Rade Jarak o tiskanim medijima

utorak , 31.03.2009.




"Sve je laž. Kompletno epehaovsko pisanje je uvijek bila i ostala laž."

Prethodni citat tek je mali izvadak iz obimna teksta o tiskanim medijima u Hrvatskoj kojega je Rade Jarak, pod naslovom "Glup, gluplji" objavio na Knjigomat.com-u.

Čitajte ovdje





Nacionalne kampanje za promociju čitanja



Potaknuta činjenicom da Hrvatska nema "strategiju za promociju čitanja", autorica bloga Bookeraj bacila se na guglanje u potrazi za informacijama o nacionalnim kampanjama za promociju čitanja koje se provode u drugim zemljama.

Rezultat njezina istraživanja jest tekst objavljen na njezinom blogu koji donosi pregršt zanimljivih informacija o različitim programima kojima se u pojedinim europskim zemljama nastoji popularizirati čitanje.

Tekst pročitajte na ovome linku

Inače, naslov njezina teksta sugerira da slijedi nastavak, što nestrpljivo iščekujem...



FENOMENALAN INTERVJU s Nenadom Veličkovićem



Kad smo već kod ćaskanja o književnosti, na ovome linku nalazi se FENOMENALAN INTERVJU s Nenadom Veličkovićem!

Svakako pročitajte...

Ćaskanja o knjiškim temama...




Od sredine siječnja 2009. do danas za portal Moderna Vremena Info odradio sam cijeli niz razgovora s uglednim akterima domaće književne scene.

Ako ste nešto propustili, slijede linkovi :

- Irena Lukšić

- Darija Žilić

- Vanja Bjelić Pavlović

- Darko Macan

- Valerio Orlić

- Sanja Lovrenčić

- Davor Šišović

- Ivica Prtenjača

- Slavko Jendričko

Inače, intervjui su obavljeni e-mailom...

Novi slijedi uskoro...





NOVO: Boris Beck i Igor Rajki - 'Ne bih o tome' (HDP/Jesenski i Turk, 2009.)

ponedjeljak , 30.03.2009.


Boris Beck, Igor Rajki
"Ne bih o tome"

izd. HDP i Jesenski i Turk
251 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Metropola je opasno mjesto za pisce i novinare - nekoliko ih je stradalo u atentatima, a još više u zagonetnim nesrećama. Policija brzo otkriva da su svi unesrećenici bili čitatelji Igora Rajkija pa ga treba pronaći jer je on ili opasni manijak koji ubija vlastite čitatelje ili je pak, možda, sam sljedeća žrtva serijskog ubojice. No njemu ni traga na književnom tržištu…

Uporni policijski inspektor, uz pomoć Borisa Becka kao policijskog psa, ipak malo-pomalo steže obruč oko Rajkija. Trag vodi na Književnu burzu i njezinu vagu. Naime, najuspješniji pisci više ne pišu knjige, nego izdaju dionice za obožavatelje. Sukladno svojoj težini. Inspektor potom dolazi i u Akademiju u kojoj generalica Zagorka (uzgred, koja je Becku preko veze dala posao na geodetskoj izmjeri da mu djeca imaju što jesti) nadzire izradu katastra nekretnina iz najvećih djela hrvatske književnosti kako bi prezadužena država mogla dobiti hipotekarne kredite. Navodno se tajna krije s druge srane Bašćanske ploče. Usprkos svemu stvarnosnom, nadu u razrješenje misterije daje mu velečasni Pomoćni Sudac…

Prije nego Rajkija zgnječe zidovi vlastite sobe i dotuče ga tjeskobom mudri Štakor, čak i prije nego se Beck uguši u kaljuži na Farmi pisaca, u pogodnu za industrijsku preradu sentimentalnih sjećanja, stvarnost će biti potkopana. Taj, što očekivati od zbilje u kojoj su npr. tipkovnice ugrađene u fotelje tako da pisci pišu stražnjicom?

