** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče
30.06.2010., srijeda
Srebrenica 1995 - FIFA 2010
SREBRENICA 1995 - FIFA 2010
FYI: Petition to remember victims of Srebrenica Genocide, on the day of World Cup Finals. On this 15th anniversary of the Srebrenica Massacre, we invite you to express your condolences to the victims of genocide worldwide and to reaffirm FIFA’s message against racism. Against intolerance. Against genocide. http://www.sos1995.com/ Peticija da se na dan finala Svjetskog prvenstva minutom sutnje oda pocast zrtvama genocida u Srebrenici. Peticiju mozete potpisati ovdje: http://www.sos1995.com/ Treba podrzati.. dobiven post od: -------------------------- --- On Tue, 6/29/10, Donata wrote: From: Donata Subject: Re: SREBRENICA 1995 - FIFA 2010 Date: Tuesday, June 29, 2010, 7:31 AM ----------------------------- ----- Original Message ----- From: ancato Subject: Fwd: SREBRENICA 1995 - FIFA 2010 ---------------------------- Fr om: Amira Kresevljakovic Date: lipnja 25, 2010 12:32:11 GMT+0200 To: Amira Kresevljakovic Subject: SREBRENICA 1995 - FIFA 2010 -------------------------- |
29.06.2010., utorak
Družba Adria
Družba Adria Dolazi li do novog energetskog problema za Rusiju te hoće li zbog toga “naša” Družba Adria ponovno postati aktualna? http://www.jutarnji.hr/borisov-putinu--prijevoz-ruske-nafte-je-za-nas-jako-stetan-/838407/BUGARSKA OKREĆE LEĐA Borisov Putinu: Prijevoz ruske nafte je za nas jako štetan Autor: Vlado Vurušić Iz Kremlja su nakon nedavnih izjava bugarskom premijeru stigle oštre, nediplomatske poruke pa je malo reterirao SOFIJA - Dolazi li do novog energetskog problema za Rusiju te hoće li zbog toga “naša” Družba Adria ponovno postati aktualna? Naime, živopisni bugarski premijer Bojko Borisov, prilično antiruski raspoložen, podigao je ovih dana priličnu buru u Kremlju kada je, nakon sastanka s veleposlanicima zemalja EU u Sofiji, rekao da će Bugarska odustati od 280 kilometara dugog transbalkanskog naftovoda Burgas - Aleksandropulos, koji povezuje Crno i Egejsko more te mimoilazi preopterećene turske prolaze Bospor i Dardanele. Sporazum su 2007. godine potpisali predstavnici Grčke, Bugarske i Rusije. Bivši tjelohraniteljRusi su taj strateški naftovod već ukalkulirali u svoje projekte pa ih je bugarski premijer Borisov, inače bivši tjelohranitelj dugovječnog komunističkog diktatora Todora Živkova, a potom i kralja povratnika Simeona II Sakskoburggotskog, u čijoj je vladi bio i vrlo uspješni borac protiv korupcije i mafije kao državni tajnik ministarstva unutarnjih poslova te populistički gradonačelnik Sofije, blago rečeno neugodno iznenadio. Borisov je rekao da je projekt “štetan i nekoristan” za Bugarsku. A da stvar bude još neugodnija za Ruse, Borisov je otkazao i dogovor o gradnji nuklearne elektrane Belane zajedno s Rusijom. Bugarska ima već jednu, NE Kozloduj, koju je sagradio SSSR. Očekivali probleme Ruski ministar energetike Sergej Šmatko rekao je da je “očekivao probleme s Borisovljevom administracijom”. Nakon te izjave iz Kremlja su u Sofiju doprle i druge, žestoke, ne baš diplomatske i užarene poruke, koje su rezultirale time da se Borisov donekle korigirao rekavši da Bugarska nije odustala od naftovoda, već da odluka još nije donesena jer su potrebna dodatna ekološka jamstva. No, svima je jasno da iza “brige za utjecaj na okoliš i ljepotu prirode” uvijek stoje politički razlozi. Rusi ne vjeruju previše kontroverznom Borisovu koji je još u kampanji govorio da bi Bugarska trebala smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti jer 100 posto tih energenata još od vremena Varšavskog pakta Bugarska uvozi iz Rusije. Južni tok ipak ostaje Kada je Bojko Borisov u ljeto 2009. godine došao na vlast, čak je i gradnja megaprojekta Južni tok, plinovoda koji preko Crnog mora, obilazeći Ukrajinu, dovodi ruski plin do zapadne Europe, bila dovedena u pitanje. Jedno vrijeme su Rusi prijetili da će plinovod, umjesto u Bugarskoj, započinjati u rumunjskoj luci Constanza. No, Borisov je na kraju ipak pristao, kada su mu, pišu neke bugarske novine, za to dali odobrenje iz Washingtona. Ipak, odmah je nakon toga obznanio da će i “zapadnjački”, no upitni, plinovod Nabucco započinjati svoj europski put u Bugarskoj. Bugarska odluka vaća Družbu Adriu opet u fokus U ruskim naftnim i političkim kuloarima već se onako stidljivo spominje da bi zamrli projekt Družba Adria, dakle transporta nafte do Omišlja na otoku Krku Janafom, mogao biti reanimiran prvenstveno zbog problema s Bugarima. Naime, kada je potpisan sporazum Burgas -Aleksandropulos (grčki predsjednik Karolos Papoulisa, bugarski Georgi Parvanov i rusku Vladimir Putin) ruska strana ga je smatrala alternativom za Družbu Adriju te su i ruski pritisci na Hrvatsku bili umanjeni. No, Družba Adria bila je, navodno “vezana trgovina” za hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku, ali sada ako Borisov otkaže transbalkanski naftovod, nagađa se da će već na subotnjem sastanku Putina i Jadranke Kosor to biti tema razgovora. Rusi svakako neće dopustiti da im oba strateški važna naftovodna pravca u južnoj Europi propadnu. |
28.06.2010., ponedjeljak
Igor Čatić: Lučonoša istraživanja
Lučonosna istraživanja
Vjesnik, 2010-06-24 U emisiji Branimira Bilića na HTV-u gostuje mnogo vrlo zanimljivih gostiju. Impresionirao me nedavni nastup dvojice vrlo uspješnih poduzetnika, direktora tvrtki Geofoto i DOK-ING. U emisiji se vrlo često razgovara sa znanstvenicima, ali to su onda filozofi, sociolozi, ekonomisti... Njih se, međutim, ne ubraja u znanstvenike jer tako hoće jedini »čuvari znanstvene istine«, prirodoznanstvenici. Koji još eventualno priznaju društvene znanosti, ali humanističke, a posebice tehničke, za njih i ne postoje. Izuzetak je fizičar Davor Pavuna, koji priznaje da bez inženjera nema zdrave države. Povod za ovih nekoliko redaka je emisija emitirana 18. lipnja u kojoj su nastupili prof. dr. sc. Siniša Volarević i prof. dr. sc. Milorad Milun. Veliko razočaranje. Ponavljalo se već desecima puta iste klišeje. S novošću da će se Srbija zadužiti za 800 milijuna eura za razvoj znanosti. Zašto sam razočaran? Nijedna ideja kako Hrvatsku izvući iz postojećih teškoća. Na što troši novac prof. Volarević i njegovi suradnici? Na vrlo zanimljive stvari, ali to su istraživanja koja vode otkrićima. Dakle, lučonosna istraživanja. Slično je i s istraživanjima skupine oko prof. Miluna. On je za mene već desetak godina vodeći stručnjak za nanoznanost na ovim prostorima, ali kada sam trebao pregled što je Hrvatska napravila na području širenja nanotehnike i kuda ide razvoj, u Hrvatskoj nisam mogao pronaći autora. Valja navesti neke od ponavljanih stereotipa. Premalo se ulaže u lučonosna istraživanja, dakle, koja rezultiraju otkrićima kako je nešto nastalo u prirodi. Bilo bi dobro kada bi jednom zgodom MZOŠ objavilo podatke o tome koliko je novca uloženo u takva istraživanja, ne samo putem onih tisuća projektića od 30.000 ili 80.000 kuna, nego u nabavu opreme i ostaloga upravo u osnovna istraživanja. Drugi je stereotip da se previše ulaže u društvene i osobito humanističke znanosti. Ulaganja u proučavanje jezika ili filozofije jednako su važna, ako ne i važnija za Hrvatsku od onih u neka druga, preforsirana područja. Netko se treba baviti i strukovnim jezicima, propitivati zamisli o »eliksirima mladosti«, etičkim problemima sve snažnije kiborgizacije ili posljedicama sve više sastojaka lijekova pa i droga u otpadnim vodama. Žalosno je da se u Hrvatskoj premalo ulaže u plodonosna istraživanja. Do 2006. ili 2007. na tome je izvrsno radilo već odavno hibernirano Tehnologijsko vijeće, gdje se čulo sažeto o uspjesima tog tijela kojem je uspjeh jednog jedinog projekta platio tri godine njegova rada. A zašto nema toliko sazivanih inovacija? Ne može ih ni biti kada se vodila i vodi politika dezindustrijalizacije. Svaka čast pojedincima. Napokon, nisu samo navedeni gosti spominjali ulaganja u srpsku znanost. Raspreda se o tome na poznati način i na portalu Connect. I za potrebe hrvatske znanosti se posuđivao novac. Tko će jednom vratiti taj novac iz rezultata onih za koje je novac posuđen u Hrvatskoj? Vjerojatno porezni obveznici. Slično predviđam i za Srbiju. Lako se zadužiti, ali tko će vraćati novac? Na žalost, hrvatska znanstvena zajednica premalo radi na tome kako stvoriti novac za nužno potrebna društvena i humanistička istraživanja kao i za lučonosna istraživanja. A njih mogu stvoriti samo oni koji rade na plodonosnim istraživanjima. Igor Čatić, Zagreb |
