Gostovanje Dacie Maraini u Zagrebu
utorak , 31.05.2005.U utorak,odnosno danas, 31. svibnja u Talijanskom institutu za kulturu s početkom u 19 sati održat ce se književni susret s Daciom Maraini u povodu objavljivanja hrvatskog izdanja njene knjige La nave per Kobe (Brod za Kobe), koju je s talijanskoga prevela Irena Skrt, a objavio zagrebački Disput. Gošća će čitati svoje pjesme uz glazbenu pratnju Giuseppea Morettija, a na hrvatskom ce ih interpretirati glumac Milivoj Beader.
O knjizi, riječima izdavača
Knjiga Brod za Kobe istodobno je putopis, memoarsko štivo i roman o odrastanju. Djelo je nastalo kao autoričin literarni komentar slučajno otkrivenog majčina dnevnika, koji je ova brižno vodila dan za danom u razdoblju od 1938. do početka 1942. Budući da je autoričina obitelj te godine provela u Japanu, knjiga je bogata antropološkim pogledima filtriranim očima zapadnjakinje. No izuzetnost djetinjstva proživljenog u egzotičnoj i dalekoj zemlji tek je kulturalni okvir iz kojeg autorica, po prvi put u svom bogatom opusu, progovara o odnosu s majkom i ocem, otkrivajući nepoznate detalje o svojoj obitelji, te si postavlja pitanja vezana uz literaturu, tradiciju, vjersku i moralnu problematiku. Citati iz majčina dnevnika (o postajama na dugom putu brodom prema japanskom gradu Kobeu, kao i o malim i velikim događajima u obitelji) neprestani su izvor za prisjećanja i istodobna udaljavanja od dnevnika, za brojne reminiscencije što iz prošlosti pristižu do sadašnjosti.
Dacia Maraini u ovoj knjizi govori o sebi (piše dakle, povrh biografije zauzvrat majci, i autobiografiju), slobodno kružeći oko vremenske osi, pa hita katkada poletno unaprijed, katkada se sjetno vraća, ili pak skreće u digresije što se mogu činiti rezultatom nehata, iako su prije uvjetovane jakom silom neke asocijacije, ali uvijek se i pitajući. O kauzalnosti i slučajnosti sjećanja, o jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta, o motivima i smislu društvenog (u Dacinu slučaju napose feminističkog) angažmana, o razlozima i učincima ženske potčinjenosti muškim sustavima.
Djelo je gotovo roman u slikama, pogled u zeleni pejzaž sjećanja, opora proza, no prepuna sadržaja čak i kada piše o osobnim, izuzetno delikatnim pitanjima. Iako sažeta, suzdržana u opisima, u ovoj autobiografskoj knjizi autorica je sprema da ode u dubinu vlastita sjećanja ne stideći se baš ničega.
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVO : Krešmir Pintarić - 'Ljubav je sve' (Profil, 2005.)
Prvi roman Krešimira Pintarića pod naslovom 'Ljubav je sve' kojega je upravo objavio zagrebački Profil, počiva na posve jednostavnoj, naizgled običnoj, naizgled očitoj, ali time i iznenadnijoj pretpostavci da ljubav doista jest sve.
Nakon što domaći čitatelj (nepovjerljiv i zdravo skeptičan kakav jest) nakon nekoliko poglavlja prestane očekivati trik koji će ovaj naslov nepovratno raskrinkati kao ironiju, ili rupu u scenografiji kroz koju se proziru čuda me(n)talnih konstrukcija, pred njim se otkriva svijet koji u potpunosti ispunjaju (i mogu ispuniti!) jedan jedini muškarac i jedna jedina žena.
Ali, budimo precizniji: pod paravanom 'ordinarnog ljubića' Pintarić zapravo nudi tekst koji na sve naše predodžbe o romanu, žanru i suvremenoj hrvatskoj književnosti djeluje prilično subverzivno: jednostavnost njegove premise i način njezina iskazivanja zrcalo je u kojem se ne bez rizika ogledamo, zajedno sa svom svojom čitateljskom, kritičarskom i ljudskom popudbinom.
"Rukopis kojim je Pintarić zaslužio status jednog od najzanimljivijih hrvatskih autora mlađe generacije – ubojit humor, moćni dijalozi i stil, stil, stil – ispisao je roman o kojemu će se pričati", na koricama knjige tvrdi Roman Simić.
O autoru
Krešimir Pintarić rođen je 1971. godine u Osijeku. Diplomirao je komparativnu književnost, bibliotekarstvo i opću informatologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivao u većem broju novina i časopisa (T-Portal, Elle, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Playboy, Cosmopolitan, Quorum, Vijenac, Treći program Hrvatskog radija…). Prevođen i objavljivan na slovenskom, njemačkom i engleskom.
Autor je triju zapaženih knjiga poezije: 'Tour de force' (1997), 'Divovski koraci' (2001) i 'Commedia' (2002).
Za prvu od njih, zbirku pjesama i proznih tekstova, dobio je 1997. nagradu Josip Ivan Kozarac koja se dodjeljuje najboljem slavonskom mladom autoru. Treća Pintarićeva knjiga objavljena je i kao prva hrvatska multimedijska knjiga. 'Commedia' se sastoji od grafički bogato opremljene tiskane knjige i trojezične (hrvatski, engleski, njemački) multimedijske verzije na CD-ROM-u.
Krajem 2003. objavio je prvu proznu zbirku, 'Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave'.
komentiraj (1) * ispiši * #
Nagradna igra Profil Megastorea
ponedjeljak , 30.05.2005.Profil Megastore poziva vas da učestvujete u nagradnoj igri "PREKO KNJIGA DO MORA" koja od 1.6. do 15.7. traje u Megastoreu.
Za svaki račun preko 100 kn dobivate kupon za sudjelovanje u nagradnoj igri u kojoj Profil dijeli 6 ljetovanja na Hvaru - po tjedan dana za 2 osobe. Osim ljetovanja uz koje dobivate i paket zanimljivih knjiga, možete osvojiti i druge vrijedne nagrade, best of Profilove produkcije.
Puno sreće!!!
komentiraj (1) * ispiši * #
Što Sisajed misli o 'literarnim blogovskim radovima'?
Što Sisajed misli o blogerima s literarnim ambicijama, saznajte u nastavku:
Esej o blogovskom sranju
Svi vi dobro znate da je sranje i preseravanje moja opsesija. Potvrdu svega ovog što pišem o sranju našao sam u jučerašnjem broju Jutarnjeg lista. Riječ je o tekstu "Bullshit u filozofiji" i eseju Harrya Frankfurta, 75-godišnjeg profesora filozofije s Princetona, "O sranju", eseju koji je, iako filozofska rasprava, postao pravi hit u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Harry tvrdi da dok i pošten čovjek i lažljivac znaju što je istina, u današnje vrijeme, kad je ona postala nevažna, najbolje prolazi onaj koji mnogo sere. Također tvrdi da sranje nije ni istina ni laž, nego preseravanje koje nema veze s činjenicama, a sve je češće u svijetu kojim vladaju političari i marketinški eksperti. Neoboriva istina (nije sranje). Svaki čovjek koji ima imalo povezanih sinapsi to znade, ali Frankfurt još dodaje da je činjenica da u današnjem okruženju neprestane komunikacije – od TV reklama i vijesti do novina, BLOGOVA i iritantnih stručnjaka za odnose s javnošću – svatko može lupetati što god mu padne na pamet o bilo čemu, znao o tome nešto ili ne, jednostavno zato što mu je za to ponuđena prilika. I eto, tu smo došli do biti ove rasprave. BLOGOVI.
Iako je svoj esej "O sranju" pisao prije 20 godina kada Internet još nije bio ni u prajedinici i pranuli, svaka se njegova tadašnja tvrdnja o sranju može danas primijeniti na blog. Mislim, koliko se blogova piše s namjerom da se drugim ljudima isfuraju vlastiti stavovi - koji počivaju na upitnoj znanstvenoj bazi i, gotovo kao pravilo, na neproživljenom iskustvu - odnosno da se prenese znanje koje je često i prečesto šturo, ali se tako dobro zapakira u formatirane novinske tekstove ili kolumne, da bi prosječni čitalac pomislio: gle tipa kako dobro piše, zašto ga netko ne zaposli u neke novine, mislim da bi svojim oštrim perom jebao majku svima. Danas svatko može biti kritičar. Danas svatko to i radi. Pogledajte moj tekst o Eurosongu. I ja sam jedan od tih kritičara i cinika koji seru. Međutim moja je poslanica seronje pokazati ljudima kako treba malo znanja i načitanosti da bi čovjek neukoj masi stvorio sliku sebe kao mudre osobe s ogromnim umnim potencijalom, a i kapitalom, a u stvari je sve to prokleti bullshit. Zašto sam tako kritičan prema svojem radu? Zato jer čovjek treba biti samokritičan. Ali ipak postoji i druga strana moje tipkovničke medalje, a to je duhovitost i lucidnost o kojoj sam već pisao – način na koji pretačem sranje (proljev) u slova. Ako uspijem nasmijati i jednog čitatelja moja je misija u potpunosti uspjela (fidbek je pozitivan, dakle uspijevam).
Rijetko će koja javna osoba (pod ovim podrazumijevam čitane blogere) javno priznati da je ono što piše veliko sranje ili veliki plagijat, neoriginalan tekst kakav su prije njega napisale stotine ljudi. Također će rijetko tko tko drži do sebe i smatra da pameću stoji iznad drugih (homo arogantus), priznati da je u nekoj situaciji bio glup i da je često glup iako da bi to ustvrdio i shvatio, čovjek treba biti pametan. Često takve osobe ni ne shvaćaju koliko je sranja (onakvih o kakvima govori Harry Frankfurt) u njihovim mislima i tekstovima, zato jer su umotane u lažni pokrivač jeftine popularnosti.
Ista stvar je i s literarnim blogovskim radovima. Većina je poetskih i proznih ostvarenja toliko prosječna, a i ideje i situacije već viđene, da često sumnjam da sam to isto negdje već pročitao. I ja sam pokušao nekim kratkim pričama uči u taj koloplet neoriginalnosti i shvatio da ako želim u životu postići pravu stvar, ne trebam se priklanjati standardima koje nameću prosječni pisci-blogeri. Njihovi su dometi takvi kakvi jesu – par radova u kolektivnim zbirkama, možda koja samostalna zbirka ili roman, potpomognuta teško iskamčenim sponzorom – ali utopit će se u prosjek hrvatske prozne i poetske scene što će im donijeti status nazovi pisca i mogućnost da mogu srati kojegdje i kojekako, odnosno drugima,
Zašto ja mrzim blogovske dijaloške kratke priče? Zato jer su većinom pune ispraznih dijaloga i situacija koje izazivaju peristaltični Tsunami s puno žrtava – dlaka na šupku, pokošenih nemilosrdnim prdežem – megaprdom. Tu i tamo uleti koja smiješna rečenica, ali u globalu je to toliko usrano, da niti jedan tekst ne ostaje zadugo u mislima, već ispari nakon što ste kliknuli lijevom tipkom miša.
U današnje vrijeme nema pisaca genijalaca koji bi već u pubertetu pokazivali velike stvaralačke mogućnosti. Ako ih i ima možemo ih nabrojati na papke jedne noge jednog dvopapkara. Sve su ostalo osrednji pisci koji će ili svojom upornošću ili spletom okolnosti (poznanstva), postati možda poznati i priznati, ali će ostati samo na tome da će biti spomenuti u kratkim člancima kojekakvih književnih hrestomatija i biti dio jedne književne žabokrečine. Takvi će pisci postati i pojedini blogeri. A zašto? Zato jer se boje priznati sebi i drugima da seru, da prodaju sranje, da pišu sranje, da se preseravaju i da će ostati istinski seronje sve do penzije ili kraja života.
Ja im preporučam da ako seru, neka seru sa stilom, neka seru s dušom i neka seru bez skrupula i na samo sebi svojstven način. Inače će čak i kao seronje biti prosječni seratori. A biti prosječan, znači biti dosadan, a biti dosadan znači smrdjeti.
Izvor : Sisajed
komentiraj (6) * ispiši * #
NOVO : Ivan Pauletta - 'Bjegunci' (Durieux, 2005.)
Izdavačka kuća Durieux upravo je objavila zbirku priča istarskog književnika Ivana Paulette pod naslovom Bjegunci.
Bjegunci donose literarno uobličena izvješća, priče, o nizu sudbina ljudi talijanske narodnosti koji su bježali iz Jugoslavije u Italiju u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
To su pomno istražene anatomije bjegova ispripovjedane u discipliniranoj formi dokumentarne književnosti, mimo svake tendencioznosti odnosno patetike, unatoč težini i tragici teme. (Po službenim jugoslavenskim izjavama talijanski egzodus je obuhvatio oko dvije stotine tisuća ljudi).
Autor je priče zasnovao na konkretnim svjedočanstvima, intervjuirajući i dopisujći se sa protagonistima, rođacima, svjedocima. Koliko se suzdržava od komentara i piše objektivistički hladno, kroz knjigu prosijava njen generacijski karakter, karakter uzalud ruinirane, potrošene generacije između svjetskih političkih blokova, ideoloških konfrontacija, državnih politika i nacionalnih ideja koje su danas sve propale i nestale. Za Paulettu logično ostaju samo individualne sudbine.
Bjegunci tako zatvaraju prazninu hrvatskog književnog, kulturnog i političkog pamćenja, a sasvim sigurno i europskog. Jedna ključna nacionalna (ali i europska) tema našla je svoj iskaz i svog autora.
Knjiga “Bjegunci” nije samo kronika jednog vremena, nego i jedno uživljeno pripovjedanje priča koje su po svom avanturističkom sadržaju često bliske kakvim “filmskim” zapletima. Tema prebjega, ljudi koji su iz raznih razloga nezadovoljni životom u socijalističkoj Jugoslaviji željeli otići “van” i oprobati život na tzv. “trulom Zapadu”, na vrlo nas sugestivan način uvlači u svijet ne tako davne i, zapravo, vrlo malo poznate prošlosti. Ivan Corrado Pauletta pripovjeda o individualnim sudbinama, od kojih teško da ima nešto nevjerojatnije i čudesnije, na način da ovim istinitim pričama vješto daje lagano beletriziranu auru.
Tatjana Gromača
O autoru
Ivan Pauletta rođen je 1936, u Premanturi kod Pule, gdje i danas živi. Kao dječak živio je godinama u Ventimigli, na granici Italije i Francuske, gdje mu je otac radio u talijanskoj pograničnoj službi. Diplomirao je u Zagrebu kao inženjer strojarstva; objavljivao je znanstvene radove iz struke. Politikom se počeo baviti 1988. godine, kada je počeo pisati i za lokalne istarske i riječke novine, u širokom izboru tema. Osnivač je i prvi predsjednik Istarskog demokratskog sabora. Godine 1991. otišao je u Italiju, i tamo više od godinu dana radio kao fizički radnik. Vratio se 1993. i ubrzo postao zastupnik Hrvatskog sabora – Županijskog doma. Povukao se iz politike 1997. godine. Krajem 1999. godine izašla mu je knjiga Histria kolaž 1999.
komentiraj (1) * ispiši * #
'Biblioteka 90 stupnjeva' na promociji u Profil megastoreu
subota , 28.05.2005.
U sklopu današnjeg predstavljanja nakladničke kuće 90 stupnjeva u 17 sati u Profil megastoreu biti će predstavljen roman mladog srpskog prozaika Saše Ilića pod naslovom «Berlinsko okno».
Saša Ilić je autor jedne od najboljih proznih knjiga suvremene srpske književnosti «Predosećanje građanskog rata» (2000.). Svojim novim romanom «Berlinsko okno» po prvi put se predstavlja hrvatskoj publici. I predstavlja se na maestralan način.
Sjajan stilist i vješt pripovjedač, Ilić nas uvodi u potragu za jednim čovjekom u krugu izbjeglica iz bivše Jugoslavije koja se odvija u specifičnoj atmosferi Berlina, atmosferi poznatoj iz romana kao što su «Muzej bezuvjetne predaje» Dubravke Ugrešić ili «Krotiteljica sjenki» Inke Parei. Gotovo epskog zamaha (prostor između Beograda i Berlina od početka do kraja stoljeća), ali intimističkog i, na trenutke, lirskog tona, ovaj zreo i snažan roman spada u nekolicinu vrhunskih djela nastalih na ex-jugoslavenskom prostoru i potvrđuje Sašu Ilića kao ponajboljeg mladog srpskog romanopisca.
Pohvale upućene njegovu prvijencu mogu se uputiti i novom romanu, složenijem i ambicioznijem od prvijenca:
˝Ilić piše promišljeno. Njegov tekst je gust. U njemu ima materijala za nekoliko knjiga. Metafore su širokog zamaha, okrenute filozofskom i egzistencijalnom, ne trivijalnom. Detalj ima aromu starine. Pa i nostalgije. Detalj nosi vlastitu priču. Stječe se dojam da je ova knjiga pisana dugo i s mukom. Čita se lako i s mukom, da ne kažem s mučninom. Spada u najbolju prozu s prostora bivše Jugoslavije (i šire) koju sam u proteklih pet godina pročitala.˝
Daša Drndić (Zarez)
Uz promociju romana Saše Ilića, u Profil megastoreu biti će predstavljeno i srpsko izdanje romana «Samhain» autorice Ane Zubak. Uz Anu Zubak i Sašu Ilića, na promociji će sudjelovati i Dejan Ilić iz beogradske Fabrike knjiga.
Tim povodom donosim vam svoju kritiku romana Ane Zubak :
KRITIKA : Ana Zubak - 'Samhain' (Faust Vrančić, 2003.)
Informacija o revitalizaciji izdavačke djelatnosti nakladničke kuće Faust Vrančić (nakon dvogodišnje stanke utrošene na pokretanje književnog informacijskog sustava na Internetu, vidi pod www.knjiga.hr vrlo me je obradovala. Razlog tome krije se u činjenici što je spomenuti nakladnik, osim po izdavanju sada nažalost već upokojenog pop magazina Nomad poznat i po vrlo dobroj biblioteci 90 stupnjeva koja nam je podarila finu gomilicu knjiga dotad nam još nepoznatih autora (poput npr. Mlakića, Desnice, Majhuta ili Prodanovića), a koja je bila rezultat nakladnikovog natječaja za najbolji još neobjavljeni roman.