U velikoj završnici pokazat će se da ništa nije onakvo kakvim se čini: ni Akademija, ni Narodna banka, ni generalice, ni nacije, a o piscima da i ne govorimo. Narod će otvorenog srca krenuti na Uznesenje Sabora ne bi li se dokopao kinte za preživljavanje… Nije dolično ili uputno govoriti o tome.

Boris Beck i Igor Rajki rođeni su obojica u Zagrebu 1965. i autori više proznih knjiga. Igor Rajki jedan je od pisaca kazališnog omnibusa "Zagrebački pentagram" koji upravo postavlja Paolo Magelli u Zagrebačkom kazalištu mladih, a Boris Beck urednik je u Nacionalu






NOVO: Emily Dickinson - 'Tiše od sna' (Modernist, Varaždin, 2008.)

Emily Dickinson
'Tiše od sna'

dvojezično izdanje
prijevod: prof. Dražen Dragović
izd. Modernist nakladništvo, Varaždin
184 str., meki uvez
cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača



Prema anketi "Jutarnjeg lista" - najbolja knjiga poezije 2008. godine!

Knjiga odabranih pjesama Emily Dickinson prva je knjiga prijevoda pjesama na hrvatski jezik najznačajnije američke pjesnikinje. Budući da je riječ o dvojezičnom izdanju, ono može poslužiti i nastavničkom/akademskom izučavanju djela Emily Dickinson u nas, no prije svega će pružiti čitalačko uživanje u najopćenitijem smislu...

U tišini i osami svoje sobe i vrta, Emily Dickinson je - sve u rimovanim katrenima, koje je pažljivo spremala po ladicama i kutijama i tek povremeno i samozatajno čitala rijetkim znancima - potaknuta sitnim zbivanjima svakodnevnog života, pisala o ljubavi, prirodi, životu, smrti i vječnosti, stoga je knjiga upravo podijeljena na istoimena poglavlja, zaokružujući više od sedamdeset pjesama. Kratkoća, sažetost, jednostavnost, koje ujedno indiciraju najveće daljine, dosežu gotovo nepojmljive dubine - samo su neke od značajki kojima bismo mogli pojednostavljeno opisati poeziju ove pjesnikinje, jedne od najvećih američkih liričarki čiji osebujan izraz svrstavamo već u modernu liriku.Ova prva zbirka prepjeva pjesama Emily Dickinson na hrvatski jezik daruje nam njih sedamdesetak, uvodeći nas u jedan novi svijet pun boje, mirisa i zvuka. U refleksijama o životu, smrti, tjelesnim ograničenjima, nepoimanju apsolutne ljubavi i sreće pjesnikinja često polazi od stilizirane prirodne slike, koja joj međutim služi samo kao početna točka za nastajanje najsloženijih tema. U narativnim elementima svoje poezije Emily Dickinson uvijek se pita gdje su početak, trajanje i neizbježan kraj, gdje je granica koju dotiče u svojim pjesmama? Ona se svojevoljno "zapliće" u kompleksnost svojih simboličkih konstrukcija koristeći se biblijskim motivima i onima iz legendi te nadahnućima drugih pjesnika.No ono što je najzanimljivije, pritom ne imitira nego pronalazi svoj izraz ne bojeći se osobnoga singularnog, neponovljivog iskustva. Čini se kao da se sve vrijeme poigrava vlastitim umom, jezikom, s nama čitateljima, ne znajući kamo će nas odvesti pojedini stih. U svojim često crtama obilježenim pjesmama naznačuje nam da one možda i nisu završene, jer ponekad nije posve jasno gdje je pravi kraj, prestanak, utrnuće. Dragovićevi prepjevi obuhvaćaju različite cikluse pjesama (o ljubavi, prirodi, vječnosti, vremenu), no istodobno nam daju uvid i u svaki pojedinačni tematski krug, potvrđujući činjenicu da je bilo koja tematska podjela njezine lirike zapravo suvišna jer se tematski krugovi uvijek iznova prožimaju.





INTERVJU: Sibila Serdarević



Zaprešićka 'Fraktura' jedna je od najuspješnijih, a na osnovu kvalitete knjiga koje objavljuje, po meni i najbolja hrvatska izdavačka kuća.

