SVI NA PROSVJED 1. SVIBNJA!

28.04.2013.

Kako mediji proizvode �indolente mu�eke��. �indolentan narod�?!

Dana 26.04.2013. novinar Boris Ra�eta u dnevnom �asopisu �24 sata� objavljuje tekst pod naslovom:
�Svi su negativci: Prvomajski prosvjed ne�e donijeti rje�enje�
Negativce je poredao ovim redosljedom: sindikati, crkva, branitelji i Vlada.
La�no i prili�no nespretno je naveo motive za prvomajski prosvjed:
�Njihov je motiv smanjenje pla�a javnim slu�bama za 3 posto � ti su isti sindikati bili nijemi kada su, godinama, deseci tisu�a radnika radili bez pla�e, i kada su brojne hrvatske industrije, zadnjih godina, do�ivjele nebeski harakiri.�
Re�enica je sro�ena tako da bi svatko neupu�en u situaciju pomislio da sindikati tra�e smanjenje pla�a javnim slu�bama. La� je da su sindikati bili nijemi kad su radnici radili bez pla�e i kada je hrvatska industrija do�ivjela nebeski harakiri. U svom tekstu kao glavnog organizatora isti�e gospodina Vilima Ribi�a, kojeg naziva besramnikom i na taj na�in svoj tekst spu�ta na jedan uvredljiv nivo "�utog" novinara.
Pa �ak kad bi bila i istina da su sidnikati �utjeli (a nisu) da li to gospodin Ra�eta smatra da nikada i ne trebaju progovoriti? Poziva ih na vje�nu �utnju?
Obru�ava se gospodin Ra�eta i na branitelje koji su po njegovoj procjeni godinama bili slijepi i �utljivi na sve �to se u ovoj zemlji de�ava. Osobno nemam taj dojam i zaprepa�tena sam drsko��u novinara koji na ovaj na�in onima koji su se borili za bolju Hrvatsku osporava pravo da progovaraju o problemima u dru�tvu.
Bavi se navedeni novinar i Crkvom� zaboravljaju�i da ve�ina hrvatskog radni�tva i nezaposlenih pripada istoj toj Crkvi. Ta ista Crkva je sa svojim vjernicima dok se ra�aju, prati �ivote svojih vjernika, a s njima je i kad umiru. Ovaj prosvjed nije politi�ki. Crkva itekako ima pravo sa svojim vjernicima komentirati na�in na koji �ive i preporu�iti im da se na demokratski na�in bore za bolje i pravednije dru�tvo.
I na kraju� eto� ka�e gospodin Ra�eta negativac je i Vlada. To mi je zazvu�alo kao da mu je onaj koji je �lanak od njega naru�io rekao: �Stavi nas na kraj� da ne ispadnemo prozirni!� No meni je ovaj tekst itekako proziran
Iz objavljenog teksta jasno je vidljivo da gospodin Ra�eta nema pojma �to su to sindikati, kako su organizirani�.. o�it je zadatak da se obezvrijedi najavljeni prosvjed i uvjeri narod da su im svi neprijatelji�. pa �ak i oni sami�. jer tko su to sindikati, Crkva i branitelji? Pa nije li upravo to narod koji 1. svibnja treba iza�i na prosvjede? Od �etiri navedena negativca jedino Vlada nije narod� jer samo Vlada u toj skupini ima mo� i mogu�nost da ovu zemlju izvu�e iz ove ustajale situacije. To je njihovo pravo koje su dobili na izborima, ali i OBVEZA!
Gospodin Ra�eta nas je mudro obavijestio da smo neprijatelji sami sebi� a najmanji negativac u cijelom tom filmu (kako on naziva prvosvibanjski prosvjed) je Vlada. Poru�uje nam da budemo ku�, jer je Vlada najmanje zlo koje nas mo�e sna�i� jer sami sebi smo najve�e zlo.
A sad idemo malo prou�iti tko organizira prosvjed 1. svibnja i koji su motivi?
Prosvjed 1. svibnja organiziraju SVE �ETIRI SINDIKALNE SREDI�NJICE!
�to su sindikalne sredi�njice?
To su krovne udruge u koje su udru�eni gotovo svi sindikati koji postoje u Hrvatskoj.
Svaka od tih sredi�njica ima svog predsjednika, svoja tijela i stru�ne slu�be�. Nama oni pojedina�no mogu biti vi�e ili manje simpati�ni, ali oni nisu ono �to zna�i sindikate u Hrvatskoj� jer sindikati � to smo MI� svi ZAPOSLENI i udru�eni u sindikate. Poistovje�ivanje sindikata s nekim pojedincima iz sindikalnih sredi�njica je vi�e nego zlonamjerno. Kroz te �ute pri�e omalova�ava se i obezvrije�uje sindikalna scena u Hrvatskoj. To je poku�aj odvla�enja pa�nje s pravih problema, a pomo�u nekih �utih gluparija i slobodnih ocjena novinara �iji motivi za takve tekstove i takva pona�anja mogu biti razni... ali te�ko da su dobronamjerni.
Prosvjedi su uobi�ajeni instrument demokracije. Kultura prosvjedovanja u Hrvatskoj jo� uvijek nije na nivou razvijenih europskih zemalja, ali to je na�e pravo. Ako narod �eli poru�iti Vladi da nije zadovoljan trenutnim stanjem u dru�tvu to ga ne �ini negativcima, nego zna�i da ostvaruje svoje demokratsko pravo. Ako je itko negativac to je onda svatko tko narodu na bilo koji na�in poku�a to pravo osporiti. Normalno je da se Vladi prosvjedi ne svi�aju� to je tako�er njihovo pravo. Svaka Vlada vi�e voli pljeskanje i skandiranje. Narod, udru�en u sindikate, vjernici i ateisti, branitelji, gra�ani udru�eni u razne udruge� svi oni imaju pravo prosvjedovati i to ih ne �ini negativcima, nego ba� naprotiv, to ih �ini osvje�tenim gra�anima koji se bore za bolje i pravednije dru�tvo�. to pokazuje da ne �elimo biti indolentni mu�eki i da vodimo brigu o onome �to su nam preci ostavili, a �to moramo ostaviti potomcima u naslije�e. No koji je cilj novinara i svih onih koji ironi�no i cini�no svakodnevno u javnosti �alju ovakve poruke? Do�ivljavaju li oni sebe pozitivcima? Koje rje�enje oni nude? Ako smo svi negativci i ako smo svi nikakvi�. trebamo li izvr�iti kolektivno samoubistvo? Ili nas gospodin Ra�eta poziva na trpljenje i �utnju?
Koji su motivi najavljenog prosvjeda i koje poruke se �ele poslati?
U Hrvatskoj je gotovo 400.000 nezaposlenih, a od toga 85.000 radnika ne prima pla�e, poja�ano iseljavanje mladih, pada proizvodnja, gasi se industrija i gase se radna mjesta, manjina bogatih je sve bogatija, a siroma�nih je sve vi�e.

