Propušteno suosjećanje



Teško se budim u prosincu
u danima iščekivanja
s boli u grudima
od samosažaljenja
što nemam suosjećanja

Imam sve, imam i više toga,
no opet teško zaspim,
jer kada ostanem sam pod pokrivačem
tjeram misli propuštenog suosjećanja

Z.Ć., Split, 06.12.2013.

Razmišljam o onima koji imaju previše...



Oznake: suosjećajnost, poezija

06.12.2013. u 15:22 · Ostavi komentar (4) · Isprintaj · #