Vode je bračni par Serdarević, Sibila i Seid.

Seid osim uredničkih poslova odrađuje i promotivne aktivnosti pa je često prisutan u medijima, dok je Sibila manje poznata široj javnosti.

Intervju sa Sibilom Serdarević objavljen u 'Jutarnjem listu' otkriva nam nove pojedinosti o radu 'Frakture', a budući da je intervju rađen za EPH-tiskovinu, Milana Vuković Runjić se potrudila od Sibile tijekom razgovora doznati i neke detalje iz privatnog života bračnog para Serdarević.

Intervju čitajte
na ovome linku



TRIBINA : "Vampiri - kroz povijest, mit i književnost"



Naklada LJEVAK
nas poziva
na tribinu

"VAMPIRI - KROZ POVIJEST, MIT I KNJIŽEVNOST"


Sudjeluju: dr. sc. TOMISLAV PLETENAC, etnolog i BORIS PERIĆ, književnik.

Voditelj i urednik: KRISTIJAN VUJIČIĆ

Tribina će se održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg) u ponedjeljak, 30. ožujka, s početkom u 18 h.

Gotovo sve kulture imaju mitove o vampirima, od kineskih crvenookih čudovišta do grčke Lamije - od drevnog Egipta preko predkršćanske Europe, srednjega vijeka i kneza Vlada Tepeša – pa sve do danas. Gosti Tribine “Vampiri kroz povijest, mit i književnost”, književnik Boris Perić i etnolog Tomislav Pletenac, pokušat će odgovoriti na pitanja što su uopće vampiri i što o njima govore povijesna izvješća te kako razgraničiti povijest od mita, odnosno stvarno od izmišljenoga. Govorit će se i o tome koja su najznačajnija književna djela na temu vampira i koji su najpoznatiji nazivi za ova bića u našim krajevima. Dakako, najpoznatije legende o vampirima u Hrvatskoj ostavljene su za sam kraj Tribine.


"Pjesnikinja = pička koja piše"?



U tekstu u kojemu donosi vlastita iskustva s ovogodišnjeg "Goranovog proljeća" Asja Bakić je ustvrdila kako se među uzvanicima takvih manifestacija "uvijek nađu i oni pjesnici koji svoje kolegice pjesnikinje doživljavaju kao putujući bordel – iako oženjeni – svejedno žele umočiti u pjesnikinju-pičku".

Prema Asji Bakić, takvim pjesnicima "ne treba puno da bi ih se uvjerilo da su pjesnikinje upravo to – pičke
koje pišu i da su tu da ih uz alkohol razonode."

Cjelovit tekst pročitajte na Asjinom blogu




Biser književnosti unakažen nestručnim prijevodom

nedjelja , 29.03.2009.



Jučer ishvalih "Glas Istre", koji subotom donosi tjedni kulturni dodatak, a danas je na red "Novi list", u kojemu tjedni kulturni prilog "Mediteran" izlazi nedjeljom (dok npr. ljudi koji uređuju Večernji list, Jutarnji list, 24 sata i Slobodna Dalmacija kulturne teme vjerojatno smatraju nekakvom grozomornom, opskurnom bedastoćom i ne žele svoje čitateljstvo zamarati i kvariti takvim sadržajima, pa ih svode na najmanju moguću mjeru).

Današnji 'Mediteran', na čak 11 stranica donosi pregršt uistinu zanimljivih tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, filmu, plesu, dokumentarnoj drami, književnosti i glazbi, a potpisuju ih ugledni/e autori/ice poput Dragana Rubeše, Nikole Petkovića, Nataše Govedić, Slobodana Šnajdera, Tatjane Gromače, Jasena Boke, Kim Cuculić, Bosiljke Perić Kempf...

Svaki od tih brojnih tekstova zaista zavrijeđuje čitanje, a kako je ovo knjiški blog, istaknut ću tekst Nikole Petkovića u kojemu on analizira hrvatski prijevod romana Cormaca Mc Carthyja 'Cesta', nedavno objavljen u izdanju Profila.