Na spomenutom natječaju tako je 2000. godine uz Berislava Majhuta pobijedila mlađahna (' 83. godište) Ana Zubak, sa svojim upravo objavljenim romanom Samhain , koji je i povod ovome tekstu.
Najjednostavnijim računskim operacijama poput zbrajanja i oduzimanja (čak i bez tzv. digitrona) lako ćemo doći do spoznaje kako Ana Zubak, tokom pisanja romana, nije mogla imati više od 16 - 17 godinica. Upravo zato, već sada, 5 mjeseci prije kraja godine, slobodno možemo zaključiti kako su književnu 2003. obilježili prozni debitanti (osim Ane i Marka-Luke Zubčića, proznim su se prvijencima javili još i Jelena Čarija i feralovac Ivica Đikić, a kako čujem, na pomolu su i debitantski prozni uraci dvojice Borisa - Dežulovića i Becka).
Negdje sredinom devedesetih Lijepom Našom zavladala je općenarodna masovna pomama za Lijepom Zelenom, pogađate - Irskom. I najmanji hrvatski gradić, selo ili zaselak tada dobiše barem jedan pub, Guiness samo što ne postade majčinom mlijeku nadomjestak, St.Patrick's day na kalendaru točnije i lakše locirao se od Dana Državnosti, a ni tjedan proći nije mogao da domaćim glazbenim TV emisijama, u ritmu raskalašenih irskih narodnih poskočica, ne procupka kakav kvartet hrvatskih naježenih dlakavih (muških) parova nogu (čitaj: Belfast food), do koljena pokrivenih kariranim suknjicama, koje kiltom nazivamo. Također vas ne moram podsjećati da je tada među hrvatskom mlađarijom taj zeleni otočić bio najžuđenija emigrantska destinacija (Željka M., ako kojim slučajem sada ovo čitaš, iskreno se nadam da su ti se snovi ostvarili!!!).
Po svemu sudeći i Ana Zubak član je Eire fan cluba. Naime, njezin debitantski roman ogledni je primjerak ukoričenih ženskih pubertetskih maštarija, kod kojih se ono žuđeno (u ovom slučaju Irska) idealizira do krajnosti. Međutim, da krivo ne shvatite, riječ je o sasvim simpatičnom proznom djelcu kod kojeg kompozicijska iščašenost u drugi plan baca sve početničke greške, pubertetska prenemaganja, nedorečenosti i neizbrušenosti teksta.
Upravo zato, posebno treba naglasiti da se radi o izrazito žanrovski heterogenom pismu kod kojeg se smjenjuju 4 različita prozne vrste:
1. glavna narativna, ispovjedna fabularna linija, u prvom licu ispripovijedana, a koja prati razmaženu purgerinjosicu na privremenom boravku kod mnogočlane irske seoske obitelji
2. epistolarna proza kao sastavni dio osnovne narativne linije, a sastoji se od junakinjinih pisama koja ona šalje prijateljima u Zagreb kao i od njihovih pismenih odgovora
3. bajkovita pripovijest o besmrtnoj irskoj heroini i njenim putovanjima kroz irsku povijest, šumovite predjele i vrijeme, a kojom ustvari putujemo maštom naše izmještene zagrebačke tinejdžerke
4. kratka pričica sa neizbježnom poukom na kraju, pisana u obliku dramskog teksta
Kao što vidimo radi se o prilično usložnjenom, ambicioznom tekstu, koji uz to još i vrvi likovima, motivima, scenama i stihovima "posuđenim" iz mnogobrojnih izvora, od kojih, naravno, prevladava otočka književnost (posebno Yeats i Joyce), ali isto tako i glazba, film, slikarstvo i keltski narodni mitovi, legende i pjesme. Sve te brojne reference, citati i posudbe teško da bi bile prepoznate da nam autorica na kraju knjige ne daje i indeks plagijata u kojem prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu nabraja sav "posuđeni" materijal (a time ujedno i lucidno ironizira upravo postmodernističko "posuđivanje").
Pred kraj romana likovi iz spomenute izmaštane bajkovite pripovijesti kao i oni iz kratkog dramskog teksta ušetavaju se u osnovnu priču, koja, začudo, ipak ne puca po šavovima već klizi svom lirskom mističnom happy endu.
Osnovna potka priče sasvim je logično - ljubavna, i uključuje dugo čekani, ali na kraju ipak i realizirani strastveni junakinjin ljubavni sraz sa velikim, kršnim, snažnim i ultrazgodnim gorštačkim irskim stočarom, koji je ujedno čak i romantičan i nježan... Te dobivamo happy end u kojem naša razmažena šmizlica, predstavnica zagrebačke zlatne mladeži zamjenjuje sve pogodnosti (vele)gradskog života bračnom zajednicom s maloprije spomenutim karakterom, i životom među ovcama, u blatnjavoj i kišovitoj irskoj ruralnoj pripizdini... pardon, romantičnoj, maglom obavijenoj, irskoj seoskoj idili.
Sve u svemu, radi se o simpatičnom djelcu začinjenom erotskim nabojem, koji osim što dokazuje iznimnu autoričinu načitanost i poznavanje sasvim određene evropske kulture i književnosti, dokazuje i spisateljičinu maštovitost i sanjarsku prirodu...ali ujedno potvrđuje i to da u adolescentskom razdoblju nisu samo muškići ti koji non-stop o "onim stvarima" sanjare, maštaju i misle... Da, da pubertetlije moje drage i ONE "to" vole jednako kao i vi (ako ne i više, čak)!!!
I zato se ne nećkajte, nego slobodno navalite... ali požurite, prije negoli vam za kakvim kršnim irskim gorštacima sve redom (poput Anine junakinje) ne uteknu...
(napisao: Božidar Alajbegović, kolovoza 2003.)
komentiraj (1) * ispiši * #
Izbor iz programa 2.zagrebačkog sajma knjiga - subota, 28.05.
28.05.2005. subota
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjige: Likovne monografije - Daniel Kovač i Mirjana Vodopija
Autori: Klaudio Štefančić i Branko Franceschi
Sudjeluju: Mirjana Vodopija, Daniel Kovač, Sibila Serdarević, Klaudio Štefančić, Branko Franceschi
17:00
Predstavljanje nakladničkih kuća
90 stupnjeva
Sudjeluju: Igor Buljan, Valerij Jurešić, Ana Zubak, Dejan Ilić
18:00
Do posljednjeg slova
Knjiga: Stenogrami o podjeli Bosne i Hercegovine
Urednik: Predrag Lucić
Sudjeluju: Predrag Lucić, Ivan Lovrenović, Ivo Banac, Vesna Pusić
19:00
ZSK Specijal
Knjiga: Ex tenebris
Autor: Ivan Lovrenović
Sudjeluju: Nenad Popović, Ivan Lovrenović
22:00
Zatvaranje Sajma, klub Gjuro
Predstavljanje antologije hrvatske proze na engleskom jeziku
When a Man Gets Terribly Frightened
A Selection of Contemporary Croatian Short Prose (Croatian Reader 1)
Selected and edited by: Boris Škvorc
Čitaju: Miljenko Jergović, Ante Tomić, Zoran Ferić, Miroslav Mićanović, Robert Perišić, Roman Simić, Robert Mlinarec i drugi
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO : Saul Bellow - 'Veza Bellarosa' (Meandar, 2005.)
petak , 27.05.2005.Naklada Meandar upravo je objavila roman Veza Bellarosa nedavno preminulog nobelovca Saula Bellowa. Roman je s engleskoga preveo Mario Suško i objavljen je u 5. kolu edicije Sretne ulice.
Veza Bellarosa nedvojbeno je u matici Bellowljevih razmišljanja o smislu ljudskog postojanja, o čovjekovoj moralnoj odgovornosti prema povijesti i u povijesti i njegova osjećaja za nju. U pismu generalu Eisenhoweru, Moses Herzog kaže: "Suština ljudskog života proizlazi iz povijesti. Povijest, sjećanje - to nas čini ljudima." Povijest za Bellowa, napominje Bradbury, znači kako duševno obilje, tako i uvjete i procese: "kao osoba koja je, poput njegovih likova, poučavana u romantizmu i behaviorizmu, u liberalizmu, empirizmu i idealizmu, njegova zadaća je heuristička, da spozna fikcije zbilje koja nas okružuje i istodobno nađe načina otkriti i izraziti vlastiti smisao zbilje onkraj tih fikcija." Veza Bellarosa uspijeva u tome možda upravo na temelju one vječne naivnosti mašte, budući da ona omogućuje autoru da na pitanje s čime se suočava književna mašta u ovim političkim vremenima, može odgovoriti upućivanjem na Mandeljštama, koji se u svom zatvorskom dnevniku usredotočuje na umjetnost i zaključiti da "ostati možda pjesnik u takvim okolnostima znači takodjer spoznati bit politike. Tad ljudska osjećanja, ljudsko iskustvo, ljudski oblik i izgled, ponovno stječu pravo mjesto - istaknuto mjesto."
Mario Suško
O autoru
SAUL BELLOW (1915-2005), američki prozaist. Sin židovskih doseljenika iz Rusije u Kanadu; školovao se na čikaškom sveučilištutu i sveučilištu u Wisconsinu.
Prvu je novelu objavio u časopisu "Partisan Review" 1941., a prvi roman Čovjek u iščekivanju 1944. Objelodanio je preko dvadeset knjiga, a za najutjecajnija djela kritika drži romane Pustolovine Augieja Marcha (1953), Henderson, kralj kiše (1959), Herzog (1964) i Humboldtov dar (1975). Posljednji roman Ravelstein objelodanjen je 2000. godine.
Bellow je trostruki dobitnik Nacionalne nagrade nakladnika i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976. godine. Njegove novele, objelodanjene u pojedinačnim knjigama, tiskane su u izdanju Penguin Books 2001. godine kao Sabrane novele.
komentiraj (4) * ispiši * #
Izbor iz programa 2.zagrebačkog sajma knjiga - petak, 27.05.
petak, 27.05.
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Baba
Autor: Zoran Pongrašić
Sudjeluju: Edo Popović, Zoran Pongrašić
15:00
Predstavljanje nakladničkih kuća
Sysprint
Knjiga: Sunčana strana radijatora
Autor: Igor Čumandra
Sudjeluju: Igor Čumandra, Edo Popović
19:00
ZSK Specijal
Knjiga: Vita activa
Autor: Viktor Ivančić
Sudjeluju: Predrag Lucić, Ivan Lovrenović, Dean Duda,Viktor Ivančić
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi film po Hornbyjevom još neobjavljenom romanu
četvrtak , 26.05.2005.
Popularni pisac Nick Hornby sklopio je višemilijunski ugovor za ekranizaciju svoje najnovije knjige – koja još nije niti objavljena.
Warner Brothers otkupio je filmska prava na Hornbyjevu knjigu "A Long Way Down", priču o četvero ljudi koji se susreću uoči Nove 2000. godine.
U ugovoru je jedna od ključnih osoba navodno glumac Johnny Depp, dva puta nominiran za Oscara, koji bi ovaj puta mogao biti producent filma, zajedno s Grahamom Kingom, koji u svoje dosadašnje projekte broji i filmove "Aviator", "Traffick" i "Bande New Yorka".
Depp navodi kako je odmah uočio Hornbyjev talent za osmišljavanje zanimljivih dijaloga – "Knjiga nudi neke od najljepših zapisa i najnevjerojatnijih likova o kojima sam ikada čitao", izjavljuje.
Četrdeset i osmogodišnji pisac koji je napisao romane "Nogometna groznica", "Hi-Fi", "Kako biti dobar" te "Sve zbog jednog dječaka", svoj najnoviji uradak, koji bi se u prodaji u Velikoj Britaniji trebao naći ovog tjedna, opisuje kao roman sa "snažnom notom melankolije".
Izvor: KIS
komentiraj (4) * ispiši * #
Natječaj za kratku priču - UV
srijeda , 25.05.2005.
Daje se na znanje da je natječaj za dvadeset najboljih autorskih kratkih priča koje će biti objavljene u UV reviji kratkih priča (UV4), počeo u ponedjeljak, 9. svibnja i traje do 30.lipnja 2005.
Napomena: priča ne smije biti već objavljena.
Adresa na koju se šalju priče je urbanivracevi@net.hr
UV je revija koja promovira mlade autore iz Hrvatske i inozemstva, a djeluje pri Kninskoj udruzi mladih HUK koja se bavi kulturnom promocijom, organiziranjem festivala i radionica.
Knjiški vam moljac želi puno uspjeha!!!
komentiraj (11) * ispiši * #
Izbor iz programa 2.zagrebačkog sajma knjiga - srijeda, 25.05.
srijeda, 25.05.
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Ljubav je sve
Autor: Krešimir Pintarić
Sudjeluju: Drago Glamuzina, Krešimir Pintarić, Tvrtko Vuković
18:00
Do posljednjeg slova
Knjiga: Račan
Autor: Zdenko Duka
Sudjeluju: Zdenko Duka, Ivica Račan, Tvrtko Jakovina, Željko Krušelj
19:00
ZSK Specijal
Knjiga: Međuvrijeme
Autor: Zvonko Maković
Sudjeluju: Miroslav Mićanović, Branko Čegec, Zvonko Maković
komentiraj (0) * ispiši * #
Nova inozemna nagrada za Jergovića!
utorak , 24.05.2005.
Zbirka poezije Hauzmajstor Šulc (Durieux, 2001) Miljenka Jergovića nagrađena je uglednom talijanskom nagradom Premio Napoli 2005.
U kategoriji poezije nagrađeni su i Ryszard Kapuscinski za zbirku Taccuino d´appunti, i Milo De Angelis za zbirku Tema dell´addio.
Nagrada Premio Napoli dodjeluje se svake godine u 4 kategorije: domaća proza, strana proza, poezija i esejistika.
Talijansko izdanje Hauzmajstor Šulc, il custode della memoria objavljeno je 2004. godine kod ugledne milanske izdavačke kuće Libri Scheiwiller (www.librischeiwiller.it) u prijevodu Ljiljane Avirović (dobitnice talijanske Nacionalne nagrade zaprevođenje Premio Nazionale per la Traduzione).
Izdavačka kuća Libri Scheiwiller dosad je objavila i talijansko izdanje romana Buick Rivera (2004.) i zbirku pripovjedaka Mama Leone za koju je naš autor 2003. godine primio književnu nagradu Grinzane Cavour.
komentiraj (7) * ispiši * #
Krenula utrka za VBZ-ovih 100 tisućica kuna
Nakladnička kuća V.B.Z. i dnevne novine Večernji list objavili su novi natječaj za najbolji neobjavljeni roman godine. Autoru najboljeg romana bit će dodijeljena novčana nagrada u brutto iznosu od 100.000,00 kuna. Ulaskom Večernjeg lista u projekt V.B.Z.-a autoru se jamči i velika naklada, koja daleko nadilazi hrvatski prosjek u izdavaštvu.
V.B.Z.-ova književna nagrada za roman godine po prvi je put dodijeljena 2002. godine Josipu Mlakiću za roman “Živi i mrtvi”, 2003. godine nagradu su ravnopravno podijelili Jelena Marković za roman “Escajg za teletinu” i Marinko Koščec za roman “Wonderland”, a lanjski je dobitnik bio već spomenuti Davor Špišić.
Rok za slanje rukopisa je 1. kolovoza.
Više na www.vbz.hr
komentiraj (2) * ispiši * #
Izbor iz programa 2.zagrebačkog sajma knjiga - utorak, 24.05.
utorak, 24.04.2005.
12:00
Festival europske kratke priče
Knjiga: Prirodni roman
Autor: Georgi Gospodinov
Sudjeluju: Georgi Gospodinov, Ljudmila Mindova, Roman Simić
17:00
Durieux
Knjiga: Kameno gnijezdo
Autor: Claudio Ugussi
Sudjeluju: Nenad Popović, Furio Radin, Claudio Ugussi
18:00
ZSK Specijal
Festival europske kratke priče
Knjiga: Ekran priče_03
Sudjeluju: Stjepan Balent, Robert Mlinarec, Krešimir Pintarić i drugi
19:00
Festival europske kratke priče
Knjiga: Ljubavna priča kao bilo koja druga
Autor: Lucia Etxebarria
Sudjeluju: Gordana Farkaš-Sfeci, Lucia Etxebarria
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO : Antonio Tabucchi - 'Igra obrtanja' (Meandar, 2005.)
ponedjeljak , 23.05.2005.
Naklada Meandar upravo je objavila najpoznatiju i najznačajniju knjigu priča suvremenog talijanskog pripovjedača Antonia Tabucchia IGRA OBRTANJA u prijevodu Tatjane Peruško.
Knjiga se prodaje u svim boljim hrvatskim knjizarama i kosta 120,00 kuna.
Tabucchijeva poetika zagonetke s filozofskim implikacijama upozorava da zbilja i istina imaju svoje naličje, te da je svijet mreža iskustava rasprostrta između našeg i tuđih pogleda. Stoga se neznatnim obrtanjem perspektive, istina promeće u fikciju, stvarnost poprima dimenzije sna ili priče, prošlost postaje nedohvatljiva, a osobnost likova (politička, spolna, moralna) razotkriva svoju korozivnost i mnogostrukost...
Tatjana Peruško
O autoru
Antonio Tabucchi (rođen 1943. u Pisi) jedan je od najznačajnijih talijanskih pripovjedača druge polovice dvadesetog stoljeća. Od 1975. do danas objavio je dvadesetak proznih, jedan dramski, te više esejističkih naslova. Njegov prvi poznatiji roman je Indijski nokturno (Notturno indiano, 1984), nakon kojega slijede Crta obzora (Il filo dell'orizzonte, 1986) te Requiem, 1992. (izvornik na portugalskom). Istih godina Tabucchi objavljuje i neke od ponajboljih novelističkih zbirki u suvremenoj talijanskoj književnosti: Igra obrtanja i druge priče (Il gioco del rovescio e altri racconti, 1981), Žena iz luke Pim (Donna di porto Pim, 1983), Mali nevažni nesporazumi (Piccoli equivoci senza importanza, 1985), Ptice Beata Angelica (I volatili del Beato Angelico, 1987), Snovi o snovima (Sogni di sogni, 1992).
One tematski i poetički upotpunjuju i razrađuju romanesknu produkciju, gradeći svoje fabule oko problema raspršenosti identiteta, relativnosti istine i nedohvatne prošlosti.
