FlowerPower
četvrtak, 26.09.2019.
Što je pisac htio reći..... možda jednog dana saznamo.
:)
Gledam ove naše reality-je, obožavam to gledati, jebiga. Zabavlja me, nasmijava me ful, i sretna sam kaj imam neke svaki dan u osam nevečer.
Prva reakcija ljudi je: oooo božeeee, zakeeee, neeeemoj to, gasi TV, kak možeš, mene je to sram gledati, ...
Ali to je neka globalna, opća reakcija jer tak većina reagira pa je kul. Onda si kul.
A vjerujem da ih ipak ima više onih koji gledaju.
Nebitno.
Slušam i gledam tog Domina iz LjNS. Jako je čudan za naše društvo. Neobičan i možda nenormalan. Većini.
Meni nije. Ja ga totalno kužim. Točno znam kaj si misli o ovim ženskama i točno kužim sve njegove izjave.
Živi tim nekim minimalističkim načinom života, i to je skroz u redu.
Ja to tak nebi mogla. I to je isto u redu.
No, ove njegove žene ne kuže. I on to zna. Stalno ga napadaju, ispituju, rešetaju, a on se jadan ne snalazi. Mogel bi, mogel bi im reći kaj ih ide, ali tek onda bi ostale povrijeđene, a on bi ispal totalni šupak na televiziji.
Pokazuje neko nepoštovanje prema ženama, kaj ne podržavam baš, ali da znamo biti glupe- bome znamo! Rihtamo se iz krivih razloga, radimo stvari da zadivimo druge ljude, stalo nam je do krivih stvari, dok bi trebale biti više fokusirane na nematerijalno i na ono unutra koje je sto put ljepše od bilo kakve šminke, obleke, nakita, autiju, stanova itd.
Ja to fakat pokušavam, i gledam druge ljude u dušu i po tome biram svoju okolinu.
No, sve je teže, pogotovo kad tolko osjećaš i kužiš ljude i vidiš njihove greške i kak postupaju
u određenim situacijama. Kad točno znaš zake je baš tak reagiral, pa si misliš: kak ne kužiš?! Daj razmisli. Stani i razmisli zake ti je to rekla, zake si dobil to kaj god si dobil, i onda kreni od toga.
Moram ovo potkrijepiti s nekim primjerima, jer ovak niš nema smisla, jel da? Jasno mi je... samo ja živim u svojoj glavici :D
Npr., ja sam dosta aktivna na društvenim mrežama, i fakat se zabavljam na taj način. Ali vani me nemrete baš sresti. Osim na benzinskoj kod protrade-a ili u stubici u trgostilu.
Ko je to skužil? Ko zna da sam aktivna na mrežama jer nemrem baš landrati po svijetu među silnim ljudima, da nemrem baš ići u izlazak jer mi je neugodno i ne osjećam se najbolje? ( osim kad sam u društvu svojih najboljih )
Kužiš, ja takve stvari skužim kod drugih.
Drugi primjer:
Kolega s posla baš voli dolaziti do kolegice da pogleda na njezinom kompu di je problem. A doslovno sjedi 30cm od nje, nasuprot, s desne strane.
I kad krene do nje, smijemo se kak ide, jer realno, mogu sve dogovoriti prek stola.
No njemu je puno lakše shvatiti kad vidi na stvarnom primjeru.
I sad je on počel sam sebe zajebavati, ismijavati s tim svojim dolascima. Viče: I'm coming, getting there...
samo da nas preduhitri u našem smijanju kak on opet ide! Jer on ima stvarnu potrebu doći tam, dok je ostalima to smiješno, njemu nije. I sigurno mu nije neka fora naše smijanje, zato se i sam smije jer je tak lakše. Kužim to.
Treći primjer:
Kad se sjetim, budem natipkala :D
( moram početi zapisivati natuknice kad mi dođe ideja i misao! )
Opet sam se pogubila i opet skačem s teme na temu!
Hoću samo reći da ne treba suditi nikome, osuđivati nečije postupke, kakvi god on bili.