Kako se na osnovu Petkovićeva teksta čini, prevoditeljici te knjige, Tatjani Jambrešak, uspjelo je nešto čega se čak ni najveći pesimisti ipak nisu pribojavali, jer to nisu smatrali mogućim.

Kako se čini, Tatjana Jambrešak je uspjela unakaziti McCarthyjev roman u većoj mjeri negoli je to s "Da Vincijevim kodom" učinila dosadašnja "rekorderka", u težini i brojnosti grešaka dosad nenadmašna prevoditeljica Suzana Sesvečan(sjećate li se njezine, sad već legendarne "časne koncepcije"?).

Nikola Petković u svom tekstu navodi cijeli niz bisera kojima je Tatjana Jambrešak uneredila to, kako Petković tvrdi, "prvo doista veliko djelo američke umjetnosti u novom stoljeću".

Evo samo jednog primjera, riječ "the piedmont" označava podnožje planine, a prevoditeljica to prevodi kao Piemont, uslijed čega su junaci romana, ni krivi ni dužni, iz SAD-a, bez svoje želje i nakane, teleportirani u Italiju.

Petković u svom tekstu navodi još cijeli niz pogrešno prevedenih riječi i logički neodrživih rečenica koje su takvima postale zahvaljujući prevoditeljskoj nekompetenciji Tatjane Jambrešak. Ipak, Petković svoj tekst zaključuje konstatacijom kako nije prevoditeljica jedina koja zbog svog nestručno odrađenog rada zaslužuje kritiku, već je to i urednik kojemu je posao takve nedostatke prepoznati i otkloniti, a kako se čini, on vjerojatno prijevod nije ni pogledao, u žurbi da knjiga što prije stigne u knjižare.

Na žalost hrvatskih čitatelja koji ipak zaslužuju izdavače koji malo više poštuju ljude od čijeg novca žive...




Tribina ''Grički dijalog'' : Novi ženski spisateljski val - književnost bez inhibicija?



u ponedjeljak, 30. 03. 2009. u 19 sati,
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb :

TRIBINA: ''Grički dijalog''


Tema: Novi ženski spisateljski val - književnost bez inhibicija?

O tim i drugim pitanjima raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
i njihove gošće, autorice romana o kojima se govori:

Sanja Bilić
Ana Đokić
Stela Jelinčić
Marina Šur Puhlovski


Uz teorijski okvir prof. dr. Ingrid Šafranek




NAPROSTO GENIJALNO!!!

subota , 28.03.2009.



Subotom, "Glas Istre", ako nijeste znali, donosi kulturni dodatak, što je u kontekstu aktualnog stanja rvackoga nounarstva hvalevrijedna ali endemska pojava.

Današnji dodatak, između ostaloga, sadrži esej koji me oduševio kao rijetko koji tekst u zadnje vrijeme.

Radi se o fenomenalnom kratkom eseju Aljoše Pužara, tekstu koji je istovremeno suptilan i grub, nježan i uznemirujući, poetičan i informativan.

Teško je pobrojati sve teme kojih se na tako malo prostora a na tako lucidan način Pužar dotiče i zato - SVAKAKO PROČITAJTE na ovome linku .




Eseji o suvremenom hrvatskom romanu




Uskoro će žiri koji odlučuje o nagradi T-portala za najbolji hrvatski roman objavljen prošle godine objaviti imena finalista/ica.

Dok to očekujemo, pročitajmo eseje koje su napisali pojedini članovi žirija. Eseji, naravno, tematiziraju suvremenu domaću romanesknu produkciju :

- Alida Bremer ovaj link

- Tomislav Brlek ovaj link

- Slaven Jurić ovaj link

- Jadranka Pintarić ovaj link





NOVO: Dario Šarec - ''Ljubav na lomači'' (Celeber, 2009.)

petak , 27.03.2009.