26.06.2010., subota
Monolit u Rijeci - Nastavak
MONOLIT HRsvijet OTKRIVA ZA VAS: Pozadina priče o monolitu u Rijeci (IV.dio) I EVO NAM NOVI NASTAVAK - MONOLIT Nakon što smo u prve dvije kolumne zaključili da se trenutno u Rijeci dva mjeseca slavi lik i djelo Arthura Clarkea, a ovog kontroverznog pisca i znanstvenika smo uspješno povezali s njegovim suvremenikom, gnostikom Aldousom Huxleyom, došli smo do zajedničkog nazivnika koji ih je u korijenu povezao - Charlesa Darwina. Utjecaj Darwinove evolucijske teorije, ali još više prikriveni Darwinov "kreacionizam" (makar se ovaj držao tipičnim agnostikom, pa čak i ateistom), jako su utjecali na formiranje mladog Clarkea, ali ipak se za samo jednu osobu moglo reći da je istinski Clarkeov uzor i idol - a to je bio otac znanstvene fantastike, britanski pisac i znanstvenik H.G.Wells. Svoju privrženost i opčinjenost Wellsovim idejama i teorijama, Clarke je više puta apostrofirao u svojim osvrtima i intervjuima, a bio je i dugogodišnji član te čak jedno vrijeme i dopredsjednik Društva ljubitelja H.G.Wellsa (H.G.Wells Society). Zatim smo u trećem dijelu otkrili da je upravo H.G.Wells bio jedan od glavnih ideologa Novog svjetskog poretka (NWO), jer je u svojoj knjizi iz 1928. godine, pod nazivom "Otvorena zavjera", otvoreno propagirao stvari poput depopulacije stanovništva (eugenika), uništenja tradicionalne obitelji i kontrole rađanja, a u zadnjim poglavljima u detalje objasnio kakvom propagandom treba ići prema Novoj svjetskoj državi, u kojoj će "intelektualna elita" vladati "intelektualno inferiornima", kako bi se što bolje pripremili na evoluciju iz čovjeka - prema natčovjeku.... Njegova knjiga je postala doslovno "udžbenik" i "priručnik" za sve buduće generacije političkih elitista i mrzitelja ljudskog roda, a trenutno živimo u zadnjem poglavlju te knjige, neposredno pred izbijanje velikih svjetskih nemira protiv NWO-a. Pošto smo, dakle zaključili da jedan Arthur Clarke nikako ne bi trebao biti osoba čije će se ime dva mjeseca proslavljati u jednom od najvećih hrvatskih gradova ( a u 5. i 6. nastavku ovog serijala ću još dodatno potencirati njegovu ulogu u NWO-ideologiji), dolazimo danas i do "drugog slavljenika", jednog od najtajanstvenijih i najgenijalnijih svjetskih znanstvenika svih vremena - Nikole Tesle. Tesla je za mnoge ljude predstavljao utjelovljenje pojmova "boem" i "čudak", a da je ta konstatacija točna, pokazuje mnogo njegovih životnih navika. Naime, Tesla nije volio da mu ljudi prilaze preblizu, jer bi se njihova "energetska polja" mogla ispreplesti s njegovim i negativno djelovati na njegov organizam. Također, gotovo se nikada nije rukovao. Bilo je ljudi koji su Teslu smatrali doslovno "božanstvom" ili "anđelom"; toliko je ponekad ostavljao dojam na ljude, da dolazi s neke druge planete i drugog vremenskog kontinuuma. Za Teslu se zaista moglo reći da je bio "hipersenzibilan", i to u najneposrednijem mogućem značenju te riječi. Bilo je očevidaca, koji su govorili kako Tesla čuje otkucaje sata, udaljenog tri prostorije od njegove sobe, a mogao je registrirati i zvuk leta najsitnijih kukaca prilikom šetnje parkom. O mogućim razlozima te njegove "nadnaravne osjetljivosti", govori i jedan detalj iz njegove mladenačke biografije, dok je još bio klinac u rodnom Smiljanu (u blizini Gospića). Naime, njegov otac koji je bio pravoslavni svećenik, odredio je Nikolu odmah po njegovom rođenju za svog naslijednika u tom pozivu. Mladi Tesla je, međutim već od malih nogu pokazivao izniman dar za matematiku i fiziku te je često molio oca da ga pošalje na znanstvene studije. Ovaj je tu mogućnost uporno odbijao, sve dok se jednom mladi gimnazijalac Tesla nije ozbiljno razbolio od kolere i suočio se sa gotovo sigurnom smrću. Tesla je poslije sam pričao kako ga je od smrti spasila čudesna bijela golubica, koja je obasjana svjetlošću stajala na prozoru uz njegov bolesnički krevet. Taj doživljaj je Tesla smatrao svojim "drugim rođenjem", a priča se da mu je tajanstvena golubica donijela i neslućene "nadnaravne moći", kojima se poslije koristio prilikom svog znanstvenog i istražiteljskog rada. Vidjevši u tom trenutku "bljesak u očima svog sina", njegov otac kao da je shvatio da je mladi Nikola predodređen za neke više stvari te mu je dopustio upis na studij politehnike u Grazu, 1875.godine. Da li ova Teslina priča o golubici, objašnjava njegovu kasniju tajanstvenu povezanost s golubovima, koji su se masovno okupili oko hotelske sobe u New Yorku poslije Tesline smrti, tugujući za svojim najboljim ljudskim prijateljem? Najpoznatiji Teslin izum je bio nedvojbeno otkriće "izmjenične struje (struja koju mi danas koristimo), ali i brojni drugi za svijet korisni i važni izumi. Otkrio je i jednu novu vrstu kondenzatora, izmislio takozvane "tesla's coils" ili Tesline transformatore struje, višefazni sistem izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sistem razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih. Otkrio je i okretno magnetno polje (magnetski flux) pa se i jedinica za "magnetski flux" ili gustoću magnetskog toka - zove Tesla. Pored ovih "javnosti poznatih" otkrića, razvile su se mnoge priče o njegovim tajnim izumima, koji bi mogli promijeniti svijet, a možda i najpoznatija od njih govori da je u Tesla svojoj laboratoriji na Nijagarinim vodopadima stvorio prvi predajnik/prijemnik za slanje i primanje električne energije bežičnim putem (najprije kroz atmosferu, a zatim i kroz Zemljinu koru). Tvrdio je da može iskoristiti Zemljinu rotaciju za proizvodnju električne energije (što bi riješilo problem energije u Svijetu). Zbog svih tih svojih znanih i neznanih izuma, Teslu mnogi svjetski znanstvenici modernog doba, doživljavaju za svog uzora i jednog od najvećih svjetskih znanstvenika u povijesti. Teslina biografija je zaista fascinantna, no Vi dobro znate da Borisu Kolaku nije cilj glorificirati ovog nedvojbeno genijalnog znanstvenika, već ukazati na njegovu povezanost sa "mračnim silama" koje su gradile Novi svjetski poredak, na isti način kao što sam s njima povezao i ne mnogo manje genijalnog i senzibilnog - Arthura Clarkea. Dakle, krenimo na put! Po logici stvari, najlakše bi bilo pokušati povezati Nikolu Teslu i Arthura Clarkea, što nije naročito teško, pošto su obojica imali zajedničku strast za istraživanjem svemirskih signala i kontaktom sa vanzemaljskim egzistencijama. U jednom svom interviewu za "Time Magazin" iz 1931., Tesla je izjavio slijedeće: "Nema ničeg važnijeg od interplanetarne komunikacije, koja će se jednog dana zasigurno uspostaviti, a sama spoznaja da na nekom drugom planetu postoje druga ljudska bića, koja također pate, smiju se, rade, stvaraju i rađaju svoje potomke, izazvati će čaroliju u ljudima te automatski dovesti do uspostave Univerzalnog Bratstva, koje će trajati toliko dugo koliko i samo čovječanstvo" Ova Teslina rečenica, koja je mnogim istraživačima njegova lika i djela sasvim promakla, upravo je jedna od njegovih stožernih misli, koja je meni i u ovoj kolumni poslužila kao najvažnija