Romanom Pereira tvrdi. Svjedočanstvo (Sostiene Pereira. Una testimonianza), 1994, započinje razdoblje autorova eksplicitnijeg političkog i etičkog angažmana, koji je zamjetan i u romanima Izgubljena glava Damascena Monteira (La testa perduta di Damasceno Monteiro, 1997), i Tristan umire. O jednom životu (Tristano muore. Una vita, 2004). Dodatno se etička problematika potvrđuje autorovim istupima u talijanskom javnom životu posljednjih godina, od kojih su neki zabilježeni u zbirci eseja pod naslovom Platonov gastritis (La gastrite di Platone, 1998.), proizašloj iz polemike s Umbertom Ecom o ulozi intelektualaca u političkom i javnom životu. Kao znalac i profesor portugalske književnosti, liku i djelu Fernanda Pessoe Tabucchi posvećuje više svojih tekstova: dramski monolog u knjizi Neostvareni dijalozi (I dialoghi mancati, 1988.), knjigu eseja Kovčeg pun ljudi (Un baule pieno di gente, 1990.), te biografsku fikciju Posljednja tri dana u životu Fernanda Pessoe (Gli ultimi tre giorni di Fernando Pessoa, 1994.). Budući da ga smatraju jednim od važnijih europskih pisaca današnjice, Antonio Tabucchi dobitnik je brojnih medjunarodnih nagrada i odličja, a knjige su mu prevedene na više od 30 svjetskih jezika. Po romanima Indijski nokturno, Crta obzora, Requiem, Pereira tvrdi, te pripovijetki Rebus, filmove su snimili Alain Corneau, Fernando Lopez, Alain Tanner, Roberto Faenza i Massimo Guglielmi.
Od Tabucchijevih su knjiga u hrvatskom prijevodu objavljeni Neostvareni dijalozi (Durieux, Zagreb, 1996.) i Indijski nokturno (Ceres, Zagreb, 2001) te sad i zbirka priča Igra obrtanja (Meandar, 2005.)
komentiraj (2) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. Zagrebačkog sajma knjiga - ponedjeljak, 23.05.
23.05.2005. ponedjeljak
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Bjegunci
Autor: Ivan Pauletta
Sudjeluje: Nenad Popović, Ivan Pauletta
17:00
ZSK specijal
Festival europske kratke priče
Knjiga: Preživjeti zimu
Autor: Olivier Adam
Sudjeluju: Marinko Koščec, Nenad Rizvanović, Olivier Adam
18:00
ZSK specijal
Festival europske kratke priče
Knjiga: Isusov sin
Autor: Denis Johnson
Sudjeluju: Denis Johnson, Roman Simić
19:30
Knjiga: Mala sirena
Autor: Lucija Stamać
Sudjeluju: Milana Vuković Runjić, Velimir Visković, Sibila Petlevski, Jelena Miholjević
20:30
S top-lista
Knjiga: S Borghesom
Autor: Alberto Manguel
Sudjeluju: Božo Rudež, Marko Grčić
komentiraj (0) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. Zagrebačkog sajma knjiga - nedjelja, 22.05.
nedjelja , 22.05.2005.
22.05.2005. nedjelja
18:30
Predstavljanje nakladničkih kuća
Naklada Slap
5 biografija
Martin Geck: Johann Sebastian Bach
Peter Boerner: Johann Wolfgang von Goethe
Linde Salber: Lou Andreas - Salome
Hans-Martin Lohmann: Sigmund Freud
Fritz Hennenberg: Wolfgang Amadeus Mozart
Sudjeluje: dr. Krunoslav Matešić i Ivica Prtenjača
komentiraj (7) * ispiši * #
KRITIKA : Rade Jarak - 'Duša od krumpira' (Fraktura, 2005.)
subota , 21.05.2005.
KRITIKA : Rade Jarak - 'Duša od krumpira' (Fraktura, 2005.)
Romani Rade Jarka 'Kiša' i 'Sol' bili su autorovi neskriveni i poprilično uspješni pokušaji "prepisivanja" Marqueza i Šoljana, a iako u slučaju novog romana 'Duša od krumpira' ne poseže za tuđim predlošcima, utjecaji su opet vidljivi, i to prvenstveno oni dvojice starih pajdaša, Mirka Kovača i Lordana Zafranovića. 'Duša od krumpira' je roman u kojemu pratimo sudbinu jedne dubrovačke obitelji u nemirno poslijeratno (druga svjetska klaonica) vrijeme. Jarak radnju smješta u jedan rujanski ponedjeljak neimaštinom i neizvjesnošću obilježene 1949. godine; mlađahna dob pripovjedača Mirka Bradarića (19 mu je godina tek) uvjetuje prožetost priče zafranovićevskom erotikom, dok se u političkim previranjima kao uzroku osobnih tragedija, ali i određenim stilskim značajkama autorovog rukopisa prepoznaje utjecaj Mirka Kovača, koji je na nizu njegovih filmskih projekata i surađivao sa Zafranovićem.
U svojim prethodnim romanima, ali i pričama iz zbirke 'Termiti i druge priče' Jarak se iskazao kao izrazito suptilan autor, sklon sofisticiranom izričaju i detaljističkom tkanju vrlo sugestivne atmosfere, čemu i u 'Duši od krumpira' ostaje vjeran, bogatu teksturu svoga rukopisa dodatno usložnjavajući dokumentarističkim (možda malo preobilno prenošenje novinskih tekstova koje pripovjedač Mirko čita) i stripovskim ekskursima (pripovjedačeva usporedba sebe i članova obitelji s junacima stripa), uz neočekivani dodatak jedne halucinantne, maliganima prouzročene nadrealne dramske epizode u kojoj se mladom pripovjedaču na Stradunu kao sugovornici pridružuju Krleža, kralj Petar, jedna obitelj miševa, milicionar, suhi stručak lavandule, nagriženi komadić sapuna, šinter i jedan pas.
Smjestivši radnju u rodni mu Dubrovnik, Jarak ne propušta odati počast voljenome Grodu (ali i kinetici i brzini "koja sve briše, stvara zaborav, tjera nas da ne mislimo") putem upečatljive, 10 stranica duge vrtoglave panoramske vožnje motorom; uzduž zidina, pored kula, ispod bastiona i toreta, zaobilazeći pilastre i brundajućim motorom remeteći mir starih vila, u dionici kojom ponajviše do izražaja (kao i u prijašnjim njegovim prozama) ponovo dolazi Jarkovo likovnjačko obrazovanje i slikarski senzibilitet. Inače, radnja romana vrti se oko dokone (doručak, odlazak na plažu, ručak, partija tenisa u vrtu ...) ljetne svakodnevice Mirkove obitelji koju nenadano poremeti monte-kristovski povratak Mile Močiboba, nekadašnjeg buržuja i domobrana kojega je u rešt strpao prijašnji siromašak, a sadašnji partizanski admiral Alberto Bolanča, a kako bi mu preoteo Petrunjelu, s kojom se potom oženio spasivši tako od nacionalizacije i još gorih nedaća njezinu, odnosno pripovjedačevu, gosparsku obitelj. Po onoj Dživinoj vječnoj "tko bi gori eto je doli" Mile se sada vraća na "mjesto zločina" kako bi "kolo od sreće" nastavilo svoj krug, a on utamničenjem Alberta sebi povratio Petrunjelu.
Tu zamršenu i emocionalno napregnutu situaciju, klasno i ideološki obilježenu i određenu, pratimo iz očišta 19-godišnjeg Mirka, koji nam je posreduje iz svog nimalo indiferentnog kuta. Naime, kako iz njegove ispovijedi saznajemo, Mirko je s rodicom Petrunjelom (tada već udanom za Alberta) doživio svoju seksualnu inicijaciju, u podrumskom magazinu, uz miris mora i naranči iz vrta, na prašnjavoj, hrapavoj jutenoj vreći krumpira, pa patate tako postaju njegovim "rosebud"-om, njegovom gotovo patološkom opsesijom, ali i sveprisutnom metaforom kako gladi, neimaštine i nesigurnosti (nepodnošljiv smrad truloga krumpira) tako i prkosa, jer je krumpir hrana na kojoj "preživljava čitav slavenski rod. Na njemu se uzdižu države i hrane pokoljenja. Na njemu se udara kontra cijelom svijetu i gradi socijalizam". U ovom, osjetnom ironijom začinjenom Mirkovom citatu, ali i njegovim komentarima novinskih tekstova, očituje se zbunjenost još neizgrađena subjekta emocionalno raspolućena svojim buržujskim, gosparskim porijeklom i poslijeratnom, informbiroovskom atmosferom nesigurnosti i snažnog ideološkog partijskog utjecaja, a sve još dodatno usložnjeno Mirkovom incestuoznom zaljubljenošću u svoju rodicu.
'Duša od krumpira' dosad je najkompleksniji Jarkov roman u kojemu taj trenutno možda i najzanimljiviji (a svakako najsvestraniji) hrvatski pisac metodom struje svijesti vrlo sugestivno dočarava psihološku nutrinu jednog mladog, prilično inteligentnog, ali pomalo zbunjenog, još nezrelog i ne do kraja formiranog pojedinca, istovremeno putem dijaloga ali i sitnih detalja uvjerljivo oslikavajući i atmosferu (npr. duhovita epizoda zauzimanja kupališne vale od strane vojnog broda ili burleskna dionica NNNI vježbe civilne zaštite) nesigurnog i prevratničkog - 'Drugovi i drugarice, mi moramo. Drugovi i drugarice, mi trebamo' - vremena, i kompleksnih međuljudskih odnosa unutar bivše vlastelinske obitelji zatečene povijesnim previranjima, socijalnim mijenama i ideološkim silnicama.
Jasno, poradi specifične subjektivne pripovjedačeve pozicije neka pitanja do kraja ostaju otvorena i neodgovorena, od kojih je svakako najzanimljivije ono o položaju Petrunjele (žrtva ili proračunata oportunistica? Brak iz ljubavi, koristi ili ucjene?). A Mile i Alberto? 'Sad na carstvo rob se uzvisi, a tko car bi rob je sada' itd., vječno, iznova, i ukrug ...
(Napisao : Božidar Alajbegović, travnja 2005.)
komentiraj (1) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. Zagrebačkog sajma knjiga - subota, 21.05.
21.05.2005. subota
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Kadrovi kadra
Autor: Renato Baretić
Sudjeluju: Nada Gašić, Kruno Lokotar, Renato Baretić
13:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Kušaj i slušaj Dalmaciju
Autor: Zlatko Gall
Sudjeluju: Zlatko Gall, Rene Bakalović, Radovan Marčić i klapa iznenađenja
17:00
Predstavljanje nakladničkih kuća
Hena com
Knjiga: Mimeza
Autor: Erich Auerbach
Sudjeluju: dr. Viktor Žmegač, Andy Jelčić, Fikret Cacan
19:00
ZSK Specijal
Knjiga: Electrochoc
Autor: Laurent Garnier
Sudjeluju: Ivo Caput, DJ Pero FULLHOUSE, Srđan Roje, Laurent Garnier
20:30
Knjiga i strip, klub Booksa
Knjiga: Avanture Glorie Scott
Autor: Mima Simić
Sudjeluju: Kruno Lokotar, Roman Simić, Mima Simić
Svira: Drvena Marija
Booksa, Martićeva 14 d
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO : Ilja Stogoff - 'Mačo ne plaču' (Hrv.filološko društvo i Disput, 2005.)
petak , 20.05.2005.
Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba u svojoj su zajednickoj biblioteci Na tragu klasika upravo objavili kultni roman postsovjetske književnosti - Mačo ne plaču ruskog pisca Ilje Stogoffa, u prijevodu Irene Lukšić.
Stogoff je, uz Viktora Pelevina, najveca zvijezda ruske knjizevnosti, a u prosincu prosle godine gostovao je, kao sto je poznato, na Sajmu knjiga u Puli.
Riječ urednika
Roman Mačo ne plaču je priča o prvim postsovjetskim godinama, o mladima koji u metežu tranzicije traže svoje „mjesto pod suncem“. Pred nama promiču novopečeni prepredeni biznismeni, nedodirljivi političari, propali glazbenici, djevojke za jednu noć i sentimentalni mladići koje, poput glavnog junaka – peterburškog novinara – usisa i nosi vrtlog postkomunističkih poroka i beznađa. Kako ubiti vrijeme? – kao da se stalno pitaju ti dokoni ljudi koji se razmeću novcem, premda nemaju jasnu viziju o vlastitoj budućnosti. Život Sankt Peterburga je, nakon sivih sovjetskih godina, odjednom sav razigran i drečav od „citata“ iz glazbe, filma i novina, mirisa nacionalnih kuhinja, reklama na engleskom jeziku i opskurnih sastajališta narkomana. Blistaju ikone zapadne pop-kulture, droge ima u izobilju, život se odvija u pomodnim kafićima i klubovima, ispijaju se goleme količine votke i piva, puše skupe cigarete. Prevelik izazov za krhke duše, ljude nenavikle na takvo šarenilo ponude, demokraciju na tržištu. Ima li u takvome svijetu mjesta za duhovnost, smisao, spas? Ima li u takvome svijetu uopće mjesta za normalne ljude? Da, odgovara autor i upućuje na vlastito bolno iskustvo potrage za istinskim životnim vrijednostima.
Jadranka Pintarić, urednica biblioteke Na tragu klasika
O autoru
Ilja Stogoff ne pije i ne psuje, ali od poroka još se nije odrekao cigareta. Inače živi primjerenim obiteljskim životom sa ženom koju voli i dvojicom sinova. Dominikanac je laik, ide nedjeljom u crkvu, piše knjige, novinske tekstove, radi televizijske emisije iz kulture. No, mnogi su njegovi ruski čitatelji pomislili da je upravo autor sâm taj mačo koji stalno pije (često doduše u dobroj maniri Venedikta Jerofejeva), mijenja žene, živi najblaže rečeno neurednim životom. Takvim čitateljima kaže: "Čitali su, ali nisu shvatili. Knjige koje sam pisao ne govore o tome da je slatko piti alkohol i predavati se razvratu. Pisao sam o tome da takav put neminovno vodi do rasapa ličnosti. Jednostavno umireš, životne ograde se ruše i tvoj svijet se osipava."
Ilja Stogoff rodio se 1970. godine u onodobnom Lenjingradu kao Ilja Jurjevič Stogov. U vremenu kad se raspao sovjetski svijet, radio je razne poslove, živio dinamično i pustolovno. Sa sedamnaest je počeo učiti engleski, "iz romana Stephena Kinga i pjesama skupine U2". Mnogo je putovao, odlazio na sve važnije rave-zabave u rodnome gradu. Sredinom 1990-ih godina afirmirao se kao novinski komentator specijaliziran za "high life". Ponešto od stečenih životnih iskustava poslije je iskoristio i u svojim književnim djelima, kao primjerice to da je zakratko bio glasnogovornik mafijaškog kazina. Objavio je svoje novinske tekstove pod naslovom Tabloid (1995–97), a potom je krenuo putem književne karijere. Počeo je pod pseudonimom Viktor Banev i objavio dva krimića Imperatorova lubanja (Čerep Imperatora) i Krvava Mary (Krovavaja Meri), 1997. Glavni lik zove se Ilja Stogov i prikazan je kao "dobar dečko koji mnogo pije i puši". A mnogo je i pisao jer uslijedili su romani: Kamikaze (Kamikadze, 1998), Revolucija sad! (Revoljucija sejčas!, 2001) i Klupski život. Međutim, pravi je uspjeh došao tek s Mačo ne plaču kojeg je godine 2001. časopis "OM" proglasio romanom godine, a Stogova piscem godine. S uspjehom je došla i promjena imena u Stogoff. Sljedeća uspješnica bio je lirski putopis mASIAfucker (2002), koji mu je donio nominaciju za uglednu nagradu "Nacionalni bestseller". Valja još izdvojiti roman 1.000.000 eura (1.000.000 evro, 2003) i zbirku pripovijedaka Deset prstiju (Desjat' pal'cev, 2003). Pripovijetke je poslije preradio u roman Trinaest mjeseci (Trinadcat' mesjacev, 2004), koji je ubrzo nakon objavljivanja u Rusiji tiskan na hrvatskom upravo u ovoj istoj biblioteci. Te je godine Ilja Stogoff bio gost pulske manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri. Inače, njegova su djela prevedena su na barem desetak jezika.
Za roman Kamikaze kritika je govorila da je proročanski zato što anticipira terorističke napade i događaje koji su 11. rujna 2001. potresli Ameriku i svijet, a sam autor pak kaže kako je nadahnuće za pisanje romana dobio nakon neuspješne veze s djevojkom koja je radila u Vladi. Kao tajnica visokopozicioniranog političara ona je često morala ostati u uredu do duboko u noć, a on je mislio da ga vara sa svojim šefom te je smišljao način kako ukloniti suparnika. Tako je smislio teroristički napad na zgradu vlade i napisao o tome roman. Veza se ipak raspala i on se, veli, propio. Ubrzo je izgubio i posao te se našao u nezavidnoj životnoj situaciji. Da bi se spasio latio se pisanja ispovijedi, i to ne samo svoje, nego generacijske, tog naraštaja koji je propadao u alkoholu, drogi i osjećaju beznađa. Rezultat "terapije" bio je Mačo ne plaču, "roman o oralnom seksu, alkoholu i novcu" u uvjetima nemilosrdne postsovjetske stvarnosti.
Roman Mačo ne plaču podigao je buru na ruskoj književnoj sceni. Čitatelji su ga obožavali, pa je tako primjerice jedan javno priznao kako: "Poslije Mačo ne plaču naroljao sam se kao svinja i opijao se daljnjih tjedan dana." Istini za volju, ako je uopće moguće govoriti da je autor imao poruku, ona je bila upravo suprotnog karaktera, tj. da treba odoljeti izazovu "droge, seksa i votke" jer takav život naposljetku bude poguban. Usprkos brutalnosti novokapitalističke peterburške svakodnevnice, vonja alkoholom i prljavštinom natopljenih tijela, tjeskobi i beznađu, posrnulim ženama i od svih zaboravljenim muškarcima, pisac suptilno ucjepljuje u svoje djelo neke tradicionalne vrijednosti, diskretno nudi pozitivan smisao života. Nema u njega ni traga od prodike ili prosudbe, nego jednostavno tiho otvara prostor duhovnosti u kojem se mogu naći sve te nebrojene izgubljene duše. Prožet snažnim emocijama, išaran "grafitima", znakovima i simbolima suvremene pop- i mass- kulture, roman s jedne strane korespondira sa svagdanom svih tranzicijskih zemalja, dok na apstraktnijoj, umjetničkoj razini govori o vječnoj temi ljudske potrage za smislom života i opstojnosti na svijetu.
komentiraj (0) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. zagrebačkog sajma knjiga - petak, 20.05.
petak, 20.05.
