U 'Otkrivanju nebesa' suvremeni klasik nizozemske književnosti Harry Mulisch ispisuje maštovitu i provokativnu kulturnu i političku povijest dvadesetoga stoljeća duhovito povezujući nebesko i zemaljsko. Tu višeslojnu pripovijest o čovjekovu odnosu prema Bogu i smislu života uokviruju razgovori božanskih bića koja Šefu, razočaranome ljudskim otkrićem genoma - najdubokoumnije božanske zamisli da je život zapravo čitanje, a samo čovječanstvo Knjiga nad knjigama - moraju vratiti ploče s Deset Božjih zapovijedi. Da bi ostvarili taj naum, učinit će sve da jedne hladne zimske noći otpočne prijateljstvo između Maxa Deliusa i Onna Quista, astronoma i lingvista koji ubrzo postaju nerazdvojni, a kada u njihove živote uđe mlada violončelistica Ada Brons, u 'Otkrivanju nebesa' razvija se i neobična ljubavna priča. Rijetki su pripovjedači poput Harryja Mulischa koji s takvom pripovjednom lakoćom, životnošću i humorom progovaraju o odnosu neba i zemlje, a 'Otkrivanje nebesa' nesumnjivo je vrhunac njegova opusa.

Harry Mulisch izvrsno ocrtava intelektualno prijateljstvo, odnos kakav rijetko nalazimo u suvremenoj prozi. Likovi Maxa i Onna, koje je Mulisch stvorio u maniri Thomasa Manna, posve su različiti, no njihovi razgovori pršte oštroumnim i neočekivanim opažanjima.
Jack Miles, The New York Times

Mulisch umije pisati i učiniti erudiciju zanimljivom. Ako niste iznimno dobro upućeni, iz ovog ćete romana mnogo naučiti… zaključna su pogla­vlja puna duhovitih dosjetki i neodoljiva.
Tibor Fischer, The Times

Harry Mulisch samoga je sebe pretvorio u junaka romana ostvarivši remek-djelo. Uspio je stvoriti veliki roman o epohi poslijeratnog naraštaja.
Der Spiegel

Mnoge će stranice ovog pomno osmišljenog i dovitljivog djela jednostavno proletjeti.
John Updike, The New Yorker


Harry Mulisch, nizozemski suvremeni klasik, rodio se u Haarlemu 1927. godine. Radio je kao urednik časopisa Podium i kao izvjestitelj za Elseviers Weekblad sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu. Autor je brojnih romana, kratkih priča, eseja, poezije, drama, i filozofskih djela. Među njegovim najpoznatijim djelima su romani Archibald Strohalm (1951.) Atentat (1982.), Otkrivanje nebesa (1992)., Procedura (1998.), Siegfried (2001.), te biografija Wilhelma Reicha, Seksualna utvrda (1973.), De zaak 40/61 (1962), izvještaj sa suđenja Adolfu Eichmannu, Heraklovi stupovi (1990.). Dobitnik je mnogih književnih nagrada, uključujući Nagradu P. C. Hooft i Nagradu Constantijn Huygens, obje iz 1977. godine, za cjelokupno djelo, Nagradu Multatuli (1993.) za roman Otkrivanje nebesa, književnu nagradu Libris (1999.) za roman Procedura. Prema njegovom međunarodnom bestseleru, romanu Atentat, snimljen je film The Assault koji je 1986. nagrađen Oscarom za najbolji strani film.