Svi mi imamo neke svoje razloge, bilo prave bilo krive, i to moramo poštivati. Ili ne moramo, dovoljno je ne reagirati ružno, najbolje samo pustiti i nastaviti sa SVOJIM životom.
Joj, idem no... niko normalan me nebi skužil više! :D
Ajd...
Kaja over&out.
#stayopenminded
nedjelja, 22.09.2019.
Time is now...
:)
Vrijeme.... nema ga, a opet tu je cijelo vrijeme.
Tek sam nedavno, prije par godina, osvijestila vrijeme. Minute, sate, dane....
Mislimo da ih imamo na pretek,.... kakva obmana.
Svi znamo da ide jako brzo! Nedjelja je, a tek jučer je bil ponedjeljak kad sam se vozila na posel.
I sad je opet?! Nije mi jasno...
Jučer sam slavila 18i rođendan, a za dva mjeseca slavim 32.?! Ne kužim.. kaj sam radila između? Di sam bila?
Plaši me to.
Zato sam odlučila biti prisutna u svakom trenutku. To je jedino kaj i mogu biti jer imamo samo taj trenutak. Hoću ga osjetiti svim svojim bićem, dušom svojom. I uspjeva mi. Zato se smijem tolko. Zato i cmizdrim tolko.
OSJEĆAM! :)
Ovaj citat me totalno opisuje:
"I'm not a mess, but a deeply feeling person in a messy world. I explain that now, when someone asks me why I cry so often, I say, 'For the same reason I laugh so often- because I'm paying attention.' I tell them that we can choose to be perfect and admired or to be real and loved. We must decide."
Volim pokazivati osjećaje, dati ljudima do znanja kolko mi je stalo do njih. Volim osjećaje općenito. Dolaze iz dubine duše, i to se treba pokazati :)
Neki dan je onaj jedan dečko pokeljil po Zagrebu poruku da traži curu s kojom se susrel. Kak divno! Bravo za njega, bravo za hrabrost, bravo za odlučnost i bravo za volju.
Da sam ja ta cura, odmah bi mu se javila i čestitala na hrabrosti. Okej, nije ju imal dok su bili jedno kraj drugog, ali nema veze.. želja je bila dovoljno jaka da ju ipak odluči potražiti.
I da mi se nije dopal, svejedno bi mu se javila i pohvalila ga. Rekla mu da nam takvih treba više! I nek ne odustaje i nek i dalje bude hrabar, ma još i hrabriji!
Jer... nemamo vremena!
Djeluj sad! Nemaš kaj izgubiti...
Grozim se pomisli da sam već u 50-ima, i da se sjetno sjećam svojih 30-ih i svega kaj nisam stigla napraviti. A to se bu desilo, sto posto! I žalila budem, i tužna budem i svim silama bi se htjela vratiti natrag.... uff...
Zato sad nastojim biti što više prisutna, smijati se više, zajebavati se, glupirati se, pa čak i plakati.. jer.. lijepo je!
Zapravo sam više pismeni tip osobe, uživo sam dosta sramežljiva i teško progovaram o onome kaj mi je u srcu. Na tome bi rado poradila još... ali kad krenem s tim nekim lijepim riječima, krenu i suze u očima! I onda nemrem više govoriti i to je to... pa ovak tipkam ljudima i smaram ih. Al to je sve iz ljubavii :)
Zake pišem samo o sebi? To mi uopće nije bila namjera... mislila sam da imam puno toga za reći općenito o svijetu i svemiru, a već treći post je o meni samoj.
Ne znam... možda tak mora biti. Znam da je cijeli svemir u meni, pa je to to možda. Krećem od te teme...
Nebitno... idem po filingu. Ko i za sve u mojem životu. Sve na prvu, i sve po filingu. Kasnije razmislim malo ipak, al onda je prekasno.
Eto, sad sam oduzela vrijeme i sebi i drugima, ali filing je dobar tak da je sve okej.
Nejde mi baš ovo pisanje... moram se još usavršiti. Sve mi je zbrda zdola, misli mi lete po cijelom ekranu, nema početka ni kraja.
