kraju ostavlja bitno drukčiji dojam na čitatelja od onog što ga je proizveo na obitelj Dickens. A u pozadini njegove posjete Dickensovima stvarna drama događa se Charlesu...
Nakon Andersenova odlaska na vratima sobe u kojoj je spavao osvanio je natpis: «Ovdje je danski pisac Hans Christian Andersen spavao pet tjedana koji su se obitelji činili kao cijela vječnost». Možda se i tom kratkom rečenicom ponovno potvrdilo pravilo prema kojem tekst prije govori o piscu nego o junaku...

Niklas Rĺdström, rođen 12. travnja 1953. u Stockholmu, danas naizmjenice živi u rodnom gradu i na otoku Öland u Baltičkom moru. Jedan je od najplodnijih švedskih autora. Odlikuju ga maštovitost, jasnoća i vješto snalaženje u različitim žanrovima: piše romane, poeziju, kratke proze, eseje, priče za djecu, scenarije, drame... Svjetsku slavu stekao je dramom 'Hitlerovo djetinjstvo' 1984. godine. Dobitnik je brojnih nagrada, među ostalima i najvažnije švedske književne nagrade 'August' za roman 'Dok se vrijeme bavi drugim stvarima' 1992.






komentiraj (1) * ispiši * #

Moj razgovor s Davorom Šišovićem




Primijetio sam da prosječni čitatelji jako malo čitaju domaće pisce, da čitatelji koji ponekad uzmu domaću knjigu uopće nemaju širi pregled scene i nemaju pročitano s čime usporediti; primijetio sam zaprepastivši se da čak ni ljudi koji pišu o knjigama ne prate domaću produkciju dovoljno široko, pa čak i da hrvatski pisci skoro uopće ne čitaju jedni druge.

Zanima li vas što je još Davor Šišović rekao mojoj malenkosti o mnogim temama vezanim uz književnost u intervjuu za portal Moderna Vremena Info, klikajte po ovome linku



komentiraj (2) * ispiši * #

Tribina DHK-a : Književnost za djecu

nedjelja , 15.03.2009.



18. ožujka, u srijedu u 19 sati, u prostorijama Drušva hrvatskih književnika u Zagrebu održati će se Tribina s temom - Književnost za djecu.

Postoji li književnost za djecu i književnost za odrasle?
Zašto je osnovano Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade?
Treba li unutar DHK osnovati sekciju književnika za djecu?
Koliko i kako se brinemo za najmlađe čitatelje?
Što današnja djeca čitaju?

Sudjelovat će književnice Silvija Šesto Stipaničić i prof.dr.sc. Dubravka Težak te književnik Jadranko Bitenc.

Tribinu će voditi Hrvoje Kovačević.



komentiraj (0) * ispiši * #

Internetske stranice posvećene Matiji (Frankoviću) Vlačiću Iliriku



Matija (Franković) Vlačić Ilirik / Matthias Flacius Illyricus / (rođ. Labin 1520., u. Frankfurt na Majni, 1575.) bijaše velikan europske misli 16. stoljeća; luteranski reformator, teolog, lingvist, filozof, crkveni povjesničar i osnivač biblijske hermeneutike.

Želite li saznati još ponešto tom slavnom Labinjanu, klikajte po ovome linku gdje je smješten tekst o vrlo sadržajnim, informativnim i odlično osmišljenim internetskim stranicama posvećenim Matiji Vlačiću



komentiraj (1) * ispiši * #

Predstavljanje novog romana Darka Pere Pernjaka 'Pozitivna nula'





Dana 17.03.2009. u utorak, u Zagrebu u 17 sati, Knjižnica i čitaonica «Bogdana Ogrizovića»
organizira promociju novog romana književnika Darka Pere Pernjaka «POZITIVNA NULA».

Roman će predstaviti varaždinski književnik i književni kritičar Denis Peričić i sam autor.

… Glavni lik se kroz cijeli roman, potaknut početnim zaključkom o apsurdu «pozitivne nule», pokušava izdići iz prevladavajućeg društvenog stava koji uvažava pomirljive stavove, tromost kolotečine i nekritičke odnose. Izlaz iz vlastite nemoguće situacije također pokušava izvesti ispravno ali ne uspijeva se izvući iz klišea «pozitivne nule» koja mu se kao univerzalni obrazac uvijek iznova nameće, ma kako god mislio da mu je izmigoljio. Glavni lik, poput pravog viteza, pobjede posvećuje moralu i zdravom razumu, umjesto plemenitoj djevi, usput vodi borbu protiv zmaja, a zmaj je u stvari karijera, posao, novac; život u ekstazi bez sadržaja….

Dođite na promociju i doznajte jeste li i vi možda na POZITIVNOJ NULI!









komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje knjige filmskih eseja Dejana Durića 'Filmska slagalica'

subota , 14.03.2009.




Udruga ParNas
poziva nas na
predstavljanje knjige

filmskih eseja
Dejana Durića
'Filmska slagalica'
(izd. ParNas, 2008.)

u ponedjeljak, 16.03. u 19 sati
u Art kinu u Rijeci

O knjizi će govoriti:
autor Dejan Durić
urednik Matija Budimir
recenzent Dragan Rubeša



komentiraj (0) * ispiši * #

Na 'Kavi i kolačima' : Stela Jelinčić + Ivica Prtenjača



Talk show 'Kava i kolači' u nedjelju, 15. ožujka u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Gošća je urednica i spisateljica Stela Jelinčić, (autorica romana 'Korov je samo biljka na krivom mjestu'), a dobar domaćin Ivica Prtenjača.

Njih će dvoje pokušati dati odgovore ili malo snažnije propitati sljedeće teme:
- je li seks smrtni ili besmrtni grijeh
- oslobađa li pisanje
- stanje hortikulture u Zagrebu i šire
- odrastanje u Hrvatskoj 90tih
- književnost kao obračun ili intimna ispovijest
- što zapravo hoće ti muškarci

Stela Jelinčić nakon podosta vremena uzdrmala je medijsku i kulturnu scenu svojom pojavom i svojom prvom knjigom. Je li to samo hir ponekog urednika ili je riječ o na vrijeme prepoznatoj vrijednosti, dođite i uvjerite se sami.
Ulaz, kava i kolači su kao i uvijek - besplatni.



komentiraj (0) * ispiši * #

Raspisan natječaj za nagradu 'Tin Ujević'




Nagrada "Tin Ujević" dodjeljuje se za novu zbirku pjesama i sastoji se od plakete-rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome i novčanog iznosa.

Nakladnici i autori mogu sudjelovati na natječaju zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2008. do svibnja 2009.

Tri primjerka zbirke valja poslati do 1. svibnja 2009. na adresu: DHK, Trg bana Jelačića 7/I, 10 000 Zagreb, Za nagradu "TIn Ujević"

Proglašenje laureata bit će na Godišnjoj skupštini DHK u Zagrebu, a svečana dodjela u Vrgorcu, početkom srpnja, kao završna svečanost manifestacije Dani Tina Ujevića.




komentiraj (2) * ispiši * #

Predstavljanje knjige 'Bludilište' Luke Rukavine





Udruga KATAPULT poziva nas na predstavljanje knjige "Bludilište", izdane u njihovoj ediciji, mladog pisca i dramaturga iz Zagreba Luke Rukavine.

Književna večer će se održati u subotu, 14.3. 2009. s početkom u 19 sati u prostoru Saveza udruga Molekula u Rijeci.

"Bludilište" je zbirka drama i scenarija, kroz koje se Luka poigrava i preispituje fenomene moderne kulture kao što su film, televizija,mreklama i glazba kroz prizmu mladog čovjeka. Prikazuje različite oblike otuđenja mladog čovjeka u modernom društvu . Fizički svijet Lukinih tekstova je Zagreb čiji duh prožima radnju, međutim "Bludilište" nudi globalno iskustvo mlađe generacije u modernom zapadnjačkom svijetu. Luka jezikom iskusnog pisca upoznaje čitatelja s vlastitom otvorenošćum prema svijetu i njegovim impulsima i upravo je to najjači adut njegova kreativnog stvaralaštva.
"Bludilište" je deseta knjiga koja je izdana u ediciji Katapult.

Luka Rukavina je rođen 1981. u Zagrebu. Diplomirao je dramaturgiju na akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od svoje sedme godine član je dramskog studija Male Scene, potom ZKM-a. Kao dramaturg je radio na studentskim i profesionalnim predstavama u Teatru ITD. Kao scenarist je radio na različitim tv formatima (soap, reality, sitcom). Surađivao je na nagrađivanom low- budget trash filmu Dogma #13, te režirao dvije reklame i videospot za grupu Kimiko. Napisao je scenarij i režirao kratki igrani film U tišini koji je obišao razne festivale u Hrvatskoj (Motovun i Zagreb) i svijetu (Seattle International Film Festival). Radio je na Radiju 101 te pisao filmske recenzije za SL Revolt i Total
Film. 2007. je postao član mladog žirija ZAGREBDOX-a. Te iste godine nastavlja svoje obrazovanje iz filmske režije na FAMU u Pragu.