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: Muke Mikuline
Autor: Svjetlan Lacko Vidulić
Sudjeluju: Roman Simić, Kruno Lokotar, Svjetlan Lacko Vidulić, Tomislav Rališ
18:00
Do posljednjeg slova
Knjiga: Madonna, intimna biografija
Autor: J. R. Taraborrelli
Sudjeluju: Zlatko Gall, Sanja Muzaferija
19:00
ZSK Specijal
Knjiga: Ima li života prije smrti?
Autor: Senko Karuza
Sudjeluju: Miroslav Mićanović, Senko Karuza, Ivica Prtenjača
20:30
S top-lista
Knjiga: Dan Brown: Da Vincijev kod; Amy Welbourn: Dekodirani Da Vincijev kod
Sudjeluju: Igor Mandić, Nenad Rizvanović
komentiraj (0) * ispiši * #
PAZI KNJIGA, program za djecu i mlade 20.-27. svibanj 2005
četvrtak , 19.05.2005.
Autorska kuća, umjetnička organizacija koja okuplja pisce i ilustratore, pripremila je – uz potporu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba – program za mlade «Pazi, knjiga!»
Svrha ovoga projekta je poticanje čitanja i bolje upoznavanje čitatelja s djelima mlađe generacije hrvatskih pisaca koji se obraćaju djeci i tinejdžerima.
Događaji objedinjeni u projektu «Pazi, knjiga!» atraktivni su i prilagođeni dobnim skupinama kojima su namijenjeni, a u njima uz autore knjiga sudjeluju glumci i plesači, svirači i žongleri.
Zbivanja započinju programom «Uberi priču!» u parku Ribnjak, gdje će na stablima visjeti slikovnice, što ih je uz Autorsku kuću doniralo nekoliko nakladnika koji se bave dječjom knjigom. Uz prigodan program djeca će moći uživati u neobičnoj berbi, a nijedno neće otići kući praznih ruku.
Akcija se nastavlja u okviru 2. zagrebačkog sajma knjiga u Profile Megastoreu, s programima iz svijeta bajki – koji su namijenjeni najmlađima – i nastupima autora koji pišu za one malo starije. Svi autori su poznati i nagrađivani pisci srednje generacije čija se djela ove godine prvi put nalaze i na popisima lektirnih naslova.
Zbivanja završavaju tulumom za tinejdžere, uz glazbu ples i mnogo dobrih knjiga.
AUTORSKA KUĆA
predstavlja
program za djecu i mlade
UBERI PRIČU!
20. 5. u 10,30 u Parku Ribnjak – Manuela Vladić-Maštruko, Igor Novosel, Ana Đokić Pongrašić, Zoran Pongrašić, Hrvoje Kovačević, Sanja Lovrenčić i grupa Marakas
SVIJET BAJKI SUNČANE ŠKRINJARIĆ
21. 5. u 11h, Profil Megastore, Bogovićeva 7 – Sanja Pilić, Lena Politeo , bsec*
ŠEMPI TI SMOPI DA LIMVO TE
21. 5. u 16h – Profil Megastore, Bogovićeva 7 – Ana Đokić-Pongrašić, bsec*
SVIJET BAJKI SANJE LOVRENČIĆ
23. 5. u 11h – Profil Megastore, Bogovićeva 7– Sanja Lovrenčić, bsec*
ZEZOMLJANKA SILVIJA ŠESTO
23. 5. u 16h – Profil Megastore – Silvija Šesto, bsec*
PAZI,STRIP!
24. 5. u 11h - Profil Megastore, Bogovićeva 7 – Darko Macan, bsec*
SVE TAJNE HRVOJA KOVAČEVIĆA
24. 5. u 16h – Profil Megastore Bogovićeva 7 - Hrvoje Kovačević, bsec*
SVIJET BAJKI ŽELIMIRA HERCIGONJE
25. 5. u 11h Profil Megastore, Bogovićeva 7 – Želimir Hercigonja, bsec*
VIDI MAJMUNA! – ZORAN PONGRAŠIĆ
25. 5. u 16h Profil Megastore, Bogovićeva 7 – Zoran Pongrašić, bsec*
PAZI, KNJIGA! - TULUM ZA TINEJDŽERE
27. 5. u 16-18h – Profil Megastore, Bogovićeva 7
pisci i ilustratori, d=fence , Incident, bsec*
*baletni studio Edite Cebalo
komentiraj (1) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. zagrebačkog sajma knjiga - četvrtak 19.05.
četvrtak, 19.05.2005.
12:00
Knjiga ispod čekića
Knjiga: PlayStation, dušo
Autor: Milko Valent
Sudjeluju: Milko Valent, Damir Radić, Velimir Visković, Daria Lorenci
14:00
Predstavljanje nakladničkih kuća
Ceres
Knjiga: Strategija pitona
Autor: Predrag Daraboš
Sudjeluju: Predrag Daraboš, Helena Sablić Tomić, Dragutin Dumančić i Slaven Janečić
17:00
Hrvatsko filološko društvo
Knjiga: Pornografija
Autor: Witold Gombrovitz
Knjiga: Gombrovitziana
Autor: Zdravko Malić
Sudjeluju: Dragica Malić, Dalibor Blažina, Jolanta Sychowska-Kavedžija
18:00
Do posljednjeg slova
Knjiga: Smoje - biografija
Autor: Ivica Ivanišević
Sudjeluju: Lepa Smoje, Milana Vuković Runjić, Igor Mandić, Ante Tomić, Đermano Senjanović, Ivica Vidović, Ivica Ivanišević
komentiraj (0) * ispiši * #
Jergović 'nadrkanu novinsku ljevicu' proziva za uništenje FAK-a
srijeda , 18.05.2005.
Na promociji upravo objavljene zbirke Hrvatske noći koja okuplja kratke priče niza tzv. FAK-ovskih autora i njihovih britanskih kolega, Miljenko se Jergović još jednom, prilično ogorčeno, osvrnuo na raspad FAK-a. O tome više iz teksta objavljenog na sajtu radija 101 :
Da je «Festival A književnosti», većini poznatiji kao FAK, daleko od ugaslog, pokazalo se na jučerašnjoj (12.05.) promociji zbirke priča «Hrvatske noći». Naime, jedan od promotora i pisaca kojemu je u spomenutoj knjizi objavljena priča – Miljenko Jergović – nije propustio priliku još jednom iznijeti svoje viđenje raspada FAK-a i «medijske hajke» koja je, kako kaže, cijeli pokret i njegove predvodnike tada zahvatila.
Svoj je monolog Jergović započeo a kako drugačije nego zahvalom Bori Radakoviću - čovjeku bez kojega svega ovoga ne bi bilo. FAK je, rekao je on, «bio lijep dok je trajao, iako je završio dosta loše». U trenutku dok se gasio bio je «ispraćen nevjerojatnom količinom javne mržnje i javnoga bijesa». Taj je bijes, smatra Jergović, bio «prvi hrvatski post-HDZ-ovski bijes». Naime na FAK, pojasnio je svoje viđenje ogorčeni Jergović, «nisu bili bijesni samo desničari kao što se to moglo prethodno očekivati, nego je bila jako bijesna i naša novokomponirana, nadrkana novinska i medijska ljevica».
Odmah nakon rečenog, dodao je kako ne misli pri tom na neke političke stranke, jer se FAK i njegova književnost više istih ne tiču, već misli na medijsku hajku po njemu usmjerenu ka jednom cilju. «Najveći dio mržnje», kaže, «bio je od početka do kraja posvećen osobi koja je meni bila najvažnija – osobi Bore Radakovića». Naime, da nije bilo njega u cijeloj priči, Jergović tvrdi da bi ona prošla «kao jedan od uobičajenih domaćih estradno-kulturnih sajmova, gdje su svi dragi i simpatični, gdje se svi međusobno vole i gdje su svi veliki Hrvati i katolici».
No, uz pomoć "nadrkane novinske ljevice", kako je Jerga decentno nazvao kolege koji također žive od novinarstva kao i on, kraj FAK-a bio je spektakularan, a protekao je u žustrim raspravama i suprotstavljanjima Radakovića, Vedrane Rudan i Krune Lokotara. Ovaj posljednji, međutim, Jergovićev jučerašnji istup nije htio službeno komentirati.
«Jerga uvijek malo zaoštri stvar», rekao nam je Lokotar ležerno kada smo ga zatražili za komentar. «Činjenica je da FAK u medijima nije bio omiljen i da su pred njegov raspad kulminirale rasprave između mene i Radakovića. No, svi smo se – čak i opozicija festivalu – na kraju složili kako je FAK bio velika stvar u smislu vraćanja interesa književnosti», rekao je Lokotar očigledno ne odveć zainteresiran da se iznova podiže stara prašina.
Jergović je, pak, u svom izlaganju ustrajao da je Radaković bio isključivi okidač svih napada na FAK, a posredno i na njega samoga, no iz nastavka govora moglo se zaključiti kako bi - ako treba – prošao sve opet ispočetka. «Drago mi je što sam imao i imam čast prijateljevati s Borom, dijeliti istu scenu s njim, a najviše mi je to drago iz jednog elementarnog ljudskog razloga, kojeg je sarajevski pjesnik Mile Stojić sažeo u naslovu svoje pjesme 'Volim popoljuvane'. Čast mi je u društvu Borivoja Radakovića biti popljuvan.», zaključio je Jergović.
Da misli kako je priča daleko od završene, te da nije dovoljno reći osobnu verziju one stare "bila nam je čast živjeti s Titom", pokazuju i njegove crne prognoze glede Radakovićeve «export-import» misije s novom zbirkom «Hrvatskih noći». Smatra, naime, kako će važnost projekta biti podcjenjena upravo zahvaljujući Radakovićevom ugledu, a i sami britanski prijatelji neće dobiti isti prijem kritike kakav bi dobili da su došli u nekom «dobrom društvu».
I sam Lokotar, kao svojedobna najžešća opozicija, smatra da novi FAK-ovski projekt pri predstavljanju nije dobio zasluženu medijsku pozornost, a trebao bi jer se – po njegovom mišljenju – radi «o značajnoj suradnji s kvalitetnim ljudima na međunarodnom planu».
U svjetlu ove posljednje tvrdnje, možda bi se dala naslutiti mogućnost kako je Jergović svoj pesimistični i dubokim emocijama nabijeni istup namijenio upravo privlačenju pažnje medija, između ostalih i onih "nadrkanih ljevičara" koje proziva za uništenje FAK-a. Na samome kraju im je stoga ponudio slatko-gorku misao: «Moje riječi su vam vjerojatno djelovale malo ogorčeno, međutim na kraju svega neka ta gorčina posluži kao kinin u toniku, dakle kao nešto što osvježava u ove lijepe ljetne dane».
Izvor : Radio 101
komentiraj (8) * ispiši * #
Izbor iz programa 2. zagrebačkog sajma knjiga - srijeda 18.05.
srijeda, 18.05.2005.
12.00h
Knjiga ispod čekića
knjiga: Laura nije samo anegdota
autor: Julijana Matanović
sudjeluju: Julijana Matanović, Zvonko Maković,
Zoran Maljković
17.00h
ArTresor
knjiga: Bogovi i junaci antičkih mitova
autor: Vojtech Zamarowsky
sudjeluju: Predrag Jirsak, Zlatko Šešelj,
Silva Tomanić Kiš, učenice i učenici Privatne
klasične gimnazije u Zagrebu
18.00h
Do posljednjeg slova
knjiga: Domovinski obrat: politička biografija Stipe Mesića
autor: Ivica Đikić
sudjeluju: Ivica Đikić, Nenad Rizvanović
19.00h
ZSK Specijal
knjiga: Duša od krumpira
autor: Rade Jarak
sudjeluju: Damir Radić, Seid Serdarević,
Rade Jarak
20.30h
S top-lista
knjiga: Irak: Posuđeni čajnik
autor: Slavoj Žižek
knjiga: Hegemonija ili opstanak
autor: Noam Chomsky
sudjeluju: Kristijan Vujičić, Srećko Horvat
komentiraj (0) * ispiši * #
Promocije novih izdanja Vuković & Runjić na 2. zagrebačkom sajmu knjiga
utorak , 17.05.2005.Nakladnici Vuković & Runjić vas pozivaju na predstavljanje četiri nova naslova na Drugom zagrebačkom sajmu knjige, u knjižari Profil Megastore
Utorak, 17. svibnja u 13 sati
promocija zbirke fantastične proze O ŽIVIMA SVE NAJBOLJE spisateljice Milane Vuković Runjić
Što učiniti kada se nađete s onu stranu, a još uvijek želite pisati? I nije li samo pisanje dijalog živih i mrtvih koji traje otkad je pisanja? O ŽIVIMA SVE NAJBOLJE nova je prozna knjiga Milane Vuković Runjić, zbirka koja se sastoji od naslovne dulje pripovijetke i trideset kraćih, objedinjenih imenom Božanstvene fifice.
*********
Četvrtak, 19. svibnja u 18 sati
promocija biografije Miljenka Smoje, iz pera Ivice Ivaniševića.
Pisan britko, pitko i blisko autentičnom dalmatinskom žargonu, SMOJE Ivice Ivaniševića djelo je kakvo mnogi poklonici djela Miljenka Smoje iščekuju od trenutka autorove smrti. Nakon promocija u Splitu i diljem Dalmacije, Ivaniševićev SMOJE napokon stiže u Zagreb.
**********
Petak, 20. svibnja u 16 sati
promocija zbirke poezije KROZ POLJA ASFODELA Nataše Badovinac.
U pjesmama ove zbirke pratimo suptilnu ljubavnu priču, pri čemu se autorica poigrava tehnikom automatizma svijesti, nadrealnom atmosferom i neočekivanim metaforama, te brojnim referencama na literaturu, filmove, slikarstvo, glazbu.
**********
Utorak, 24. svibnja u 13 sati
promocija romana PRIJE NEGO BURA STANE Vlatka Ivandića.
Iako je Ivandić ispisao komornu prozu u kojoj se dva lika susreću u skučenom prostoru, njegov se roman čita nadušak. Temom, stilom i svježinom apartan u odnosu na tekuću domaću produkciju, ovaj nam roman najavljuje novog kvalitetnog hrvatskog prozaika
komentiraj (3) * ispiši * #
Na vrh jezika : Hrvoje Jurić
Na vrh jezika naziv je natječaja za poeziju kojega zajedničkim snagama organiziraju Vijenac i AGM, a među najdojmljivijim poetskim uratcima dosad objavljenim, po mom skromnom sudu, oni su 30-godišnjeg Hrvoja Jurića.
Pa kaže:
točka
nema ničeg okruglijeg i punijeg od točke koju udariš
na pisaćoj mašini. primjerice, kada dovršavaš pismo
ili pjesmu, svejedno. tastatura kompjutera ni u kojem
slučaju nije tomu ravna. pripisujem to slasti pogreške.
naivnosti i odgovornosti s kojima se to čini. - nekad
tako sjednem za mašinu i usdarim točku. samo točku.
tek tako. i osjećam da sam nešto napravio. da je nešto
zaključeno: bijelost papira, praznost smisla, jutarnje
nezadovoljstvo. ali je tu, postoji, gotovo. bez viška i
manjka. suočeno. pa onda točka iza točke, da ne bi
kasnije bilo... pa onda točka iza dvije točke: da se ne
bi nešto izostavilo. pa onda točka iza točke. uzvik
suzdržavanja. ali uvijek kao nekakav zaključak:
spomenik malim stvarima koje život čine ljepšim. (ko-
je o toj točki vise, koje postoje tek u njoj i koje tu
točku iznutra napinju da bi je uopće bilo.)
glas
na sprovodima šutimo: tamo gdje bismo trebali na
sav glas zahvaljivati bogu na ponudi vječnog života ili
proklinjati crnu zemlju. u crkvama šapućemo ili
molimo u zboru, kao da netko ne smije čuti da smo
ljudi jednako kao i dva koraka izvan hrama. u bol-
ničkim čekaonicama stišavamo glas i umišljamo da
nam tako polazi za rukom sakriti se od bolesti i vlasti-
tog straha. u školi i vojsci progavaramo tek kada nas
nešto pitaju,. na poslu ili klimamo glavom ili vičemo,
ovisno o poziciji. čak i glasnogovornici govore nekako
tiho, mumljaju u bradu, ili pak iz njih odjekuju glaso-
vi nekih drugih ljudi. i nitko neće (ili ne može) reći
ono što je već svima jasno: glas nam služi sao da bis-
mo mogli biti ušutkani.
Izvor : Vijenac, broj 292, 12.svibnja 2005.
komentiraj (10) * ispiši * #
NOVO : Irena Lukšić - 'Kazalo važnih stvari' (Meandar, 2005.)
ponedjeljak , 16.05.2005.
Meandar je na police knjižara upravo izbacio zbirku kolumni Irene Lukšić pod naslovom Kazalo važnih stvari, o kojoj autorica zbori sljedeće:
“Tekstovi pod naslovom ‘Kazalo važnih stvari’ izlazili su kao kolumna u ‘Karlovačkome listu’ tijekom 1997. i početkom 1998. godine. Njima sam u obliku slobodne — a opet dovoljno ozbiljne - analize duha vremena pokušavala utjecati na iskorjenjivanje loših navika u našemu društvu. Pritom, dakako, nisam imala u vidu samo nekulturu svakodnevnoga života, ponašanje na ulici, u vlaku ili pak u medijima, nego općenito slabo postavljen temelj za ulazak u zahtjevno europsko društvo. Upirala sam prstom u politiku, podsvjesne težnje prosječnoga čovjeka, simboliku raznih nevažnih poruka, način razmišljanja i sustav postojećih vrijednosti. Urednik koji je naručio tekstove inzistirao je na snažnoj političkoj obojenosti aktualnih tema, tražio je da se intenzivno bavim otpadom koji dolazi iz beskorisnih i često nepostojećih institucija, i tako me dovodio u situaciju da posve obične i naoko nezanimljive prizore iz života gledam pod neobičnim kutom, kao originalni proizvod šačice neinventivnih ljudi. Tražio je, ukratko, da u svemu otkrijem neku značajnu političku poruku, mig.