No, još par postova i budem se spraksirala ;)
Sweet dreams,
Kaja over&out.
#stayinrealtime
nedjelja, 15.09.2019.
The wild ones...
Ahoj :)
Pišem ovo prek mobitela, pa ne znam kolko budem izdržala.. nadam se da budem uspjela sve natipkati.
Pa veli: "She's a little bit of savage, and a whole lot of soul."
Pronašla sam se u ovome, jer što sam starija, to sve više hoću biti slobodnija i ne vezana za bilo kaj i bilo koga. A nekak mi se čini da to u ovom svijetu nije najlakša stvar i da kad tome težiš, neko te odluči zakočiti: e baš nebuš!
Nikad nisam prihvaćala autoritet. Ufff, al sam gubila poslove zbog mojeg karaktera! Nekad sam zbilja bila glupa i trebala biti tiho, priznajem. Ali da jesam, vjerojatno bi dan danas ostala na tim pozicijama u kojima nisam uopće voljela biti.
Do nedavno sam samu sebe mučila s tim problemom. Pa jel ću ikad naučiti?! Biti tiho, i me reagirati na svaku stvar, ne nervirati se kad ti boss veli neke.. satra me to! I mučilo me, i krivila sam se, i osjećala se loše iako sam znala da sam u pravu. Da nisam ama baš niš loše napravila!
Oožavam ovu izjavu:
Ego želi biti u pravu, duša u miru. - zato ipak sve manje reagiram, i nije mi tolko bitno biti u pravu, ali.....
Ali kad znaš da ti se sere samo zato jer se može, jer neko ima veliki ego i jer ga na taj način mora zadovoljiti, onda bi odreagirala ko vulkan!
Al ne smijem. Sad sam ozbiljnija, moram se briniti sama za sebe, plaćati režije, stanarine i sl.
I shit onda... ipak malo šutim. No i dalje imam dvije, tri za reći, i znam da to nekima smeta i najrađe bi me (s)maknuli. Al po strani toga, fakat sam dobar radnik!
Uglavnom, hoću reći da sam skužila zake imam problem s autoritetom. Jer me autoritet trpa u neki box, neda mi biti slobodna, naređuje mi i postavlja neka pravila ponašanja.
Jasno mi je da toga mora biti. Ljudi su najgora vrsta na ovoj planeti i ne znamo se ponašati, pa nas treba učiti iz dana u dan.
Svako misli za sebe da je najbolji. Ja to fakat ne mislim. Znam puuno ljudi koji su bolji od mene, ljubazniji, strpljiviji, marljiviji... ali jebemu miša- dobra sam!
Ne trpaj me u box zbog nekih svojih frustracija, već me pohvali, pa da ti budem još bolja!
Kad nađem takvog čovjeka na visokim pozicijama- potpisujem ugovor na idućih 3 života!
Sad bu mi neko rekel da nije njima lako. Nije ni meni, stari moj. Ali sama biram svoje reakcije i odnose s ljudima. Tak da... kolko god težak dan, tjedan ili mjesec, uvijek, UVIJEK možeš izabrati biti čovjek. Ali ljudima se neda. Lakše je izabrati neke drugo, pa malo biti đubre, to čak, vjerujem, donese neko trenutno zadovoljstvo ( ali za to moraš imati neke druge probleme u sebi, o tome ćemo drugi put ;) ), no na kraju dana nisi sretan. Nemreš biti. Jer nam je u prirodi da budemo dobri, da pomažemo jedni drugima, dajemo i primamo ljubav, no to se putem izgubi.
Društvo te oblikuje, i sad ovisi o tome kolko si jak ili slab, u kojem smjeru to ide.
Neki se bude. I dobro im jutro.
Ja sam se isto probudila. Nedavno skroz otvorila oči, al vjerujem da sam već dugo u nekom polu snu, a sad sam wide awake.
Društvo me pokušalo oblikovati, ali sam jedna od onih jakih koja se nije dala.
Mučila se godinama s tim, pitala se kaj nije u redu s menom,.. ko zna di bi sad bila da sam odmah sve prihvatila kak je bilo i kak mi se nudilo.