Voditeljica književne večeri je Tea Tulić.

Organizator: udruga Katapult (Rijeka)




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Darko Pero Pernjak - 'Pozitivna nula' (Stanek, 2009.)

petak , 13.03.2009.



U siječnju je iz tiska nakladničke kuće «Stanek» izašla nova knjiga koprivničkog književnika Darka Pere Pernjaka «POZITIVNA NULA». To je roman na 141 stranice sa slikarskim ilustracijama Ivana Andrašića.

Glavni lik romana, Tiki Kaniški, uživa u idiličnom životu; ima dvoje pametne djece, ženu koja dobro zarađuje, posao na kojem ne treba puno raditi i misliti. No idila počinje blijedjeti nakon slučajnog susreta s izvjesnim Brkićem koji unatoč tome što proživljava žestoki poslovni neuspjeh misli da je na «pozitivnoj nuli». Termin «pozitivne nule» razrađuje se kroz cijeli roman i to u materijalnom i duhovnom smislu. Tiki Kaniški proživljava i osobnu dramu kad kroz niz slučajnosti otkriva da ga je žena varala i da nije otac vlastite djece. Tiki se kroz cijeli roman potaknut početnim zaključkom o apsurdu «pozitivne nule» pokušava izdići iz prevladavajućeg društvenog stava koji uvažava pomirljive stavove, tromost kolotečine i nekritičke odnose. Izlaz iz vlastite nemoguće situacije također pokušava izvesti ispravno ali ne uspijeva se izvući iz klišea «pozitivne nule» koja se kao univerzalni obrazac uvijek iznova nameće, ma kako god mislili da smo mu izmigoljili. Tiki, poput posljednjeg viteza koji umjesto plemenitoj djevi pobjede posvećuje moralu i zdravom razumu, usput vodi borbu protiv zmaja, a zmaj je u stvari karijera, posao, novac; život u ekstazi bez sadržaja. Mjesto radnje je sjeverozapadna Hrvatska, vrijeme radnje dvijetisućite. Roman započinje s dužim poglavljima, a završava s kratkim, neka nemaju niti pola stranice. Takav kraj dodatno pojačava košmar koji glavni lik proživljava i naglašava pitanja koja se ovim romanom postavljaju.

Iz bilješke pisca:
«… Promišljajući o vlastitom životu zaključio sam da sam baš kao i svi često znao biti zadovoljan polovičnim rješenjima, i kada sam htio više i kada sam htio manje. Nakon propasti u nekom poslu zadovoljno sam se tješio da je moglo biti i gore, da sam sretan što sam se izvukao s «pozitivnom nulom». Nakon uspješno obavljenog posla, neskromno bih zaključio da sam mogao biti uspješniji i da sam sve u svemu opet samo na «pozitivnoj nuli». Pišući roman «Pozitivna nula» kao da sam progledao; ključ izravnavanja uspjeha i neuspjeha u neku prosječnu sliku koju čovjek nosi u sebi o sebi ljudi koriste u svim svojim spoznajnim pravcima. Tješimo se kad nam je teško, spuštamo se na zemlju kad nas ushiti uspjeh….»

Osnovni podaci o autoru: Darko Pero Pernjak, rođen 1967. u Koprivnici.
Član Društva hrvatskih književnika i Ogranka Matice hrvatske Koprivnica.

Objavljene knjige:
Procesija (1996.), proza, vlastita naklada
Kamengrad (1997.), proza, vlastita naklada
Vatrogasna zabava (1999.), proza, vlastita naklada
Somina (2006.), proza, naklada Stanek
Slamka spasa (2007.), proza, naklada Stanek




komentiraj (1) * ispiši * #

Uspjeh blogera na natječaju Matice hrvatske



Od pristiglih 28 rukopisa koji su zadovoljili sve propozicije matičina anonimnog natečaja za prozni rukopis, povjerenstvo je najboljim ocijenilo zbirku kratkih priča “I obični ljudi imaju snove”. Iza šifre krilo se ime mlade studentice prava, Valpovčanke Ive Hlavač, koja se pisanjem bavi dvije godine. Upravo toliko trebalo joj je da napiše 11 priča koliko ih se u zbirci nalazi i ovo je prvi veći natječaj na koji se prijavila. Za razliku od većine svojih vršnjaka, Iva ne piše blog. Književni joj je uzor Raymond Carver, ali i američka književnost 20. st. Junaci njezinih priča pojedinci su koje je društvo odbacilo, no unatoč izolaciji i marginalizaciji, trude se opstati. Suvremena je književnost često lišena strasti, no Iva Hlavač svoje priče začinjava strašću i emocijama, ističe Ivan Trojan (član prosudbenog povjerenstva i voditelj matičina Odjela za nakladništvo).

Izvor: Glas Slavonije



U najužem su izboru bila još četiri rukopisa:

2. Ratni profiteri i druge istinite priče
3. Čovjek s magarcima
4. Sve što živi teži entropiji
5. Uspavanke, rijeke, mora i zemlje

Posebno je zanimljvo da se među 5 finalista nalazi čak troje blogera/ica : drugoplasirani rukopis napisala je autorica bloga Bookeraj , trećeplasirani rukopis djelo je blogera Eduarda Prangera , a autor rukopisa 'Sve što živi teži entropiji' je Andrija Škare, autor bloga obirtijomilamoja.blog.hr koji iza sebe već ima samostalnu knjigu 'S više mlijeka, molim'.

komentiraj (39) * ispiši * #

Tribina 'Dekonstrukcije' : Đurđa Knežević





U petak, 13. 03. 2009. u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,

na Tribini Dekonstrukcije održat će se

razgovor sa Đurđom Knežević
dugogodišnjom voditeljicom Ženske infoteke
i urednicom časopisa Kruh i ruže.

Na tribini će biti riječi o njezinom publicističkom i književnom radu,
jer u raznim medijima ova autorica vrlo angažirano piše o politici, feminizmu, urbanizmu, nezavisnoj kulturnoj sceni, medijima, itd.


Voditeljica Darija Žilić



komentiraj (4) * ispiši * #

Književni petak: 'Štorice od štrig i štriguni'



Naslovljen 'Štorice od štrig i štriguni', ovotjedni će se Književni petak baviti nadnaravnim bićima istarskih pučkih legendi te će u takvom 'onostranom' ozračju biti predstavljene dvije knjige.

Na tribini, koja će se održati 13. ožujka, u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, s početkom u 20 sati, sudjeluju Drago Orlić, Davor Šišović i Tomislav Pletenac te voditelj tribine Boris Perić.

Prva knjiga, istoga naziva kao ovotjedna tribina, autora Drage Orlića, prvi je put objavljena 1986. godine, a nakon tog razgrabljenog kultnog prvog izdanja, ovo je njeno drugo, prošireno i dopunjeno izdanje, koje je objavila zagrebačko-sarajevska Naklada Zoro.

Druga je knjiga 'Fantastična bića Istre i Kvarnera', autori su joj pisac Boris Perić i etnolog Tomislav Pletenac, a nakladnik je Vuković & Runjić iz Zagreba.

Za razliku od Orlićeve knjige, koja je u osnovi dokumentarna zbirka izvornih priča i zapisa iz književnih djela, Perićeva i Pletenčeva knjiga je više znanstveno-analitička, istarske štorice o nadnaravnim bićima povezuje i uspoređuje sa sličnim nasljeđem drugih regija i naroda, i pronalazi odjeke ovih nama dobro poznatih tema u za nas nepoznatim književnim, znanstvenim i umjetničkim djelima što pripadaju svjetskom kulturnom i duhovnom nasljeđu.






komentiraj (0) * ispiši * #

Izašao novi broj časopisa 'Riječi' (1-3/2009.)

četvrtak , 12.03.2009.


Izašao je novi broj časopisa 'Riječi' br.1-3/2009. (izd. Matica hrvatska Sisak, gl.ur. Slavko Jendričko) koji, između ostaloga donosi i tekst Darije Žilić o mojoj knjizi kritika strane proze 'Utočište od riječi' i četiri moje kritike domaćih proznih knjiga.

