|
23.12.2007., nedjelja
Vrijeme za cestitku!!!
Dragi moji, evo nikad kao do sad Bozic mi se nije tako intenzivno i pompozno (a zapravo tako jednostavno i skromno) priblizavao! I neposredno uoci Njegova dolaska , osjecam se kao da cu "prasnuti" od dojmova, i zvijezdica koje prste i svjetlucaju u meni, okruzena iznutra i izvana mnostvom pastira, andjela, kraljeva (ili su to bili princevi?), slusajuci zivopisne ekvadorijanske bozicne pjesmice, od kojih mi je na prvom mjestu uvjerljivo ova: La Virgen se está peinando entre cortina y cortina los cabellos son de oro, el peine de plata fina PERO MIRA COMO BEBEN LOS PECES EN EL RÍO PERO MIRA COMO BEBEN POR VER AL DIOS NACIDO BEBEN Y BEBEN Y VUELVEN A BEBER LOS PECES EN EL RÍO POR VER AL DIOS NACER La Virgen está lavando y tendiendo en el romero los angelitos cantando y el romero floreciendo PERO MIRA COMO BEBEN LOS PECES EN EL RÍO PERO MIRA COMO BEBEN POR VER AL DIOS NACIDO BEBEN Y BEBEN Y VUELVEN A BEBER LOS PECES EN EL RÍO POR VER AL DIOS NACER La Virgen está lavando con un poquito jabón se le pintaron las manos, manos de mi corazón PERO MIRA COMO BEBEN LOS PECES EN EL RÍO PERO MIRA COMO BEBEN POR VER AL DIOS NACIDO BEBEN Y BEBEN Y VUELVEN A BEBER LOS PECES EN EL RÍO POR VER AL DIOS NACER http://www.gratisweb.com/cristy58/Villancico.htm o Gospi, koja srebrnim cesljem ceslja svoju zlatnu kosu, izmedju dvije zavjese, dok sve ribice plivaju prema njoj kako bi vidjele malog Isusa... Zeljela bih i svima vama prenijeti bar dio te bajkovito romanticne duhovne atmosfere, koja je i vise nego nadahnjujuca, uz sva nase bozicne priredbe (danas sam bila i clan troclanog zirija, uz p. Patrizia, za izbora najbolje bozicne tocke), jucer sam obisla sve najvaznije crkve u Quitu, u kojima su vec citavo Dosasce postavljene jaslice, ali jos nema malog Isusa - on se treba "roditi" na sam Bozic : ), pored franjevacke crkve San Francisca, vidjela sam i izlozbu preko stotinu latinoamerickih jaslica, a u glamuroznoj isusovackoj crkvi de la "Compania" skoro sam pala u nesvijest od snaznih dojmova: http://www.ficj.org.ec/ pa sam i u tamosnjoj knjizi dojmova navela i molitve za sve drage hrvatske isusovce, provevsi vecer u ugodnom drustvu nasih sestara Barukcic, za koje mi je ljubazni svecenik v. Marko Crnjac, u zupi njihova oca u Prnjavoru obecao tijekom bozicnog blagoslova kuca saznati sto vise o njihovoj tamosnjoj rodbini! I tako u sredistu svijeta, gdje me snazno grije ekvadorsko zarko sunce, a srce se siri do krajnjih granica, u mnostvu susreta i dojmova, i rasteze se sve do drage mi domovine i sviju vas u njoj, zelim vam jednako intenzivan i duhovan Bozic, s malim Isusom u narucju i u srcu, kojeg cete nositi i pratiti kako raste pred vasim ocima citave sljedece blagoslovljene 2008. godine! Voli vas Drina! |
21.12.2007., petak
Bozicne priredbe...
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
17.12.2007., ponedjeljak
Budimo stalice!
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
“Izmedju rodjenih od zene, ne usta veci od Ivana Krstitelja!”, Mt 11,11
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Opći oprost za vjernike koji posjete Lurd 2008. godine!