poveznica Tesle, Clarkea i H.G.Wellsa - sa masonskim ložama, Iluminatima i sličnim tajnim udruženjima. Mada su psihološki portreti svih tih pisaca i naučnika, u usporedbi s onima političara poput Roosewelta ili Churchilla, običnim ljudima djelovali mnogo romantičnije, pravednije i iskrenije ( a vjerovatno su takvi i bili), postoji jedna nit koja je usko vezala sve te , naizgled nespojive ličnosti, a ta nit se zove - stvaranje Novog svjetskog poretka. Kako, zapitat će te se; pa zar nisu Tesla i Clarke bili zakleti humanisti i pacifisti? Dame i gospodo, naravno da jesu, ali zar ne vidite da je u tome ključ cijele ove naše kolumne? HUMANOST, BRATSTVO, SVIJET BEZ RELIGIJA, BEZ GRANICA, MIR MEĐU NARODIMA.... U sve su to duboko vjerovali i Tesla i Clarke... Ali i H.G.Wells. I Winston Churchill. I Theodor Roosevelt. A i Barack Obama danas.... Probajte malo razmišljati skupa sa mnom, jer u ovom trenutku dolazimo do ključnog pitanja cijele kolumne, a ono glasi: Pa što ja onda imam protiv tih divnih, humanih i nadarenih ljudi?! Moj odgovor je jako jednostavan: Imam protiv njih to što su do mira htjeli doći preko leševa milijuna japanskih žena i djece, ispečenih od radijacije njihovih "mirotvorskih atomskih bombi". Zar princip stvaranja Novog svjetskog poretka nije ostao isti do dana današnjeg? Rat zbog mira... kako ta floskula već u startu blesavo i odvratno zvuči. Pogledajmo napade na Irak, Afganistan, Palestinu... Ne stoji li iza njih ista ona nevidljiva ruka, koja je pokretala i zagovaratelje bacanja atomske bombe na Japan? Naravno da stoji, nemojmo biti blesavi i uopće posumnjati u to... Dakle, zaključak mora biti slijedeći: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Izrael i još neki njihovi sateliti, smatraju se "izabranim narodom", koji treba živjeti u tom Teslinom "Univerzalnom Bratstvu", zajedno sa svim onima na koje naiđu u svemirskim prostranstvima. Tesla je tvrdio da već komunicira s njima, pa je čak konstruirao i takozvani "Teslaskop", uređaj koji omogućuje komunikaciju sa udaljenim planetima, a poznato je da je Arthur Clarke nakon drugog svjetskog rata, također zagovarao postavljanje niza sličnih "komunikacijskih satelita" u Zemljinoj orbiti. Znakovito je da je Tesla pronađen mrtav, nekoliko dana prije no što se trebao sastati s američkim predsjednikom Roosweltom, kojem je kanio predstaviti svoje otkriće "Nove svemirske energije", kojim se trebala osigurati pobjeda saveznika nad "Silama Osovine". Mnogi stoga pretostavljaju da je Tesla, koji je umro poput još jednog svjetskog genijalca W.A. Mozarta; bez prijatelja, novaca i slave - možda i ubijen. Postoji teorija da je to napravio neki Hitlerov agent, u strahu od onoga što bi Tesla mogao reći američkom predsjedniku u razgovoru koji je trebao uslijediti. Zanimljiv je i podatak (mada prihvaćam ako netko kaže da je riječ o čistoj slučajnosti), da je Nikola Tesla pronađen mrtav na 33. katu hotela na Times Squareu u New Yorku. Simbolika broja 33 je vjerovatno poznata svima koje iole zanima ova tematika, jer je 33. stupanj najviši stupanj masonstva po škotskom obredu, a oni koji misle da je "masončićima" svejedno na kojem katu će poginuti Nikola Tesla, javno poručujem da o tim ljudima nemaju pojma. Njima su, naime "sveta geometrija i aritmetika" nešto najbitnije na svijetu; u svakom slučaju nešto puno važnije od pojedinačnog ljudskog života. Tako se i Dallas, mjesto ubojstva J.F.Kennedy-nalazi na 33. stupnju geografske širine, a Kennedy je ubijen na datum 22.11., pri čemu je lako zamjetiti da zbrajanjem dana i mjeseca dobivamo također broj 33. Isti taj datum je u biti i obljetnica jednog događaja od 22.11.1307. godine, tj. donošenja papinske bule pape Klementa V., kojom se ovlašćuje dominikanska inkvizicija, da podvrgne mučenju vitezove Templare. Bill Copper, bivši operativac obavještajne službe američke mornarice tvrdi da je ubojstvo Kennedya bilo osveta Templara Crkvi, državi i narodu. Kennedy je bio jedini Rimokatolički predsjednik SAD-a, iste Rimske crkve koja je u 14. stoljeću ubila Jacquesa de Molaya, posljednjeg "velikog meštra" Templarskog reda. Ispričavam se na ovoj maloj digresiji, ali htio sam samo pokazati dokle idu ovakve stvari, koje se nama, običnim ljudima čine kao neke "dječje igre" i produkti "bolesnih mozgova", dok se primjerice te podudarnosti brojeva i njihova navodna magijska svojstva, u krugovima tajnih okultnih društava doživljavaju sudbonosnim tajnama svemira, čijim ovladavanjem čovjek prijelazi u više stanje svijesti. To njihovo tajno znanje, dovelo je "inicijate masonstva" do mogućnosti, da mogu komunicirati običnim ljudima nerazumljivim simbolima, i to u našoj neposrednoj blizini. Stoga, poznavajući sve ovo, nipošto ne treba odbaciti tezu da je Nikola Tesla ustvari ubijen. U prilog tvrdnji da Teslina smrt nije bila prirodna, vratit ćemo se na onu jako izglednu tezu koju smo postavili, a ta govori da je Tesla surađivao s masonskim ložama i američkim tajnim agenturama, a sve radi toga jer je vjerovao da će njegovi izumi koristiti napretku i boljitku čovječanstva. Tesla je bezbroj puta ukazivao kakve opasnosti kriju neki od njegovih projekata, a prijateljima je govorio o svojim strahovima da njegovi projekti ne dođu u pogrešne ruke. Po nekim izvorima, Tesla je za vrijeme Drugog svjetskog rata shvatio da će njegovi izumi biti zloupotrebljeni od američke vlade te je prestao biti kooperativan. Posebno se to odnosi na tajanstveni eksperiment u Philadelphiji, kojeg je Tesla vodio za potrebe američke mornarice. Primarna ideja eksperimenta bila je da se postigne "radarska nevidljivost" za ratne brodove (stvaranje pulsirajućeg magnetog polja da bi se dobio elektromagnetski zaštitni balon). Eksperiment se, međutim loše završio. Umjesto da brod postane radarski nevidljiv, postao je zaista optički nevidljiv , a potom je nestao kroz vremenski tunel. Kada su generatori konačno prestali raditi, brod se ponovo pojavio. Nekoliko članova posade je poslije otkriveno kako besciljno lutaju, nesvjesni gdje se nalaze i što im se dogodilo. Drugi su ostali tumarajući, kao da su nevidljivim nitima vezani za čeličnu strukturu broda. Tesla je, prema nekim izvorima izašao iz cijelog projekta prije tog raspleta, jer se protivio korištenju mornara na brodu kao "ljudskih pokusnih kunića", a što mu odgovorni ljudi iz američke tajne službe nisu nikako mogli oprostiti. Nekoliko mjeseci kasnije, Tesla je pronađen mrtav u već spomenutoj hotelskoj sobi. Uzimajući u obzir sve relevantne podatke o Teslinom životu, od kojih sam u ovoj kolumni upotrijebio samo jedan mali dio, sklon sam zaključiti da Nikola Tesla u duši nipošto nije bio čovjek na strani zla. Međutim, kao i brojne druge znanstvenike i umjetnike prije njega, tajna društva su ga iskoristila, potom odbacila - a možda mu i oduzela život. Njegova najveća zabluda, koju i danas dijeli veliki broj svjetskih intelektualaca, znanstvenika i političara, zove se - "igranje Boga". Ta svjetska elita si je dala za pravo podijeliti ljude na "one koji zaslužuju" i "one koji ne zaslužuju živjeti". Osnovni kriteriji pri tom izboru su bogatstvo, plemićka krv inteligencija i kreativnost. Oni koji nemaju nijednog od ova četiri uvjeta - osuđeni su u viziji Novog svjetskog poretka na sigurnu smrt. Naravno, neće niti svi koji posjeduju te elemente u sebi i svom životopisu, automatski preživjeti. Svi se oni zajedno moraju pokloniti novom božanstvu ovoga svijeta. A tko je taj "novi mesija"? Ostavimo to pitanje za slijedeći nastavak... AUTOR: Boris Kolak http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5377: hrsvijet-otkriva-za-vas-pozadina-prie-o-monolitu-u-rijeci-ivdio-&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24 |
24.06.2010., četvrtak
Novosti, haiku i književni natječaji te ostalo....