Sadržaj:



POD REFLEKTOROM
Miloš Đurđević: Kritičko čitanje jednog dijela recentne poezije
Sanja Jukić: O 'Tanji' i novim pjesmama Franje Nagulova
Zvonimir Mrkonjić: Sve o 'Tanji '
Nikola Petković: Trag u iskustvu
Franjo Nagulov: Nove pjesme

PROZA
Alojz Majetić i Daniela Trputec: Svi ćete pisati ovu knjigu
Rade Jarak: Snovi i muhe
Marina Šur Puhlovski: Pokop
Dorta Jagić: Ime bake
Darija Žilić: Jadrija

POEZIJA
Vesna Biga: Tijelo prostora
Marijana Radmilović: Putovanje oko tijela
Žarko Paić: Salon subverzije
Marijo Glavaš: Alisa u zemlji udesa
Brane Mozetič: Pjesme iz Banalija

TEMA BROJA
Irena Lukšić: Ruska književnost danas: jedan pogled
Zinaida Linden: Sirena
Dmitrij Prigov: Samo moj Japan
Oksana Robski: Casual
Roman Senčin: Govedska koža
Ilja Stogoff: Kamikaze

ESEJ
Cvjetko Milanja: Pjesništvo Miroslava Mićanovića
Biljana Ćućko: Život na leđima
Petra Sigur: I Bog stvori ženu ili kad su žene imale repove
Anda Bukvić: Vlastita bolesnička soba Alice James

FILOZOFIJA
Žarko Paić: Novi mediji: Od „živih slika“ do „slika života“

RAZGOVOR
Marijan Crtalić: Umjetnička priča Marka Tadića

SLIKARSTVO
Ivica Župan: Strast za povijesnim rekonstrukcijama

KRITIKA
Alma Trauber: Umjetnost kao pomirenje osobnog i lokalnog

Darija Žilić: Četiri izabrane knjige : Mirko Kovač: Pisanje ili nostalgija; Božidar Alajbegović: Utočište od riječi; Marija Lamot: Neprestano stvarima mijenjam imena;Dušan Gojkov, Elfrida Matuč Mahulja: Pisanje po vo

Božidar Alajbegović: Četiri kritike : Jasip Mlakić: Tragom zmijske košuljice; Krešimir Pintarić: U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo; Jurica Pavičić: Patrola na cesti; Grupa autora: Ljubim tvoje usne tisuću puta

Davor Šalat: Kritičarev obzor :Borben Vladović: Slak uz prugu; Nikola Kraljić: Krinka; Gordana Benić: Svijet bez predmeta; Sead Begović: Osvrneš se stablu - izabrane pjesme; Ivan Herceg: Nepravilnosti; Sanja Lovrenčić: Rijeka sigurno voli poplavu; Diana Burazer: Naranča;
Marko Pogačar: Poslanice običnim ljudima

GALERIJA
Marko Tadić: Deset radova



komentiraj (0) * ispiši * #

Moja nova kritika u 'Vijencu'




Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika
romana
Ludwiga Bauera
'Patnje Antonije Brabec'

*******

Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s književnikom Stjepanom Čuićem
- razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Višnje Stahuljak 'Melodija nesanice'
- tekst Darije Žilić o knjizi 'Ludnice' Regisa Jauffreta
- tekst Ante Stamaća o 'Izabranim djelima' Petra Selema
- tekst Gojka Borića o knjizi Norberta Gstreina 'Zima na jugu'
- tekst Ete Rehak o knjizi 'Vječne oči' Ferde Grazia
- kolumne Nives Opačić i Milana Rakovca

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, glazbi, plesu, filmu, itd.





komentiraj (8) * ispiši * #

Uskoro izlazi moja nova knjiga!

srijeda , 11.03.2009.




Ministarstvo kulture je na svojim internetskim stranicama objavilo popis potpora za izdavanje knjiga (vidi ovaj link ).

Prema tom popisu, Litterisu, izdavaču moje knjige kritika domaće proze 'Nešto kao fleš' odobreno je 10.000,00 kuna.

Inače, grad Rijeka je mojoj knjizi već bio odobrio potporu u iznosu od 8.000,00 kuna ...

Elem, knjiga kreće u realizaciju!!!



komentiraj (15) * ispiši * #

Opet ja na HRT-u!!! (vol.46)



HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BILJANA ROMIĆ, SANJA BESLAĆ, DAMIR RADIĆ,
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 14.3.2009.
OD: 16 SATI


NAJAVA
Alanu Hollinghurstu otpočetka je bilo važno da pokuša pisati s pretpostavkom homoseksualnosti kao narativne pozicije. U romanu «Večernja zvijezda» pratimo opsesivnu zaljubljenost protagonista Edwarda Mannersa u jednog od svojih učenika i njegovu istodobnu predanost istraživanju (izmišljenoga) belgijskog slikara Edgara Orsta koja mu nudi izlaz iz svijeta neutažive žudnje. O romanu koju je objavljen u prijevodu Petre Mrduljaš i izdanju Profila piše Biljana Romić.

Sanja Beslać prikazuje romane Lydie Salvayre «Običan život» - u prijevodu Smiljke Guštak - i «U društvu sablasti» - u prijevodu Andreje Grgić Marasović, objavljene u izdanju kuće Sysprint.

Damir Radić piše o romanu «Lutkica» Diablo Cody u prijevodu Filipa Krenusa i izdanju kuće Ljevak.

O romanu «Biografija gladi» Amélie Nothomb u prijevodu Ane Kolesarić i izdanju kuće Vuković i Runjić piše Božidar Alajbegović.


Uredila Gordana Crnković



komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA knjige Dragana Božića 'Povijest rijetke ptice'

utorak , 10.03.2009.




U četvrtak, 12. ožujka, s početkom u 18 sati, u sisačkom Hotelu Panonija, održat će se promocija knjige Dragana Božića 'Povijest rijetke ptice'.

Izdavač je Matica Hrvatska Sisak, a riječ je o prvoj knjizi u novopokrenutoj biblioteci 'Sisački retrovizor'.

Urednik je Slavko Jendričko.

Knjigu će predstaviti ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice Ministarstva kulture Čedomir Višnjić i urednik Slavko Jendričko.

Priču 'Vožnja starim ruskim džipom' čitat će Valentina Đureković.

O KNJIZI: Sisačka Matica Hrvatska izdala je knjigu priča “Povijest rijetke ptice” Siščanina Dragana Božića. Riječ je o prvoj njegovoj proznoj knjizi s isključivo povijesnom tematikom. Likovi i događaji u pričama 67-ogodišnjeg Božića djelomično su dokumentarni, a djelomično fikcijski. Radi se o knjizi izabranih priča o sisačkim ljudima i događajima dok su priče uvrštene u knjigu do sada objavljivane u novinama i časopisima poput Vjesnika, Večernjeg lista, Nedjeljne Dalmacije, Riječi, Republike,Ferala , itd. U knjizi je obrađen veliki povijesni period zbivanja u Sisku, i to od početka 2. svjetskog rata pa do demokratskih promjena 90-ih.

“Knjiga je zanimljiva i po tome jer autor humanistički pristupa svojim likovima i povijesnim događajima, pa tako u pričama nalazimo i likove hrvatskih komunista iz Žabna poput Marijana Cvetkovića, Vlade Janića Cape, pa sve do sisačkih “legendi” poput Bjelogardejca, ribara Sergeja pa do Cicka.”- rekao je urednik knjige Slavko Jendričko.



komentiraj (0) * ispiši * #

20 knjiga u konkurenciji za 10.000 eura




Od 60-ak prispjelih prijedloga u utrci za laskavu titulu Hrvatske knjige godine ostalo je 20 naslova. Tako je odlučio žiri nove književne nagrade koju je ustanovila Hrvatska poštanska banka, u suradnji s Večernjim listom, Hrvatskom televizijom i Maticom hrvatskom.

Ocjenjivački sud, u kojem su Franjo Sinković (predsjednik), Dražen Ilinčić, Goran Ogurlić, Igor Zidić, Gojko Bežovan, Žarko Dadić i Zvonimir Jakobović, u iduća će dva kruga suziti broj kandidata najprije na deset, pa na pet djela, a naslov pobjedničke knjige, koja će svom autoru donijeti i novčanu nagradu od 10.000 eura, doznat će se potkraj ožujka.

Novoutemeljenu nagradu, koja će se dodjeljivati svake godine za knjige objavljene u prethodnoj, od postojećih knjižnih priznanja razlikuje ponajviše činjenica što se za nju mogu natjecati najraznovrsnija djela, od beletrističkih do znanstvenih, od stručnih do publicističkih...

Dvadeset knjiga ostalo u konkurenciji:
1. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, R. Matasović:
2. Povijest filma, A. Peterlić
3. Patnje Antonije Brabec, L. Bauer
4. Ponedjeljak ujutro, J. Pavičić
5. Korporativno upravljanje, ur. D. Tipurić
6. Lucidar Marka Pola, autor projekta B. Vujanović
7. Knjiga o hrvatskoj glagoljici, A. Nazor
8. Prodajem odličja, prvi vlasnik, R. Međurečan
9. Enciklopedija gljiva, II, R. Božac
10. Tri, D. Glamuzina
11. Tko se boji lika još, J. Matanović
12. Biokovo, ur. R. Ozimec
13. Metamorfoze kulture, T. Matulić
14. Baba Jaga je snijela jaje, D. Ugrešić
15. Hrvatski biljni imenoslov, I. Šugar
16. Hrvatska pisana kultura, III, J. Bratulić, S. Damjanović
17. Stanovništvo Hrvatske, I. Nejašmić
18. Hrvatska – kako sada dalje, J. Kregar. G. Flego, S. Ravlić
19. Iz novije hrvatske povijesti, J. Ivičević
20. Mala tipologija moderne hrvatske lirike, P. Pavličić

Napisala Mirjana Jurišić, objavljeno u Večernjem listu


komentiraj (3) * ispiši * #

Predstavljanje novog romana Lade Žigo 'Babetine'




Izdavačka kuća SysPrint
poziva
na predstvaljanje

nove knjige
Lade Žigo
'Babetine'
kontroverznog romana o ženskoj volji za moć,
s duhovitom utopijom o Zemlji žena 2167.godine.