"Petog prosinca papa Benedikt XVI. proglasio je opći oprost koji će se svakodnevno davati vjernicima u povodu 150. obljetnice Gospina ukazanja u Lurdu. Oprost se odnosi na hodočasnike koji će posjetiti sva mjesta označena kao “Put jubileja” u Lurdu i to u razdoblju od 8. prosinca ove godine do 8. prosinca 2008. godine..." Evo, stizu mi lijepi i zanimljivi mailovi, s vrlo interesantnim informacijama... A ja, vjerovali ili ne, nikad jos nisam bila ni u Lurdu, ni u Fatimi...Mozda cu u 2008. imati prigode...Ako ne ostanem u Ekvadoru...Tko to zna!? A neki dan smo ovdje proslavili i blagdan Gospe guadalupske, koja se u Latinskoj Americi posebno stuje, pa mozda prije stignem i do Mexica, nego do Lurda i Fatime... U prilogu zanimljiv link na pps prezentaciju o Gospi guadalupskoj, s informacijama koje su i meni bile nove i fascinantne! O Gospi guadalupskoj |
Duse Sveti...
"Dođi, Duše presveti! Ti si vjetar koji pokreće lađe našega života, vjetar koji zahvaća jedra naših lađa i tjera nas naprijed. Dođi i pokreni sve što mi ne možemo ; povuci nas, vodi nas. Dođi, Duše Sveti! Ti si lahor, lahor u vrućini života, blagi povjetarac koji miluje tijelo, rashlađuje zrak. Ti si lahor nježnosti i ljubavi. Dođi u naš svakodnevni život, dotakni nas, osvježi nas na putovima kad osjetimo klonulost, žegu dana, nemoć! Dođi, Duše Presveti, olujnim vjetrom, silinom i snagom kojom si zapuhao na dan Pedesetnice, pročisti ozračje u kojemu se mi nalazimo, pomrsi naše ljudske planove i otvori sva naša zatvorena vrata kako bismo kao tvoji svjedoci mogli izići na svjetlo dana i naviještati novi život i Radosnu vijest. Očisti nas od straha, uzmi od nas crne misli, otkloni svako nepovjerenje, oslobodi nas za ljubav i potpuno predanje. Dođi,Duše Sveti!" Ovo mi je stiglo od drage prijateljice, pa i nju i sve vas izlazem snazi, ljepoti i zanosu ove krasne molitve! |
12.12.2007., srijeda
O Stepincu...
Zahvaljujem Nadi na vrlo korisnim i zanimljivim informacijama i mailovima... Pa iako je ovaj susret u Zagrebu bio jucer (steta da mail nisam dobila ranije!), cini mi se znacajno i vazno objaviti ga! I utjecem se i u vase molitve, po njegovu zagovoru!Ja doista vjerujem u cuda! Izvjestaj sa skupa o kanonizaciji kard. Stepinca ZAGREBAĆKA NADBISKUPIJA URED ZA POKRETE I UDRUGE Kaptol 31 10 000 ZAGREB e-mail: pokreti-udruge@zg-nadbiskupija.hr tel: 01/4894-867 Zagreb, 3. prosinca 2007. Poštovani i dragi prijatelji, Pozivamo vas na Tribinu pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije koja će se održati u utorak, 11. prosinca 2007. u 18 sati na Kaptolu 31. u dvorišnoj zgradi za sastanke. Tom susretu pridajemo posebno značenje jer, kao angažirani vjernici, okupljeni u udruge i pokrete, želimo dati svoj obol kanonizaciji našeg blaženika i mučenika kardinala Alojzija Stepinca. Svi smo jedinstveni u uvjerenju, da je kardinal Stepinac uistinu najsvjetliji lik 20. stoljeća našega naroda te da zaslužuje da bude počašćen po čitavom svijetu! Zato je, uz našu molitvenu i moralnu potporu, nužno da svjedočimo i o milostima što smo ih primili zagovorom našega Stepinca. Nemojmo se sustezati svjedočiti o uslišanjima, kako duhovnim tako i zdravstvenim! Svjesni smo, da je potrebno još jedno čudo zagovorom Stepinca kod Boga, da bi papa Benedikt XVI. mogao proglasi blaženog Stepinca svetim. Zašto vas upravo u ovo vrijeme Došašća pozivamo na susret i svjedočenje? Zato, jer iduće godine slavimo 110. godišnjicu rođenja i 10. godišnjicu proglašenja blaženim Alojzija Stepinca. Želimo u povodu tih značajnih obljetnica uputiti pismo vjere papi Benediktu XVI., svjedočeći o milostima što smo ih primili zagovorom Stepinca, te izraziti nadu da bi u 2008. godini kardinala Stepinca mogao proglasiti svetim. Našem okupljanju prisustvovat će i dr. Juraj Batelja, postulator kauze za Alojzija Stepinca, koji će nas upoznati s tijekom kauze i još nas jednom podsjetiti na ulogu i značenje našega blaženika i mučenika u