1. Obilje�ava se Me�unarodni praznik rada.
2. Zahtjev Vladi da promijeni smjer, s naglaskom na polo�aj mladih i mladih radnika na tr�i�tu rada.
3. Inzistiranje na gospodarskoj politici koja otvara, a ne zatvara radna mjesta, koja pokre�e proizvodnju.
4. Privla�enje investicija u�inkovitom javnom upravom, a ne smanjivanjem pla�a i prava radnika.
5. Prestanak privatizacije javnih dobara i prirodnih resursa.
6. Dostupno lije�enje svima, dostupno obrazovanje svima, dostupnu skrb za sve stare i nemo�ne, dostojnu pomo� siroma�nima i nezaposlenima.
7. Oporezivanje bogatih i banaka, poticanje rasta pla�a i mirovina.
8. Sprje�avanje neisplate pla�a za obavljeni rad.
9. Vra�anje radnicima javnog sektora prava koja su im silom oteli � njihov status rje�avati pregovorima, a ne jednostranim odlukama i zakonima.
10. Po�tovanje kolektivnih ugovora i sporazuma od strane dr�ave.
11. Reforma dr�avnog aparata tako da mu se pove�a u�inkovitost na korist poduzetnika, gra�ana i dr�ave.
12. Povezivanje poduzetnika, znanosti i financijskog sektora.
13. Hitno prekinuti zapo�ljavanje po strana�koj podobnosti, otvoriti vrata sposobnima.

Koliko je pozitivan �ovjek koji ovakve prosvjedne zahtjeve pripisuje negativcima?

Blogeri, nemojte dozvoliti da vam peru mozgove i da vas uvjere kako se ni�ta ne mo�e u�initi.
Prosvjedima se �alju poruke Vladi. �to nas je vi�e poruka je glasnija i ozbiljnija. Njima trebamo uspavani, nezainteresirani, beznadni, tromi i prestra�eni. MI NISMO TAKVI! MI NE SMIJEMO BITI TAKVI RADI SVOJE DJECE!
Tekst navedenog novinara je na tragu pona�anja bahatih politi�ara od po�etka njihovog mandata.
Idu im na �ivce sindikati, opozocija, zeleni, znanstvenici, referendumi, Crkva, branitelji�.. svi smo mi njima veliki teret i veliki dave�. Ako im ne odgovaramo ovakvi kakvi jesmo neka se kandidiraju u Sjevernoj Koreji i tamo grade politi�ke karijere. Hrvatska je demokratska zemlja. Mi smo ih izabrali i nama su du�ni polagati ra�une. NISMO ZADOVOLJNI i oni to moraju znati.

