zdravlje

subota, 27.10.2018.

vozila pijana pa se sudarila sa autom iz suprotnog smjera u kojem je poginuo muškarac, otac dvoje djece; pod utjecajem alkohola oborio staricu na pješačkom prijelazu koja je preminula na jedinici intezivne njege; pijana djelatnica haca kojoj je to bila peta zabrana upravljanja motornim vozilom zbog alkoholiziranosti usmrtila studenticu na pješačkom prijelazu, itd. itd. ovo su samo neki od novinskih naslova koji su se u zadnja dva dana pojavili u dnvnim glasilima. uočljivo je da su nevine žrtve izgubile život zbog obijesti pod utjecajem alkohola.

slušam sinoć na teveju da je diabetes broj jedan među zdravstvenim problemima a moždani udatr zauzima visoko drugo mjesto, alkohol i pušenje nisu spomenuti. nisu mi poznati statistički podaci o smrti uzrokovani tim problemima (zato šta mi se ne da to pretraživat) pa ne bi o brojkama već o genezi i posljedicama.

dakle, pušenje se apostrofiralo kao glavni uzročnik plućih oboljenja koja uzrokuju smrt. ako malo rasčlanimo utjecaj pušenja na zdravlje onda se može uočiti da pušaći najviše štete samima sebi, pasivni pušaći su kolaterarne žrtve, no činjenica je da se nepušaći kojima ne smeta dim rado vide u društvu pušaća, što ukazuje na to da je pasivno pušenje njihov slobodan izbor.

kultura pijenja alkohola je svugdje u svijetu milenijska, ne samo kod nas. ima ljudi, kao i kod pušaća kojima smeta alkohol pa ga ne konzumiraju, a također se nalaze u društvu onih koji ga konzumiraju. no, kakvi su učinci alkohola na kolateralne žrtve? za razliku od nepušaća koji se druže sa pušaćima čije posljedice će bit vidljive, i to ako ih bude, za nekoliko desetljeća, druženje za konzumentima alkohola se manifestira trenutno. ili će nekoga unesrečit vožnjom u pijanom stanju ili će nekoga unesrečit svojim nasiljem, jer poznato je da konzumacija alkohola povečava i rizik od nasilja. kada ste, molim vas, pročitali ijedan naslov u dnevnim glasilima kji bi otprilike bio 'zbog nestanka cigareta pretukao ženu koja ih nije htjela ići kupiti'. nikada, jel tako? dok se za alkohol to ne može reči, osim ako to dvoje nije u sinergiji (a jebate riči! i ona se često ponavlja u medijima), iz čega je razvidno da je alkohol štetniji za okolinu od pušenja, pošto okorjeli alkoholičari umiru prilično kasno kao i pušaći. ako bi se time pozabavila statistika mislim da bi rezultati bili fifti-fifti.

sad na red dolazi diabetes (tip dva) i moždani udar. poznato je da se i jedan i drugi javljaju zbog pretjeranog stresa, no ako se analiziraju uzroci onda se svi slažu kako do istih dolazi zbog prehrane i manjkave fizičke aktivnosti, iako su mnogi nepušaći rekreativci doživjeli moždane i srčane udare češće nego pušaći i alkoholičari, bar oni koji meni uapadaju u oko, al neka se s time pozabavi statistika. i tako kao uzročnih tih oboljenja u prvi plan iskače prehrana.
u zadnje vrime se svi nešto furaju na zdravu prehranu, a kad pogledamo struhturu i dob tih ljudi onda se uočava to da su to uglavnom ljudi srednje dobi čije je odrastanje bilo uz mcdonalds (kao sinonimom nezdrave hrane), visoko obrazovani. no, da li im je to visoko obrazovanje donijelo i svjijest o zdravoj prehrani? površnim gledanjem reklo bi se da je, ali nije uvijek sve onako kako izgleda. visoko obrazovani ljudi koji u pravilu grade svoje karijere, zbog čega su se na koncu i obrazovali, nemaju vremena da tijekom svojih dnevnih obaveza misle o zdravoj prehrani već takve eskapade (jebate, evo opet čudni riči) upražnjavaju vikendom, no da li je dovoljno zdravo se hraniti samo vikendom? vjerujem da ne. isto kao što nije dovoljno prestati pušiti a vrijeme provoditi u gradu na kavi uz frekfentnu prometnicu punu ispušnih plinova od auta, ostale kemijske spojeve koji se svakodnevno udišu teško je i analizirati a kamo li ih zdravstveno katalogizirati.

ono što cijelu priču tim više čini interesantnom je to da je vodeći svjetski proizvođač duhanskih proizvoda, philip moris, svoju djelatnost, nakon što je zemljama trečeg svijeta prodao licence za proizvodnju duhanskih proizvoda, sav svoj kapital preusmjerio na tvornice industrijske hrane, znači one koja se svakodnevno konzumira, a ne samo vikendom nakon čega je usljedila hajka na pušaće. postavlja se pitanje zašto? ne znam. no, sljedeći teorije urotote i zavjere nameče se samo jedan zaključak, kojeg baj d'vej koriste svi političari i države svijeta je, da upiranjem prstom u nekoga ili nešto odvrača pozornost sa onoga što se trenutno odvija, a to je 'trovanje' hranom, čije posljedice će se s vremenom stopiti sa svim ostalim uzročnicima zdravstvenih problema.

dakle, za zaključiti je, da su jedino kod alkohola kolateralne žrtve odmah vidljive a on je ukorjenjen u svim kulturama i niti jedna ga nije stigmatizirala (evo je opet, mislim oni čudni riči) kao što je to npr. učinjeno sa pušenjem. je doduše da je u americi (odakle su baj d'vej i došla sva stranja) sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća bio jedan takav pokušaj koji je neslavno propao zbog crnog tržišta, saudijsku arabiju neču računat jer njima religija zabranjuje konzumiranje alkohola, ali zato se svi redovito, vikendom, idu opijat u egipat gdje takva zabrana, iako je islamska država, ne postoji.
o stigmatizaciji industrijske hrane neču insinuirat jer do toga nikada neče niti doći iz prostog razloga što su hrana, voda i sredstva za njihovo pribavljane nasušna potreba svakog živog čovjeka koji živi da bi radio, nipošto ne obratno.

malo sam odužio, a vi promislite što i kako konzumirate pa tek onda uperite prstom.

27.10.2018. u 13:24 • 15 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	listopad, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

kupus_vulgaris

subota, 27.10.2018.

zdravlje

Opis bloga