CELEBER je upravo objavio roman Daria Šareca "Ljubav na lomači"

Vjerujete li u vještice? Postoje li one uopće?Mislite li da je vaša žena ili djevojka vještica? Ili sestra ili punica? Možda baka ili majka? Ili pak lijepa susjeda koju svako jutro, škiljeći kroz špijunku, otpravljate na posao? Možda ljubazna gospođa koja vas uvijek sa smiješkom pozdravlja iz kvartovske trgovine? Ili konobarica u lokalnom kafiću koja već godinama zna koje piće pijete? Da nije možda kći vašeg najboljeg prijatelja? Ili djevojka s kojom ste prošlo ljeto strastveno vodili ljubav? Ili pak ona mala rudlava s drugog kata koja nikom nije dala? Jeste li ikad pomislili da živite s vješticom? Da je ljubite i varate, prezirete i volite, lažete i priznajete joj sve?

Na sva ova i slična pitanja autor nam je pokušao odgovoriti u ovom pomalo čudnom romanu uvjeravajući Celeberovce da u njemu nema autobiografskih elemenata. Oni još nisu na čistu da li da mu vjeruju , ali su sigurni da će nas njegove kratke i minimalistički dorađene rečenice, kao i na trenutke iznenađujući obrati radnje, prikovati uz ovaj roman do posljednje stranice. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego riskirati i bar jednu noć provesti uz ovo intrigantno djelo, umjesto sa svojom 'vješticom'.

Kako je Celeber prošle godine osvojio nagradu za najbolje ovitke knjiga u 2007. g., odlučili su otići korak dalje – njihov dizajnerski tim (kuna zlatica) roman 'Ljubav na lomači' opremio je s dvije naslovnice različitih boja, kako bi u prilično monoton svijet ovitaka unijeli nešto novo i originalno

Biografija autora: Rođen 1981. U Zagrebu. Diplomirao novinarstvo.Otkriva hrvatske misterije kao novinar u emisiji gospodina Roberta Knjaza. Povremeno piše za "Playboy".Jedan od pokretača i član književne skupine "Eventualizam", čiji je zbornih kratkih priča objavljen 2006. godine u nakladničkoj kući Celeber.



Moj razgovor sa Slavkom Jendričkom





Slavko Jendričko (rođen 1947. u Komarevu) jedan je od produktivnijih hrvatskih pjesnika, čiji opus broji trinaest pjesničkih zbirki i jednu knjigu političkih eseja. Dobitnik je Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000.) i Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006.).

Osim kao pjesnik, Jendričko se istaknuo i kao urednik časopisa ‘Riječi’, kojega poznavatelji hrvatske književne scene smatraju jednim od najkvalitetnijih izdanaka literarne periodike u nas.

Sa Slavkom Jendričkom razgovarao sam o njegovom pisanju, literarnim uzorima, internetu, njegovom uređivačkom radu, hrvatskim književnim časopisima te o sisačkoj književnoj sceni i još nekim knjiškim temama.