Prosvjed je na�e demokratsko pravo� i zato� do�ite na prosvjed 1. svibnja. Svi �lanovi sindikata koji su udru�eni u jednu od sindikalnih sredi�njica trebaju do�i na Trg Francuske Republike u 10:30 h gdje �e se formirati sindikalna povorka i krenuti prema Trgu bana Josipa Jela�i�a, na kojemu �e se odr�ati prosvjed u 12:00 h. Svi nezaposleni, umirovljenici i gra�ani koji nisu udru�eni u sindikate prosvjedu se mogu priklju�iti na Trgu bana Josipa Jela�i�a u 12:00 h.

Blogeri.... �estitam Vam 1. svibnja - ME�UNARODNI PRAZNIK RADA!

Komentari (116) - Isprintaj - #

Psssst....

24.04.2013.

Psssst�. budite tiho�. �itajte polako� slovo po slovo� jer ovo je tema o ti�ini.
U ti�ini nastajemo, njoj te�imo, u njoj rastemo i njoj se vra�amo. Na�e naj�i��e i najprljavije misli zakopane su u dubokoj ti�ini. U njoj stanuju na�i strahovi, tajne, uspomene, nadanja, �elje i snovi�.
Ona je na� dom jer nam pru�a mir i susret sa samim sobom. U njoj nas posje�uju vile, ple�u vilenjaci, �uvaj puteni an�eli i posje�uju nas oni koji su fizi�ki oti�li iz na�ih �ivota. To je mjesto utjehe� poput mekog krila majke i najtoplijeg zagrljaja koji nam budi osje�aj sigurnosti i potpune opu�tenosti.
Neki ljudi vole buku i boje se ti�ine� jer navodno tamo sre�u razlju�enu savjest koja ih raspigana �eka na kefanje�. prazninu koja je zdena poput planinskog potoka� navodno im se tamo nastanila samo�a koja ih pla�i poput zle vje�tice�.. to im je neki prostor praznine� pa �ak i dosade. Ponekad u ti�ini �uju krikove, osjete bol � tako o�tru i nepodno�ljivu bol�.
Ki�evi� se oglasio stihom: �Dosada je glodala ti�inu�� Tin nas je pozvao: �Pla�imo, pla�imo u ti�ini��
Lorci je ona nagrizana od �aba i nalik na ispisani veo sa zelenim mrljicama. Vesni Krmpoti� je ona san zvuka, ponekad tako dubok san, da mu i i budne o�i slu�aju Bo�ji bruj, sve dublji� Hladno pivo zapoma�e: �Ti�ina le�i mi na plu�ima�� spomminju sumnju, nemir� ali i ti�inu kao zaklon od niskih udaraca, podsmijeha i prevare�.
Masimu svaki dan zapo�inje s njom i �eli nositi oblake sam, sa�uvati dugine boje za najljep�e dane� s obje ruke dotaknuti san�.
Bajagi �vorci ne pjevaju dok iznad krovova svira ti�ina� pomo�u ti�ine odlazi u OZ.
Neki ljudi ne mogu zaspati bez zvuka TV-a ili glazbe�. jer im smeta ti�ina� drugi joj pak cijelog �ivota tr�e u zagrljaj� i s njom se grle �ak i onda kada svijet oko njih vri�ti od preglasnih zvukova� koje oni ni ne primje�uju u trenucima stopljenosti s ti�inom. Nekima je prijatelj, drugima ne�eljeni gost�
Blogeri�. u kakvim ste odnosima s ti�inom?

"... ti�ina je carstvo izgubljenih ljudskih glasova. Ti�ina je zapravo jedini na�in da se istinski razgovara s ljudima. Tako se tra�e i nalaze izgubljeni ljudski glasovi, kao umorni konji u nekoj pustopoljini, koji se udru�e da bi putovali zajedno." (Talhe ili �edrvanski vrt)

Komentari (43) - Isprintaj - #

Mu�ki i �enski mozak

18.04.2013.