povijesti. Tribini će nazočiti i pomoćni biskup dr. Vlado Košić. Obraćamo vam se s povjerenjem da ćete se u velikom broju odazvati na ovaj poziv. Uvjereni smo, da među članovima naših pokreta i udruga ima vjernika koji su spremni toga dana i svjedočiti o milostima koje su dobili prošnjom Stepinca. Potvrdite svoj dolazak, najavite nam vjernike koji žele pred dr. Bateljom, biskupom Košićem i svima nama svjedočiti o svijetlom liku kardinala Stepinca. S tim mislima, pun optimizma, upućujem vam ovaj poziv. Svi Božji blagoslovi s vama, Andrija Vrane biskupijski delegat U privitku: poziv na duhovni susret s kardinalom Stepincom Poštovani i dragi prijatelji, predstavnici pokreta i udruga! Stavljamo u Vaše srce i molitve nakanu: Utječite se našem blaženiku Alojziju Stepincu da po Milosrđu Božjem izmoli još jedno čudo ostvareno njegovim zagovorom pred Gospodinom! Uoči spomendana blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je vjeran Kristu svjedočio istinu i podnio mučeništvo, pozivam vas da u njemu pronalazite uzor kršćanskoga života i ljubavi za svoju domovinu. Papa Benedikt XVI. na općoj audijenciji 8. veljače 2006. »Većina ljudi ima krive pojmove o svetosti. Bitna svetost nije ništa drugo nego savjesno vršenje svojih staleških dužnosti dan za danom iz ljubavi prema Bogu. A to ja želim svima vama. Tada život vaš doista ne će biti drugo nego Evanđelje Isusa Krista predstavljeno u dnevnom poslu i molitvi. Rad i molitva, dva su vesla kojima se životna lađa svakog čovjeka i svake obitelji približava svome cilju. Ako nedostaje jedno ili drugo, nazaduje se.« Bl. Alojzije Stepinac Kako bi uspjeli u nakani da sljedeće godine, slaveći 110-godišnjicu Blaženikova rođenja i 10-godišnjicu beatifikacije, doživimo KANONIZACIJU! SVJEDOČIMO I MI MILOSTI DOBIVENE PO NJEGOVU ZAGOVORU Svojim svjedočenjem sudjelujmo u procesu kanonizacije bl. kardinala Alojzija Stepinca Uz nakanu, molimo Vas pisana svjedočanstva (do 7. prosinca) koja kao laici skupljamo i predajemo u ime crkvenih laičkih organizacija glavnom postulatoru kauze dr. Juraj Batelji 11. prosinca 2007. u 18,00 sati na Tribini udruga i pokreta Nadbiskupije zagrebačke, Kaptol 31 8. svibnja 1998., sa proslave stote obljetnice rođenja Alojzija Stepinca najavljena je njegova beatifikacija, koja je bila 3. listopada 1998. - papa Ivan Pavao II. u svetištu Majke Božje Bistričke proglasio je blaženim Alojzija Viktora Stepinca! Sluga Božji Alojzije Stepinac umro je, na glasu svetosti i mučeništva, u Krašiću, 10. veljače 1960. i pokopan u Zagrebačkoj prvostolnici. Njegov je grob mjesto neprekidne molitve i vrelo uslišanja. Budimo zajedno u molitvi s NJIM! Gospodine Bože, ti si sluzi svome Alojziju kardinalu Stepincu udijelio milost, ne samo vjerovati u Isusa Krista nego i trpjeti za njega neustrašivim apostolskim žarom i ljubavlju prema Crkvi. Udijeli i nama jakost u ispovijedanju iste vjere i postojanost u trpljenju za nju. Proslavi slugu svoga čašću oltara da nam bude primjer i zagovornik u borbama života na putu vječnoga spasenja. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. DOĐITE I SVJEDOČITE! |
Himna sirokobriskoj Gospi
Evo, ostala sam vam duzna ovu pjesmu, pa zahvaljujem Kresi (i onome "nisam Kresi" iz komentara - za prvu strofu: ) I vjerovali, ili ne, cini se da sam ja prva koja tekst ove lijepe pjesme objavljuje na internetu (ja nisam uspjela drugdje naci)! Preko gora (stihovi: Lucijan Kordic, glazba: Slavko Topic) Preko gora, sirom polja, narod Tvoj sad na Brijeg hrli i pred Tvojim svetim likom, tu se Tebi, Majko, moli. Pripjev Blagoslovi sive krse, cuvaj vjeruj nam otaca i svud neka sunce sjaje nasa mladost kud koraca Nosimo Ti skromne dare sto ih zemlja krsna rodi. Nosimo Ti nasa srca ljubav, zelje, nase boli. Pripjev... Hrvatskome puku svome, svijetom cijelim sto se krece, budi vazda stit i nada, budi vrelo svake srece. Pripjev... |
10.12.2007., ponedjeljak
Jedini hrvatski predsjednik i Spe salvi!