Profil Megastore, 12.03. u 19 sati

O knjizi će govoriti
književna kritičarka Jadranka Pintarić
urednik Matej Crnogaća
autorica Lada Žigo



komentiraj (4) * ispiši * #

Nova SysPrintova biblioteka dječje književnosti




Zagrebačka izdavačka kuća SysPrint pokrenula je novu biblioteku 'GULLIVER - Vrhunci dječje književnosti'.

U upravo objavljenom prvom kolu izašle su četiri knjige, sve nominirane za Andersenovu nagradu, poznatiju kao "mali Nobel":

- Kirsten Boie: 'Paul je pun pogodak'
- Jean-Paul Noziere: 'Kraj ljeta'
- Ema Wolf: 'Slavna pustolovina Bena Malasangüea'
- Martin Waddell: 'Zvjezdana noć'

Knjige se prodaju po cijeni od 79,00 kn, a na ovome linku možete pročitati prvo poglavlje svake od knjiga




komentiraj (0) * ispiši * #

Nova knjiga priča Julijane Matanović


Julijana Matanović
'Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka'
Mozaik knjiga
202 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača



Koliko godina treba proći da bi se razumjela davno izrečena rečenica, koliko emocionalnih prepreka preskočiti da bi se čuo plač djeteta, koliko obiteljskih priča sakriti da bi se uopće moglo živjeti, koliko puta preseljavati da bi se opipala sreća, koliko satova promijeniti da bi se umrlo na vrijeme, samo su neke od tema ove knjige pripovijesti i priča Julijane Matanović.

Dvanaest njih, razdijeljene u cjeline o ženama, muškarcima, gradovima i rastancima, ujedinjene su veznim nitima, tako da priče mogu preseljavati iz bloka u blok a da se pri tome ništa ne gubi na točnosti njihova situiranja. Neovisno sadrže li četiri ili trideset stranica u svima njima nalazimo brojne detalje, osjećamo drhtavost atmosfere i prepoznajemo bogatstvo emocija pa nam se nakon čitanja svake pojedine čini kao da smo pročitali veliki roman.

"Knjigom od muškaraca, žena, gradova i rastanaka" Julijana Matanović odlučila se vratiti stilu pripovijedanja koji ju je učinio jednom od najčitanijih suvremenih hrvatskih spisateljica. Upravo će zato duh njezinih najpopularnijih knjiga "Zašto sam vam lagala" i "Bilješka o piscu" stalno lebdjeti nad mislima čitatelja ove knjige i vratiti ga ne samo u vrijeme otkrivanja ljepote rukopisa ove nesvakidašnje spisateljice već i u vlastiti život i to ne samo ovaj danas i ovdje već i onaj koji je davno iza njega..



Izvor: Moderna Vremena Info


komentiraj (2) * ispiši * #

Književna večer HDP-a: Branislav Glumac

ponedjeljak , 09.03.2009.







U srijedu, 11. ožujka 2009. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

održava se
književna večer Branislava Glumca.

O njegovim knjigama
'Ispisnica', sabrane pjesme, VBZ, Zagreb 2008.
i 'Živjeti kao čovjek', izabrane proze, VBZ, Zagreb 2008.

govorit će književna kritičarka Darija Žilić.

Voditeljica Dorta Jagić.




komentiraj (0) * ispiši * #

Od čega žive hrvatski pisci?





11. ožujka, u srijedu u 19 sati u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu održat će se Tribina s temom - Od čega žive hrvatski pisci?

Može li se živjeti od pisanja?
Što pri tome točno znači "moći živjeti", a što je "pisanje"?
Što je sve piscu dopušteno u svakodnevnom preživljavanju?
Od kojih institucija može očekivati pomoć?
Treba li uopće očekivati pomoć ili se treba pomiriti s činjenicom da djeluje na malom tržištu?

Govoriti će književnice Lidija Bajuk, Sanja Pilić i Branka Primorac.

Tribinu će voditi Hrvoje Kovačević.





komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje knjige 'Gazprom - novo rusko oružje'




'Izbliza' - Frakturina triniba u Profil Megastoreu
predstavlja knjigu

'Gazprom - novo rusko oružje'

Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
11.03.2009. u 19 sati

O knjizi govore:
dr.sc. Igor Dekanić
mr.sc. Pavle Kalinić
Vlado Vurušić
Fikret Cacan
Seid Serdarević

O knjizi :

Valerij Panjuškin, Mihail Zigar 'Gazprom'
Knjiga Gazprom – novo rusko oružje opisuje i razjašnjava povijest i sadašnjost Gazproma, jedne od najvećih svjetskih kompanija i najvećega svjetskog dobavljača plina. Gazprom je nastao u doba Sovjetskog Saveza i jedna je od rijetkih tvrtki koja je preživjela tranziciju. Gazprom nije samo dobavljač plina, on je mnogo više od toga: kontrolira medije, naftu, plinovodne sustave duge 463 tisuće kilometara, ima svoje gradove, banke... Gazprom je država u državi.
Knjiga Valerija Panjuškina i Mihaila Zigara istražuje tko i kako kontrolira Gazprom, kompaniju koja je najjači gospodarski subjekt u Rusiji. 'Gazprom – novo rusko oružje' razotkriva neraskidive veze između Gazproma i države. Vladimir Putin na Gazpromu gradi svoju moć, sadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je zaposlenik Gazproma, a isto tako i bivši ruski premijer Viktor Černomirdin.
Svaka energetska kriza koju osjećamo i u svojim domovima vezana je uz Gazprom. Na ventilu plinovoda iz Rusije prema Europi čvrsto stoji ruka Vladimira Putina. Knjiga Valerija Panjuškina i Mihaela Zigara eksplozivna je sadržaja, pokazuje kako je i zašto baš Gazprom postao novo, moćno rusko oružje kojime Kremlj jače utječe na svjetska zbivanja negoli SSSR u vrijeme Hladnoga rata.







komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Linn Ullmann - 'Zvijezda padalica' (Algoritam, 2009.)

Linn Ullmann
'Zvijezda padalica'
roman
izd. Algoritam
prijevod: Munib Delalić
ilustracija: Marina Filipović-Marinshe
godina: 2009
naklada: 1000
stranica: 240
uvez: meki
jezik originala: norveški
cijena: 89,00 kn

Riječ izdavača



'Zvijezda padalica', drugi je roman Linn Ullman, objavljen 2001. koji je privukao znatniju pozornost književne i kritičke publike. Linn Ullmann kći je slavnoga glumačko-redateljskog para, norveške glumice Liv Ullmann i švedskoga redatelja Ingmara Bergmana od kojih je nedvojbeno naslijedila dar za gracioznu minimalističku umjetničku izvedbu.

Zvijezda padalica roman je uokviren ključnom scenom mlade žene, Stelle (engleski prijevod stoga nosi naslov Stella Descending) koja balansira na rubu krova jedne visoke zgrade. I pada. Da li se okliznula? Da li je pala slučajno ili je namjerno zakoračila u prostor dubine? Da li ju je gurnuo njezin partner Martin, čija je blizina na krovu zakrivena Stellinom haljinom koja pleše na vjetru? Hotimice ili nehotice? Da li uopće? To su pitanja koja vode pripovijedanje u Zvijezdi padalici, pripovijedanje razlomljeno u niz pojedinačnih glasova likova koji su pripadni bilo Stellinu životu, bilo njezinoj smrti.

Pripovjednu strukturu Zvijezde padalice kritičari uspoređuju s otvorenom logikom jazz improvizacije: izmjenjuju se dulje i kraće fraze, odnosno, dulji i kraći fragmenti teksta, uvijek fokalizirani kroz jedan od likova. I takvim pripovijedanjem oblikuje se mreža odnosa likova koji zacrtavaju suvremeno skandinavsko društvo i njegove ključne teme: osamljenost i otuđenost, složenost žensko-muških relacija kao i onih između roditelja i djece.

Zvijezdu padalicu na hrvatski je preveo Munib Delalić, a fotografija na naslovnici djelo je Marine Filipović – Marinshe.



komentiraj (0) * ispiši * #

Međunarodna nagrada Diani Rosandić

nedjelja , 08.03.2009.



Riječkoj pjesnikinji Diani Rosandić dodijeljena je međunarodna književna nagrada za žensko pismo »Ma adesso io«, koju već jedanaest godina prigodom Dana žena organizira Općina talijanskog grada Faenze za pjesnikinje europskih gradova koji su zbratimljeni s Faenzom.