Na po�etku teme �u se odmah ispri�ati svim znanstvenicima koji se bave prou�avanjem mozga i ljudskog pona�anja. Ja stra�no volim ljude koji se bave znanstvenim radom i obi�no im nemam potrebe protusloviti�. pa�ljivo �itam i slu�am o rezultatima do kojih su do�li. Ni ova tema ne zna�i nadmudrivanje s njima� nego s onima koji rezultate njihovog istra�ivanja koriste za ne�to �to se meni �ini neprimjerenim.
Znanstvenici su svojim istra�ivanjima uspjeli dokazati da se mu�ki i �enski mozak razlikuju. Ne�u tupiti o rezultatima tog istra�ivanja jer o tome postoje nebrojeni tekstovi na internetu, a ve�eras je na tu temu najavljena i emisija u �Provjerenom� na Novoj TV.
Dva puta sam dobila �kompliment� da imam mu�ki mozak. Jedan je �ak zvu�ao ovako: �Lako tebi! Ti ima� na�in razmi�ljanja kao mu�karac�. tehni�ki razmi�lja�.� Naravno�. to su mi rekli mu�karci.
Tada sam bila zbunjena�. jer nisam �itala o tim istra�ivanjima� osjetila sam da se radi o nekoj vrsti pohvale� koju nisam ba� najbolje razumijela, pa nisam reagirala onako kako �u sasvim sigurno reagirati ubudu�e, ako mi itko ikada ne�to sli�no ka�e.
Nedavno je �edo Prodanovi� na isti na�in �pohvalio� svoju �enu�. izjavom da razmi�lja kao mu�karac. U tom trenutku me to za�kakljalo�
Ovih dana sam pro�itala dosta tekstova na tu temu. Rije�ila sam i neke testove koje su izradili psiholozi.
O�ito neki mu�karci to istra�ivanje do�ivljavaju na na�in da su �ene koko�i, a mu�karci su pametni�. pa onda kada �ele pohvaliti �enu zbog ne�eg dobrog izjave kako ima mu�ki mozak. To je prikriveni mu�ki �ovinizam, koji se skriva iza nekih znanstvenih istra�ivanja, kojima nije bio cilj dokazati da su mu�karci pametniji.
Niti su sve �ene iste, kao �to ni svi mu�karci nisu isti. Na�a osobnost je uvjetovana s toliko toga da ovakva generaliziranja i neke biolo�ke razlike sasvim sigurno nisu ne�to �to bi trebalo isticati.
Ne postoji nijedna osobina �ovjeka ili nedostatak istih koje ne primje�ujemo i kod �ena i kod mu�karaca�.
Nedavno�. u mojoj kancelariji sjede dva lika. Oni razgovaraju na �arene teme� a ja se sporadi�no uklju�ujem, jer mi u me�uvremenu zvoni telefon, zvrckaju mailovi�.
I odgovaram ja na ne�to hitno mailom�. isklju�ena iz njihovog dijaloga�skoncentrirana na posao�. kad me lik doziva i pita: �Dona� �to vi ka�ete na to?� Okre�em se i zbunjeno pitam: �Na �to?� Ka�e: �Pa pri�amo o �enama i novcu. Da vi odlu�ite sada na�i ljubavnika� sigurno bi bilo va�no koliko ima love.� Ostala sam zaprepa�tena. Gledam tipa�.. kroz glavu mi se vrti da ima zavr�ena dva fakulteta i pitam se da li je jadan uop�e svjestan kako je upravo izjavio da su sve �ene kurve?
Odgovorila sam: �Da slu�ajno tra�im ljubavnika, a ne tra�im� bilo bi mi va�no da mo�e �evit� jer ljubavnici tome slu�e� zar ne?! Jebe� mu�karca koji pi�ku mora pla�at� takvi likovi me nikada nisu zanimali�. jer postoji neki gadan razlog za�to moraju pla�ati�. a ako se odlu�im �evit onda znam �to o�ekujem i nema te love koja bi mi mogla ubla�iti razo�aranje ako to ne dobijem. Kad trebam lovu onda radim i za svoj rad o�ekujem lovu.� Upotrijebila sam ba� te rije�i�.. svjesna da nisu nimalo �enstvene, fine, pristojne�. ali procijenila sam da drugi na�in komunikacije ne bi razumio. Vidjela sam da je ostao �okiran mojim odgovorom� �ak pogo�en� na isti na�in na koji je mene pogodilo njegovo pitanje. Tada se pribrao i rekao: �Stvarnost vas demantira��. i dobio odgovor: �O�ito oboje govorimo iz osobnog iskustva�. a to je i normalno jer znamo samo ono �to smo probali� a sve ostalo je tek vjera.�
Naravno da postoje �ene kojima je materijalno prioritet. No poznajem jo� vi�e mu�karaca koji su takvi. Svakodnevno gledamo ovaj sajam ljudskog mesa i prodanih du�a u na�em dru�tvu� pratimo sudske sporove u kojima mnogi mu�karci i rije�e �ene priznaju da su prodali du�u vragu (kriminalu) za materijalnu korist ili politi�ku mo�. �to �e im lova i mo�? Da bi impresionirali i osvojili �ene. Dok se oni toliko izla�u i trude�. postoje i mnogi drugi mu�karci koji ne moraju krasti i sudjelovati u prljav�tinama da bi stekli mo� kako bi bili zanimljiviji �enama�. jer oni to jesu� svojom osobno��u. Kao �to postoje i �ene koje znaju da naj�arobniji �ivotni odnosi (bez obzira o kakvim se odnosima radi) ne izrastaju iz korijena novca i mo�i.
Za�to znam vi�e mu�karaca koji se prodaju za lovu i mo�? To opet ne zna�i da su mu�karci ve�e kurve od �ena� nego zna�i da je ovo mu�ki svijet pa imaju vi�e prilika i isku�enja u toj velikoj trgovini.
Svatko od nas bi dobio zgodne rezultate da se izvrgne testiranjima znanstvenika�. ali to je tek komadi� na�e prave slike. I zato ne postoje mu�ki i �enski mozgovi. Postoje tek biolo�ke razlike koje su zanemarive u odnosu na na�e osobnosti.
Blogeri� razmi�ljate li vi o �enama i mu�karcima generalno na na�in kao lik iz moje pri�e� ili ljude ipak dijelite temeljem njihove osobnosti?
Postoje li neke osobine (bez obzira negativne ili pozitivne) koje vi�e primje�ujete kod �ena ili pak mu�karaca?