Meni se takva tendencioznost nije sviđala, nastojala sam je na svaki način ublažiti ili otkloniti, jer nekulturu svakodnevlja nisam držala nekom zasebnom životnom pojavom, nego upravo izdankom ili posljedicom onoga što se zbiva na vrhu piramide. Izdankom stanja, naime, koje se može zvati ovakva ili onakva politika, ali koje je uvijek odraz onoga što se zbiva na dnu, među ljudima na ulici, u dječjem vrtiću, luksuznom hotelu ili u vrtu. Onoga, drugim riječima, što je prethodilo politici. Uredniku se takvo objašnjenje nije sviđalo, držao ga je konformističkim i salonskim, i ubrzo mi je ukinuo prostor u novinama.
Za ovu prigodu sabrala sam sporne tekstove s kraja dvadesetoga stoljeća. Njihovu glavnu vrijednost nalazim upravo u razlogu zbog kojega su svojedobno protjerani iz novina — u izbjegavanju eksplicitnome služenju politici. Nadam se da će izložene teme potaknuti na razmišljanje sve one koji žive duboko ukorijenjeni u južnoslavensko tlo i sanjaju o svijetu bez civilizacijskih barijera.”
Irena Lukšić
O autorici
Irena Lukšić rođena je 1953. u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S ruskoga prevodi prozu i poeziju.
Do sada je objavila slijedeće knjige :
- romani Konačište vlakopratnog osoblja, Zrcalo, Traženje žlice , Povratak slomljene strijele,
- zbirke pripovijedaka Sedam priča ili jedan život, Noći u bijelom satenu, Sjajna zvijezda Rovinja , Krvavi mjesec nad Pompejima i Tajni život laponske princeze.
U suatorstvu i samostalno uredila je nekoliko tematskih brojeva Književne smotre i časopisa Svjetlo.
Kao urednica objavila je knjige : Nova ruska poezija, Soc-art, Jednostavna istina – ruska pripovijetka 20. stoljeća, Antologija ruske disidentske drame, Ruska emigrantska književna kritika i Ruska književnost u svemiru.
Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima.
Priredila je za tisak integralnu verziju Dnevnika Dragojle Jarnević i memoare Svi životi jedne ljubavi Irine Aleksander. Dva puta je studijski boravila u Rusiji, a sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.
komentiraj (4) * ispiši * #
2. zagrebački sajam knjiga
'Izvrstan odaziv pisaca, nakladnika i 20.000 posjetitelja učvrstili su nas u nakani da Zagrebački sajam knjiga učinimo nezaobilaznim godišnjim događajem, pa ćemo i ove godine, a na tragu prošlogodišnjeg sajma, ljubiteljima knjige ponuditi bogat književni program i veliki izbor novih naslova uz sajamski popust od 25 posto', naglasila je direktorica sajma Nevena Crljenko na press konferenciji u povodu drugog po redu zagrebačkog sajma knjiga. Ali 'nastavak' prošlogodišnjeg sajma zapravo znači da će se ove godine sajam 'udvostručiti': umjesto prošlogodišnjih pet, ove godine traje 11 dana, s podjednako kvalitetnim i gustim programom, tako da će posjetitelji najrazličitijih interesa moći naći nešto za sebe.
Drago Glamuzina, glavni urednik u nakladničkoj kući Profil, rekao je da će se 2. zagrebački sajam knjiga održati od 17. do 28. svibnja 2005. u Profil Megastoreu, uz sudjelovanje brojnih pisaca i 220 hrvatskih i inozemnih nakladnika. No, iako je Profil Megastore središnja pozornica sajma, dio programa će se odvijati i u Booksi, Gjuri II, Školi i na drugim zagrebačkim lokacijama.
Glamuzina je ukratko predstavio najvažnije programe ovogodišnjeg sajma. U programu Knjiga ispod čekića bit će predstavljeni novi naslovi Milane Vuković-Runjić, Julijane Matanović, Milka Valenta, Svjetlana Vidulića, Renata Baretića, Zlatka Galla, Ivana Paulette, Krešimira Pintarića, Zorana Pongrašića te likovne monografije autora Klaudija Štefančića i Branka Franceschija.
Program Do posljednjeg slova bavit će se ovogodišnjom temom Sajma – biografijama: Ivana Pavla II, Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Ivice Račana, Miljenka Smoje, Colina Powella, Madeleine Albright i Madonne, dok ćemo se u ZSK specijalu družiti s Vedranom Rudan, Radom Jarakom, Ivanom Supekom, Senkom Karuzom, Laurentom Garnierom, Joškom Vlašićem, Zvonkom Makovićem, Viktorom Ivančićem i Ivanom Lovrenovićem. U ovom programu predstavit će se i strani gosti: svjetski poznati francuski DJ Laurent Garnier sa svojom glazbenom biografijom te pisci koji gostuju na Festivalu europske kratke priče, ove godine u sklopu Sajma: Lucia Exterbarria, Olivier Adam, Denis Johnson, Georgi Gospodinov i Olivier Adam, rekao je Glamuzina.
Program S top lista predstavit će naslove za kojima su hrvatski čitatelji najviše posezali u knjižarama, a projekt Autorske kuće Pazi, knjiga! predstavit će, uz Plesni studio Edite Cebalo, pisce knjiga za djecu i mlade, dok su poslijepodnevni termini rezervirani za nakladničke promocije.
Roman Simić, voditelj Festivala europske kratke priče, ukratko je najavio četvrto izdanje festivala koji se od ove godine više ne odvija u organizaciji Naklade MD, nego je u 'prešao' u Profil, pa je odlučeno da se odvija istodobno s Profilovim Zagrebačkim sajmom knjiga. Festival europske kratke priče i ove godine ima četiri glavna cilja: približiti suvremene europske pisce hrvatskoj publici i istodobno približiti suvremenim europskim piscima hrvatsko nakladništvo, približiti suvremene hrvatske autore europskoj publici, dati priliku hrvatskim i europskim autorima da se bolje upoznaju i, konačno, organiziranjem prevoditeljskih radionica i stipendija omogućiti prevoditeljima da nam europske književnosti predstave u što boljim prijevodima.
2. zagrebački sajam knjiga bit će svečano otvoren 17. svibnja u 12 sati u Profil Megastoreu, kada će uz dobru glazbu započeti jedanaestodnevno druženje s knjigom i gdje će svaki ljubitelj dobrog štiva i dobrog društva naći ponešto za sebe.
komentiraj (0) * ispiši * #
Novinarstvo na rvatski način
subota , 14.05.2005.
Matična mi je redakcija ( www.lupiga.com) došla u posjed ekskluzive, pa iako se ne radi o knjiškoj temi, s pisanjem ipak ima velike veze, pa vam odlučih prenijeti. Dakle, evo malo o novinarstvu na rvatski način :
Rad na način '24 sata'
Svojim kanalima, koji i nisu baš poput onih kanala kojima se koriste veliki novinara iz velikih redakcija koji dolaze do velikih stvari, došli smo u posjed e-maila koji je uredništvo dnevnih novina "24 sata" poslalo svojim dopisnicima. Kakvo sve novinarstvo može biti, uvjerite se čitajući integralnu verziju e-maila, dakle, bez ikakvih intervencija, u kojem su dopisnici obaviješteni da "užasno loše pišu" :
Zadaci dopisnika '24sata'
Slati minimalno pet vijesti dnevno (poželjno s pratećom fotografijom), koje neće objaviti Hina
Slati jedan izvještaj dnevno u dogovoru s urednicima deska
Slati tjedno dvije teme koje će konkurirati za naslovnicu u dogovoru s urednicima deska
Slati jednom tjedno recenziju restorana u dogovoru s urednicima deska
Slati jednom tjedno reportažu u dogovoru s urednicima deska
Slati dva puta tjedno (ili više po potrebi) izvještaje s noćnih događaja u dogovoru s urednicima deska
Svake subote slati izvještaj sa subotnje špice u gradu s fotografijama djevojaka u izazovnoj odjeći (subota od 11 do 13 sati rezervirana je isključivo za to)
Objašnjenja za stavke 1-7:
Dnevno je potrebno poslati pet vijesti s fotografijama. Te vijesti ne smiju biti protokolarne nego se trebaju odnositi na život u pojedinoj regiji ili gradu. Primjeri: Uplovljavanje luksuznog broda u dubrovačku luku; kava na Stradunu stoji 45 kuna; počela sezona, a u Zadru ne čiste plaže; na kavi se Zadrani sprdaju s Kalmetom; Splićani više mrze Istrijane od purgera; udruga slijepih osoba iz Rijeke želi osnovati striptiz bar; zagorski pop pijan vodio misu; osječka bakica želi upoznati Colina Farrella (pitati bilo koju bakicu na cesti želi li to). Slati i političke vijesti, ali obrađene na zanimljiv način. Opore pressice sa Čehokom i njemu sličnima ne pratimo osim ako ste uvjereni da s neke od njih možete donijeti zanimljivi materijal
Slati jedan izvještaj ili priču dnevno. Tema za izvještaj (15-ak redaka) dogovara se s urednicima deska. Primjeri: Pero Perić iz zadarskog zaleđa želi proizvoditi afrodizijak od magarećeg mlijeka, ali mu država ne želi dati poticaj; u nogometnoj utakmici između zagrebačkih svećenika i Poglavarstva grada Zagreba momčad dogradonačelnika Milana Bandića nemilice popušila. Slati i političke izvještaje, ali obrađene na zanimljiv način.
Slati tjedno dvije teme koje će konkurirati za naslovnicu. Teme se dogovaraju s urednicima deska. Pogledajte naslovnice prvih 60 brojeva 24sata. Kad ih pogledate uočit ćete (morate!!!) da u novinama 24sata prolaze teme pod naslovima kao što su: "Orgije Dinamovih nogometaša", "Pomirba Giričekovih", "Naša Dora, velika prevara", "Hitler - lice koje Hrvati vole gledati", "Monstrumi i dalje slobodno šeću Siskom", "Medicinska sestra bacila nepokretno dijete u vrelu vodu". Primjeri za teme koje smo propustili ovoga tjedna:
u Dubrovniku je jučer (4. svibnja) bio planiran prvi let Dubrovnik Airlinea, let je odgođen zbog pogreške na avionu. Odmah se radi tema o fijasku nove zrakoplovne kompanije, ali se i osvrće na zastarjeli vozni park Croatia Airlinesa. Zaključak: hrvatski avioni nesigurni za putnike, okvirni naslov na prvoj strani bio bi "Lete ptice, padaju hrvatski avioni". Mi u novinama nismo imali čak ni vijest o tome jer nam kolega Bukvić iz Dubrovnika nije ništa javio, iako je na dan prvoga leta bio golemi šlager o tome na otvoru rubrike Dalmacija.
Osječani su već nekoliko dana pod najezdom komaraca. Naime, pokusi koje su provodili znanstvenici s Odjela za biologiju Filozofskog fakulteta su pošli po krivu i komarci su pobjegli te se razmnožili po gradu. Iz toga proizlazi pregršt tema pod radnim naslovima "Na Osječanima se provode medicinski pokusi", "Osječki Frankenstein ugrozio građane" ili "Smrtonosni komarci grizu Osječane" (dotični doktor je lani radio pokuse na komarcima pronađenim na zagrebačkom jezeru Jarun, koji su uvezeni iz Azije te su nositelji spektra smrtonosnih virusa poput denga groznice, koja je u Africi tijekom 2002. ubila tisuće ljudi).
Slati jednom tjedno recenziju restorana, birca, kluba, ćevapdžinice ili burekdžinice iz vašeg područja u dogovoru s urednicima deska. Znajte da su informacije kao što su gdje se može pojesti najbolji grah za najmanje para u gradu vrlo popularne među čitateljima, ili, primjerice, gdje je najveći i najmasniji burek. Većina dopisnika dosad još nije ocijenila ni jedan restoran. Moram priznati da nam je to posve nerazumljivo: tjerati vas da besplatno jedete u restoranu i onda o tome napišete 15 redaka teksta. Smatrajte od sada to obaveznim ili će uslijediti sankcije na plaći.
Slati jednom tjedno reportažu u dogovoru s urednicima deska. Reportaža može biti životna, što znači otići u neko mjesto gdje su svi ogorčeni i loše žive te zbog svoje nesreće krive državu, ili pak napraviti reportažu s prostitutkama iz vaše regije, ili s Jehovinim svjedocima koje svi mrze (s bilo kim zanimljivim široj javnosti). Druga vrsta reportaža je za priloge Plan 7 ili Plus 7. Znači "morate" otići u neko izletište, odmaralište (Kopački rit, Krku, Kuterevo, Čiovo...), opet piti i jesti besplatno, te napisati karticu teksta i snimiti pregšt fotografija.
Slati dva puta tjedno (ili više po potrebi) izvještaje s noćnih događaja u dogovoru s urednicima deska. Znači, trebate otići na dogovoreno događanje i snimiti što više fotki, popričati s umjetnikom, s poznatim facama, s običnim ljudima i s nekim recenzentima, te napraviti zgodnu pričicu. Osim nekog opskurnog DJ-a, morate posnimiti zgodne djevojke u mini suknjama i dubokim dekolteima, te zgodne, preplanule muškarce s velikim bicepsima i dlakama... Zna se da fotografija umjetnika nije atraktivna koliko je cica, guza ili tvrdi biceps. Poznate osoba posebna su priča. Njih i njihove aktivnosti pratite bez prestanka. Gdje su ta i ta ili taj i taj jeli, što su jeli, gdje su kupovali, s kime su pili kavu i s kime su se je....
Neka vam odlazak na subotnju špicu postane ritual. Opis posla isti je kao i kod noćnih događanja. Dobri automobili, motori, poznate face, zgodne djevojke i frajeri, te neke zgodne cake, primjerice, fotka tipa kojem se na špici golub posrao na Armani košulju.
Nećete li poštivati ove odredbe, bit ćete kažnjeni sljedećim novčanim kaznama:
Ne pošaljete li pet vijesti dnevno, bit ćete kažnjeni sa 50 kuna.
Ne pošaljete li izvještaj dnevno, bit ćete kažnjeni sa 100 kuna.
Ne pošaljete li dvije teme tjedno koje će konkurirati za naslovnicu, bit ćete kažnjeni sa 750 kuna.
Ne pošaljete li recenziju restorana tjedno, bit ćete kažnjeni sa 250 kuna.
Ne pošaljete li reportažu, bit ćete kažnjeni sa 300 kuna.
Ne pošaljete li barem dva izvještaja s noćnih događanja, bit ćete kažnjeni sa 300 kuna.
Ne pošaljete li izvještaj sa špice svaku subotu do 15 sati, bit ćete kažnjeni sa 400 kuna.
Kazne su dnevne, odnosno tjedne, što znači da ako u mjesec dana ne pošaljete ni jednu temu za naslovnicu, s plaće (honorara) bit će vam skinuto 3000 kuna.
Prijedlozi:
1. Moram vas obavijestiti da svi užasno loše pišete. Poradite na tekstovima. Samo pročitajte vašu verziju teksta i verziju kakva je objavljena u novinama i shvatit ćete gdje griješite.
2. Ne *čekajte temu, nego je sami režirajte. Uzmite za primjer Tomislava Gabelića, dopisnika sportske rubrike iz Splita, koji svakodnevno puni jednu stranicu u novinama. On ne sjedi u Hajduku i čeka da mu netko priđe, nego smišlja teme i cake, prilazi igračima, trenerima, Upravi, a zatim sve to novinarski obradi i odradi.
Matija Babić, glavni urednik
Zoran Turković, urednik regija
Iva Uščumlić Gretić, urednica deska
Preneseno sa www.lupiga.com, Autor : navar
komentiraj (8) * ispiši * #
KRITIKA : Jonas Gardell - 'Odrastanje komičara' (AGM, 2004.)
KRITIKA : Jonas Gardell - 'Odrastanje komičara' (AGM, 2004.)
Jonas Gardell (rođ. 1963.) popularni je švedski komičar i pisac, koji je od 1985. godine do danas objavio ukupno 10 romana. Kao zabavljač nastupa na turnejama izvodeći svojevrsne stand-up komedije s pjevanjem, a zadnjih nekoliko godina glavni je voditelj švedskih izbora za Eurosong. Usto je i najpoznatiji švedski homoseksualac.
Odrastanje komičara Gardellov je dosad najuspješniji roman (prema predlošku je snimljena vrlo popularna i nagrađivana TV serija) i u njemu pratimo odrastanje Juhe Lindstroma, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Juha (autorov alter ego) je dvanaestogodišnji dječak koji živi u Savbyholmu, idiličnom gradiću 15 km udaljenom od Stockholma. Savbyholm, potpuno u skladu s našim "postkomunističkim" predodžbama o švedskoj idili, prava je mala oaza blagostanja, cijepljena od oskudice, nezaposlenosti i problema, a kad kojim slučajem tamo nekoga nešto i muči, taj vrišti u jastuk kako ne bi narušio mir i tišinu susjedstva. No, kako to obično biva, iza prividne fasade savršenstva (izvana gladac) kriju se napukline i traume (iznutra jadac) – umorni i prema djeci nezainteresirani roditelji, profesori koji vidno pripiti održavaju nastavu te nasilnički nastrojeni đaci neprestano u potrazi za žrtvom slabijom od sebe. A žrtve su, naravno, u pravilu oni povučeniji, tihi i mirni, neuklopljeni i manje društveni, plahi i stidljivi. A kako drukčije izbjeći da postaneš žrtva nego se prikloniti i umiliti nasilniku – pa tako i Juha, vođen neprestanom željom da bude zapažen, omiljen i voljen, isprva nasilnike nastoji pridobiti ulogom razrednog klauna i zabavljača da bi im se, nakon neuspjeha u tome, pridružio u zlostavljanju vršnjaka... ali naposljetku ipak i sam postao njihovom žrtvom.