NOVOSTI ------------- uskoro iz tiska izlazi novi naš dvobroj časopisa 4 i 5- 2010. napokon-- i sretno mu bilo ---------------------------------------------- pokrećemo rubriku u novom dvobroju časopisa- književno pero riječke impresije pošaljite eseje,priče, pjesme na temu riječkih motiva zanimljivi radovi biti će objavljeni na jesen 2010. hvala ---------------------------- 15 književni set -održat će se u petak 21.06 u okupljanje od 19 i 30- 20. h molimo sve članove i suradnike da nam se odazovu u što većem broju i nastupe na zadnjem- književnom setu koji će se održati na otvorenom - nastavak književnog seta planiramo na jesen molimo vas da svojim pristankom potvrdite dolazak na književni set kako bismo vas mogli uvrstiti u program program je koncipiran da se svaki autor predstavi sa 2 - 3 kraće pjesme, ili kratkom pričom, skečem... u jedan ili dva bloka- zavisi o broju prijavljeni autora -------------------------- - kako bismo obogatili program, tko želi izvoditi šansonu ili opjevati pokoju pjesmu neka se isto prijavi putem maila ili na 098 18 17 012 voditelj književnog seta valerio orlić ------------------------------ 2010/6/13 valerio orlić uskoro iz tiska izlazi novi naš dvobroj časopisa 4 i 5- 2010. napokon-- i sretno mu bilo ---------------------------------------------- pokrećemo rubriku u novom dvobroju časopisa- književno pero riječke impresije pošaljite eseje,priče, pjesme na temu riječkih motiva zanimljivi radovi biti će objavljeni na jesen 2010. hvala ------------------------------ From: BILOSNIC ISKRA [mailto:julijan1@yahoo.com] Sent: Friday, June 11, 2010 11:47 PM To: Jadran Zalokar Subject: Haiku Poštovani kolega Molim vas da mi za haiku ZBORNIK RENE MATOUŠEK pošaljete 10-12 haiku Moju molbu prenesite i kolegama u Rijeci Srdačan pozdrav Tomislav Marijan Bilosnić ----------------- Subject: informacija o natjecaju Knjizevnog kruga Karlovac "Književni krug" Karlovac raspisuje nagradni N A T J E Č A J ZA KRATKU PRIČU 1. NAGRADA 2000,00 KN 2. NAGRADA 1500,00 KN 3. NAGRADA 1000,00 KN - Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske. - Prosudbeno povjerenstvo prima po jedan rad od svakog autora. - Radovi ne smiju biti duži od 5 kartica teksta i ne smiju biti uzeti kao dio iz dužeg proznog djela. - Priče moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i ne smiju biti objavljene. - Radovi se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obavezno u tri istovjetna ispisa kuvertirano pod šifrom s rješenjem šifre u zasebnoj zatvorenoj kuverti, koja mora sadržavati: ime i prezime, adresu, OIB, broj žiro-računa i broj telefona autora. - Radovi se šalju na adresu "Književni krug" Karlovac, za natječaj, Banjavčićeva 8, 47000 Karlovac - Natječaj ostaje otvoren od 1. lipnja 2010. godine do 31. listopada 2010. godine. - Izabrani i nagrađeni radovi bit će objavljeni. - Sve ostale informacije na broj tel: + 385 (0) 91/571-2842 ------------------------ Fotografije Vanje Rogulja (plivanje OI) na Fotosofia.info Thursday, May 27, 2010 9:50 AM From: "fotosofia@fotosofia.info" Add sender to Contacts To: contact@karolina-rijecka.com Zadovoljstvo nam je pozvati Vas da na www.fotosofia.info pogledate novu izložbu u rubrici 'Poznati fotografiraju' - fotografije Vanje Rogulja (plivač - tri puta na OI). Za Vanju je zanimljivo da je u SAD-u završio studij fotografije i slikarstva. Fotosofia.info novosti: 1. ovdje možete pogledati fotografije s projekta 'Fotosofi u akciji Green City', odnosno radove koje su fotosofi izložili na temu 'Ekologija' + dokumentarne fotografije s eventa. 2. za postaviti svoje fotografije i sudjelovati na stranici registrajte se ovdje Lijepi pozdrav svima, Vaš FSinfo team -------------------------- --- On Thu, 5/27/10, Tatjana Debeljacki From: Tatjana Debeljacki Subject: OBJAVLJEN JE I DRUGI BROJ E - CASOPISA Date: Thursday, May 27, 2010, 9:31 AM http://www.tvorac-grada.com/forum/viewtopic.php?p=280656#280656 http://zikison.forumotion.net/poetry-prose-poezija-proza-editor-moderators-tatjana-debelja269ki-sabahudin-hadziali263-f8/objavljen-je-i-drugi-broj-e-casopisa-poeta-t143.htm#157 ------------------ Dragi haiku prijatelji, Najlepse vas molim da mi ponovo dostavite vase radova za Haiku Reality/stvarnost na email vazicsasa@gmail.com. Hard drajv mi je unisten i sa njim sve sto ste mi ranije poslali za nov (8) broj Haiku Reality/stvarnosti. Haiku Reality/stvarnost je otvoren za prihvat priloga (haiku, eseji, intervjui, recenzije knjiga, haige; objavljenih ili neobjavljenih) vas i svih drugih autora. Hvala na razumevanju! Sasa Vazic, urednik http://haikureality.webs.com/ -------------------------- Natječaj za najbolji neobjavljeni roman Izdavačka kuća V.B.Z. po deveti put za redom raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine. Najboljem romanu koji u rukopisu pristigne na natječaj bit će dodijeljena V.B.Z. književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 100.000,00 kuna. Rok za slanje rukopisa na natječaj je 15. srpnja 2010. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom. www.vbz.hr Pobjednik natječaja bit će proglašen za vrijeme trajanja sajma Interliber od 10.- 14. studenog 2010. godine. KNJIŽEVNI NATJEČAJ ZA BLOGERSKU EROTSKU PRIČU CASANOVAFEST 2010. 19. 05. 2010. u 19:05 1. Festival ljubavi i erotike CasanovaFest u Vrsaru poziva sve blogerice i blogere da sudjeluju u nagradnom natječaju za blogersku erotsku priču. 2. Natječaj traje od 18. svibnja do 18. lipnja 2010. 3. Svaki sudionik može poslati jednu ili više ranije neobjavljenih priča koje govore o erotici, ljubavi, spolnosti i srodnim životnim radostima i jadima. 4. Priča ili sve priče zajedno ne smiju imati više od 10.000 znakova. (Preporuka je da pošaljete svega jednu, i to što kraću priču.) Uz priču možete priložiti i ilustraciju. 5. Radove treba poslati na e-mail adresu casanovafestprica@gmail.com Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . 6. Priče potpišite blogerskim pseudonimom, a svakako treba priložiti naziv vlastita bloga i poveznicu na njega. 7. Selektor natječaja je bloger Babl (Čovjek-vadičep sreće ženu-ribu). http://www.casanovafest.com/ 8. Priče po izboru selektora bit će objavljene na blogu Casanovafest-priča. 9. Svojim komentarima pobjedničku priču izabrat će sami blogeri. Glasati može svaki aktivni bloger koji posjeduje blog s barem tri suvisla upisa. Svoj komentar možete ostaviti pod svaku priču za koju smatrate da zaslužuje nagradu, kao i pod onu za koju smatrate da je nikako ne zaslužuje. Pobjeđuje priča s najvećim brojem komentara podrške. Negativni sudovi smatraju se negativnim bodovima i umanjuju konačni zbroj. U slučaju jednakog broja glasova izabrat će se priča za koju su komentatori bolje argumentirali zašto zaslužuje nagradu. Prosuditelji argumenata u tom slučaju bit će koordinator književnog djela programa CasanovaFesta Pero Kvesić, književnik Drago Glamuzina i umjetnički direktor festivala Boris T. Matić. 10. Autor pobjedničke priče za nagradu dobiva plaćene putne troškove iz bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj te tri besplatna polupansiona (doručak i večera), 24., 25. i 26. lipnja, u hotelu Pineta u Vrsaru za sebe i osobu koju odabere za pratnju. Ako je to par s djetetom, mogu povesti i dijete. 11. Obveza pobjednika natječaja jest da za vrijeme festivala sudjeluje na književnoj večeri posvećenoj blogosferi i blogerskoj literaturi. ------------- Tatjana DebeljackiMay 25, 2010 at 11:55am Naslov: Showing newest posts with label stalni konkursi. Show older postsVI SATIRIČNA POZORNICA "ŽIKIŠON" Showing newest posts with label stalni konkursi. Show older postsVI SATIRIČNA POZORNICA "ŽIKIŠON" 2010 11 May 2010 KONKURS najveći i najslobodniji otkad je sveta i veka Svim satiričarima Srbije, ex-YU republikama, celoj dijaspori i onima koji se ne osećaju krivim za sadašnje katastrofalno stanje. Pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirične reči. Svakom kome uspe da to uobliči u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirične pesme i priče, a zatim pošalje na E-mail: zikison@zikison.net može se obavestiti i na tel. 00381 35/565-563 i 00381 62/25-30-60 kandidovao se za narodnog poslanika Satire. Šaljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priču (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju kraću biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! Od 2009.g. u ŽIKIŠON-u su uvedene i dve nove kategorije za nagrade: 1. Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etc… za period izmedju dva konkursa ŽIKIŠON-a i 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru exYU, etc… za period između dva konkursa ŽIKIŠON-a. Nagrade: boli glava, otpadaju uši, ali ne u policiji, a da se ne lažemo ni kod nas se nećete uvajditi, bar ne materijalno, ali zato duhovno i afirmativno hoćete sigurno!!! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 13. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije na sajtu, uoči, 14. novembra, dana rođenja Živojina Pavlovića Žikišona, majstora humora, satire i karikature. Svi nagrađeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume biće prezentovani na sajtu http://www.facebook.com/l/a72c4;www.zikison.net i u nedeljnom elektronskom satiričnom listu ŽIKIŠON. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma,pesme, i priče dobijaju nagradu u vidu elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke ŽIKIŠON, naravno, ukoliko nam prvonagrađeni dostave rukopise. Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sledeće: Za Najbolju knjigu: a) Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za štampu autora od strane ŽIKIŠON-a; b) Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izrađuje ŽIKIŠON i posebna stranica sa radovima po želji autora. Za Najbolji tekst: a) Objava teksta u nedeljniku ŽIKISON i posebna stranica sa radovima po želji autora; b) Autor dobija na poklon CD sa svim brojevima nedeljnika ŽIKIŠON ------------------- Književni natječaj Albatros PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VELIKA GORICA - Nakladnička djelatnost - objavljuje NATJEČAJ ZA DODJELU KNJIŽEVNE NAGRADE “ALBATROS 2010.” Književna nagrada “Albatros” utemeljena je s ciljem afirmacije novih djela i novih imena u hrvatskoj književnosti, a sastoji se od novčane nagrade u iznosu od 5.000,00 kn, diplome i tiskanja nagrađene knjige. U obzir za nagradu dolaze rukopisi: 1. Roman, dramski tekst ili zbirka kratkih priča 2. Priče ili pjesme za djecu 3. Pjesme, priče ili roman zavičajne tematike s područja Grada Velike Gorice ili Zagrebačke županije. Uvjeti natječaja: Pravo sudjelovanja na natječaju imaju građani Republike Hrvatske i Hrvati iz dijaspore. Natječaj je namijenjen mladim ili neafirmiranim piscima koji još nisu članovi strukovnih književnih udruga (Društva hrvatskih književnika i sl.). U obzir za natječaj dolaze vlastiti rukopisi neobjavljenih kratkih priča, romana ili pjesama za djecu pisanih hrvatskim jezikom ili njegovim narječjima, koji se dostavljaju na natječaj u tri (3) istovjetna primjerka. Rukopis treba biti pisan proredom na kompjutoru. Rukopisi koji se šalju na natječaj trebaju sadržavati najmanje 50, a najviše 150 kartica. Uz rukopis treba dostaviti kratki životopis s temeljnim podacima o autoru (adresa - prebivalište, telefon, fax, e-mail). O dodjeli nagrade odlučuje prosudbeni odbor koji imenuje organizator natječaja. Rukopise prispjele na natječaj ne vraćamo. Rezultati natječaja bit će objavljeni do 15. listopada 2010. Nagrađena knjiga izaći će iz tiska u prosincu 2010. godine. Rukopise treba slati na adresu: Pučko otvoreno učilište Velika Gorica (za Književni natječaj “Albatros”) Zagrebačka 37, 10410 Velika Gorica. Za dodatne informacije obratite se na telefon 01/ 6259-810. Rok za predaju rukopisa je 30. lipnja 2010. godine. (pouvg.hr) Četvrti književni natječaj za kratku priču - Marko Martinović Car Radi očuvanja uspomene i popularizacije djela pokojnoga književnika Marka Martinovića, Udruga mladih ENTER Vitez i HKD LAŠVA Vitez raspisuju Četvrti književni nagradni natječaj za kratku priču Nagrada nosi ime Marka Martinovića, a dodjeljuju se tri nagrade u obliku diplome, uz novčani iznos: I. nagrada 2000,- KM (1.000,- eura) II. nagrada 700,- KM III. nagrada 300,- KM Novčani iznos za sve tri nagrade osigurava poduzeće ECONOMIC d.o.o. Vitez. Organizator je osigurao i tri nagrade za najuspješnije mlade autore Lašvanske doline. Uvjeti natječaja: Pravo natjecanja imaju svi afirmirani pisci i oni koji to žele postati; Priča mora biti pisana na jednom od jezika tri konstitutivna naroda BiH Priča ne smije biti duža od 10 kartica autorskog teksta (1 kartica = 1800 znakova s razmacima); Priča ne smije biti ranije objavljivana, kako u tiskanim tako ni u elektronskim medijima; Jedan autor/autorica na natječaj može poslati najviše jednu priču; Priču poslati u tri primjerka, ispisanu na računalu, potpisanu šifrom. Pošiljka mora sadržavati i posebnu omotnicu u kojoj je rješenje šifre, tj. šifra, ime i prezime autora te adresa i telefon i/ili e-mail. Također, priču za natječaj potrebno je dostaviti i u elektronskoj formi (cd, disketa ili sl.). Priče slati na adresu: Udruga mladih „Enter“ S.S. Kranjčevića 1; 72250 Vitez - BiH s naznakom „Priča za književni natječaj“, isključivo poštom, najkasnije do 1. kolovoza 2010. godine, nakon čega će ocjenjivački sud odabrati tri najbolje priče, a rezultate natječaja javno objaviti u medijima. Nagrade će biti svečano uručene u drugoj polovici rujna u Vitezu, u vrijeme održavanja manifestacije Dani Marka Cara Martinovića”. Organizatori zadržavaju pravo na prikladan način bez naknade autorima objaviti nagrađene priče, ovisno o financijskim sredstvima i ostalim planiranim manifestacijama vezanim uz književno djelo Marka Cara Martinovića. Medijski pokrovitelji „Dana Marka Cara Martinovića“ su: VEČERNJI LIST BiH, TV KISS, Radio postaja Vitez, Radio Busovača, TNT Radio. www.vitez.info. --------------------- Natječaj za Residencijalni program u Splitu Pokretanjem rezidencijalnog programa „Marko Marulić“ i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti suvremenim europskim autorima i prevoditeljima bolje upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom scenom. Uz partnere u projektu: Grad Split, Ministarstvo Kulture RH i Traduki, Udruga Kurs je osigurala stipendije za autore i prevodioce u 2010. godini i smještaj u srcu starog grada (photos) Pisac u gostima koristi vrijeme stipendije za svoj rad, a pored toga će imati predstavljanja i upoznavanja s kulturnim životom Splita. U periodu boravka organiziraju se čitanja i sudjelovanja na tribinama u gradskoj knjižnici, školama i literarnim radionicama. Stipendija uključuje organizirani smještaj u opremljenom stanu u centru grada u trajanju od četiri tjedna i pokrivanje troškova boravka u iznosu od 800 Eura. Termini boravka: travanj, svibanj, rujan, listopad, studeni u 2010. godini Termin boravka u maju mjesecu je od 27. maja do 27. lipnja 2010 godine. Pozivaju se književnici i prevoditelji iz centralne i jugoistočne Europe , da se do 15.rujna 2010; prijave za sudjelovanje putem Natječaja za književne stipendije. Prijava mora sadržavati: 1. curriculum vitae (na hrvatskom, engleskom ili njemačkom) 2. puna adresa (kontakt telefon i e-mail adresa) 3. popis objavljenih djela 4. kratak opis planova rada u Splitu 5. pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca Aplikacije poslati na: Udruga KURS, A. Mihanovića 27, 21000 Split , Hrvatska ili na e-mail adresu: info@kurs.hr Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , www.kurs.hr. Prijave će zaprimiti Odbor za dodjelu stipendije, te izvijestiti kandidate o izabranim autorima --------------- --- On Thu, 5/20/10, Udruzenje pisaca Poeta From: Udruzenje pisaca Poeta Subject: Drugi broj e-casopisa Poeta To: borivojbukva@yahoo.com Date: Thursday, May 20, 2010, 9:44 PM ------------------ Postovani, Izasao je drugi broj e-casopisa Poeta. Mozete ga besplatno preuzeti sa nase elektronske biblioteke na: http://www.poetabg.com/htm/elektronska_biblioteka.html kliknite na broj 2. Nismo dali direktan link kako biste mogli preuzeti i casopis broj 1, kao i druge sadrzaje. Molimo da Vase priloge i tekstove za casopis saljete iskljucivo na casopis@poetabg.com Redakcija Poeta --------------- KONKURS 8. MEĐUNARODNOG SALONA STRIPA 2010. ROK ZA SLANJE RADOVA: DO 31. AVGUSTA 2010. Adresa za slanje radova: SKC, Srećna Galerija MEĐUNARODNI SALON STRIPA Kralja Milana 48 11 000 Beograd, Srbija Propozicije za učesnike: • Pravo učešća imaju autori svih uzrasta • Rad može biti delo jednog ili više autora • Kandidat može poslati ili doneti lično samo jedan rad u originalu ili dobroj kopiji, obima od 1 do 4 table (poželjan A3 ili A4 format) • Odabir teme, žanra i autorski pristup, potpuno su slobodni • Ne isključuje se mogućnost prihvatanja rada sa strip tematikom u drugim medijima (reljef, skulptura, instalacija, objekat...) • Tekst u stripu mora biti na jednom od jezika naroda ex-jugoslovenskih republika ili engleskom jeziku. • Uz rad je obavezno poslati (na računaru ili čitko, štampanim slovima, popunjenu) PRIJAVU NA KONKURS ZA 8. MEĐUNARODNI SALON STRIPA koja se može preuzeti ovde ili dobiti u Srećnoj galeriji pri predavanju radova na konkurs. • Svaku tablu rada na poleđini označiti brojem (primer: 1/4, 2/4, 3/4, 4/4) Napomena: Bez ovih podataka rad se neće uzimati u razmatranje • Žiri će pristigle radove selektovati za veliku izložbu i zvanične nagrade Salona. Nagrade: • GRAND PRIX SALONA /uključuje novčani iznos od 1.000 evra/ • Nagrada za najbolje ostvarenje u domenu klasičnog strip jezika • Nagrada za najbolje ostvarenje u domenu alternativnog strip jezika • Nagrada za najbolji scenario (ideju) • Nagrada za najbolji crtež • Specijalna nagrada žirija za inovaciju Takmičari do 15 godina starosti: • MLADI LAV (najbolji rad u kategoriji) • Specijalna nagrada žirija za najbolju ideju • Specijalna nagrada žirija za zreo i maštovit izraz • Specijalna nagrada žirija za najmlađeg učesnika • Nagrade prijatelja i sponzora salona Dodatne informacije: www.skc.org.rs e-mail: srecnagalerija@skc.