Nagrada će biti uručena u nedjelju, 8. ožujka, u kazalištu Messini u prisustvu delegacije Grada Rijeke koju predvodi predsjednica gradske skupštine Dorotea Pešić Bukovac.

Nagrađenu pjesmu Diane Rosandić pod naslovom »Ne dotiči se mržnje/Non sfiorare l' odio« preveo je Giacomo Scotti.



Izvor: Glas Istre


komentiraj (3) * ispiši * #

INTERVJU: Robert Mandić




Robert Mandić je prevoditelj ali i voditelj izdavačke kuće Paralele, a na ovome linku smješten je razgovor u kojemu Mandić govori o dosadašnjem radu Paralela, i planiranim aktivnostima te izdavačke kuće


komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Ray Kluun - 'Došla žena doktoru' (Hena com, 2009.)

subota , 07.03.2009.


Ray Kluun:
'Došla žena doktoru'
HENA COM,
Urednica: Nermina Husković
Prevela : Romana Perečinec
format: 14 cm x 21,5 cm
uvez: meki
broj stranica: 312
cijena: 125,00 kn

Riječ izdavača


Stijn i Carmen.
Muškarac koji voli živjeti.
Žena koja ne želi umrijeti.
Bili su mladi, lijepi i bogati. U naponu života, na vrhu svijeta, u raju. A onda im se dogodi najstrašnija noćna mora.
Rak.
Odjednom iz raja dospiju u pakao.
To je otprilike ono o čemu Kluun piše u svom prvom romanu 'Došla žena doktoru'.
Kluun je napisao bolno iskrenu, dirljivu i potresnu obiteljsku dramu bjesomučnog tempa. On govori o životu i smrti, o ljubavi i boli, o moći i nemoći otvoreno i sirovo. Humor koji pršti sa svake stranice i snažan stil koji, kao i dijagnoza, djeluje poput udara groma pamte se još dugo nakon čitanja. 'Došla žena doktoru', roman s autobiografskim elementima, urbana je amsterdamska priča o ranjivosti modernog čovjeka premda su mu na raspolaganju i novac i suvremena tehnologija. Knjiga je i dobar podsjetnik na najuzbudljivije Ajaxove tekme, igrače i dobru mjuzu.
A ako ne znate koja su najbolja mjesta za ludi noćni provod u Amsterdamu, Kluun zna.
Raymond van de Klundert (1964.) za prijatelje samo Kluun, prije pisanja bavio se marketingom. 2001. godine njegova žena (36) umire od raka dojke. Nakon toga sa svojom kćerkom (3) odlazi u Australiju gdje piše svoj prvi roman 'Došla žena doktoru'. Roman je s velikim zanimanjem primljen i kod čitatelja i kod kritike pa vrlo brzo postaje bestseler,ne samo u Nizozemskoj, gdje je prodano više od pola milijuna primjeraka, nego i u skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji itd.
Preveden je na 26 jezika (za sada) a sprema se i film.

Radikalna verzija 'Ljubavne priče' 21. stoljeća. Tekst postaje sve iskreniji. Dojam je snažan, priča vas uistinu zarobi jer za razliku od Segalove 'Ljubavne priče', 'Došla žena doktoru 'ne samo da se pretvara da je priča o dvoje ljudi koji vjeruju kako su Ljubav i Smrt nerazdvojne - to je doista priča o njima.
Der Spiegel (Book of the Week)





komentiraj (7) * ispiši * #

Novo izdanje Jergovićeve novele 'Buick Rivera'

Ovih dana u kino-distribuciju kreće film kojega je Goran Rušinović snimio prema noveli Miljenka Jergovića 'Buick Rivera'.

Tim povodom Naklada Ljevak je objavila novo izdanje spomenute knjige :

MILJENKO JERGOVIĆ
'Buick Rivera'
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2009
Broj stranica: 238
Format: 13,3 x 20,4 cm
Uvez: meki
Cijena: 125 kuna

Riječ izdavača



Novela Buick Rivera prvi je put objavljena 2001., do sada je prevedena na devet jezika. Prema njoj Goran Rušinović sinimio je film Buick Riviera koji je bio apsolutni pobjednik Sarajevo film festivala 2008. Redatelj je dobio Srce Sarajeva za najbolji film, a Slavko Štimac (Hasan Hajdur) i Leon Lučev (Vuko Šalipur) podijelili su Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu.

U prvom Jergovićevom romanu radnja se zbiva u SADu, a priča kreće od jedne muške opsesije automobilima. No likovi su, dakako, bosanski imigranti koji su u zemlju hamburgera u Buick Rivere donijeli tešku prtljagu svojih prijašnjih života. Digresije i epizode, koncentrični krugovi kojima se uobličavaju bosanske pretpriče, u novom američkom kontekstu djeluju još egzotičnije, a uplitanje priče o talibanima romanu daje i šire globalno-civilizacijske konotacije.
Jutarnji list


“Bežeći od temeljito istraženih pripovedačkih svetova u izazovno područje "čiste fikcije" kojoj ni nebo odavno nije granica, Jergović beži i od njihovog sarajevsko-bosansko-dalmatinskog poprišta, i to ne u Zagreb ili tako negde, nego čak u Duboku Ameriku, u nedođiju zvanu Toledo, Oregon, u kojoj pretrajava svoje dane snimatelj Hasan Hujdur, predratni bosanski iseljenik, čovek poprilično iskorenjen iz onog uvek do rugobne izveštačenosti grotesknog kusturijanskog sveta Iracionalnih Balkanaca, a opet, posve neukorenjen u Svakodnevnu Ameriku kojom promiče kao duh, životareći klasični građanski život sa svojom nemačkom squaw – ne mnogo manje nesnađenom u postistorijskoj pustoši prerijskog Kraja Sveta – a istinski živeći još samo kroz svoj fetiš mitske Americane otelotvoren u Buicku Rivera, automobilskom kršu iz starozavetnih vremena kad su i Bukovski i Altman bili mladi, raspadajućem oldtajmeru u čijem mu beskrajnom, očajničkom timarenju prolaze jedini smisleni životni trenuci. Slučajan susret sa inovernim zemljakom Vukom Šalipurom, predratnim vozačem autobusa na relaciji Titovo Užice-Sarajevo i ratnim zločincem osrednjeg formata odbeglim od avetinja vlastite prošlosti čak u srednjezapadni neverland, napokon pokreće onaj tempirani satni mehanizam koji će obojicu definitivno izbaciti čak i iz ležišta njihovih života koji su već ranije bili izbačeni iz ležišta...”
Teofil Pančić




komentiraj (0) * ispiši * #

Višejezična zbirka eseja ''Osam metara knjiga''

petak , 06.03.2009.



Publikacija “Osam metara knjiga/ Eight Feet of Books”, višejezična zbirka eseja čiji su autori književnici i književnice sa prostora bivše Jugoslavije, objavljena je nedavno u Zagrebu, u izdanju Kulturtregera.

U toj zbirci eseje su na engleskom i maternjim jezicima objavili Filip David (“Čitav život sa knjigama”), Vladimir Vojinović (“Kao Romulu i Remu među Slovenima”), Andrea Pisac (“Taj teški predmet želje”), Selvedin Avdić (“Šta je Kafka rekao dječaku Gustavu”), Lamija Begagić (“Biblioteka koja nije stigla postati osobnom”), Olja Savićević-Ivančević (“Neke zgode sa knjigama”), Tatjana Gromača (“Knjige, biblioteka, Balkan”) i Danijel Kovač (“Duh avanture”).

“Odlučili smo kontaktirati autore i autorice eseja sabranih u ovoj knjizi i zamoliti ih da napišu svoja razmišljanja o knjigama… Kako su tekstovi pristizali, tako smo počeli shvaćati da su otvorili puno više pitanja nego što smo se mogli i nadati. Tatjana Gromača naglasak je stavila na promišljanju termina Balkan, konotacije, ograničenja i stereotipe koje priziva. Vladimir Vojinović je pričom o bibliotekama u Crnoj Gori stavio pod znak pitanja i samu mogućnost postojanja osobne biblioteke u situaciji u kojoj se one institucionalno raspadaju i zanemaruju. Andrea Pisac u svom je eseju razmišljala o simboličkoj i fizičkoj težini knjige, težini koje postajemo svjesni kad se selimo u drugi jezični i fizički prostor. Lamija Begagić piše o biblioteci kao instituciji, ali i postavlja pravilo kojem uči svoje mlade polaznice radionice kreativnog pisanja a koje glasi: ’Knjiga nije sveta krava’.

S njom se donekle slaže Selvedin Avdić koji ’od knjige traži samo užitak’ i odustaje od čitanja kad mu ’bilo šta zasmeta..., bez obzira na preporuke, kritike ili mjesto koje neka knjiga ima u istoriji književnosti’. Daniel Kovač i Olja Savičević-Ivančević daju hronologiju knjiga i autora koji su ih oblikovali kao pisce i čitatelje. Konačno, Filip David govori o ljekovitom svojstvu knjiga, koje mogu ’da odagnaju dugotrajnu mučnu glavobolju, ublaže bolove, snize visoku temperaturu’, ali i upozorava na ’knjige ubojice... čije se riječi pretvaraju u istinsko oružje za eliminaciju nepoželjnih’“, zapisali su u predgovoru priređivači publikacije.