I sad idem nekak kontra toga , al zapravo u dobrom smjeru. Društvo to gleda kontra, pa nisam baš najidealnija osoba, jer se dosta inatim cijelom sustavu i općenito nekim normama i pravilima.
Ali nemrem protiv sebe. To je ko da mi veliš: to nije tvoj auto, dok ja držim ugovor u rukama di crno na bijelo piše da je moj!
Znam to, osjećam to!
Kužim te, čitam te i znam da sereš jer znam da to nije u skladu s prirodom i samim tobom. I nemrem te slušati. Daj se osvijesti. Dođi k sebi. PROGLEDAJ! I budi svoj, ono kaj jesi duboko dole..
Tak možemo pričati, sve se dogovoriti, ko ljudi napokon. Bez etiketa, bez diploma, bez statusa.. dvije duše koje se il kuže il ne kuže. Jebiga. Nekad i nejde. Al onda se lijepo pozdravimo i zahvalimo na svemu, i odemo tražiti dalje.
Volim ljude, fakat volim. No one nesvjesne ne mogu. Pogotovo kad ima neke pametno za reći, ti to nemreš čuti, pa si ti lud na kraju.
Joj nemrem takve više... ali fala bogu, sve ih je manje. ( barem u mojem krugu. Vjerujem da kad si dobro i kad znaš i kužiš, da onda u tvoj krug idu samo takvi isti )
Obožavam one lude! Čak i one fakat lude, da ih se splašiš. Ali super su mi jer su u nekom svojem svijetu, na koji sam možda nekad i ljubomorna kad vidim na kaj moj svijet liči.
Obožavam sve kaj nije "normalno", sve kaj se "ne smije" napraviti. Nije da sam sama takva, ali kad vidim da neko radi tak neke- divim mu se! Bravo, samo naprijed!
Obožavam hrabre! I glasne koji vele baš ono kaj se ne smije. Jooj, takvi su mi naj naj najdraži :)))
Ispada da sam ogorčena na cijeli svijet :D nisam, samo vidim kaj se događa i ne sviđa mi se.
Ali napravim si da mi je lijepo. Niš se nebu promjenilo zbog moje vike i dreke. Dovoljno mi je da sam svjesna, pa krećem od sebe. Na taj način se stvari mijenjaju.
Možda nekad previše teram vodu na svoj mlin, al opet- to ne mislim ja, već ljudi koji su u polu snu. Njima sam previše, i me uklapam se.
Njima sam wild one, neukrotiva, al njihov problem kaj nemaju mogućnost gledati ono bitnije. Kaj nemaju sposobnost i kapacitet za primiti i zagrliti tolku strast, hrabrost, ljubav i želju za normalnošću, da svi budemo dobri jedni prema drugima jer na taj način lakše zaspiš i budiš se jos bolji i sretniji.
A meni je to smisao života. Ljubav i dobrota.
Ak sam zbog toga čudna, glupa, balava, djetinjasta.... so be it! I love it, and it makes me feel so good.
Kaja over&out.
#staygood
subota, 07.09.2019.
So it begins....
Napisala bi 'Bok', ali realno nemam kome :D
( odmah u prvoj rečenici se može skužiti da mi nisu svi doma hihi, a uvijek pokušavam ljudima objasniti da sam zapravo skroz normalna! )
Danas je izgleda taj dan, kad sam napokon odlučila pronaći stranice za pisanje bloga, ali nisam još uvijek bila sigurna da je danas dan kad ekšli krećem s pisanjem bloga!
( očito jest )
Imala sam dane kad sam stvarno znala o kojim temama hoću pisati.
Danas to nije taj dan.
Svaki dan je očito za neke određene stvari, nemre svaki dan biti za sve!
Ali ajde, potrudit ćemo se :)
( i opet potvrda da nas u mojoj lijepoj glavici ima više, dok okrećem s očima kad me zahebavaju na tu temu. Sad bi moji kolege s posla biti sretni! )
Da napišem neke o sebi?
