Publikacija “Osam metara knjiga/ Eight Feet of Books”, višejezična zbirka eseja čiji su autori književnici i književnice sa prostora bivše Jugoslavije, objavljena je nedavno u Zagrebu, u izdanju Kulturtregera.

U toj zbirci eseje su na engleskom i maternjim jezicima objavili Filip David (“Čitav život sa knjigama”), Vladimir Vojinović (“Kao Romulu i Remu među Slovenima”), Andrea Pisac (“Taj teški predmet želje”), Selvedin Avdić (“Šta je Kafka rekao dječaku Gustavu”), Lamija Begagić (“Biblioteka koja nije stigla postati osobnom”), Olja Savićević-Ivančević (“Neke zgode sa knjigama”), Tatjana Gromača (“Knjige, biblioteka, Balkan”) i Danijel Kovač (“Duh avanture”).

“Odlučili smo kontaktirati autore i autorice eseja sabranih u ovoj knjizi i zamoliti ih da napišu svoja razmišljanja o knjigama… Kako su tekstovi pristizali, tako smo počeli shvaćati da su otvorili puno više pitanja nego što smo se mogli i nadati. Tatjana Gromača naglasak je stavila na promišljanju termina Balkan, konotacije, ograničenja i stereotipe koje priziva. Vladimir Vojinović je pričom o bibliotekama u Crnoj Gori stavio pod znak pitanja i samu mogućnost postojanja osobne biblioteke u situaciji u kojoj se one institucionalno raspadaju i zanemaruju. Andrea Pisac u svom je eseju razmišljala o simboličkoj i fizičkoj težini knjige, težini koje postajemo svjesni kad se selimo u drugi jezični i fizički prostor. Lamija Begagić piše o biblioteci kao instituciji, ali i postavlja pravilo kojem uči svoje mlade polaznice radionice kreativnog pisanja a koje glasi: ’Knjiga nije sveta krava’.

S njom se donekle slaže Selvedin Avdić koji ’od knjige traži samo užitak’ i odustaje od čitanja kad mu ’bilo šta zasmeta..., bez obzira na preporuke, kritike ili mjesto koje neka knjiga ima u istoriji književnosti’. Daniel Kovač i Olja Savičević-Ivančević daju hronologiju knjiga i autora koji su ih oblikovali kao pisce i čitatelje. Konačno, Filip David govori o ljekovitom svojstvu knjiga, koje mogu ’da odagnaju dugotrajnu mučnu glavobolju, ublaže bolove, snize visoku temperaturu’, ali i upozorava na ’knjige ubojice... čije se riječi pretvaraju u istinsko oružje za eliminaciju nepoželjnih’“, zapisali su u predgovoru priređivači publikacije.

Urednice publikacije su Vanja Bjelić-Pavlović i Miljenka Buljević, a tekstove je na engleski prevela Sabina Marić.