Urednice publikacije su Vanja Bjelić-Pavlović i Miljenka Buljević, a tekstove je na engleski prevela Sabina Marić.



Izvor: Dnevni glasnik

komentiraj (0) * ispiši * #

LINKOVLJE




U rubrici SURFAJ na portalu Kupus.net
objavljen je moj tekst
o jednom od zanimljivijih domaćih blogova
a zanima li vas na koje vas
knjiško internetsko odredište
upućujem u novome tekstu
objavljneom na portalu Moderna Vremena Info
klikajte po ovome

komentiraj (1) * ispiši * #

HDP pokrenulo biblioteku poezije




U izdanju Hrvatskog društva pisaca upravo su objavljene
četiri knjige prvog kola novopokrenute Biblioteke Poezije
(pjesničke zbirke Tomice Bajsića, Helene Burić, Damira Šodana, Branka Vasiljevića).

Urednici: Ivan Herceg & Ervin Jahić
Likovna oprema: Boris Kuk

Biblioteka Poezije (1. kolo, izlazi početkom 2009.)

- Tomica Bajsić: Južna pošta, putovanje poezijom Latinske Amerike
- Ana Brnardić: Pisanje na tipkama
- Helena Burić: Kratka povijest bolesti
- Damir Šodan: Pisma divljem Skitu
- Milko Valent: Trans
- Branko Vasiljević: Tilt

Do kraja godine još bi trebale izaći pjesničke knjige Davora Mandića, Gordane Benić, Branimira Bošnjaka, Sanje Lovrenčić, Ivana Rogića Nehajeva i Branka Maleša



Više o knjigama ovdje


komentiraj (8) * ispiši * #

KRITIKA: Woody Allen - 'Puka anarhija' (OceanMore, 2008.)





KRITIKA: Woody Allen - 'Puka anarhija' (OceanMore, 2008.)

Woody Allen poznati je redatelj čiji respektabilan opus obuhvaća čak 43 filmska naslova, u većini kojih je i sam glumio, a gotovo svi snimljeni su prema njegovu scenarističkom predlošku. No osim u scenarističkom radu Allenova spisateljska darovitost potvrdu ima i između korica triju knjiga kratkih priča koje smo sve imali sreću čitati i u hrvatskom prijevodu, a nova, naslovljena 'Puka anarhija' također je nedavno dospjela u hrvatske knjižare, tek nekoliko mjeseci nakon izlaska američkog izvornika. Stavimo li osamnaest u knjizi sakupljenih priča u korelaciju s njegovim filmovima, nameće se zaključak kako su te proze mnogo bliže Allenovim ranim celuloidnim uratcima, koji su se zasnivali na gegovima, burleski i situacijskoj komici, negoli njegovim recentnim filmskim radovima koje karakterizira ozbiljnije promišljena fabula i oštrija kritika suvremenosti. Riječ je o anegdotalnim pričama koje se uglavnom zadržavaju na razini dijaloški koncipirana skeča, a iako ponekad u filmovima pretjera s intelektualiziranjem, u svojim je prozama Woody Allen izrazito sklon ironizaciji takva diskursa, čega vrlo uspio primjer pronalazimo u odličnoj humoreski Tako je jeo Zaratustra, gdje se autor duhovito poigrava tezama slavnih filozofa primjenjujući njihova učenja na kulinarstvo i prehranu (»Nijedan filozof nije uspio riješiti problem krivnje i prekomjerne težine dok Descartes nije odvojio um i tijelo na dvoje, tako da je tijelo moglo pohlepno jesti dok si je um mislio ‘Koga briga? Nisam to ja’. Spinoza je s druge strane jeo umjereno jer je vjerovao da je Bog u svemu oko nas, a malo je nezgodno tamaniti hrenovke ako mislite da u senf umačete Prapočelo svega.«) To je tek jedan od primjera gdje osim duhovitosti do izražaja dolazi Allenova erudicija i velik opseg znanja iz brojnih područja, čega su dokaz uistinu mnogobrojne književne, povijesne, umjetničke, filozofske i filmske evokacije i referiranja na autore poput Dostojevskog, Kafke, Rilkea, Werfela, Zweiga, Wittgensteina, Kanta, Joycea, Prousta, Sartrea i mnogih drugih, pri čemu su referencije uglavnom rabljene u ulozi intelektualnim humorom prikrivene posvete. Woody Allen pritom humor vješto rabi u svrhu neutralizacije pretencioznosti, što je i svojevrstan odraz skromnosti, njegove temeljne karakterne značajke dojmljivo apostrofirane u poznatom dokumentarcu Wild Man Blues, koji je o Allenu snimila Barbara Kopple.

U svojim filmovima Allen je od vlastite osobe (odnosno svoga celuloidnog alter ega) nastojao stvoriti svojevrstan trade mark, svima nam već dobro znan i vrlo drag medijski izgrađen lik neugledna, stasom sitna, ali vrlo inteligentna i u svome luzerstvu iznimno šarmantna i brbljava nervčika, a autoreferencijalnost i duhovitost na vlastiti račun aduti su na koje Allen svjesno igra i u svojim kratkim pričama, znajući da će kao otponac smijeha poslužiti recipijentova imaginacija Allenove filmskim medijem stvorene osobnosti u ulozi glavnih protagonista u knjizi sakupljenih proza. Akteri priča odreda su dobrostojeći pripadnici američke srednje i više klase, hipersenzibilni intelektualci i umišljeni menhetenski bogataši koji uobičajene svakodnevne probleme doživljavaju krajnje traumatično, prenapuhujući njihovo značenje do neslućenih dimenzija, čime Allen ispostavlja oštru kritiku suvremenoga načina života koji podrazumijeva materijalno bogatstvo kao imperativ i jedini životni cilj. Pritom on apostrofira egocentričnost kao sredstvo dosezanja i zadržavanja materijalnog statusa, jer se drugi ljudi percipiraju isključivo kao karike u lancu stjecanja nove novčane i ine koristi. Njegova se proza tako ispostavlja svojevrsnom parodijom egzistencijalizma, s hiperbolom kao osnovnim pripovjednim oruđem u svrhu očuđavanja i komičkog efekta te s apsurdom i groteskom kao utočištima od aberacija suvremenosti i s na autoironiji zasnovanim humorom kao sredstvom osvajanja publike. U filmovima, ali i prozi, on je na vrlo duhovit i autoironičan način destigmatizirao neurozu i paranoju, a gubitništvo i neuklopljenost prije njega nikad nisu bili tako šarmantni. Štoviše, on je gubitništvo gotovo pa promaknuo u sferu poželjnoga, ironiziravši na taj način globalni imperativ uspjeha, koji je, što nam njegove fabule duhovito pokazuju, vrlo relativan pojam, jer i kad je dosegnut (u materijalnom i poslovnom smislu) nužno ne mora voditi osobnom zadovoljstvu. Osobnu sreću naime Allen locira u područje ljubavi i međuljudske prisnosti, pa se unatoč ironiji i cinizmu on ipak ispostavlja konzervativnim autorom, no bez negativne konotacije koju taj termin često podrazumijeva.

U pisanju Woody Allen rabi funkcionalan stil, kojemu je osnovni cilj u humornome efektu; svoje ironijski impostirane rečenice on ispunjava brojnim dvosmislicama i aforističkim dosjetkama, kombinirajući različite diskurse – od autoironičnoga prvog lica jednine u maniri čandlerovskih hard-boiled krimića, preko dramskog pripovijedanja i priča u potpunosti svedenih na dijaloge, do epistolarne proze i humoreski u obliku filmskih sinopsisa i scenarističkih predložaka. Osim situacijskom komikom i gegovima vrlo se rado služi i humorom zasnovanim na mijenama karaktera, s akterima koji se iz dotadašnjih nepokolebljivih idealista i moralnih vertikala pretvaraju u pohlepne oportuniste i kompromisere, čim se ukaže prilika za kakvom izdašnom financijskom koristi, a veliku pozornost pridaje imenima svojih likova, u većini slučajeva urnebesnima (npr. Mike Umlaut, Agamemnon Wurst, Moe Bottomfeeder, Max Endorphine ili moj osobni favorit Skeezix Feebleman).