Pa svi me poznaju! Znaju me još od vrtića. Znaju me iz osnovne škole, prepoznaju me ljudi koji su me viđali u srednjoj školi,..
Kad bi mogla sve njih pitati po čemu me se sjećaju.. baš me interesira kakav osjećaj sam ljudima onda ostavljala.
( ak loše, ne zanima me :D )
Sad imam trideset i jednu godinu, i okrenula sam se za 245 stupnjeva od vrtića, osnovne i srednje škole.
Malo sam na faksu bila, pa to nije ni vrijedno spomena.
Živim jednim dosadnim, a opet tolko uzbuđenim životom! Živim s bratom i s mojim najdražim mačkom, o kojem budem dosta pisala jer je naprosto predivan! Iako sam veći fan peseka, trenutno u mojem životu ima mjesta i vremena samo za jednog mačka. ( ali snažno razmišljam o još jednom, tak daaaa... welcome new kitty!! )
Solo sam zadnjih, skoro, devet mjeseci, i kakva je situacija trenutno- solo budem i idućih devet. Najmanje :D
Ne nužno svojom voljom, već je u ovim godinama, i s ovakvom glavom i načinom razmišljanja puno teže naći nekog ko ima istu glavu i način razmišljanja.
"Problem" je i to da se dosta eksponiram na društvenim mrežama, i to u nekom "neobičnom" obliku jedne mlade žene koja bi trebala biti najbolja verzija sebe u ovim godinama- smislena, uredna, inteligentna, odgovorna, pristojna, zgodna, imati dobar posao, zarađivati sama svoje novce, znati koga vraga hoće od života!
Let me tell you a secret- ovo sve sam ja. Samo se volim, OBOŽAVAM! uvaljati u šljokice, srčeka, sunčeve zrake, note najljepših pjesama i plavo, najplavije nebo, s dodatkom 20 grama ludosti.
Hmm, sad kad sam to napisala, shvatila sam da objavljujem samo to. Samo tih mojih 20 grama ludosti!
Tu i tam padne neki duboki post, koji zapravo i nije tolko duboki i zbog toga sam odlučila krenuti s pisanjem bloga, jer ljude na fejsu i instagramu ne interesiraju dubine.
Šokirani?! Yup, niko me zapravo ne pozna :)
Mislim, kak i može? Ja sam sve ono kaj se dogodi u 24 sata jednog dana. Više nego manje sam potpuno sama tih 24 sata. Nema nikoga. ( no, Mac je tu... )
Svaki dan me osam sati gledaju kolege s posla. Uglavnom se zezamo i smijemo i super nam je, ali u tih osam sati ne stigneš ( i nema potrebe uopće ) da pokažeš sve od čega si satkan.
Oke, ja sam full otvorena osoba, iz mene možeš izvući čak i raspored odlaska na wc ak baš hoćeš znati, ali naravno da nemreš dobiti baš sve :)
Nije ni bitno. Zake bi svi morali znati sve? Možemo si biti dobri i s pol snage. Meni je dovoljna tvoja energija.
Briga me za godine, briga me za status, briga me kaj jedeš i koje si religije.. ak imaš vibru koja meni paše- MOJ SI!
Ne moram znati niš o tebi ( ali hoću ), samo mi budi dobar i možemo sve.
Okej, jednu stvar ipak MORAŠ IMATI! Voljeti životinje. Samo to... ( nisam vegetarijanac, jedem sve, nažalost, ali... tak je kak je )
Okej, zagrebli smo malo ispod površine, čist dovoljno za ovaj dan.
Danas nije taj dan za dublje kopanje, inspiracija je još na godišnjem. Gladna sam, čekam buraza da donese neke za jesti ( mogla sam i sama složiti neke, ali.. takav je dan :P ), mac spava cijelo jutro, stojedinica svira super stvari, ali još nije bila ona prava, paaa...
I leđa me bole, nemrem sediti više, moram u vodoravni položaj. Kasnije idem na djevojačku, moram biti odmorna i spremna za sve one bedastoće koje se na takvim partijima događaju. Eto.. imam dost dobre razloge.
Kaja over&out.
#staycool