Razgovor objavljen na portalu Moderna Vremena Info čitajte na ovome linku




Prva antologija hrvatske proze za mlade




'Knjiga u centru' objavila je prvu antologiju suvremene hrvatske proze za mlade pod nazivom 'Glavni junak – tinejdžer' u kojoj su sabrani ulomci djela 25 autora nastali od 1976. do 2008. godine
Sastavljači Antologije hrvatske proze za mlade Ana Đokić i Ratko Bjelčić ističu da je osnovni kriterij za uvrštavanje pojedinog djela bio glavni junak koji je barem u jednom trenutku u romanu – tinejdžer, a svoj izbor ograničili su na prozu, kako kažu, 'urbane provenijencije'.
'Rad na Antologiji hrvatske proze za mlade trajao je godinu dana i predstavljao nam je veliko zadovoljstvo. Ovoga puta, taj posao nisu obavili književni teoretičari već – sami pisci. Tijekom rada na antologiji i djelima koja su bila u izboru, nametnuo nam se generalni dojam da, koliko god pisali o velikim problemima s kojima se njihovi junaci susreću - droga, mafija, problematičan školski sustav, sukobi s roditeljima - svi su autori bez iznimke imali namjeru zaštititi svoje junake. Zbog te, mogli bismo reći – roditeljske brižnosti, hrvatski romani u kojima je glavni junak tinejdžer imaju, u većoj ili manjoj mjeri, sretan svršetak', ističe Ana Đokić.
'Nažalost, vrijeme u kojem živimo i učestalost nasilja među mladima, koje sve češće kulminira i ubojstvima adolescenata po gradovima diljem Hrvatske, ukazuju na to da je došlo vrijeme u kojem ni roditelji, a ni pisci ne mogu više zaštititi svoju djecu od nasilja. Završetkom antologije zaključno s 2008. ostaje nam samo konstatirati kako je njome završilo i dugogodišnje doba nevinosti, barem kada je u pitanju književnost za mlade. Za dvadesetak godina čekat će nas jedna bitno drugačija antologija hrvatske proze za mlade u kojoj će glavni junak tinejdžer biti prepušten samome sebi', dodaje Đokić.
'Antologija hrvatske proze za mlade' započinje ulomkom iz romana 'Smogovci' Hrvoja Hitreca, koji priređivači smatraju prekretnicom u literarnom izričaju kada je u pitanju književnosti za mlade i o mladima te prvim modernim hrvatskim romanom za tinejdžersku i onu malo stariju publiku.
Antologija se sastoji od dvaju svezaka. Prvim sveskom obuhvaćena su djela prvi put objavljena u razdoblje od 1976. do 1990. godine. U to vrijeme neki od uvrštenih autora već su bili književno priznati i poznati (Hrvoje Hitrec, Nada Iveljić, Dubravko Jelačić Bužimski, Tito Bilopavlović, Zlatko Krilić, Predrag Raos, Pajo Kanižaj, Zvonimir Balog), dok su drugi tek započinjali svoj književni uspon (Goran Tribuson, Miro Gavran).
U drugom svesku uvrštena su djela nastala nakon 1991. i, uz iznimku već ranije afirmiranih književnika (Višnja Stahuljak, Jadranko Bitenc, Sanja Pilić), okupljeni autori koji su se počeli ozbiljnije baviti književnošću nakon spomenute godine (Branka Primorac, Hrvoje Kovačević, Sanja Lovrenčić, Darko Macan, Zoran Pongrašić, Milica Lukšić, Silvija Šesto Stipaničić, Tomislav Zagoda, Maja Brajko-Livaković, Nada Mihelčić, Zvonko Todorovski, Želimir Hercigonja).

Napisala Mija Pavliša
objavljeno na T-portalu






Danas u 'Kutiji slova' poslušajte...





Hrvatski radio 1.program
27.03.2009. 16:05


KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti

Tko je naplatio prvi honorar u hrvatskoj književnosti?
Može li komercijalna književnost biti i lijepa književnost?
Što je pisac bez tržišta?
Kako Andrej Nikolaidis u svojem novom romanu "Dolazak" rješava višestruko krvavo ubojstvo, te zašto Ivi Brešanu nije ništa sveto, poslušajte u emisiji ''Kutija slova'' od 16.05 u kojoj će također, kao posebna poslastica, biti predstavljeno i novo djelo profesora Viktora Žmegača.



Danas i sutra na "Pričiginu"




U popularnom dijelu drugoga dana "Pričigina", u petak u 20 sati, na sceni Kazališta lutaka tema je “Fahrenheit 451 – Celzijus 120”.
Pod vodstvom Jasena Boke, o sličnostima i vezama između komercijalne i ozbiljne književnosti pričat će splitski pisci nacionalnoga glasa Jurica Pavičić, Ante Tomić, Renato Baretić, Aleksandra Kardum, Marko Pogačar i Arijana Čulina.

U kavani hotela "Bellevue" u 22 sata slijedi program pod nazivom “Žena ženi – ajme meni” koji vodi Eda Vujević. NA tu temu polemizirat će spisateljice Rujana Jeger, Mima Simić, Ivana Šojat Kuči i glum