Čak su četiri priče nastale na osnovi stvarnih događaja, što autor dokumentira ulomcima iz autentičnih članaka iz tiska, no i većina drugih u knjizi tiskanih humoreski ostavlja dojam beletrizacije zbiljskih ljudskih iskustava, a u njima Allen postupkom hiperboliziranja satirizira snobovštinu menhetenskih bogataša, ali i ismijava pripadnike filmske branše, mogule industrije snova te holivudski sustav zvijezda, društvenokritičku oštricu neprestano prikrivajući inteligentnim humorom. Ipak, priče pojedinačno ostavljaju bolji dojam negoli je to slučaj kod sukcesivnog čitanja, koje može dovesti do zasićenja zbog autorova uporna ustrajavanja na jednoj literarnoj maniri – već više puta apostrofiranom hiperboliziranju. No komedija se i inače nepravedno (i pogrešno) percipira manje vrijednom disciplinom, zbog čega je Allen i u filmskoj branši čekao razmjerno dugo na ugled kakav zaslužuje, a na policama knjižara teško ćemo pronaći recentni naslov koji će nas u tolikoj mjeri zabaviti i toliko puta nasmijati, što 'Puka anarhija' čini vrlo uspješno. Zato Allena svakako valja čitati, ali u umjerenim dozama...

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, broj 391, veljače 2009.




komentiraj (2) * ispiši * #

Počinje serijal BUYBOOK UŽIVO : prvi gost Faruk Šehić

četvrtak , 05.03.2009.




Knjižara BUYBOOK & OKC „Abrašević“

Pozivaju Vas na prvu večer iz serijala
BUYBOOK UŽIVO

Petak, 06.03.2009.
@ 20.30 sati

Mjesto radnje:
MALA FABRIKA SNOVA
club/art workshop
OKC „Abrašević“, Alekse Šantića 25, Mostar

Promocija knjige Faruka Šehića
„Hit depo/Pod pritiskom/Transsarajevo/Apokalispa iz recycle bina“,
Buybook, Sarajevo, 2008.

Autor i gost večeri:
Faruk Šehić

Moderator:
Marko Tomaš

+ slušaona „Muzički tobogan“ EX YU HITS AND SHITS by DJ Minja Subota



komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA nove zbirke pjesama Ruške Nikolašević Stojanović




HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO
poziva

na promociju
nove zbirke pjesama ''DUHOVNI ZOV''
autorice RUŠKE NIKOLAŠEVIĆ STOJANOVIĆ, u izdanju HKD-a

koja će se održati u petak, 06.ožujka u 18 sati,
u maloj dvorani Filodrammatice, Korzo 28 , II kat, Rijeka.

O knjizi će govoriti Valerio Orlić
i autorica Ruška Nikolašević Stojanović

Stihove će kazivati Ljubica Kolarić Dumić

Glazbeni dio programa : gitarist Karlo Bahtijarević



komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA romana 'Ponedjeljak' Daniela Belea



CELEBER nas poziva
na predstavljanje

autobiografskog romana
'Ponedjeljak'
Daniela Belea

u četvrtak, 5. ožujka 2009. u 20,00 sati
u književnom klubu Booksa, Martićeva 14d

Knjigu će predstaviti:
Ksenija Daniel, koordinatorica udruge UHO
Dr.sc. Benjamin Perasović, sociolog
Ivo Caput, urednik
Daniel Bele, autor

U okviru promocije bit će prikazan dokumentarni film 'Vajt' o autoru knjige u režiji Nikole Strašeka.



Više o knjizi ovdje

komentiraj (1) * ispiši * #

Frakturina pjesnička biblioteka na 'Književnom petku'




Ovotjedni 'Književni petak' ugostit će nakladničku kuću "Fraktura" koja će predstaviti svoju novu pjesničku biblioteku "Fraktali" te knjigu "Povijest poplave" Igora Štiksa, objavljenu unutar prvog kola spomenute biblioteke. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci jednog od najprevođenijih i najnagrađivanijih mladih hrvatskih autora, čija "poezija prije svega samoj sebiželi objasniti što je ostalo nakon poplave, ili potopa, prije negoli se dodvoriti sućuti nekoga europskoga ili globalnoga licemjerja, koje je oduvijek i doslovno i perverzno uživalo u činjenici da smo mi dolje, neki tobožnji, za razliku od njih, divlji Drugi..."

Gosti Književnog petka su Igor Štiks, Seid Serdarević i Tomislav Bogdan, a voditelj je, kao i obično, Boris Perić.

Tribina se održava 6. ožujka s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola (3. kat).



komentiraj (4) * ispiši * #

Tribina Dekonstrukcije : Nela Milijić

srijeda , 04.03.2009.





Hrvatsko društvo pisaca
poziva

u četvrtak, 05. ožujka 2009. u 19 sati
u HDP, Basaričekova 24, Zagreb

na

Tribinu Dekonstrukcije:
R A Z G O V O R S A N E L O M M I L I J I Ć

Nela Milijić je poduzetnica, kulturna aktivistica i urednica u izdavačkoj kući Aora .

Na tribini bit će riječi o povezanosti kulture i poduzetništva i o izdavačkom programu kuće Aora.
Razgovarat će se i o radu sa mlađim, neafirmiranim autorima, te o knjigama koje planira objaviti ove godine.

Voditeljica DARIJA ŽILIĆ









komentiraj (3) * ispiši * #

Antologija afričkog pjesništva

ANTOLOGIJA AFRIČKOG PJESNIŠTVA IZ BIVŠIH PORTUGALSKIH KOLONIJA

'Crna Euridika - Antologija afričkog pjesništva portugalskog jezičnog izraza'
Priredio i preveo Nikica Talan.
izd. Hrvatsko filološko društvo,
Biblioteka Književna smotra, Zagreb 2009.

Riječ izdavača




Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba upravo je objavilo antologiju afričke poezije 'Crna Euridika', koju je sastavio i potrebnim komentarom popratio ugledni profesor portugalske književnosti Nikica Talan. Riječ je o prvom hrvatskom izdanju koje daje sustavan uvid u reprezentativnu pjesničku produkciju luzofonih autora iz negdašnjih portugalskih kolonija u Africi, iz Angole, naime, Mozambika, Zelenortskog Otočja, Gvineje Bisau te otoka Sao Tome i Principe. U opširnome uvodu Talan objašnjava fenomen afričkog pjesništva na portugalskom jeziku, daje kulturno-povijesni kontekst pojave te sažima dosadašnja istraživanja s tog područja. Svaki od pedesetak zastupljenih autora predstavljen je, osim pjesmama, i posebnom bio-bibliografskom bilješkom.

Iz Angole su uvršteni sljedeći pjesnici: Agostinho Neto, António Jacinto, Viriato da Cruz, Ernesto Lara (Filho), António Cardoso, Tadeu Filipe Sicato, Mário António, Francisco Fernando da Costa Andrade, Arnaldo dos Santos, Joăo Abel, Arlindo Barbeitos, Manuel Rui Alves Monteiro, Jofre Rocha, Ruy Duarte de Carvalho i David Mestre. Iz Mozambika su: Orlando Mendes, Papiniano Carlos, Nuno Bermudes, José Craveirinha, Noémia de Sousa, Vitor Matos e Sá, Alberto de Lacerda, Marcelino dos Santos, Rui Knopfli, Rui Nogar, Sebastiăo Alba, Sérgio Vieira, Jorge Viegas, Luís Carlos Petraquim i Eduardo White. Iz Zelenortskog Otočja su: Jorge Barbosa, Osvaldo Alcântara, Manuel Lopes, António Pedro, António Nunes, Aguinaldo Fonseca, Teobaldo Virgínio, Daniel Filipe, Gabriel Mariano, Ovidio Martins, Corsino Fortes, Onésimo Silveira, Joâo Vário, Osvaldo Osório i Arménio Vieira. Iz Gvineje Bisau dolaze: Amilcar Cabral, Vasco Cabral, Pasconal d'Artagnan Aurigemma, Nagib Jauad, António Soares Lopes Júnior, Agnelo Regalla, Jorge Cabrall, Félix António Sigá, Domingas Samy, Hélder Proença i Francisco Conduto. Na kraju su i dva autora iz Sao Tome i Principe: Francisco José Tenreiro i Alda do Espirito Santo.
Istaknuto mjesto u antologiji ima i bivši angolski predsjednik Agostinho Neto.

Irena Lukšić, urednica



komentiraj (0) * ispiši * #

Opet ja na HRT-u!!! (vol.45.)



TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, MARKO POGAČAR, CVJETKO MILANJA, DARIJA ŽILIĆ
TEMA: NOVE KNJIGE LUDWIGA BAUERA, TOMAŽA ŠALAMUNA, BRANIMIRA BOŠNJAKA I MARIJE LAMOT
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 7. 3. 2009.
OD: 16 sati

NAJAVA:
Bračna kalvarija Antonije Brabec i Martina Geigera čini se malo banalnom metaforom istodobnog urušavanja socijalističkog sustava, tvrdi Božidar Alajbegović u povodu romana «Patnje Antonije Brabec» Ludwiga Bauera u izdanju Frakture.

Marko Pogačar prikazuje pjesničku knjigu «More» Tomaža Šalamuna (u izdanju Meandra), Cvjetko Milanja piše o pjesničkoj knjizi «Svrhe malih stvari» Branimira Bošnjaka (koju je objavila kuća VBZ), a Darija Žilić prikazuje pjesničku zbirku «Neprestano stvarima mijenjam imena» Marije Lamot u izdanju kuće Sarasan.

