Kratki roman O ljubavi i drugim nečistim silama Gabriela Garcíe Márqueza, smješten u kolonijalnu južnoameričku luku, u vremena inkvizicije, markiza i biskupa, gusara, robova i gubavaca, čudnovata je priča o sudbini markizice Sierva Marije osumnjičene za opsjednutost demonskim silama. Na prvi pogled roman O ljubavi i drugim nečistim silama – prvi puta objavljen godine 1994. – doima se kao zagubljeno poglavlje remek djela Sto godina samoće: u nekoliko elegantnih književnih pirueta García Márquez je evocirao kulise jednog egzotičnog i snovitog svijeta da bi ispričao storiju o nemogučnosti ljubavi. Roman O ljubavi i drugim nečstim silama je, dakle, magični realizam u svojoj najčišćoj formi, a po romantičnosti, maštovitost i ljepoti jedan od najmaestralnijih autorovih književnih uradaka.

Savršeno ispripovijedana, lakog stila, začinjenog bljeskovima karipskog humora i mudrosti, ova neodoljiva i nezaboravna, tipično markesovska priča o melankoličnosti ljudske prirode i najgoroj od svih nečistih sila – ljubavi – odmah je osvojila čitateljska srca a danas je pravi markesovski dragulj, koji mnogi drže jednim od najljepših doprinosa južnoameričkoj književnosti.

***********

Kratki roman Zla kob Gabriela Garcíe Márqueza stilistički je vrlo blizak ranom proslavljenom autorovu romanu Pukovniku nema tko da piše (1961.). Radnja se, uostalom, i zbiva u istom neimenovanom gradu, u priču su čak umiješani i isti likovi (Načelnik, fra Angel, doktor Giralodo). Jedino što je taj grad u romanu Zla kob manje simpatičan. Gradom kruže zlobne ceduljice, koje razotkrivaju mračne ljudske tajne, zločine, prevare, abortuse. García Márquez u ovom je romanu, koji će ostati jednim od najmračnijih autorovih djela uopće, kreirao tjeskobnu i nasilnu atmosferu, ali s prepoznatljivim markesovskim humorom.

Ovaj roman je Gabriel García Márquez završavao početkom šezdesetih u Parizu, još uvijek pod snažnim utjecajem Ernesta Hemingwaya, samo nekoliko mjeseci prije početka rada na svom najpoznatijem remek djelu Sto godina samoće. Stoga Zla kob stoji na razmeđu dvije faze stvaralaštva ovog pisca – u njemu je već vidljivo kako će se razvijati daljnja spisateljska karijera koja će ovog autora dovesti do Nobelove nagrade 1982.

Roman Zla kob prvi je put trebao biti objavljen u Madridu 1962., nakon što je u Kolumbiji nagrađen prvom nagradom na natječaju za neobjavljeni roman, no autor je u posljednji trenutak povukao rukopis nakon što je španjolski izdavač izbacio latino-američki žargon i likove prisilio da govore na književnom španjolskom jeziku. Roman je zbog toga objavljen tek četiri godine kasnije u izvornom obliku, prema kojem je i preveden na hrvatski jezik.