Slika na po�etku teme nastala je znanstvenim istra�ivanjima.... a likovi s predrasudama napravili su svoje slike....

Komentari (54) - Isprintaj - #

O�iljci

13.04.2013.

Napisao mi je jedan bloger-miljenik: �Dona; pa nije jednostavno tako zdu�no i temeljito raditi na svom prvom, jedinom takvom, najve�em o�iljku.
Mislim da mi se i danas vidi :-))
Je li vrijedilo? Ne.
Nije.�
Odgovorila sam kod njega kratko� ali �kaklja me ta tema ve� nekoliko dana.
Svaki na� dan je prepun izbora. Prvi je ranom zorom� kad biramo da li �emo ustati na prvu zvonjavu sata ili �emo spavati �jo� samo pet minuta�. Tada odlu�ujemo koliko �emo se potruditi oko jutarnjeg timarenja� kakvu �emo si kavu skuhati� sjedamo u auto i biramo da li �emo voziti brzo ili polako�. i tako cijelog dana. Kao �to je �ipak pun ko�tica, tako je na� �ivot pun na�ih biranja. Ponekad nam ti na�i izbori iznjedre rezultate koji ostavljaju o�iljke za cijeli �ivot. Kad bi svi na�i o�iljci bili vidljivi� izgledali bi poput onih istetoviranih manijaka, koji na sebi imaju vi�e boje no svoje ko�e.
�esto �ujem ljude kako neke svoje �ivotne izbore nazivaju �ivotnim gre�kama. Te�ko to mogu razumijeti�. jer za mene je gre�ka samo ono �to se u�ini nesvjesno�. zbog nedovoljno posve�enosti, slabe koncentracije, brzopletosti� to je naprosto oma�ka�. ali kad svjesno biramo i jedan �ivotni period smo jedan od glavnih likova neke pri�e, eeee tada to nije gre�ka� nego je izbor sa rezultatom koji je ostavio o�iljke.
O�iljci su stra�no va�ni�. jer su oni �ivotne pouke. Nema �ovjeka kojega netko nije prevario, izdao, uvrijedio, povrijedio, pravio budalom.
U razgovorima s ljudima �esto �ujem �alopojke, osje�aju se �rtvama drugih ljudi, partnera, kolega na poslu, �efova, roditelja, prijatelja�. neki idu jo� �ire pa se cijela njihova �ivotna sredina urotila protiv njih i svi sustavno rade na uni�tavanju njihovih �ivota. Za njih bi Cesari� rekao: �Netko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom�. svi neka vide!� Rijetki su ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoje izbore i ne poku�avaju za svoje o�iljke okriviti druge.
O�iljci su na�e veliko bogatstvo. Uzalud sva lova i sve materijalno �to mo�emo ste�i, ako ne slu�amo pouke koje nam �apu�u na�i o�iljci.
Da nema njih mi danas ne bi bili ovo �to jesmo. Ako smo zadovoljni u svojoj ko�i� to zna�i da smo pa�ljivo slu�ali pouke na�ih o�iljaka, a ako smo �angrizala i �rtve� to zna�i da smo ih ignorirali.
I ja imam puno o�iljaka� kao i svi drugi ljudi. Svaki od njih je itekako vrijedio. Svaki od njih je rezultat mog izbora� a iza svih svojih izbora stojim� bez obzira na rezultat. Ovaj blog ima svoje stihove: �Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela. Ima jedan svijet gdje rije�i su djela.�
Radi li se o utopiji i snatrenju ili doista postoji taj svijet? To ovisi samo o nama. Svijet ne �ine samo oni koji ne dr�e do svoje rije�i� u tom svijetu smo i mi�. i ako se odlu�imo da je na�a rije� svetinja i ne mlataramo jezikom ko lopatom� ne izgovaramo ono �to ne mislimo i nije u skladu s na�im djelima� tada taj svijet postoji, jer smo ga mi osobno obogatili jednim novim �ovjekom koji dr�i do svoje rije�i.
Kad se nau�imo ne suditi druge zbog njihovih izbora, a koji su nama ostavili o�iljke� i kada nau�imo prihvatiti ono �to ne mo�emo promijeniti�. tada na�i o�iljci postaju na�a ljepota, na�a sigurnost, na�a �vrstina i na� svijet u koji uvijek mo�emo BIRATI koga �emo pustiti, a koga ne.