Nasla sam i propovijed biskupa Jezerinca povodom godisnjice, pa ponavljam ovaj post, s dodatkom citave, jako dobre propovijedi! A neki dan smo ovdje u crkvici San Francisca, molili i krunicu, na jeziku Kitchua Indijanaca, a svatko je trebao reci nakanu za koju moli, pa se eto za nasu dragu Hrvatsku, molilo i na Kitchua jeziku! Kako se blizi i 8. godisnjica smrti 10.prosinca, naseg dragog i neprezaljenog, i nezamjenjivog predsjednika Tudjmana (moze li netko otici zapaliti svijecu na njegovu grobu, i u moje ime?), razveselila me i vijest iz Vecernjeg o otvaranju galerije njegovih fotografija ovih dana... Tudjman i Papa Moleci se za citavu nasu dragu domovinu, cuvsi i za jos jednu politicku igru (nista novo!) koja se tamo igra nakon izbora, ne znam sto drugo jos reci, osim pozvati se i na novu Papinu encikliku: "U nadi spaseni": Spe Salvi Evo i propovijedi biskupa Jezerinca: 10.12.2007 | 16:06 | IKA V - 98776/12 Misa za dr. Franju Tuđmana Biskup Jezerinac istaknuo je kako su duhovne vrednote prvog predsjednika veoma snažno djelovale na njegov život te učinile da otkrije vrijednosti koje su pomogle da se stvori samostalna i neovisna Republika Hrvatska Zagreb, (IKA) – U povodu osme obljetnice smrti prvog predsjednika suvremene Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 10. prosinca u crkvi Svetog Marka u Zagrebu misu za njegov pokoj predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji šest svećenika, a propovijedao je generalni vikar Vojnog ordinarijata mons. Josip Šantić. Na misi su bili nazočni članovi Vlade Republike Hrvatske te brojni vjernici. U pozdravu na početku mise, biskup Jezerinac istaknuo je kako su duhovne vrednote prvog predsjednika veoma snažno djelovale na njegov život te učinile da otkrije vrijednosti koje su pomogle da se stvori samostalna i neovisna Republika Hrvatska. Mons. Šantić je u homiliji, nadovezujući se na Abrahamov poziv iz Knjige Postanka i govor o blaženstvima iz Matejeva Evanđelja, istaknuo koliko je potrebito da čovjek u svojoj zrelosti shvati da je pozvan raditi za opće dobro i da bi to mogao potrebno je uspostaviti relaciju s Bogom koji ga "u jednom trenutku poziva da krene na put u neizvjesnost". Naime, čovjek u osobnoj sigurnosti može se zatvoriti u sebe, "njegova zemlja, zavičaj i dom očinski su ona osobna sigurnost koja ga ostavlja mirnim, ali ga udaljuju od mogućnosti novoga kojega Bog po njemu može učiniti ako mu se preda s povjerenjem". "Idi iz zemlje svoje, zavičaja i doma očinskog…" zapravo je poziv na osobnu neizvjesnost po kojoj će samo u Bogu moći tražiti sigurnost, isključivo u Bogu koji ga vodi putem koji mu on pokazuje da je to njegova budućnosti i njegova nada. Propovjednik je posebno istaknuo dvije značajke pokojnog predsjednika, a to je spremnost na osobnu žrtvu radi dobra domovine, što je osobito prisutno u zapisima iz uzništva. Drugo je ono što je označilo, a i spasilo Hrvatsku početkom 90-tih godina, njegova velika ideja o svehrvatskom pomirenju koja se sa sigurnošću temelji na blaženstvu "Blago mirotvorcima oni će se sinovima Božjim zvati". Time "uočavamo veličinu svehrvatskog pomirenja svih onih koji su se po svojoj savjesti nalazili pod različitim zastavama. Povijest nas je naučila da je svaka nesloga u našem narodu bila na štetu nama samima, a na korist onima koji nam nisu željeli dobro. Upravo ta stvarnost neka nam bude putokaz prema onima koji nas bezrazložno napadaju i bezrazložno prozivaju", kazao je. Parafrazirajući riječi kardinala Kuharića da je Bog onaj koji vodi našu povijest, propovjednik je istaknuo: "Bog nam ga je dao u jednom trenutku povijesti koja je bila prijelomna i koja se teško može ponoviti, znajmo mu biti zahvalni". IKA - Propovijed |
Ja zivim u kruzima koji se sire!