@A Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli tel: 011/ 360 20 44 -------------------- Announcement / Najava POZIV ŽIKIŠON, prvi elektronski nedjeljni magazin za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu kreće u realizaciju višemjesečne...tajne...najave... USKORO ŽIKIŠON REALIZUJE TAJNI ZADATAK OBJEDINJAVANJA NEOBJEDINJENOG... PRIČA SE... Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bivše Jugoslavije da nam do 15.9.2010.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne dužu od desetak redaka kao i bibliografiju. Također je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili poštom). Žiri, sastavljen od eminentnih književnika i satiričara, će odabrati petnaest aforizama koji će biti uvršteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor će biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan naše knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednici izdanja su Zoran Matić Mazos, Paraćin, Srbija i Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje štampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2010.g. Aforizme dostaviti na E-mail adrese: mazospn@gmail.com i/ili sabihadzi@gmail.com odnosno na adresu: Zoran Matic Mazos, Kneza Ive od Semberije 20, 35 250 Paraćin, Srbija i/ili Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina *** Izdavač ŽIKIŠON, prvi Balkanski elektronski nedjeljni časopis za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu, Paraćin, Srbija Competition / konkurs ________________________ Raspisan konkurs VI SATIRIČNA POZORNICA "ŽIKIŠON" 2010 ________________________ KONKURS najveći i najslobodniji otkad je sveta i veka Svim satiričarima Srbije, ex-YU republikama, celoj dijaspori i onima koji se ne osećaju krivim za sadašnje katastrofalno stanje. Pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirične reči. Svakom kome uspe da to uobliči u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirične pesme i priče, a zatim pošalje na E-mail: zikison@zikison.net može se obavestiti i na tel. +381 35/565-563 i +381 62/25-30-60 kandidovao se za narodnog poslanika Satire. Šaljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priču (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju kraću biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! Od 2009.g. u ŽIKIŠON-u su uvedene i dve nove kategorije za nagrade: 1. Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etc… za period izmedju dva konkursa ŽIKIŠON-a i 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru exYU, etc… za period između dva konkursa ŽIKIŠON-a. Nagrade: boli glava, otpadaju uši, ali ne u policiji, a da se ne lažemo ni kod nas se nećete uvajditi, bar ne materijalno, ali zato duhovno i afirmativno hoćete sigurno!!! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 13. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije na sajtu, uoči, 14. novembra, dana rođenja Živojina Pavlovića Žikišona, majstora humora, satire i karikature. Svi nagrađeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume biće prezentovani na sajtu www.zikison.net i u nedeljnom elektronskom satiričnom listu ŽIKIŠON. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma,pesme, i priče dobijaju nagradu u vidu elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke ŽIKIŠON, naravno, ukoliko nam prvonagrađeni dostave rukopise. Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sledeće: Za Najbolju knjigu: a) Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za štampu autora od strane ŽIKIŠON-a; b) Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izrađuje ŽIKIŠON i posebna stranica sa radovima po želji autora. Za Najbolji tekst: a) Objava teksta u nedeljniku ŽIKISON i posebna stranica sa radovima po želji autora; b) Autor dobija na poklon CD sa svim brojevima nedeljnika ŽIKIŠON. ________________________ Živojin Pavlović Žikišon (Paraćin 1885 - 1950) Žikišon je živeo od 1885.-1950. Satiričar, karikaturista, urednik, izdavač i štampar. Pokretač je saradnik i urednik više listova za humor i satiru između dva rata u Srbiji. Stradao je i bio zatvoren od komunističkog režima 1949. posle te torture i zaplenjene imovine, ubrzo je 1950. preminuo. ________________________ Žiri za 2010. godinu: Aleksandar Čotrić (književnik) - Beograd, SRBIJA /Predsednik SPŽ 2010/; Jasmin Mrkalj Kadmus (satiričar) – Maribor, Slovenija; Suno Kovačević (aforističar) - Zenica, BiH; Ekrem Macić (aforističar) - Konjic, BIH; Sabahudin Hadžialić (književnik i novinar) – Sarajevo, BiH; Boban Miletić Bapsi (satiričar), Knjaževac, SRBIJA; Zoran Matić Mazos (satiričar i karikaturista), Paraćin, SRBIJA. ________________________ V The Competition of a Caricature and a Short avantgarde Comics, "V KIKS Zikison 2010" --------------- NEWS ---------------- "V KIKS Zikison 2010" View and DOWNLOAD PDF 2009 V The Competition of a Caricature and a Short avantgarde Comics, "V KIKS Zikison 2010" Continuous web competition from now on the front pages Zikison.net & KIKS.net & Comics-Stripovi-ExYu ... Unique in the world, respected friends, send your cartoons and comics! www.zikison.net www.kiks.site90.net, www.zikison-weekly.comoj.com, www.comics-stripovi-exyu.blogspot.com, and The Satirical Manufactory "Zikison" are announcing in the categories, the themes: 1. PORTRAIT (within cartoon shape): "Zivojin Pavlovic ZIKISON" (famous cartoonist, satiric, editor and publisher of satiric magazine from Serbia), Radoje Domanovic (the most famous satire writer of all times in SERBIA), Jaroslav Hašek (famous writer of the antiwar satire „Good soldier Svejk“ from CZECH REPUBLIC) and Stanisław Jerzy Lec (establisher and founder of the modern world aphorism from POLAND) and WITHOUT WORDS. How cartoonists sees them, "ZIKISON" and his age, technology-free, for all three categories of works to send the full? 1. PORTRAIT cartoon Živojin Pavlović Žikišon, (1885 - 1950) Was a Satirist, a caricaturist, an editor, a publisher, and a printer. Between two wars in Serbia he was an actuator, a Co – Author editor of many of newspaper for humor and satire. He has been suffering and imprisoned by Communist Regime in 1949. Soon after that torture and seizing his property, he was died in 1950. Stanisław Jerzy Lec, (6 March 1909 – 7 May 1966) (born Baron Stanisław Jerzy de Tusch-Letz) was a Polish poet and aphorist of Polish and Jewish noble origin. Often mentioned among the greatest writers of post-WW2 Poland, he was one of the most influential aphorists on the 20th century. Lyrical poetry, sceptical philosophical-moral aphorisms, often with a political subtext. Radoje Domanovic, (February 4, 1873 - August 4, 1908) was a Serbian writer and teacher, most famous for his satirical short stories. In 1899, he published two collections of short stories and his famous story "Danga" first appeared. The following year, he got a post as a clerk in the State's Archive. In 1902, after he published "Stradija", he was again dismissed from his post. He started writing editorials for magazine "Odjek" ("Reflection") . After the coup in 1903, Domanovic returned to his post, and soon got a stipend to work on his stories. It was rumoured that the coup saved his life, since he was on a list for liquidation of the previous government. In 1904, he started a magazine "Stradija", that had 35 editions. Jaroslav Hašek, (April 30, 1883–January 3, 1923) was a Czech humorist and satirist best known for his novel The Good Soldier Švejk, an unfinished collection of farcical incidents about a soldier in World War I, which has been translated into sixty languages. He also wrote some 1,500 short stories. He was a journalist, bohemian, and practical joker. His short life had many odd parallels with another Prague contemporary, the Jewish writer Franz Kafka (1883–1924). 2. Caricature WITHOUT WORDS - FREE, free technique. 