Jonas Gardell u prostoru djetinjstva detektira poligon za svakovrsne strahove i traume, ali osim u zadnje vrijeme i u nas medijski eksponiranoj temi bullyinga, autor pažnju pridaje i raznim drugim aspektima odrastanja – poput primjerice roditeljskog zanemarivanja i nerazumijevanja djece i tragikomične neupućenosti u njihove živote izvan četiri zida roditeljskog doma ili pak naizgled naivne i nevine, ali često vrlo traumatične, dječje neuzvraćene ljubavi.
Osnovna Gardellova intencija bila je ukazati na djetinjstvo kao predložak i svojevrsni generator svih budućih životnih događanja – žrtve iz školskih klupa cijeli će život provesti bez samopouzdanja, nesigurni i u podložnosti, a školski nasilnici kroz život će tutnjati bez skrupula i obzira, usmjereni isključivo na vlastiti probitak.
Porivu iz djetinjstva da mu se aplaudira i bude voljen Juha će robovati cijeloga života na koncu postavši komičar egzistencijalno određen uspjehom kod publike, a ključna scena romana u kojoj, više desetljeća nakon napuštanja školskih klupa, nabasavši ponovo na razrednog zlostavljača Juha opet postaje njegovom žrtvom, autorova je točka na i osnovnoj prijespomenutoj poruci romana. Uza svu ljepotu i zaigranost djetinjstvo bez sumnje neminovno ima i onu tamniju stranu, a vrijeme odrastanja puno je traumatičnije nego što se to roditelji obično sjećaju, jer ožiljci na mladoj duši zarastaju puno sporije i teže, a često i nikad.
Gardell piše jednostavno, služeći se kratkim ali često vrlo emotivnim rečeničnim sklopovima, a najdojmljiviji je u suptilnoj psihološkoj karakterizaciji svojih malih junaka, djece predpubertetske dobi od kojih su dječaci većinom još balavci (što ih ne spriječava u okrutnosti), a curicama se silno žuri biti odraslima. Iako rabi nepristrani iskaz u trećem licu, Gardell se trudi dočarati dječje poimanje svijeta i života, ali bez nepotrebne infantilizacije diskursa. Ustvari, iako to izrijekom ne tvrdi, očito je da mu je neskrivena intencija u lik Juhe upisati vlastita iskustva, a Odrastanje komičara sličnom stilistikom ali i stanovitim naznakama autoterapeutske uloge i motivacije nastanka, umnogome zaziva neke od romana Amelie Nothomb (posebice Ljubavna sabotaža i Robert je njezino ime).
(Napisao : Božidar Alajbegović,
preneseno iz mjesečnika za kulturu mladih VAL, broj 7/2005.)
komentiraj (1) * ispiši * #
Izašao novi broj VAL-a!!!!
petak , 13.05.2005.
Na svim kisocima od danas je i sedmi po redu broj VAL-a, riječkog mjesečnika za kuturu mladih, kojega s mnogo entuzijazma (a još uvijek bez kune honorara) stvaraju mlade novinarske snage Rijeke i okolice, with a little help of some friends iz Splita i Zagreba.
Na radost vjernog čitateljstva, VAL je povećao broj stranica (velikog, novinskog formata) sa 38 na čak 48, a također je povećan i broj stranica u koloru.
S obzirom na okolnosti, glavni je temat broja posvećen lokalnim izborima, a VAL-ova novinarska mlađarija potrudila se obaviti kratke intervjue sa 8 najizglednijih kandidata za riječku gradonačelničku fotelju. Međutim, lokalni izbori popraćeni su i sa nekoliko, vrlo kritički intoniranih tekstova u kojima Hrvoje Šestan, Iva Lučić i Ernie Gigante Dešković propitkuju “vladavinu većine kao virtualnu ideju jednakosti” i uopće svrsishodnost hrvatskih izbornih “sjaši Murta da uzjaši Kurta” cirkusarija.
No, na tome se polemičnost novog broja VAL-a nikako ne zaustavlja jer je tu još nekoliko vrlo kontroverznih tekstova između kojih se izdvajaju oni od mladog riječkog profesora filozofije Marina Tomića, čiji naslovi “Bez droge nema umjetnosti” i “Ivan Pavao II – prvi papa spektakla” dovoljno sami za sebe govore, a tu je i vrlo zanimljiv tekst o ženskom odnosu prema pornografiji iz pera Barabre Konestabo.
Seksualnom tematikom i to, pažnja!, iz ženskog kuta, bavi se još nekoliko kolumni mladih Riječanki, a tu je ponovo i velik broj stripova, recenzija rock albuma i koncerata, veliki intervju s riječkom grupom GRAD koja ekskluzivno za VAL progovara o svom novom, petom po redu albumu. Zatim je tu i vrlo duhoviti i po mnogočemu specifičan intervju s Miroslavom Ćirom Blaževićem, dok su razgovore nešto ozbiljnije tematike VAL-ovi novinari odradili i sa Kolindom Garbar-Kitarović, Igorom Rukavinom te Brankom Karabatićem.
Novi VAL, naravno, ne bi bio ono što jeste, da u njemu i moja malenkost nije mrčila papir, a sa čim drugim nego dvjema novim književnim kritikama (zbirka SF priča mladog riječkog autora Zorana Krušvara “Najbolji na svijetu” i roman Jonasa Gardella "Odrastanje komičara"). Potonju na ovom istom mjestu potražite sutra...
Također je tu i novi nastavak feljtona o nogometnom navijaštvu i huliganstvu, te nekoliko satiričnih priloga i duhovit foto-strip sa Stipom Mesićem u glavnoj ulozi, dok novi broj VAL-a zatvara opširan temat koji kritički obrađuje skandal oko sukoba interesa u kulturnim vijećima Ministarstva kulture prilikom raspodijele sredstava kulturnim udrugama, u kojemu su se VAL-ovci potrudili mišljenje potražiti kod brojnih aktera rečene afere.
Uglavnom, 10 kuna zaista je sitnica za pregršt zanimljivog štiva koje, evo već 7. mjesec zaredom (bez kune honorara), mladi Riječani isporučuju na kioske!!!
komentiraj (4) * ispiši * #
VBZ nastavlja s objavljivanjem sabranih djela G.G.Marqueza
U ediciji sabranih djela Gabriela Garcie Marqueza, zagrebački nakladnik VBZ upravo je objavio dva nova naslova, romane O ljubavi i drugim nečistim silama i Zla kob
Kratki roman O ljubavi i drugim nečistim silama Gabriela Garcíe Márqueza, smješten u kolonijalnu južnoameričku luku, u vremena inkvizicije, markiza i biskupa, gusara, robova i gubavaca, čudnovata je priča o sudbini markizice Sierva Marije osumnjičene za opsjednutost demonskim silama. Na prvi pogled roman O ljubavi i drugim nečistim silama – prvi puta objavljen godine 1994. – doima se kao zagubljeno poglavlje remek djela Sto godina samoće: u nekoliko elegantnih književnih pirueta García Márquez je evocirao kulise jednog egzotičnog i snovitog svijeta da bi ispričao storiju o nemogučnosti ljubavi. Roman O ljubavi i drugim nečstim silama je, dakle, magični realizam u svojoj najčišćoj formi, a po romantičnosti, maštovitost i ljepoti jedan od najmaestralnijih autorovih književnih uradaka.
Savršeno ispripovijedana, lakog stila, začinjenog bljeskovima karipskog humora i mudrosti, ova neodoljiva i nezaboravna, tipično markesovska priča o melankoličnosti ljudske prirode i najgoroj od svih nečistih sila – ljubavi – odmah je osvojila čitateljska srca a danas je pravi markesovski dragulj, koji mnogi drže jednim od najljepših doprinosa južnoameričkoj književnosti.
***********
Kratki roman Zla kob Gabriela Garcíe Márqueza stilistički je vrlo blizak ranom proslavljenom autorovu romanu Pukovniku nema tko da piše (1961.). Radnja se, uostalom, i zbiva u istom neimenovanom gradu, u priču su čak umiješani i isti likovi (Načelnik, fra Angel, doktor Giralodo). Jedino što je taj grad u romanu Zla kob manje simpatičan. Gradom kruže zlobne ceduljice, koje razotkrivaju mračne ljudske tajne, zločine, prevare, abortuse. García Márquez u ovom je romanu, koji će ostati jednim od najmračnijih autorovih djela uopće, kreirao tjeskobnu i nasilnu atmosferu, ali s prepoznatljivim markesovskim humorom.
Ovaj roman je Gabriel García Márquez završavao početkom šezdesetih u Parizu, još uvijek pod snažnim utjecajem Ernesta Hemingwaya, samo nekoliko mjeseci prije početka rada na svom najpoznatijem remek djelu Sto godina samoće. Stoga Zla kob stoji na razmeđu dvije faze stvaralaštva ovog pisca – u njemu je već vidljivo kako će se razvijati daljnja spisateljska karijera koja će ovog autora dovesti do Nobelove nagrade 1982.
Roman Zla kob prvi je put trebao biti objavljen u Madridu 1962., nakon što je u Kolumbiji nagrađen prvom nagradom na natječaju za neobjavljeni roman, no autor je u posljednji trenutak povukao rukopis nakon što je španjolski izdavač izbacio latino-američki žargon i likove prisilio da govore na književnom španjolskom jeziku. Roman je zbog toga objavljen tek četiri godine kasnije u izvornom obliku, prema kojem je i preveden na hrvatski jezik.
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO : Mima Simić - 'Pustolovine Glorije Scott' (AGM, 2005.)
četvrtak , 12.05.2005.
"Pustolovine Glorije Scott" (AGM, Posebna izdanja, 2005.) kultne su, po periodici jednim dijelom već objavljene, priče Mime Simić o avanturama slavne londonske detektivke Glorije Scott i njezine supatnice, Mary Lambert. U tim pričama Mima Simić se poigrava sa strogim viktorijanskim moralom i žanrom detektivske priče. Njezin ženski Scherlock Holmes se oslanja o samo njoj jasne (valjda) tehnike razrješavanja zapleta, što rezultira humorom, apsurdom i parodijom.
Ivana Armanini je "Pustolovine Glorije Scott" prevela, ili bolje prepjevala, u stripove koji sačinjavaju, ravnopravan i naopaki, drugi dio knjige.
Iz Predgovora:
Mnogi filozofi već su bezbroj puta prije mene utvrdili da velik kamen spoticanja za ljudsku rasu jest činjenica da je nekima od nas bog dao talent za pisanje, a drugima za krađu. Neki od vas tako operiraju po lokalnim Konzumima i/ili dm-ovima, dok oni marketinški neukiji razaraju tuđe rečenice, nevješto ih preslaguju i lijepe, da bi finalni proizvod nalikovao knjizi koju upravo držite u rukama.
Biografije:
Mima Simić, okultna hrvatska spisateljica opskurnog izričaja, objavljivala prozu i kritičke osvrte u svim prestižnim hrvatskim književnim i srodnim publikacijama te pokojoj antologiji - Quorum, Libra, Godine, Zarez, Plima, Akt, Vijenac, K, Ekran priče, Libido.hr, Poqueerene priče, poljski Studium no ne i u The New Yorker, Harpers, Harvard Review, London Magazine i dr. Prevodi sa svih poznatih jezika, a ponajbolje s engleskog. Ko-vokal i suosnivačica obiteljskog soc-religioznog benda Drvena Marija, kao i nekih malo manje popularnih aktivističkih skupina LGBT i anarhofeminističke orijentacije. Prehodala Španjolsku u 26 dana. U slobodno vrijeme studira u Budimpešti i Zagrebu. Živi za svoje sinove Druškana i Šejmija.
********
Ivana Armanini, rođena u prošlom stoljeću. Dostupna na adresi mios_maos007@yahoo.com. Vozi bicikl. Idejno začela i koordinira projekt K@MIKAZE od 2002., po metodi: skok u sebe strip-odskokom. Vidi na www.jedinstvo.hr/komikaze.
komentiraj (1) * ispiši * #
Danas na 'Zagrebačkom festivalu knjige'
četvrtak, 12.05.2005.
13:00 – 15:30 sati
radionica (workshop) Distribucija strane knjige
gosti-predavači: Marek Lewinson (predstavnik izdavača Taylor& Francis Group, McGraw Hill, Cambridge Univesity Press i Haworth Press)
Jacek Lewinson (predstavnik izdavača Oxford University Press)
teme: nabava knjiga za knjižnice, tehnika obrađivanja zahtjeva korisnika,problemi otpreme knjiga u međunarodnom prometu, politika cijena, nabava knjiga preko interneta i e-publishing
19:00 sati
promocija knjige Hrvatske noći/ Croatian nights , zbirka kratkih priča devet britanskih i devet hrvatskih autora
sudjeluju: Anna Davis
Tony White
Borivoj Radaković
Miljenko Jergović
Zoran Ferić
Gordan Nuhanović
Zorica Radaković
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVO : Salman Rushdie - 'Tlo pod njenim nogama' (VBZ, 2005.)
srijeda , 11.05.2005.
Jedno od najpoznatijih i najvažnijih književnih imena današnjice, Salman Rushdie (1947.), autor velikih narativnih gesti, svoje je zaista impresivno književno umijeće najprije pokazao u danas već klasičnim romanima: Djeca ponoći (1981.), Sotonski stihovi (1988.) i Maurov posljednji uzdah (1995.).
Šesti pak Rushdijev roman u nizu Tlo pod njenim nogama – izvorno objavljen godine 1999. – po svemu je bio shvaćen kao Rushdijev romaneskni poetički novum. Jer kao prvi veliki roman novoga tisućljeća, priča o Ormusu Cami i Vini Apsara nije samo još jedna od rekonstrukcija klasičnog mita o Orfeju i Erudiki – Salman Rushdie je svoju epsku pripovjednu konstrukciju »prebacio« u moderno muzičko vrijeme, rastegnuvši je u vremensko razdoblje od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, i to u velikim svjetskim metropolama kao što su to već Bombaj, London i New York.
Salman Rushdie nije u ovom romanu o izmaštanim super zvijezdama rock glazbe napustio svoj poznati bujni imaginativni eruditski stil, koliko god želio u ovoj bajci o ljubavi izmiješati i modernizirati vlastiti mitološki inventar. Tlo pod njenim nogama tako je postao roman o mitovima koje staro tisućljeće predaje novom: Slava, Tragedija, Seks, Smrt, Zabava i Apokalipsa. Usput, o svemu tome su irski rokeri iz grupe U2 napisali i istoimenu pjesmu The Ground Beneath Her Feet.
Roman Tlo pod njenim nogama autorovo je dosad najambicioznije a ujedno i najpristupačnije djelo, koje se u izdanju nakladničke kuće VBZ po prvi puta pojavljuje u prijevodu na hrvatski jezik.
komentiraj (0) * ispiši * #
Pelud.net
Pelud.net internetska je stranica posvećena poeziji o kojoj će vam nešto više i bolje od mene znati reći poetesa Ida
Ona u dalekoj Americi, on ovdje nedaleko "v Čakovcu", a zajednička zbirka u mojim rukama ...
Zašto ne? I bi tako! Krasno. Al' ni na tome nije sve stalo. Nećete vjerovati, ali još uvijek na svijetu postoje ljudi koji neće sebično stiskati svoje ideje i "minirati" tuđe, već će razviti pravi projekt i pozvati druge da im se u njemu pridruže. Važno je samo imati volje i ljubavi naravno. I tako je krenula stranica Pelud.net. Zamišljena je kao sajt forumskog tipa, na kome će zainteresirani ostavljati svoje radove, a sve s ciljem da se dođe do materijala jedne moguće zajedničke zbirke POEZIJE KIBERPROSTORA. Dakle zbirke ljudi iz raznih krajeva ove planete, kojima je zajednička ljubav prema stvaranju ...
Nakon skromna početka, stranica se pomalo razvija, naravno da ljudi dolaze i odlaze, no ljubitelji poezije svakako će ondje pronaći i nešto za sebe!
Izvor: Lupiga
komentiraj (1) * ispiši * #
'Gospodara prstenova' u školsku lektiru
utorak , 10.05.2005.
Članovi novoosnovane udruge ljubitelja fantastike 3. Zmaj iz Rijeke ovih su dana u javnost izašli s pomalo »kontroverznim« prijedlogom – uvođenjem 'Gospodara prstenova' J.R.R. Tolkiena u nastavni program srednjih škola. Iako je ideja zasigurno pala na pamet mnogim fanovima Tolkienova književnog epa, članovi »3. Zmaja« odlučili su joj dati određenu dozu legitimiteta, pa je od prije nekoliko dana na internetu otvorena adresa http://www.ipetitions.com/campaigns/gospodar-prstenova/, na kojoj svi zainteresirani za realizaciju dotične ideje mogu glasovati. Ova neobična peticija bit će otvorena do kraja školske godine, a potom će udruga njene rezultate i formalni zahtjev za uvrštavanjem knjige u nastavni program iz »hrvatskog jezika i književnosti« adresirati na Ministarstvo kulture.
"Smatramo da se radi o jednoj od najutjecajnijih i svakako najpopularnijih knjiga dvadesetog stoljeća, a jedan od primjera su i svojedobni rezultati velike ankete u Velikoj Britaniji koji su pokazali da je Britanci smatraju najznačajnijom knjigom dvadesetog stoljeća. Ovo je književno djelo imalo ogroman utjecaj na razvoj cijelog jednog književnog, no i filmskog žanra – SF-a i fantsyja, a brojni književnici i dan-danas navode Tolkienov rad kao primarnu inspiraciju. S obzirom na to ova knjiga svakako zaslužuje svoje mjesto u nastavnom programu za srednjoškolski uzrast, pa čak i u popisu obvezne lektire", objasnio je u ime udruge »3. Zmaj« Zoran Krušvar, inače dvostruki dobitnik književne nagrade »Sfera« za najbolju kratku SF priču. A da se ne radi o ideji koja je unaprijed osuđena na propast, dokazuje i činjenica da Tolkienov fanatsy-ep pojedini hrvatski nastavnici i sami uvrštavaju u popis »slobodne« lektire, što se jasno vidi na internet forumima na kojima učenici razmjenjuju podatke o lektirama
Izvor : Novi list
komentiraj (5) * ispiši * #
Tri nove besplatne elektroničke knjige na DPKM
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima DPKM objavilo je na mrežnim stranicama svog projekta tri nove knjige: knjigu pjesama 'Sipine kosti' Tee Benčić Rimay, knjigu priča 'Gospa s ljiljanima' Jasmine Blažić i roman 'Čarobnjaci' Krešimira Pološkog. S ova tri nova naslova broj objavljenih besplatnih elektroničkih knjiga popeo se na 25.