Ja živim u kruzima koji se šire, i njima sve više obuhvatit žudim. Ja možda i neću polučit zadnji, konačni krug, no ja se trudim. Ja kružim i kružim okolo Boga, tog prastarog tornja, već tisuće ljeta, i ne znam još, jesam li sokol il vihor, il velika pjesma ovoga svijeta. Rainer Maria Rilke Rilke Nevjerojatno, kako Bog i po krivim crtama pravo pise! Naime, neka osoba mi je neki dan ovdje ostavila neki los komentar, i htijuci ga pobrisati, otisla sam na dio editora za rad s komentarima, i tako naisla na jedan dragi komentar, kojeg inace ne bih vidjela jer je bio ostavljen medju mojim ranijim postovima! A taj komentar, i jos neki dogadjaji, u zadnje vrijeme, odjednom su mi u srce prizvali gornju staru pjesmu iz gimnazijske lektire... Jer, Bog doista trajno siri nase krugove, i vodi nas svojim nebeskim stazama, samo ako mu se dovoljno prepustimo! A radi se o mojim nedavno stecenim prijateljicama, i komentaru njihove prezimenjakinje - Jele Barukcic, kad je procitala moj post o njima: Jele Kakva prica..slucajno sam na internetu naisla na stranice tvrtke Casa Barukcic, jer se i ja naiem prezivam tako pa sam malo "istrazivala". I onda naidjem na ovaj blog i sto procitam, da im je otac iz istog kraja kao i moj tata - tamo sam rodjena i zivjela do rata. I sad cu ga bas pitati poznaje li on gdina Juru...ima i od interneta koristi:) 08.12.2007. (22:34) - - - - - Drina Draga Jele! Bas sam se i nadala da ce se jos netko javiti! Jedva cekam nove informacije, ako sto saznas posalji na moj mail: drina.cavar@zg.t-com.hr (ovo cu kopirati i gore, jer mi je skoro promaklo...) 10.12.2007. (17:14) - - - - |
06.12.2007., četvrtak
Bezgresno zacece!
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
03.12.2007., ponedjeljak
Que viva Quito!!! Iliti - svi moji gradovi!