3. SHORT ALTERNATIVE COMIC STRIP, WITHOUT WORDS - FREE, free technique. The competition will be opened and free for all of the professionals and amateurs, for affirmed and unknown authors from 7 to 77 years of age, for all people on this planet but in the case if someone appears from other planet then we will become the first interplanetar competition. AWARDS: First prize in all three categories, the presentation of the special page www.zikison.net Weekly electronic journal ZIKISON and www.kiks.site90.net kiks (Caricature and Short Comic Cartoon). All authors whose works jury selects, will be presented in your gallery Zikison.net and KIKS.net. All authors whose works are going to be selected by the jury will get ŽIKIŠON Charter or Diploma. Works can be sent by E-mail zikison@zikison.net & zikison.mazos@gmail.com & kiks.zikison@yahoo.com with author’s short biography and photography. All of received works will not be returned to the senders. The organization of this project keeps the right for using and publishing of received works for the organization’s needs. Deadline: No deadline (Permanent Exhibition) The competition is open Non-Stop! (Results: December 2010 / January 2011) Jury for "V KIKS Zikison 2010", consisting of: Petar Pismestrovic - AUSTRIA, Carlos Alberto da Costa AMORIM - BRAZIL, Oguz Gurel - TURKEY, Rene Bouschet - FRANCE, Sabahudin Hadžialić - BOSNIA & HERCEGOVINA, Zoran Zlatičanin - SERBIA and Zoran Matić Mazos - SERBIA PR ZIKISON --------------------- International Haiku Contest in Romania Secţia română / Romanian section Premiul întâi/ First award Eduard ŢARĂ Sfoară de rufe- Clothesline- vântul de toamnă-mbracă the autumn wind putting on singura haină the only shirt Premiul doi/ Second award Mahmoud DJAMAL Luciu de cuţit- Knife shiny în privirea mielului in the lamb’s eyes Iisus pe cruce Jesus on the cross Premiul trei/ Third award Dan NOREA Casă-n ruină- House in ruins- Speriată rândunica the frightened swallow is flying zboară în cerc round and round Menţiuni / Mentions Anastasia DUMITRU Moartea şi viaţa- Death and life- în fereastra bunicii in my grandma’s window o crizantemă a chrysanthemum Constantin STROE Copac uscat- Dried tree- şi totuşi cucul cântă however the cuckoo sings pe ramura lui on its branches Adina ENĂCHESCU Iarnă geroasă- Frosty winter - apăr crizantemele I protect the chrysanthemums cu respiraţia mea with my breathing Petru- Ioan GÂRDA Nori răzvrătiţi- Instigating clouds- copil sărutând mielul a child is kissing de sacrificiu the sacrifical lamb Florica IACOB Un fluture alb A white butterfly pe marginea ceştii- on the edge of the cup- oapete la ceai teatime guest English Section/ Secţiunea engleză First award / Premiul I Quendryth Young, AUSTRALIA Easter Sunday- Duminică de Paşti- the monotonous call chemarea monotonă of a wild pigeons a turturelei Second award / Premiul doi Sasa Vazic, SERBIA Mr. Waiter’s smile O leacă mai larg a bite wider- zâmbetul ospătarului- a rosebud to bar un boboc de fată spre bar Third award / Premiul trei Andrew Shimield, UK Shining in the sun, Lucind în soare, something silver is wriggling în ciocul bâtlanului in the heron’s beak se zbate ceva Mentions/ Menţiuni Lyubomir Dragovic, BOSNIA and HERTEGOVINA End of summer- Sfârşitul verii- a few fethers în cuibul rândunicii in a swallow’s nest câteva pene Krzysztof Kokot, POLONIA The empty chair- Şezlongul gol- between the leaves of the book între foile cărţii a dried leaf o frunză uscată Tatiana Stefanovic, SERBIA Boards squeaking Scânduri scârţâind in the dusty attic- în mansarda prăfuită- a storck’s leg piciorul berzei Section Francaise/Secţiunea Franceză Premier prix/premiul întâi Martin GABRIEL-FRANCE La girouette rouillée Cocoşul de tablă grince de mélancolie- scârţâind melancolic- soir d’automne seară de toamnă Second prix/premiul al doilea Michčle CHRÉTIEN- CANADA Neige sur mes cheveux, Nea în părul meu, age ou hiver o fi vârsta sau iarna qui peut le dire? cine mai ştie? Troisieme prix/premiul al treilea Catherine RIGUTTO-FRANCE Maison de famille, Casă părintească, les marches de pierre usées piatra scării tocită de l’escalier treaptă cu treaptă Mentions /Menţiuni Michel DUFLO-FRANCE Elle tend la main Ea-ntinde mâna vers le cercueil qu’on emporte- spre sicriul purtat- nuages de neige nori de zăpadă Patrick DRUART-FRANCE H1N1… H1Ni… Męme la statue du parc chiar şi statuii din parc a la goutte au nez îi curge nasul Damien GABRIELS-FRANCE Givre matinal- Brumă matinală- une toile d’araignée o pânză de păianjen s’allume ŕ la vitre se-aprinde-n geam hvala dragoj saši, boro ----------------------------------- comunicato stampa: italiano and english CONCORSO INTERNAZIONALE HAIKU CASCINA MACONDO HAIKU IN LINGUA ITALIANA - 8° EDIZIONE 2010 SCADENZA 31 MAGGIO possono partecipare: autori di ogni nazionalitŕ e di ogni etŕ partecipazione: GRATUITA sezioni: individuale (autori singoli) - collettiva (scuole e area handicap) quantitŕ: massimo tre haiku classici INEDITI (5-7-5 sillabe) in lingua italiana. invio: solo attraverso la compilazione del modulo on line http://www.cascinamacondo.com (previa registrazione) scadenza: 31 MAGGIO 2010 premiazione: domenica 21 NOVEMBRE 2010 a Cascina Macondo - cerimonia ufficiale nota 1: tutti gli haiku pervenuti sono visibili sul sito di cascina macondo nota 2: il pubblico puň votare gli haiku messi on line (Il voto del pubblico č utile parametro di riferimento per dirimere i casi che hanno ottenuto paritŕ di voto dalla Giuria) clicca qui per tutti i dettagli (bando in 16 lingue, premi, giuria, giuria onoraria, come partecipare, come votare..) http://www.cascinamacondo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=296:2010-8d-edizione-concorso-internazionale-haiku&catid=102:news&Itemid=90 Press release: English ANNOUNCES THE 8th INTERNATIONAL HAIKU POETRY CONTEST IN ITALIAN LANGUAGE - 2010 Participants: authors of any nationality and age Admission: FREE Sections: individual: single authors - collective: schools and handicap area Quantity: up to three UNPUBLISHED traditional haikus in Italian (5-7-5 syllables) Submission: only by filling in the form on line www.cascinamacondo.com (by registration) Expiry: 31st May 2010 Prizegiving: Sunday 21nd November 2010 at Cascina Macondo - official ceremony Note 1: all submitted haikus will be published on the website of Cascina Macondo Note 2 : visitors of the website will be able to vote for their favourite haiku (visitors' votes are a useful reference in cases in which a haiku obtained by the jury an equal number of votes) click here for all details (the complete announcement in 16 languages, Prices, Jury, Honorary Members of the Giury, how to partecipate, how to vote...) http://www.cascinamacondo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=296:2010-8d-edizione-concorso-internazionale-haiku&catid=102:news&Itemid=90 SPONSOR E PATROCINI Regione Piemonte www.regione.piemonte.it Comune di Riva Presso Chieri www.comune.rivapressochieri.to.it Fondazione Italia-Giappone www.italiagiappone.it Villaggio La Francesca www.villaggilafrancesca.it Pensione Signorini www.pensionesignorini.it Edil.Dan.Pi. Costruzioni s.a.s www.edildanpi.it Gruppo Piotto Gruppo Haijin di Arenzano Edizioni Angolo Manzoni www.angolo-manzoni.it 011Torino il Computer a 360° www.011Torino.com Circolo dei Lettori www.circololettori.it FanVision Produzioni Cinematografiche www.fanvision.webs.com Artigrafiche M.A.R. www.artigrafichemar.it NOTA: il tuo indirizzo di posta elettronica proviene dall'elenco dei nostri amici simpatizzanti, oppure č stato recuperato nel web da liste che lo hanno reso pubblico, o recuperato da email inviate da amici che abbiamo in comune. Se non vuoi piů ricevere i comunicati di Cascina Macondo ti preghiamo cortesemente di inoltrare questa stessa email al mittente, scrivendo semplicemente come oggetto la parola: CANCELLA. NOTE: we received your e mail address from some of our supporters, or we obtained it on the web from lists available to the public, or from e mails from friends we may have in common. If you no longer wish to receive news from Cascina Macondo please send this same e mail to the sender, simply writing the word CANCELLA as subject. During the Christmas holidays we lost all our addresses from our address book for the second time.We worked till all hours to try and find them again. It could therefore be possible that even if you previously asked us not to send you mail, you receive this anyway. We really apologise if this has happened and would ask you to cancel again. Thank you for your understanding. CASCINA MACONDO-ASSOCIAZIONE DI PROMOZIONE SOCIALE Centro Nazionale per la Promozione della Lettura Creativa ad Alta Voce e POETICA HAIKU Borgata Madonna della Rovere, 4 - 10020 Riva Presso Chieri - Torino - Italy tel. 011-9468397 - cell. 328 42 62 517 info@cascinamacondo.com - www.cascinamacondo.com -------------------- Flag this message FW: New for 2010 from Red Moon Press Thursday, May 13, 2010 7:49 AM From: "Jadran Zalokar" Add sender to Contacts To: borivojbukva@yahoo.com Cc: "'Boris Nazansky'" Message contains attachments 16 Files (42KB) | Download All addisscloudthumb.JPG ATT00028.htm anakievrusticthumb.JPG ATT00031.htm kacianwhereileaveoffthumb.JPG ATT00034.htm tauchnerasfarthumb.JPG ATT00037.htm westenhaverthumb.JPG ATT00040.htm rma2009thumb.JPG ATT00043.htm ch11thumb.JPG ATT00046.htm franke_slipping.JPG ATT00049.htm -------------------------------------------------------------------------------- From: Jim Kacian [mailto:jim.kacian@comcast.net] Sent: Wednesday, May 12, 2010 7:19 PM To: undisclosed-recipients: Subject: New for 2010 from Red Moon Press Hi All: This has been the busiest year ever at Red Moon Press, with half a dozen new titles already prepared for the new year (our 18th), and a couple more coming soon. We think you'll find something for every haiku reader and taste. Here's what's new: Individual Collections Stephen Addiss Cloud Calligraphy This volume finds Addiss at his most playful and features 6 of his inimicable haiga as well. Stephen Addiss creates an interconnected meditation with both brush and ink. Each poem starts on the page, but finishes in the readers mind! His poems are so full of movement they have the power to stop us, and put us back in the moment. Stanford M. Forrester, Editor, bottle rockets -------------- Subject: [spisateljice/pisci] VIENNA BOOK FAIR - WIEN BUCHMESSE 2009 Dear Friends, On