Da se o�iljci mogu prodati i zauvijek zaboraviti sve ono �to ih je stvorilo ja bih to odlu�no odbila�. jer �to �e mi lova, ako bi bez svih tih pouka morala tumarati svijetom. A taj svijet je �arobno i predivno mjesto� bez obzira na sve oblake koji se povremeno nadviju nad nama.
Nikada nisam voljela naivnu umjetnost. Za�to? Zato �to sam Podravka i stra�no me ljuti na�in na koji se moji podravski umjetnici �rugaju� s nama takvima kakvi jesmo. Nismo lijepi, visoki i kr�ni kao ljudi s kamena�. nismo ni snala�ljivi i prepredeni poput njih�. svi smo mi Regice, Dudeki i Cinoberi� ali imamo puno nekih osobina koje nam je uvjetovao prostor na kojemu smo ukorijenjeni i one nisu za ruganje. Naivna umjetnost je vrisak sa socijalnim motivima. I da�. bilo je i tamo siroma�tva�. ali siroma�tvo u tom kraju je za mnoge druge krajeve izgledalo kao blagostanje� u isto to vrijeme, a to je opet uvjetovano zemljicom i radnim navikama. Kad su mamu Martina Sagnera (Dudeka) pitali kako se nosi sa slavom svog sina i kako joj se svi�a njegova uloga, odgovorila je: �Sve je to lijepo, ali za�to ba� uvijek on iz sebe mora bedaka delat?!� I zato meni nikada naivna umjetnost nije sjela�. nego me ljuti�.. imam potrebu prigovoriti slikaru na toliko negativnog pristupa, tuge i jada�. jer ja tako svoju Podravinu ne vidim�. ona je �arobna ljepota, u kojoj �ivi narod koji je slu�ao svoje o�iljke.
I da me se pogre�no ne shvati. Ovo je tek moj osobni do�ivljaj naivne umjetnosti� i ni u primisli mi nije umanjiti njenu vrijednost i sve ono �to ona zna�i i �to ona jest.
U komentarima pro�le teme spomenula sam Krle�in predgovor �Podravskim motivima� Krste Hegedu�i�a�. I sada �u vam citirati dio tog teksta kako bi mi Krle�a svojim majstorstvom pomogao do�arati kako o�iljci zvu�e kad ih se gleda samo s negativne strane i kad zanemarimo njihovu vrijednost (sada zanemarujem snagu Hegedu�i�evog velikog i vrijednog motiva za slanje takvih poruka).
�Hegedu�i�evo slikarsko poricanje nedostojnog, negativnog, zaostalog, zakr�ljalog, nezgrapnog, njegova glasna mr�nja ru�nog, zga�enog, odba�enog, bijednog i popljuvanog, njegova neprekidna i tvrdoglava sklonost za iskorijenjeno, gnjilo, degenerirano, uvehlo, po �emu gazi gruba, surova, krvava, mra�na, tu�na, beznadna stvarnost, upravo to pustolovno titranje i ispreplitavanje odvratnog i ljudo�derskog s bole�ivim i umiru�im, taj prezir na�e nesavremene, glupe, predrasudama zamra�ene, sredovje�ne zaostalosti, ta smiona te�nja za izlazom, - za ilije�enjem i za likvidacijom tih motiva, to je subjektivna gra�a Hegedu�i�eve slikarske pobune, uvjetovane njegovim osobnim darom.�
ili
��alosti podravskih daljina, gdje na drugoj obali blatne vode stoje �ma�arski �empresi� � jablanovi, tuga razlivenih voda po kojima plivaju strvine, zelena �tacunska vrata s reklamama za Albus sapun, cimeri, ptice, smrdljive kr�me i krvavi mesarski fertuni, to srdito i tvrdoglavo isticanje nakaznih detalja, ta Hegedu�i�eva grafi�ka dijagnoza na�e stvarnosti nije samo ekonomski i kulturni dokument vremena nego istodobno i dobar crte�, umjetni�ki zna�ajan po svojoj slikarskoj vrijednosti isto toliko kao po temi koja je tu pretvorena u niz intenzivnih umjetni�kih do�ivljaja.� (M.K.)
Naravno da je Hegedu�i� veliki slikar�. i drsko je uop�e komentirati njegov do�ivljaj.... ali iskoristila sam ovaj Krle�in opis da bih pokazala kako izgleda do�ivljaj �ovjeka koji je odlu�io slati vrlo glasnu poruku tako da isti�e samo ono negativno�.. on i najradosnije do�ivljaje svog naroda prikazuje na s nekim mra�nim, �alosnim i turobnim pe�atom.
Mnogi su slikari naslikali Podravinu onako kako je ja vidim i do�ivljavam� mnogi su je pjesnici opjevali u svoj njenoj ljepoti. Oni su o�ito ljudi koji su zaneseni ljepotom, vje�iti sanjari u potrazi za onom drugom i boljom stranom�.
Kad gledamo neku sliku svatko od nas je vidi i do�ivljava druga�ije� na neki svoj na�in�. ovisno o tome koliko nas svrbe o�iljci.
Blogeri�.. volite li svoje o�iljke ili bi ih rado zaboravili i dali nekako odstraniti� da je to mogu�e?