Dragi moji, danas se (odnosno vec tjedan dana) posvuda u Quitu i okolici slavi, pjeva, plese, prste vatrometi, a sve zbog toga jer se slavi 473. godine od osnutka Quita! Kad sve to vidim i cujem, dodje mi zao sto necu tu biti i za 475. godina, kako li ce se tek tada slaviti!!! Tako niti mi danas, ni sutra nemamo skolu, pa mogu vise vremena posvetiti svom dragom blogu, i jos drazim - vama! Posvuda se cuje i odzvanja ova svojevrsna himna Quita - jucer su mi sestre zapisale i rijeci pjesme, pa sam je danas lako nasla i na internetu! El chulla quiteńo Yo soy el chullita quiteńo La vida me paso encantado, Para mi todo es un sueńo, Bajo este, mi cielo amado. Las lindas chiquillas quiteńas Son dueńos de mi corazón, No hay mujeres en el mundo Como las de mi canción. La Loma Grande y La Guaragua Son todos barrios tan queridos De mi gran ciudad, El Panecillo, La Plaza Grande Ponen el sello inconfundible de su Majestad Chulla quiteńa, Tú eres el dueńo De este precioso Patrimonio nacional Chulla quiteńa Tú constituyes También la joya De este Quito Colonial. Ovdje mozete skinuti i melodiju ove himne Quita Quito fiesta Jos o festi - program sviiih priredbi - od koride, na dalje... I jos malo detalja o tome, na spanjolskom, za one koji uce spanjolski (pozdrav Mirjani u Zg, i Splicankama: Barbari, Antoniji, Alenki ...:) El Chulla Quiteńo es, ante todo, un humorista, un ser humano alegre que lo toma todo a broma, nunca envejece porque tiene un comentario risueńo de las cosas y situaciones, ese es su secreto de la eterna juventud. Sabe que no existe nada serio y trascendental pues esto es una invención humana sin imaginación. Es un personaje que tiene su filosofía propia, aprendida sin imposición ni disciplina en las clases de la calle y en las del barrio. Es alguien que, cuando llega la ocasión, destruye lo caduco y formalista con el instrumento más sutil y eficaz del sarcasmo y la ironía. Chulla Quiteńo iliti nesto kao zagrebacki Purger Jos o Chulli : ) Jos o Quitu i Ekvadoru Sve ovo me podsjetilo i na jos neke drage pjesme, svih mojih dragih gradova... Najprije malo za "Talijane", uz pozdrav s. Ljilji i lijepa sjecanja... Voga e va Venezia rassomiglia ad una sposa vestita di merletti di Burano sospira tra le gondole festose dal Lido alla laguna sposi e amanti buona fortuna voga e va voga voga e va gondolier vecio gondolier canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar Gň visto do colombi voleva far el nido in paradiso ma son tornati a notte su Rialto e han lanciato un grido Venezia nostra sei il piů bel nido voga e va voga voga e va gondolier vecio gondolier canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar Un vecio gondolier de Santa Crose che pianse quando passa ea regata piů iů nol pol remar ma el spinse a vose e gondoe ghirlandeiů che se el primo sul Canal Grande voga e va voga voga e va gondolier vecio gondolier canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar canta el cor non posso andar piů via perché Venezia mia m'hai fatto innamorar gondolier vooooga eee vaaaa. Venecijanske pjesme A sad za sve moje Splicane! Nima Splita do Splita Ča nije bija pametan ti stari rimski car a ime mu je, sami znate, Dioklecijan, palac je svoj sagradija da nije zna ni sam na najlipšem dilu svita taman usrid Splita. Nima Splita do Splita, to govorim ja, Nima Splita do Splita to van svaki zna. Lipšeg Splita od Splita ne more ni bit od svih mista na svitu najlipši je Split. A nije lipša ni Atina, Split nedan za nju i ča će nam Akropola kad Marjan nam je tu, furešti kažu da je ovdi lipo ka u snu a još im je lipše svima uz žmul našeg vina. Tereza Kesovija Splitska pisma Dino Dvornik - Nista kontra Splita Jucer su opet letile boce Ovi put nije bilo zbog coce Svud okolo kole bilo je stakla Nije zbog Danijele nije zbog brata Iz cista mira me vatija tip I pocea vridat u lokalu Ka da on ne voli moju glazbu I neka lipo idem k vragu A ja san sve trpija i mucija Iskustvo je reklo bit ce tuca Cinija san fintu da me nije briga