'Sipine kosti' prva je poetska knjiga Tee Benčić Rimay, autorice brojnih književnoznanstvenih radova. Radi se o zbirci pjesama u prozi, podijeljenih u tri tematska ciklusa (Sagrješenje, Spoznanje, Skrušenje). Tematizirane ljubavnim diskursom i prožete istinskim erotizmom, ove pjesme zahvaćaju u samu srž pojmovnog značenja naziva svakoga od ta tri ciklusa te ustoličuju jedno pjesničko 'ja' na razmeđi zbilje (istine) i ljubavi (poezije) koje preko grijeha i spoznaje, kao neizbježnih pratilaca ljudske slabosti, dolazi do skrušenosti, iskustva transcendentalnog i božanskog. Prvo, tiskano izdanje objavila je nakladnička kuća Ceres 2003. godine.
O autorici
Tea Benčić Rimay rođena je 1956. godine u Sisku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekla je zvanje doktora humanističkih znanosti (radom 'Pjesma u prozi'). Stalno je zaposlena kao profesor hrvatskog jezika i književnosti na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. U uredništvima je časopisa Europski glasnik i The Bridge Literary Magazine (specijalni urednik brojeva: Slavko Mihalić, Tin Ujević, Antun Gustav Matoš i Vlado Gotovac) te knjižnice DHK
***************
Knjiga 'Gospa s ljiljanima' Jasmine Blažić sadrži sedam samostalnih pripovijedaka fantastičnog i znanstvenofantastičnog žanra. Iako vremenski raspon ovih priča obuhvaća, s jedne strane, i daleku prošlost i, s druge, daleku budućnost, zajednički im je nazivnik mjesto svih događanja: Zagreb. U knjizi su priče poslagane su po vremenskom razdoblju prikazanom u svakoj od njih: od fantastične pripovijetke 'Gospa s ljiljanima', smještene u srednjovjekovni Gradec do, moglo bi se reći, new age SF priče 'Kraj stoljeća'. Knjigu karakterizira vrhunska stilska izbrušenost na razini rečenice i upečatljivo i uvjerljivo povezivanje višestrukih pripovjednih nizova na razini kompozicije.
Pripovijetke iz ove knjige nastajale su tijekom devedesetih i većina njih je zapažena i nagrađivana na pojedinim natječajima.
O autorici
Jasmina Blažić rođena je u Zagrebu 1954. godine, a radi u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Pisanjem i objavljivanjem (prvenstveno u Plimi i Futuri) intenzivnije se počinje baviti 1992. godine. Roman 'Elizabetino prokletstvo' proglašen je 1993. na natječaju izdavačkog poduzeća August Šenoa najboljim romanom godine o zagrebačkom životu. Autorica je jedan od utemeljitelja Akademije za znanstvenu fantastiku i beletristiku u Hrvatskoj. Knjiga 'Gospa s ljiljanima' dostupna je jedino kao besplatna elektronička knjiga.
**************
Roman 'Čarobnjaci' Krešimira Pološkog žanrovski je odrediv kao fantasy roman za odrasle. Suprotno konvencijama fantasy žanra, radnja romana 'Čarobnjaci' ne odvija se u dalekim i egzotičnim zemljama ni u nekom drugom vremenu, već upravo sad i ovdje, tijekom devedesetih prošlog stoljeća u Zagrebu, točnije u njegovom centru i podsljemenskim tunelima. Roman 'Čarobnjaci' pričajući priču o magiji, silama i moćima kojima mogu ovladati samo posvećeni, o sukobu morala i volji za moći, zapravo priča vječnu priču o borbi dobra i zla. Kombinirajući klasičan, ali uvjerljiv zaplet i zaigrane i duhovite dijaloge, autor ispisuje zanimljivu i prohodnu prozu.
O autoru
Krešimir Pološki rođen je u Zagrebu 1963. godine, gdje živi i radi.
Godine 2000. rukopis 'Čarobnjaci' bio je pohvaljen na natječaju za rukopis romana biblioteke 90 stupnjeva, a sljedeće godine je u okviru iste i objavljen.
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO : Branislav Glumac - 'Oko, ruka, kist - razgovori sa slikarima' (VBZ, 2005.)
ponedjeljak , 09.05.2005.
Knjiga Branislava Glumca »Razgovori sa slikarima« stvara opću sliku vremena, pruža uvid u načine razmišljanja likovnih umjetnika, u njihovo zaziranje od ponuđenih misli ili naprotiv u razračunavanje s ponuđenim stavovima. Pitanja Branislava Glumca mudro su postavljena i doista provokativna, jer dotiču dubinu (i nepoznanicu) smislova, umjetnosti, nagona, poriva, duhovnosti, racija, pitanja misija i boga. Ona indirektno pozivaju na »teške« odgovore o bitku, viđenju svijeta, funkcioniranju duha i tijela, odnosima materijalizma i idealizma, vjerovanjima, skromnosti, taštini, i tako dalje. Zahvaljujući, dakle, djelomično i poopćenim pitanjima Branislava Glumca i dobivenim odgovorima naših uglednih likovnih umjetnika, stvorena je nova slika o umjetnicima, slika koja ih osvijetljava iz medija kojem nisu svi podjednako vični, no koji, zahvaljujući upravo kreativnom dijalogu zajedno zrcale cjelokupnu sliku hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća i početka novog 21. stoljeća. Jedinstvena i prva knjiga ovakve vrste u nas!
Branka Hlevnjak
O autoru
Branislav Glumac – r. 1938. g , književnik i autor kultnog romana Zagrepčanka (1975, dvanaest izdanja, prevedena na njemački). Do sada objavio:
- KNJIGE PJESAMA:
»Peta strana svijeta« (zajednička knjiga sa Z. Majdakom i A. Majetićem, 1960)
»Otok« (1960)
»Unutrašnji pejzaži« (1996)
»Žut pra konj« (1976)
»Ljubavna režanja« (1977, četiri izdanja, prevedena na francuski i engleski)
»Leglo« (1981)
»62 pjesme i jedna radosna« (2002)
- KNJIGE NOVELA:
»Posljednji živi mrtvac« (1965)
»Pohvatajte male lisice« (1966)
»Živjeti kao čovjek« (1975)
»Deset priča o ljubavi, za ljubav i protiv ljubavi« (1985)
- ROMANI:
»Zagrepčanka« (1975, dvanaest izdanja, prevedena na njemački)
»Pasji praznik« (1980)
»Pokusni čovjek« (1990)
»Brijeg hijena« (1998)
- POLEMIKE, FELJTONI:
»Svi moji ljudi« (1975)
»Kritika hrvatske ‘književne kritike’« (1983)
- ANTOLOGIJE
»Moja prva ljubavna pjesma« (od Krleže do Babića, 1973)
»Antologija suvremene makedonske poezije« (1980, s Petrom Kepeskim)
- MONODRAME
»Naopako« (ITD, Zagreb, 1979)
»Za dom spremni« (Jazavac, Zagreb, 1993)
»Jezičina« (Tvornica, Zagreb, 2000)
- DRAMA
»Tko je tko u Hrvatskoj« (Vidra, Zagreb, 1998).
komentiraj (3) * ispiši * #
Zagrebački festival knjiga
Nakladnička kuća V.B.Z. organizirat će od 10.05. do 15.05.2005. godine u HDLU-u (Džamija) Zagrebački festival knjiga (London poslije Londona).
Na Zagrebačkom festivalu knjiga hrvatskoj publici bit će predstavljeno više od 4000 stranih stručnih knjiga iz gotovo svih područja - od medicine, tehničkih i prirodnih znanosti do ekonomije, prava, arhitekture, umjetnosti i dizajna, kao i beletristički i publicistički naslovi naklade VBZ-a.
Na festivalu će biti izložena najrecentnija izdanja strane stručne knjige objavljena od listopada prošle godine do danas te se može govoriti o svojevrsnoj preslici ovogodišnjeg Londonskog sajma knjiga (13. – 15. 03.2005.), po čemu je uostalom i samo događanje dobilo podnaslov «London poslije Londona». Od mnoštva uglednih stranih izdavača čija će se najnovija izdanja moći prelistati i kupiti u HDLU-u spomenut ćemo tek neke poput Cambridge University Pressa, McGraw Hilla, Wileya, Prentice Halla, Elsevier Sciencea, Routledgea, Pearson Educationa ili Oxford University Pressa. Takodjer će biti izložene stručne knjige domaćih izdavača.
Radi se o prvom festivalu ovakve vrste (naglasak na prezentaciji najnovijih svjetskih izdanja stručne knjige) koji će se održati upravo u Zagrebu i namjera je V.B.Z.-a da ovaj festival postane kulturno događanje tradicionalnog karaktera.
U sklopu festivala V.B.Z. će organizirati i raznovrsna događanja od promocija knjiga i predstavljanja autora (Antonio Skármeta, Tony White, Anna Davis, Christiane Sanderson...) do prigodnih radionica.
komentiraj (0) * ispiši * #
KRITIKA : Matt Thorne - 'Neznanci iz snova' (Celeber, 2002.) i 'Tvoje slike' (Celeber, 2004.)
subota , 07.05.2005.
Kao što vas nedavno već izvijestih, Celeber je prije nekoliko dana izbacio novi roman Matta Thornea pod naslovom Dijete zvijezda. Povodom toga u nastavku vam donosim svoje kritike dva prethodna romana Matta Thornea, Neznanci iz snova i Tvoje slike
KRITIKA : Matt Thorne - 'Neznanci iz snova' (Celeber, 2002.) i 'Tvoje slike' (Celeber, 2004.)
Neznanci iz snova romaneskni je izdanak žanra romantične komedije i tokom cijelog romana paralelnom montažom naizmjence pratimo dva lika – Beccu i Chrisa, te nam je od prve stranice jasno da do kraja romana, kao kod svake romantične komedije, treba doći do njihova “spajanja”. Međutim, likovi su previše plošni i nedovoljno nam simpatični da bi mi strepili i nestrpljivo očekivali trenutak njihova sjedinjenja, što je prirodni happyend svake romantične komedije. Uz to, roman naprosto nije dovoljno duhovit, iako dojam ipak popravlja nešto drugo o čemu će više riječi biti nešto kasnije.
Radnja nam donosi Beccino i Chrisovo postupno upoznavanje i zbližavanje, začinjeno Beccinim sitnim filmofilskim igricama koje se sastoje od konstruiranja situacija izvučenih iz dragih joj filmova i oživotvorenja tih filmskih situacija u susretima s Chrisom. No, kako našem paru na putu do zajedničke sreće ne bi sve teklo suviše glatko, postoji i mali problemčić: Becca je u vezi sa Jamesom sa kojim uslijed svoje trenutne nezaposlenosti živi, a svoj je stan zbog nedostatka novca, preko jedne frendice iznajmila upravo Chrisu. Naravski, on ne zna čiji stan nastanjuje. Isto tako, kad se njih dvoje napokon zbliže, Chris i James dakako, jedan za drugoga neće znati ... što sve predstavlja izvor naknadnih poteškoća, ali i temelj za daljnju komičnu razradu. A koja je, nažalost, izostala, što je velika šteta jer je time roman mogao krenuti drugim, puno intrigantnijim tokom.
Romanu nedostaje uzbudljivosti i vrckavosti da bi se dublje urezao u naše sjećanje, ali ono što ga ipak izvlači je referencijalnost na brojne filmove. Stvar je u tome da je Chris profesionalni filmski kritičar, dok je Becca strastvena filmoljupka pa malo koja od 200-tinjak stranica ovog romana ne sadrži raspravu između likova o nekom filmskom naslovu. Ako niste filmofilski nastrojeni, sve vam to neće previše značiti, ali je u mom slučaju spominjanje filmova poput Repo man, Heathers, Nebo nad Berlinom ili Idiotska noć iz sjećanja izvuklo već pomalo zaboravljene, a drage scene s velikog ekrana, i upravo je to ublažilo one prijespomenute manjkavosti.
Uz to roman sadrži i jednu impresivnu ideju koja bez sumnje zavrjeđuje širu razradu i predstavlja izvrstan temelj za cijeli jedan novi roman. Riječ je o prikazu Beccinog sna koji oslikava čistilište (limbo) u koje ljudi dolaze nakon smrti, a u njemu sjede u kino dvorani i na platnu poput filma prate živote svih drugi ljudi kojima su tamo okruženi. Ti se životi prikazuju u cijelosti, od rođenja pa do smrti, dan po dan, i to “subjektivnim kadrovima”, odnosno iz vizure samih protagonista čiji je život na platno projiciran, te je to afterlife kakav bi svaki strastveni filmoljubac poželio. Jer što je film negoli savršeno sredstvo za utaživanje naše nezasitne radoznalosti?
Thorne je očito težio (ali nije uspio) stvoriti filmofilsku inačicu Hornbyjeva diskofilskog Hi-Fi, pa je u tu svrhu od njega i “posudio” top liste Beccinih bivših tipova i Chrisovih najdražih filmova, ali je premalo poradio na približavanju likova čitatelju i nije poštivao osnovno pravilo romantične komedije po kojem je najvažnije da gledatelj (u ovom slučaju čitatelj) zavoli par na ekranu (odnosno romanu) i da mu je stalo do njihova zajedničkog happyenda.
Ako ste Neznance iz snova čitali, slijedeći Thorneov roman Tvoje slike za vas će u velikoj mjeri predstavljati deja-vu. Dobro, nije da nema razlika - likovi se ne zovu Becca i Chris nego Alison i Martin, on je ovaj put oženjen, ali mu “šaranje” nije nimalo strano, a ona nije nezaposlena nego radi kao tajnica. Sasvim slučajno, baš Martinova. Koji je urednik trendseterskog časopisa za muškarce. I Alison poput Becce ima dečka (narkića Adriana), ali osim s njim, stan dijeli još i sa svojom sestrom Suzanne. I nisu na pragu, nego u prvoj trećini svojih tridesetih. A posebno je zanimljivo da je glavnim muškim likovima iz oba romana, najdraži glumac Alec Baldwin (sic!).
Kompozicijska struktura romana Tvoje slike također slijedi onu iz prethodnika, odnosno Thorne ponovo rabi filmsku naraciju, pa tako i ovdje naš par pratimo naizmjence kroz niz kratkih poglavlja, ovaj put tokom 13 dana, i opet je sve puno seksa, tuluma, partyja, kao i trendi razgovora (istina, ovaj put više o modi i glazbi nego o filmu).
Thorne je i ovdje upravo u dijalozima najjači, ali je isto tako opet tu i glavna boljka romanesknog prethodnika – antipatičnost likova, u ovom slučaju Martina. S tom razlikom što je ovoga puta to bila autorova intencija. Martin je, za dobar dio suvremene britanske literature sasvim tipični, nezreli vječni adolescent koji samo gleda u koje gaćice i čašicu da zaroni (ne nužno tim redoslijedom), i naprosto nam ne ide u glavu što to Alison u njemu vidi, i zašto toliko za njim slini. Osim ako se kod nje ne radi o kakvim mazo-sklonostima, budući da se također konstantno čudom čudimo zašto tako draga, inteligentna i šarmantna djevuška trpi dečka narkomana i izdržava lijenu, promiskuitetnu sestru. Da bi si na koncu, nakon efektnog, ali pomalo zbrčkanog i prenaglašeno apsurdnog (gotovo grotesknog) finala, na vrat natovarila i Martina. A to u ovom slučaju nikako nije happyend. .. ali je za nadati se da ipak neće previše Temze proteći dok Alison uvidi da je i Martin samo još jedna njezina greška u nizu.
Ustvari, moglo bi se zaključiti da je, nakon što je uvidio da mu romantične komedije baš i ne leže (Neznanci iz snova), Thorne odlučio potkopati, subverzivirati taj toliko obljubljeni žanr, isporučujući nam nešto crnju i iščašeniju verziju “love in progress” pričice. Na žalost i štetu svoje glavne junakinje. Sve u svemu, Tvoje slike je dosta mračniji roman od svog prethodnika, a podrivanje žanrovskih očekivanja i konvencija ipak predstavlja koračić naprijed za tog tridesetogodišnjeg britanskog “Novog puritanca”.
(Napisao: Božidar Alajbegović)
komentiraj (1) * ispiši * #
komentiraj (5) * ispiši * #
Nagradna igra Superknjižare
Tijekom naredna tri mjeseca kupci knjiga na stranicama Superknjižare imaju priliku osvojiti tri privlačne nagrade u novoj nagradnoj igri Kupi knjigu i uživaj!.
Svaki kupac koji kupi jednu ili više knjiga u vrijednosti najmanje 100,00 kuna automatski sudjeluje u nagradnoj igri koju čine tri kruga.
Prvi krug nagradne igre počeo je 01. svibnja 2005., a završit će 31. svibnja 2005. Nagrada u ovom krugu je trodnevni boravak u Toscani (Italija) za dvije osobe.
Drugi krug nagradne igre nastavlja se na prvi, što znači da počinje 01. lipnja i završava 30. lipnja 2005. U drugom krugu najsretniji će osvojiti sedmodnevni boravak u Tunisu, također za dvije osobe.
Treći krug započinje po završetku drugog kruga i traje od 01. srpnja do 31. srpnja 2005., a nagrada u trećem krugu je izuzetno vrijedna Encyclopaedia Britannica, najpoznatija svjetska enciklopedija.
U izvlačenju za ovu najvrijedniju nagradu sudjeluju i svi oni koji su sudjelovali u prva dva kruga nagradne igre.
Podrobnije informacije potražite na www.superknjizara.hr
komentiraj (3) * ispiši * #
Svibanj u 'Booksi'
četvrtak , 05.05.2005.5.5.2005. (četvrtak) u 20 h
Studentska književna večer
Kako Booksa nastoji promovirati mlade, široj javnosti nepoznate autore i ovaj mjesec ugošćavamo skupinu njih koji će nam čitati svoje neobjavljene kratke priče. Gosti večeri su Marija Škrlec, Jasna Žmak, Danja Bujas, Mirna Bračun i Davor Hodalin.
18.5.2005. (srijeda) u 20h
Poetska književna večer s Milanom Fošnerom Fokom
Povod druženju posljednja je zbirka pjesama ovog mladog pjesnika pod nazivom Užasno vam je dobro, zar ne?. Milan Fošner Foka dosad je objavio dvije zbirke poezije Put od Ljubljane do Folnegovićevog naselja i Život u kući slijepih.