Komentari (29) - Isprintaj - #

Relikvija

06.04.2013.

Na pro�loj temi razgovarali smo o ljudima koji dr�e do svojih uvjerenja i �ive ih, ali i onima koji se prilago�avaju dru�tveno politi�kim zbivanjima i kapute okre�u po potrebi.
Ta tema je bila moj hvalospjev onima koji su dosljedni i svoji� i onima kojima je op�e dobro va�nije od osobnih interesa i interesa stranke kojoj pripadaju, a koji se ne podudaraju s op�im dobrom.
Kroz dijalog mi je obja�njeno da svijet nije crno bijel�. da sam isklju�iva�
Ovo nije tema u kojoj �u se braniti�. nego je moj poku�aj pojasniti da sam pisala upravo o nijansama.
Naravno da svijet nije samo crn ili samo bijel. Postoji cijeli spektar boja�.. �arobnih nijansi�. No nijanse ne zna�e da crno i bijelo ne postoje. Kao �to razli�iti motivi i sredstva ne zna�e da dobro i zlo ne postoje. Itekako je bitan na�in na koji dolazimo do nekog cilja�. jer ni dobar rezultat nije tako sladak ako je na�in na koji smo do�li do njega nije satkan od dobra.
Razgovaraju�i na toj temi kroz glavu mi se vrtio film s likovima koji su mi svojim �ivotima i pomogli da danas ovako mislim o ljudima.
Puno je primjera�. ali izdvojit �u jedan. I ne, ovo nije tema o Krle�i�. jer tako ne�to se ne bih usudila u�initi. O njemu mogu pisati samo rijetki�. samo oni koji su ga dovoljno prou�ili i istra�ili. �itaju�i njegove re�enice osje�am strahopo�tovanje�. osje�am se kao mali, polupismeni crv koji se mo�e samo pokloniti i potiho diviti toj lako�i nizanja misli u savr�ene re�enice.
Njegovi tekstovi se ne mogu �itati za razbibrigu i zabavu� trebaju nas cijele� potpuno� do daske� posve�ene i skoncentrirane.
Kad netko pri�a o Krle�i ja se pretvorim u uho�.. prestanem disati da dahom slu�ajno ne prekinem onoga koji pri�a�. poput �iparice upijam detalje o tom �ovjeku�.. jer mi je od njegove savr�ene re�enice jo� privla�nija njegova osobnost.
Svi smo nebrojeno puta primijetili kako su se mnogi politi�ari, knji�evnici, umjetnici ili neki na�i znanci pohvalili kako su poznavali Krle�u ili su �ak s njim prijateljevali. Kao da si ljudi �ele u vlastitoj biografiji upisati plusi� �injenicom da su poznavali velikog Krle�u.
Zanimljivo je da se mnogi snobovi, koji ina�e isti�u svoje porijeklo, svoje titule, svoj status hvale takvim poznanstvom sa �ovjekom koji je iznikao iz gra�anske obitelji ni�e-srednjeg socijalnog statusa, koji nije imao visoko obrazovanje� s �ovjekom koji je svojim britkim perom i jezikom ismijao sve ono u �to oni danas vjeruju i kako �ive�. bio je drzak, grub i otrovno iskren.
Krle�a je bio ljevi�ar do ko�tane sr�i. No stra�no mu je bio va�an na�in na koji se �eli do�i do �eljenog cilja. Zbog njemu neprihvatljivog na�ina i zgro�en nad svim opcijama na politi�koj sceni prije po�etka II. svjetskog rata on se povla�i� posva�an sa svim svojim drugovima komunistima. I bez obzira na taj �isklju�iv� (crno-bijeli) stav oni ga ipak �eljeli za potpredsjednika AVNOJ-a.
Krle�a je ostao sam i svoj. Odbio je pobje�i u Italiju� kao �to je odbio priklju�iti se partizanima. Bez obzira na svjetonazor Paveli� ne progoni Krle�u nego mu nudi niz laskavih funkcija�. ali ih on sve odbija jer je fa�izam smatrao slijepom ulicom civilizacije. Tito mu nakon rata spa�ava �ivot. Ne�u vi�e tupiti jer svima je dostupna Krle�ina biografija� istaknula sam samo crtice koje su mi va�ne za ovu temu.
Krle�a je u Komunisti�koj partiji mogao posti�i puno. Ne usudim se ni napisati do kuda mi se�e ma�ta i �to je sve mogao da nije bio tako �isklju�iv� i da mu toliko nije bio va�an na�in na koji se dolazi do cilja. Svi su slinili oko njega�. i lijevi� i desni� i tada� i kasnije je bilo va�no �to Krle�a pi�e, misli i ka�e. No on tu mogu�nost nije iskoristio. Zamislite samo kako bi sve bilo druga�ije da je bilo vi�e ljudi poput njega�. onih kojima su itekako bile va�ne nijanse na toj slici. �esto mo�emo �itati kako ga hvale, ali i kude. U svakom slu�aju, radi se o �ovjeku koji je ostavio veliki trag na ovim prostorima.
Imamo �ast dijeliti ovo vrijeme� pod nebeskom kapom sa �erbed�ijom�. koji je u svojoj knjizi: �Do posljednjeg daha� � autobiografski zapisi i refleksije, s nama podijelio �aroliju:

"... Krle�a je kao Ba� �elik gubio svoju magi�nu snagu. Kao da je nestao razlog njegova bivanja na ovom planetu. Svakim je danom kopnio... "�to ho�e� da ti ostavim, mali?" - rekao mi je. �to bi meni trebalo od svega toga �ime je okru�en, a �to je, zapravo, ve� na neki na�in muzej? Ni�ta. U jednom �asu, �ale�i se pomalo, a pomalo i ozbiljno, rekao sam: "Ho�u Va� �e�ir." Pogledao me iznena�eno. "�to �e ti, do�avola, taj izno�eni stari Borsalino?" "Pa... kad umrete", rekao sam, "da vas ponekad pro�e�em Trgom Republike." Za�utio je. �utio sam i ja. U�utjela je i soba... Rastali smo se bez rije�i. Nakon nekoliko mjeseci odveli su ga u bolnicu iz koje vi�e nije izlazio. Enes �engi� me je nekoliko puta zvao da ga zajedno posjetimo. Nisam mogao. Jednostavno nisam mogao. Kao da su se postavila neka stra�na i te�ka vrata izme�u te bolesni�ke sobe i mene. Umro je na Badnjak 1982. Oti�ao sam kod Mo�iboba u kafi� Potepuh. Tu smo �itavu no�, dok je snijeg lagano padao, pored kipa Petrice Kerempuha, govorili "Balade", otvarali boce vina i smrtno se napili. Nakon nekoliko mjeseci nazvao me doktor Kre�imir Vrane�i�, koji je bio nasljednik Krle�ine privatne imovine. "Mo�ete li ve�eras do�i do mene" - pitao me. "Naravno...". Na�li smo se u njegovu stanu. Ponudio me pi�em, a onda izvadio kopiju Krle�ina testamenta, u kojem je, me�u raznim oporu�nim �eljama, na kraju stajala Krle�inom rukom ispisana re�enica: "... Radi �erbed�iji moj sivi Borsalino". Vrane�i� mi je uru�io �e�ir koji sam ponizno, drhtavim rukama primio... �e�ir koji sam imao u rukama bio je �tit, gromobran, malo nebo, ali i neki trofej jednog uzvi�enog i rijetkog poznanstva. Ukratko: relikvija! Ve� sljede�e nedjelje odva�io sam se i stavio sam �e�ir na glavu, kao �to sam i obe�ao Krle�i te, s nekim nepojmljivim pijetetom i zahvalno��u, pro�etao Trgom Republike! Golubovi su me �udno gledali. I prolaznici. Pozdravljao sam ih podi�u�i �e�ir, kako to vazda �inio Krle�a..."

I to je to! To je ono �to sam htjela istaknuti u pro�loj temi. Takvi ljudi i njihove poruke su �tit, gromobran i malo nebo koje nas �uva i budi nadu u nama da biti �astan, dosljedan i svoj ne zna�i izuzetak od pravila�. Te poruke su vrijednosti koje bi trebale biti pravilo, a ne izuzetak.
Svako pravilo ima svoj izuzetak. Izuzeci su �arobne nijanse koje ograni�eni ljudi naprosto ne vide. Ja jo� uvijek �elim vjerovati da po�teni i �asni ljudi nisu izuzeci.... jer bi taj izuzetak potvrdio pravilo da je ve�ina ljudi ne�asna i nepo�tena. Ja vjerujem da je jednak broj dobrih i lo�ih.... a izme�u je siva masa.... troma, mlitava, lijena, uspavana..... i oni imaju mo� odluke i izbora da li �e se prikloniti dobru ili zlu. Ne mo�emo svi biti kao Krle�a ili drugi ljudi koje po�tujemo� ali mo�emo bar tiho zaustaviti dah dok se pri�a o njima�. i kad moramo birati izme�u dobra i zla neka nam njihove poruke budu zvijezda vodilja�.
I �ao mi je ako se na pro�loj temi itko osjetio prozvan i uvrije�en. Nije mi to bila namjera� niti �e me ubudu�e ko�iti da se divim ljudima koji su to po mom sustavu vrijednosti zavrijedili. Osobine takvih ljudi i razgovor o njima ne mo�e umanjiti nikoga od nas�. njihova posebnost nas oboga�uje i ona je �tit, gromobran i malo nebo�. kako je to lijepo napisao Rade.

Komentari (77) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	travanj, 2013					>
P	U	S	�	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)