Uredila Gordana Crnković





komentiraj (3) * ispiši * #

Predstavljanje novih brojeva 'Republike'

utorak , 03.03.2009.




4. ožujka 2009., u srijedu u podne,
u prostorijama DHK-a u Zagrebu

predstavit će se 9., 10., 11., i 12. broj
mjesečnika za književnost, umjetnost i društvo - Republika.

O časopisu će govoriti urednici: akademik Ante Stamać, MIlan Mirić i Antun Pavešković.

Tribinu će voditi Hrvoje Kovačević


komentiraj (1) * ispiši * #

Međunarodni književni natječaji 'Lapis Histriae 2009.'



10. MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
'Forum Tomizza'
objavljuje

Međunarodni književni natječaj
LAPIS HISTRIAE 2009
za kraće prozne oblike
na temu: CROSSOVER
1. Kombiniranje elemenata različitih žanrova (u glazbi i književnosti, naprimjer)
2. Nova dinamičnost među nacionalnim kulturama, dodir i preplitanje više jezika i kulturnih identiteta (naše, figurativno značenje pojma!)

Pozivamo autore da pošalju svoje nove priče, oglede, putopise…

KRITERIJI NATJEČAJA:

1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (21.750 znakova)
3. u obzir dolaze svi jezici (i dijalekti!) naše regije
4. autori se natječu isključivo s jednim radom
5. najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 1.000,00 eura
6. stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7. ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu
8. rok slanja tekstova je: 17. 04. 2008.
9. tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10. radovi se šalju poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, otisnuti u 4 primjerka i posebno na e-mail: lapis@gku-bcu.hr
11. radovi koji ne budu stigli i poštom i e-mailom neće ući u konkurenciju
12. autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knjižnici Umag; dvanaest radova po izboru žirija bit će objavljeno u Zborniku Lapis Histriae 2009. krajem godine
13. nagrađeni autor bit će počasni gost 10. Međunarodnih pograničnih susreta „Forum Tomizza“ (Trst, Kopar, Umag, 27.-30. 05. 2009.), gdje će mu nagrada biti svečano dodijeljena.


Dodatne informacije: Gradska knjižnica Umag (lapis@gku-bcu.hr, www.gku-bcu.hr; 00385/52/721-561)



komentiraj (5) * ispiši * #

INTERVJU: Drago Glamuzina




Na ovome linku možete pročitati razgovor objvaljen u Vjesniku, u kojemu glavni urednik Profila Drago Glamuzina govori o svom urednikovanju, uspjesima, ambicijama i planovima te izdavačke kuće, podsjeća na njezin početak, a otkriva ponešto i o svome pisanju i romanu kojega priprema.


komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Richard Yates - 'Put oslobođenja' (Algoritam, 2009.)



Richard Yates
'Put oslobođenja'
izd. Algoritam
prijevod: Vladimir Cvetković Sever
stranica: 280
uvez: tvrdi
cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača


Nakon što je stvorena revolucijom i ratom za neovisnost, Amerika je ponosno pošla putem oslobođenja, individualizma i samoostvarenja, koji će je dovesti do pobjede u dva svjetska rata i statusa globalne velesile. Pedesete donose eru blagostanja u sjeni Hladnog rata, a s njom i slijepu, očajničku potrebu za sigurnošću po svaku cijenu. Duh koji je stvorio Ameriku ustupa mjesto novonastalom konformizmu i pokornosti potrošačkog mentaliteta. Frank Wheeler, veteran Drugog svjetskog rata, i njegova supruga April, školovana glumica, pristali su živjeti u tipičnom prigradskom naselju te nove Amerike, ali tek privremeno, dok im djeca ne odrastu, dok ne odluče što zaista žele, dok ne pronađu sebe. Samo, može li Frank pronaći sebe u uredu na petnaestom katu zgrade Knox, može li April pronaći sebe u idiličnoj kućici na ironično nazvanom Putu oslobođenja?

Objavljen 1961. godine, debitantski roman 'Put oslobođenja' Richarda Yatesa dočekale su izvrsne kritike i pohvale velikana. Kurt Vonnegut ga je, tako, prozvao "Velikim Gatsbyjem moga doba", dok je Tennessee Williams napisao: "Tu ima više od vrsnog pisanja; tu ima onoga što, uz vrsno pisanje, daje izravnu, intenzivnu i izvanrednu životnost knjizi. Ako treba više od toga za stvaranje remek-djela suvremene američke književnosti, onda zaista ne znam što bi to bilo." Ali, na Put oslobođenja postupno se zaboravilo, sve dok početak našeg stoljeća nije doveo do obnove zanimanja za Yatesa, a potom i uvrštavanja ove knjige na popis sto najboljih američkih romana od 1923. naovamo, prema izboru magazina Time.

Algoritam se pridružuje novome vrednovanju Yatesove proze naporedo s dolaskom prestižne ekranizacije Sama Mendesa u kina, koju je, kao i sâm roman, preveo Vladimir Cvetković Sever.




komentiraj (0) * ispiši * #

HAPPY BIRTHDAY TO ME!!!






37




komentiraj (17) * ispiši * #

INTERVJU: Darko Suvin

ponedjeljak , 02.03.2009.






Ugledni pisac i teoretičar, vodeći svjetski stručnjak za znanstvenu fantastiku Darko Suvin govori o mogućem kraju SF-a, svetom Pavlu i Lenjinu, Brechtu i mogućnosti spasa.

Intervju čitajte na ovome linku


komentiraj (0) * ispiši * #

Moj razgovor sa Sanjom Lovrenčić






Na portalu Moderna Vremena Info dosad su objavljeni moji intervjui sa Irenom Lukšić, Darijom Žilić, Darkom Macanom, Vanjom Pavlović i Valerijem Orlićem, a novi razgovor u nizu jest onaj sa Sanjom Lovrenčić.

Zanima li vas što Sanja Lovrenčić veli o svojim novim knjigama, svome pisanju, vlastitoj 'nevidljivosti', Ivani Brlić Mažuranić, 'Autorskoj kući', hrvatskoj dječjoj književnosti itd. kliknite na ovaj link




komentiraj (2) * ispiši * #

Natječaj za nagrade Josip Sever i Ružica Orešković



Biblioteka 'Jutro poezije' raspisuje natječaj za nagrade Josip Sever i Ružica Orešković, te tim povodom poziva na sudjelovanje etablirane i neafirmirane pjesnike

Nagrada Josip Sever dodjeljuje se jednom godišnje za neobjavljenu knjigu pjesama etabliranim imenima hrvatskog pjesništva. Sastoji se od brončane plakete s likom Josipa Severa, tiskanja knjige u biblioteci 'Jutra poezije' i novčanog iznosa od pet tisuća kuna.

Neafirmirana imena hrvatskog pjesništva mogu se natjecati za nagradu Ružica Orešković koja se sastoji od brončane plakete s likom Ružice Orešković, tiskanja knjige u biblioteci ‘Jutra poezije’ i novčanog iznosa od dvije tisuće i petsto kuna.

Na natječaje se šalje cjelovit, neobjavljen pjesnički rukopis s kratkom biografijom napisan na hrvatskom jeziku i otipkan na pisaćem stroju ili PC-u u tri primjerka. Rukopisi se ne vraćaju, a krajnji rok za slanje radova je 15. srpanj 2009. godine.
Pjesničke nagrade ustanovljene su 1998. godine. U biblioteci 'Jutro poezije' objavljeno je do danas dvadeset naslova.



Još da su se na T-portalu, odakle prenosim natječaj, sjetili objaviti adresu na koju treba slati rukopise...



komentiraj (2) * ispiši * #

Promocija "Slučajnog bestijarija - Meteor je pao na zemlju" Ljube Pauzina




Promocija romana "Slučajni bestijarij" i zbirke poezije "Meteor je pao na zemlju" Ljube Pauzina održat će se u Pauzinovom rodnom Karlovcu, u srijedu, 4.3.2009., u karlovačkom kazalištu Zorin dom, s početkom u 19:00.

Knjigu će, pored autora, predstavljati Draženka Polović i glavna urednica u izdavačkoj kući Aora, Nela Milijić.




Moja kritika romana Ljube Pauzina 'Slučajni bestijarij' uskoro u emisiji Bibliovizor trećeg programa Hrvatskog radija

komentiraj (0) * ispiši * #

Klasici + Mandić

nedjelja , 01.03.2009.





Kako je bilo na tribini 'Tko se ima pravo klasikom zvati' saznajte ovdje a kako je proteklo predstavljanje nove autobiografske knjige Igora Mandića doznajte na ovome linku





komentiraj (1) * ispiši * #

INTERVJU: Branimir Bošnjak






Intervju s Branimirom Bošnjakom, ovogodišnjim dobitnikom »Goranova vijenca«, objavljen u Vjesniku, dostupan je na ovome linku




komentiraj (0) * ispiši * #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>