20.5.2005. (petak) u 20 h
Promocija knjige Sahranite me uspravno Isabel Fonsece u izdanju nakladničke kuće Pelago.
Predstavljanje treće knjige ove mlade nakladničke kuće koja je do sad izdala dvije vrijedne knjige iz područja lijepe književnosti, Ceesa Nootebooma Priča koja slijedi i Pascala Quignarda Sva jutra ovog svijeta. Sahranite me uspravno jedna je od najupečatljivijih knjiga o Romima koja je dobila izvanredne kritike od poznatih svjetskih pisaca koji se bave problemima manjina kao što su Salman Rushdie i Edward W. Said.
21.5.2005. (subota) u 11h
Špica u Booksi s Jagnom Pogačnik
Na ovomjesečnoj špici razgovaramo s književnom kritičarkom Jagnom Pogačnik o hrvatskoj književnoj sceni, prevodilaštvu, književnim nagradama i drugim temama vezanim uz pisanje i izdavaštvo.
23.5.2005. (ponedjeljak) u 17 h
Festival europske kratke priče
Prvi gost u Booksi britanski je pisac Simon Cramp koji se na književnoj sceni pojavio 2001. godine zbirkom kratkih priča My Elvis Blackout koja je svojim "urnebesnim i bolesnim humorom" kod kritike izazvala buru kontroverznih reakcija, a godinu dana kasnije uslijedila je i nova zbirka novela Monkey's Birthday. Godine 2004. Simon Crump objavio je prvi roman Twilight Time, za njega uobičajeno neobičnu mješavinu strahota, užitaka i životnih radosti.
24.5.2005. (utorak) u 12 h
Festival europske kratke priče
Drugi gost festivala Finac je Petri Taminen, autor nevelikog opusa, ali s reputacijom jednog od najvećih finskih majstora kratkog pripovjednog oblika. Objavio je zapažene knjige priča Životi (1994.) i Tjeskoba muškarca (1997.), te knjigu Zemlja skrivača (2002.), dok mu je posljednja objavljena knjiga zbirka kratkih proza Sjećanja (2004.).
24.5.2005. (utorak) u 19 h
Festival europske kratke priče
Gošća ove večeri je Irska spisateljica Claire Keegan. Njezina zbirka pripovijetki Antartica objavljena je 1999., a osvojila je prestižne književne nagrade Rooney, The Francis MacManus Award, The William Trevor Prize i The Olive Cook Award. The Dubliner Magazine uvrstio ju je u deset najboljih irskih pisaca do 40 godina. Zbirka priča Antarctica proglašena je knjigom godine u izboru Los Angeles Timesa.
27.5.2005. (petak) u 21h
Festival europske kratke priče
Kao zadnjeg gosta festivala Booksa predstavlja Nizozemca Rashida Navairu koji je godine 1996. nagrađen književnom nagradom El Hizjra za prozu i poeziju, a tri godine kasnije, nakon što je debitirao zbirkom kratkih priča Reigers in Caďro, zaklada Halte Proza zbirku je proglasila jednom od najboljih knjiga u 2000. godini. Rashid Novaire piše prozu, poeziju, scenarije i kolumne. Živi i radi u Amsterdamu.
28.5.2005. (subota) u 20 h
Predstavljanje kultne knjižare i izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva uz promociju njihova dva najnovija naslova Noć proročanstva Paula Austera i Zaboravljene vladarice u svijetu Islama Fatime Mernissi.
30.5.2005. (ponedjeljak) u 21h
Festival latinoameričke književnosti (Con Sabor Latino)
Gosti pjesnici: Xavi Farre (Španjolska), Ricardo Castillo (Meksiko), Luis Medina (Meksiko), Oscar Leonel Ruiz-Ramirez (Meksiko).
31.5.2005. (utorak) u 21h
Festival latinoameričke književnosti (Con Sabor Latino)
Gosti prozaici: Leonardo Rossiello Ramírez (Urugvaj), Cesar Lopez Cuadras (Meksiko), Gerardo Gutiérrez Cham (Meksiko), Ulises Zarazúa (Meksiko).
1.6.2005. (srijeda) u 21 h
Festival latinoameričke književnosti (Con Sabor Latino)
Razgovor o hispanoameričkoj književnosti, govore: Hariet Quint i Dulce Maria Zuniga iz Meksika.
komentiraj (4) * ispiši * #
Promocija Keminog 'Rada na crno'
Naklada Meandar i knjižnica Medvešćak pozivaju vas na predstavljanje knjige priča
Kemala Mujičića Artnama 'Rad na crno' .
Knjigu će predstaviti autor Mujičić Artnam, Miroslav Mićanović i Branko Čegec u četvrtak 5. svibnja 2005. u 19 h u prostorijama Knjižnice Medvešćak Trg zrtava fašizma 7
komentiraj (1) * ispiši * #
Promocija Keminog 'Rada na crno'
Naklada Meandar i knjižnica Medvešćak pozivaju vas na predstavljanje knjige priča
Kemala Mujičića Artnama 'Rad na crno' .
Knjigu će predstaviti autor Mujičić Artnam, Miroslav Mićanović i Branko Čegec u četvrtak 5. svibnja 2005. u 19 h u prostorijama Knjižnice Medvešćak Trg zrtava fašizma 7
komentiraj (0) * ispiši * #
Promocija Simićeve zbirke 'U što se zaljubljujemo'
U knjižnici Ivana Gorana Kovačića, Ulica grada Vukovara 35, u četvrtak 5. svibnja u 19 sati, održat će se promocija novoobjavljene i dugo očekivane knjiga priča U što se zaljubljujemo jednog od najvažnijih mlađih hrvatskih prozaika Romana Simića.
Nakon zapaženog proznog prvijenca, knjige priča Mjesto na kojem ćemo provesti noć, Simić se obreo u našoj svakodnevici i njezinim prepoznatljivim neurozama. Držeći se one stare izreke da uvijek pišemo ili o ljubavi ili o smrti, Roman Simić odlučuje osvijetliti upravo ono područje za koje nemamo ni snage ni vremena u našoj svakodnevici, a to je mjesto jake napetosti, jake energije i jake trošnosti - mjesto ljubavi.
O autoru
Roman Simić rođen je u Zadru 1972. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij komparativne književnosti i španjolskoga jezika. Urednik je književnog časopisa Quorum i biblioteke Živi jezici, urednik i organizator Festivala europske kratke priče.
Priče su mu uvrštene u više pregleda hrvatske proze 90-ih, a prevođene su i na engleski, francuski, švedski, slovenski, njemački, litavski, i poljski. Uredio (s D. Glamuzinom) panoramu hrvatske erotske priče Libido.hr.
Knjiga priča Mjesto na kojem ćemo provesti noć prevedena je poljski (2003) i slovenski jezik (2004).
"Svojom drugom knjigom Roman Simić vraća se na poznate zemljopisne širine da bi u konkretnom i prepoznatljivom prostoru ispisao ono što inače izvrsno radi: malu pripovjednu kroniku međuljudskih odnosa. Majstor dijaloga i atmosfere, a ponajviše precizni analitičar neizgovorenog, pisac koji ne bježi ni od jake emocije, Roman Simić nam u pričama iz ove knjige na zanimljiv način pokazuje što se sve krije u prešućenom."
Zoran Ferić
Uz autora, na promociji će o knjizi govoriti i urednica i književna kritičarka Snježana Husić.
komentiraj (5) * ispiši * #
NOVO : Davor Vidas - 'Sjeverno svjetlo' (Naklada MD, 2005.)
srijeda , 04.05.2005.
Europski dom Zagreb u suradnji s Nakladom MD poziva Vas na drugu tribinu pod zajedničkim naslovom Književnost Europe na kojoj će biti predstavljena knjiga pjesama Davora Vidasa.
U srijedu, 4. svibnja u 19 sati, u Europskom domu u Zagrebu, o knjizi će govoriti književni kritičar Zvonimir Mrkonjić, sam autor Davor Vidas i urednik Miroslav Mićanović.
Knjiga pjesama Davora Vidasa Sjeverno svjetlo nastajala je u razdoblju od 1986. do 2001. godine kao svojevrsni lirski dnevnik u koji su upisivani strah od osjećanja prolaznosti i čežnje za svijetom gdje su ljubav i radost postojanja konačni cilj.
Stihovima koji nerijetko zvuče svečano, intonirani kao molitva kojom se obraća za pomoć, suprotstavljaju se trenuci jednostavnosti, svakodnevice ispunjene živošću i bezbrižnošću...
I upravo na toj razlici između uznemirenosti i sjete, između radoznalosti i nepredvidivosti nastaje poezija osebujnog i egzotičnog rastera Sjevernog svjetla, koje uznemirava i raduje pred nadolazeću "dugačku norvešku zimu". Vrijeme uspomena i vrijeme smijeha prepliću se u poeziji Davora Vidasa neuhvatljivo nalik "nedodirljivim slikama iz ogledala".
O autoru
Davor Vidas, rođen je 9. svibnja 1960. u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet i stekao doktorat znanosti iz područja međunarodnog prava. Početne godine znanstvene karijere (1984-1992) zaposlen je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, da bi se koncem 1992, na poziv da koordinira međunarodni projekt između akademskih institucija iz Australije, Čilea, Norveške i SAD, pridružio Institutu Fridtjof Nansen u Oslu.
Od tada je bio direktor Polarnog odjela Instituta (1995-2000), zatim direktor Pomorskog odjela, šef mnogih timova eksperata sa svih kontinenata, konzultant međunarodnih organizacija, savjetnik različitih izaslanstava norveške vlade na diplomatskim konferencijama, predavač na brojnim svjetskim sveučilištima, znanstvenim institucijama i simpozijima.
Autor je izdavačkih kuća Cambridge University Press i Kluwer, gdje mu je objavljeno više knjiga o zaštiti morske okoline, pravu mora i polarnim krajevima. Znanstveni eseji i studije tiskani su mu u časopisima i izdanjima u većem broju zemalja u Europi, u SAD i Australiji.
Sada s obitelji živi u Norveškoj. S prvim kratkim pričama pojavljuje se koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina u Večernjem listu, Vjesniku i Startu.
Sjeverno svjetlo prva je knjiga Davora Vidasa objavljena na hrvatskom jeziku.
komentiraj (6) * ispiši * #
Nagrada 'Goethe' za 2005. izraelskom piscu Amosu Ozu
utorak , 03.05.2005.
Ugledna nagrada Göethe za kulturu, koju dodjeljuje grad Frankfurt, pripala je za 2005. godinu izraelskom piscu Amosu Ozu za životno djelo
"Književni rad i politički angažman pisca ukazuju na njegovu impresivnu moralnu odgovornost", objasnila je frankfurtska gradonačelnica i predsjednica žirija Petra Roth.
Ozova najnovija knjiga 'A Tale of Love and Darkness', dirljiva freska o tri generacije, s Jeruzalemom iz 1940-ih i 50-ih kao pozadinom, doživjela je ogroman uspjeh, a Ozovi romani 'Crna kutija' i 'Moj Michael' prevedeni su na hrvatski i još tridesetak drugih jezika.
O autoru
Amos Oz je rođen 1939. u Jeruzalemu. Objavio je 18 knjiga na hebrejskom, i približno 450 članaka i eseja u izraelskim i međunarodnim časopisima i novinama. Već je dobitnik najuglednije izraelske nagrade za književnost (1998.), povodom 50. obljetnice izraelske nezavisnosti, te Frankfurtske nagrade za mir (1992.).
Nagrada Goethe koja se dodjeljuje svake dvije ili tri godine, uručit će mu se u Frankfurtu 28. kolovoza, na obljetnicu rođenja Johanna Wolfganga Göethea (1749. - 1832.), a povodom toga u nastavku vam donosim svoju kritiku Ozova romana Moj Michael, koja je, da se malo pohvalim, objavljena u novom broju časopisa za književnost 'Nova Istra'.
KRITIKA : Amos Oz - 'Moj Michael' (Hena com, 2002.)
“Moj Michael” (originalno objavljen 1968.godine) romaneskni je prvijenac Amosa Oza, najistaknutijeg suvremenog izraelskog književnika, ovjenčanog mnogim nagradama i često spominjanim kao izglednim kandidatom za Nobela.
U romanu pratimo dnevnik jedne ljubavi, odnosno iz usta Hannah Gonnen slušamo ispovijest o njezinom životu provedenom uz supruga joj Michaela.
Hannah Michaela, studenta geologije, upoznaje na drugoj godini svog studija književnosti. Nakon kraćeg druženja oni se vjenčaju i zasnuju dom u siromašnom kvartu Jerusalema gdje žive okruženi neimućnim i iznimno religioznim ljudima. Vremenom dobiju sina Yaira i žive svoj život samozatajno i tiho. Priča nalik stotinama drugih, ni po čemu posebna i ne baš pretjerano zanimljiva, zar ne? Da, ovako ispričano to zaista tako i zvuči, no draž i kvaliteta romana krije se u pedantno i minuciozno predočenoj psihološkoj iznijansiranosti Hannahine osobnosti.
Cijelu kronologiju njenog bračnog života sa Michaelom mi pratimo retrospektivno ispričanu iz njenog kuta gledanja, postepeno svjedočeći gašenju njezine ljubavi, ali i otkrivajući uzroke tomu. Michael je dobrodušni no izrazito introvertirani pojedinac posve usredotočen na svoju karijeru. To je čovjek intelekta, bez strasti, ali ipak pun razumijevanja i brige za svog sina i suprugu koja vremenom postepeno i vrlo bolno otkriva da je njegovu brižnost zamijenila za ljubav. Michael se prema njoj nikada ne odnosi grubo, bahato ili hladno no oni su jednostavno dva oprečna svijeta, čiji se svemiri vremenom sve rjeđe dotiču i prožimaju. Hannah žudi za strastvenošću i ljubavnom impulzivnošću čega u dobrodušnom i analitičkom Michaelovu karakteru jednostavno nema.
On je izrazito racionalan, uvijek staložen i miran, bez imalo nepromišljenosti u sebi, a što Hannahinu izrazitu maštovitost i strastvenost guši te ona izlaz i kompenzaciju nalazi u paralelnoj stvarnosti koju njezin živahni duh konstruira i u koju se ona sve češće seli i u njoj pronalazi utočište.
Izmaštani svijet u koji Hannah bježi od svakodnevne rutine i monotonije bračnog života ukorijenjen je duboko u izraelsku stvarnost neprestanih sukoba, gerilskih konflikata i rata za nezavisnost. U toj imaginarnoj realnosti u kojoj spas od ispraznosti svog stvarnog života pronalazi, Hannah naizmjence mijenja dvije uloge - onu okrutne princeze, ali i seksualno iskorištene žrtve, a par blizanaca Arapa sa kojima je proživjela svoje djetinjstvo u njezinom izmaštanom životu i imaginarnim avanturama također dobivaju ambivalentne uloge, ponekad prijetećih, a češće uloge onih podčinjenih.
Motiv arapskih blizanaca Amos Oz naravno iskorištava za simbolično oslikavanje arapsko-židovskih odnosa koje karakteriziraju neprestani sukobi i netrpeljivost, ali arapski blizanci iskaz su i Hannahine seksualne gladi, njezine nezadovoljenosti i žudnje za muževnom grubošću kao opreci Michaelovoj blagosti.
Postepenu gradaciju Hannahine rastuće nervne rastrojenosti autor vješto dočarava povećavajući psihodeličnost prikaza njenih mentalnih eskapada koje svoj vrhunac dosežu u Hannahinom konačnom nervnom slomu koji je uslijed svega nažalost bio neizbježan.
Roman je praktički bez fabule i vrlo oskudan u dijalozima, a manjak izvanjskih događanja zamijenjen je bogatstvom onih unutarnjih, psiholoških. No i unatoč toj uvjetno kazano neatraktivnosti, čitatelj ni u jednom trenutku ne gubi interes za priču jer je voajerski naprosto transferiran u junakinjinu psihu čime je postignut najviši stupanj identifikacije sa likom.
Čitanjem romana “Moj Michael” Hannahin se lik duboko upisuje u emotivnu memoriju recipijenta koji u svim njenim dvojbama, nedoumicama, strahovima i žudnjama prepoznaje sebe sama dok se njezino iskustvo transponira u univerzalno, ljudsko i opće, ali se također u romanu iščitava i nimalo optimistična poruka o porazu i neopstojnosti ljubavi u okruženju rata,
prijetnji, sukoba i straha.
(Napisao : Božidar Alajbegović)
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVO : Marcel Schwob - 'Imaginarni životopisi' (Litteris, 2005.)
ponedjeljak , 02.05.2005.
Imaginarni životopisi jedna je od unikatnih knjiga s konca devetnaestog stoljeća.
U njoj se nalaze dvadeset dva portreta zasebnih ljudskih sudbina kroz različite epohe koje počinju s Empedoklom a završavaju s ubojicama Burkeom i Hareom. Suptilno miješajući žanrove, povijest i fikciju, novelu i pjesmu u prozi, kritički esej i sanjariju, priču i kroniku u cilju pronalaska forme koja će pripasti samo njemu, Marcel Schwob dosegao je ovim djelom svoje vrhunce. Taj pokušaj imaginarne rekonstrukcije zbilje i često ironijskog zaokretanja erudicije završava u sintezi realizma i fantastičnog simbolizma.
Knjiga je znatno utjecala na Apollinairea, Bretona, Leirisa, Artauda.
Borges koji je čitao Imaginarne životopise s dvadeset godina, tek će se kasnije prepoznati kao Schwobov učenik.
O autoru
Marcel Schwob (1867. - 1905.) tajnoviti francuski pisac, jedna je od velikih figura pariškog književnog života posljednjih decenija devetnaestog stoljeća. Potekao od vrlo kultivirane židovske buržoazije, taj zaljubljenik u djelo Villona i Stevensona bio je zaboravljen gotovo cijelo stoljeće da bi se tek posljednjih godina dogodio veliki "povratak k Schwobu" s impozantnim brojem ponovljenih izdanja i kritičkog interesa koji ne jenjava.
Važnija djela : 'Dvostruko srce', 'Knjiga o Monelle', 'Kralj sa zlatnom maskom'...
komentiraj (0) * ispiši * #