Dok mi nije pocea i Split spominjat Onda je meni skocia zivac Tip me tia isprovocirat I onda sam mu zapiva sve po spisku Nek čuje papan beštimju I mos govorit kontra mene I kontra cilog svita Ma necu da cujen nista Nista kontra Splita I tako je onda pocela tuca Bila je prava luda kuca Katrige su letile medu svit I onda su se tako umisali svi I nisan tija ispalo je tako Na njegovu jednu posla san ga u tri A moglo je isto sve lipse zavrsit Da mi nije na kraju spominia Split Dino je ovaki, Dino je onaki Posli su tako govorili svi Dino je opet ispa kriv I bit ce kriv dok je ziv Boris Dvornik : ) (caca Dvornik mi je uvijek bio drazi od sina Dvornika : ) Svako naše malo smišno misto jema svoje stvari jema porte, jema pjace, jema kale i šporke kantune Svako naše malo smišno misto jema svoje brige svoje snove, lipe želje, one stvari i svoje gafijole. Svako naše malo misto u duši je uvik čisto jer sve ča mu na um sine čini da mu vrime mine. A ako se i dogodi da nikoga zlo pogodi a moj bože, ča se može moglo je i svrsit gore! Svako naše malo smišno misto ka da je od cakla sve se vidi, sve se čuje, svi se znaju, sakrit se ne može svaki svaku, svaka svakog skroz i na skroz gleda kliki li lipi bože krvav ispod kože. Svako naše malo misto u duši je uvik čisto jer sve ča mu na um sine čini da mu vrime mine. A ako se i dogodi da nikoga zlo pogodi a moj bože, ča se može moglo je i svrsit gore! A da ne zaboravim ni svoj rodni grad (last, but not the least : ) Zagreb, Zagreb Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare Zagreb, Zagreb, otvoraj vrata parkova sva, Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad Mnoge tajne gornjeg grada, Svaka klupa pivat zna. Mnoge tajne gornjeg grada, U tvom krilu želim ja Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare Zagreb, Zagreb, otvoraj vrata parkova sva Zagreb, Zagreb, najljepše pjesme pjevat ću ja Zagreb, Zagreb, otvoraj vrata parkova sva Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad Ivo Robić Lepi ti je Zagreb grad Lepi ti je Zagreb grad, Zagreb grad. Lepi ti je Zagreb grad, Zagreb grad. Lepi ti je Zagreb grad, Zagreb grad. Vu njeg ide svaki rad. Lepa naša Savica, Savica. Po njoj plovi lađica, lađica. A u lađi dečko mlad, dečko mlad. Koji bi se ženil rad. Lepi ti je Maksimir, Maksimir. V kojem raste debel žir, debel žir. Još je lepši Zelengaj, Zelengaj. Za se nas je pravi raj. Serbus Zagreb Serbus dragi Zagreb moj. Kaj se skrivaš v megli toj. Kaj da bi se nekaj sramil, Ti se nemaš sramit kaj. I sad sem tu i pak sem tvoj, Serbus dragi Zagreb moj. I sad sem tu i pak sem tvoj, Serbus dragi Zagreb moj. Ti si lep još kak navek, I Hrvatski prek na prek. Z'dalka si ti mene mamil, Ja sem tebi štel nazaj. Mili Zagreb imam rad, I vu megli bel je sad. Pariz nema kaj ti imaš, Jer si lep i jer si naš. Zagreb grad Povrh starog Griča brda kao junak lijep i mlad, smjele glave, čela tvrda, slavni stoji Zagreb-grad. Živ ponosit Jak prkosit, Kad slobode plane boj. Tko tu klik'o nebi: 'Slava, slava tebi, Zagreb-grade divni moj. August Senoa Pjesme o Zagrebu No moji korijeni su ipak u Sirokom Brijegu: Antun Branko Simic Pjesma jednom brijegu Taj brijeg na kojem cesto miruje moj pogled,dok sjedim sam u sobi Pust je:tu ne raste nista. Tek kamenje se golo plavi. Mi gledamo se nijemo. Brijeg i covjek. Ja nikad necu znati gdje se sastaje nas razliciti smisao. Pod brijegom voda tece. I ljudi se muce radom. Brijeg stoji,plav i visok,susjed neba. U noci ga ne vidim. Svi smo duboko u noci. Ali znadem:on je tu! Ko cutanje je tezak. Mi rastat cemo se tudji jedan drugom. Ja umrijet cu. Brijeg se nece maci. Ta plava skamenjena vjecnost. Siroki Brijeg TZ Siroki Brijeg Sirokobriskoj Gospi Blagoslovi sive krse, cuvaj vjeru nam otaca, i svud neka sunce sjaje, nasa mladost kud koraca... (Ovu pjesmu ne mogu naci na internetu, a ne sjecam se svih stihova na pamet - Kreso, pomozi!) A i moj tata je napisao krasnu lokalpatriotsku : ) pjesmu o Sirokom Brijegu, cim je dobijem mailom stavit cu i nju! |