this link, you can see my appearance on Vienna Book Fair 2009: YT - Vienna Book Fair 2009 On the following one, my book promotion in Belgrade: YT - Verb of Intimacy - promotion in Belgrade 2010 Thank you. Best regards, Dragan Radovančević -- You received this message because you are subscribed to the Google Groups "pisci" group. To post to this group, send email to pisci@googlegroups.com To unsubscribe from this group, send email to pisci-unsubscribe@googlegroups.com For more options, visit this group at http://groups.google.com/group/pisci -------------------------------------------------------------------------------- From: info@cascinamacondo.com [mailto:info@cascinamacondo.com] Sent: Thursday, May 27, 2010 7:07 AM To: jzalokar@svkri.hr Subject: scadenza 31 maggio 2010 - ULTIMISSIMI GIORNI per partecipare all'8°Edizione Concorso Internazionale Haiku in Lingua Italiana - International Haiku Contest in Italian Language - Cascina Macondo comunicato stampa: italiano and english CONCORSO INTERNAZIONALE HAIKU CASCINA MACONDO HAIKU IN LINGUA ITALIANA - 8° EDIZIONE 2010 SCADENZA 31 MAGGIO possono partecipare: autori di ogni nazionalitŕ e di ogni etŕ partecipazione: GRATUITA sezioni: individuale (autori singoli) - collettiva (scuole e area handicap) quantitŕ: massimo tre haiku classici INEDITI (5-7-5 sillabe) in lingua italiana. invio: solo attraverso la compilazione del modulo on line http://www.cascinamacondo.com (previa registrazione) scadenza: 31 MAGGIO 2010 premiazione: domenica 21 NOVEMBRE 2010 a Cascina Macondo - cerimonia ufficiale nota 1: tutti gli haiku pervenuti sono visibili sul sito di cascina macondo nota 2: il pubblico puň votare gli haiku messi on line (Il voto del pubblico č utile parametro di riferimento per dirimere i casi che hanno ottenuto paritŕ di voto dalla Giuria) clicca qui per tutti i dettagli (bando in 16 lingue, premi, giuria, giuria onoraria, come partecipare, come votare..) http://www.cascinamacondo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=296:2010-8d-edizione-concorso-internazionale-haiku&catid=102:news&Itemid=90 Press release: English ANNOUNCES THE 8th INTERNATIONAL HAIKU POETRY CONTEST IN ITALIAN LANGUAGE - 2010 Participants: authors of any nationality and age Admission: FREE Sections: individual: single authors - collective: schools and handicap area Quantity: up to three UNPUBLISHED traditional haikus in Italian (5-7-5 syllables) Submission: only by filling in the form on line www.cascinamacondo.com (by registration) Expiry: 31st May 2010 Prizegiving: Sunday 21nd November 2010 at Cascina Macondo - official ceremony Note 1: all submitted haikus will be published on the website of Cascina Macondo Note 2 : visitors of the website will be able to vote for their favourite haiku (visitors' votes are a useful reference in cases in which a haiku obtained by the jury an equal number of votes) click here for all details (the complete announcement in 16 languages, Prices, Jury, Honorary Members of the Giury, how to partecipate, how to vote...) http://www.cascinamacondo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=296:2010-8d-edizione-concorso-internazionale-haiku&catid=102:news&Itemid=90 SPONSOR E PATROCINI Regione Piemonte www.regione.piemonte.it Comune di Riva Presso Chieri www.comune.rivapressochieri.to.it Fondazione Italia-Giappone www.italiagiappone.it Villaggio La Francesca www.villaggilafrancesca.it Pensione Signorini www.pensionesignorini.it Edil.Dan.Pi. Costruzioni s.a.s www.edildanpi.it Gruppo Piotto Gruppo Haijin di Arenzano Edizioni Angolo Manzoni www.angolo-manzoni.it 011Torino il Computer a 360° www.011Torino.com Circolo dei Lettori www.circololettori.it FanVision Produzioni Cinematografiche www.fanvision.webs.com Artigrafiche M.A.R. www.artigrafichemar.it NOTA: PER INSERIRE I TUOI COMUNICATI GRATUITAMENTE NELLA NEWSLETTER FRECCIOLENEWS DI CASCINA MACONDO: CLICCA QUI: http://my.cascinamacondo.com/site/iscriviti.asp NOTE: we received your e mail address from some of our supporters, or we obtained it on the web from lists available to the public, or from e mails from friends we may have in common. If you no longer wish to receive news from Cascina Macondo please send this same e mail to the sender, simply writing the word CANCELLA as subject. During the Christmas holidays we lost all our addresses from our address book for the second time.We worked till all hours to try and find them again. It could therefore be possible that even if you previously asked us not to send you mail, you receive this anyway. We really apologise if this has happened and would ask you to cancel again. Thank you for your understanding. CASCINA MACONDO-ASSOCIAZIONE DI PROMOZIONE SOCIALE Centro Nazionale per la Promozione della Lettura Creativa ad Alta Voce e POETICA HAIKU Borgata Madonna della Rovere, 4 - 10020 Riva Presso Chieri - Torino - Italy tel. 011-9468397 - cell. 328 42 62 517 info@cascinamacondo.com - www.cascinamacondo.com -------------------- The Heron's Nest THE HERON'S NEST VOLUME XII - ISSUE 2 Dear Friends, Readers, and Heron's Nest contributors, The June issue of The Heron's Nest (our second in Volume XII) is now available for your reading pleasure at http://www.theheronsnest.com/. As always, earlier issues are accessible as well; from the home page simply click on "Volume Contents" to read any of the thousands of haiku that have graced our pages over the past ten and a half years. The print edition of Volume XI, which is already being shipped, includes the contents of all four regular issues, the entire awards report, including winning poems and poets along with commentary, special mentions, and a generous sample of comments by readers on individual poems and on the voting process, plus winning entries in the Illustration Contest. For information on how to order, please visit http://www.theheronsnest.com/journal/. The Heron's Nest Forward email ----------------------- --- On Thu, 6/3/10, Ray Rasmussen From: Ray Rasmussen Subject: Haibun Today & Notes from the Gean New Issues To: "Ray Rasmussen" Date: Thursday, June 3, 2010, 6:38 PM Greetings all, I hope that in relaying this information, I'm not overburdening your mail inbox. If you'd like me to drop your listing on this notification list, let me know. Ray Rasmussen 1. Notes from the Gean (Gean Tree) vol 2 #1, June 2010: http://www.geantree.com/indexcover.html. Gean Tree carries haiku, tanka, haiga, haibun, and renga/renku. 2. Haibun Today June 2010 The summer quarterly issue of Haibun Today is now online for your reading pleasure at http://haibuntoday.com Contributors to the current issue include Hortensia Anderson, Owen Bullock, Anton Capri, Glenn G. Coats, David Cobb, Tish Davis, Cherie Hunter Day, Charles Hansmann, Jeffrey Harpeng, Michele L. Harvey, Keith Heiberg, Graham High, Ruth Holzer, Marleen Hulst, Roger Jones, Bob Lucky, Mary Mageau, Johannes Manjrekar, Francis Masat, Renée Owen, Dru Philippou, Patricia Prime, Ray Rasmussen, Bruce Ross, Cynthia Rowe, Mark Smith, Richard Straw, Diana Webb and Theresa Williams. Writers are now invited to submit haibun and articles for consideration in the September 2010 issue of Haibun Today. Consult our Submission Guidelines at Haibun Today. Forward any submissions by email to Jeffrey Woodward, Editor, at haibun.today@gmail.com ------------------------------- -----Original Message----- From: Shamrock Haiku Journal [mailto:shamrockhaiku@gmail.com] Sent: Friday, June 04, 2010 8:21 PM To: undisclosed-recipients: Subject: Shamrock No 14 now online! Dear All, The new issue of Shamrock (No 14) is now online: http://shamrockhaiku.webs.com/currentissue.htm It has an ample selection of German haiku in English translation, as well as an international section, an essay on haiku in Germany by Jane Reichhold and two haibun. A big thank you to all of our contributors! We look forward to haiku/senryu/haibun submissions for our next issue. Anthony Kudryavitsky, editor ------------------------ http://www.haiku-hia.com/cont_en.html HIA Calls for HAIKU for The 12th Lecture Meeting and the Haiku Contest Date: Friday, 26th November, 2010, at 11:00 a.m.^ venue: Hamamatsu-cho Tokyo Kaikan 2-4-1, Hamamatsu-cho, Minato-ku, Tokyo TEL 03-3435-2611 Lecturer: Nobuyuki Yuasa Emeritus Professor of Hiroshima UniversityEnglish Literature Haiku Contest: Announcement of the winning works: Friday, 26th November, 2010 The judges will comment on the winning works in the Award Ceremony. The winning works will also appear in the HI journal. Up to Two 2 haiku per entrant can be accepted for the entry Note: Works already published elsewhere are not accepted. Entry Forms: Please use the Application form which is inserted in HI journals. Photocopied Application form can be accepted Please PRINT haiku clearly. or by e-mail from the Application Form. Closing date: 15th September , 2010 judges: KIUCHI Toru, KIMURA Toshio Entry forms should be sent to: The Haiku International Association HIA 7th Floor Azuma Building 2-7 Ichigaya-Tamachi, Shinjuku-ku, Tokyo 162-0843 TEL 03-5228-9004 FAX 03-5228-9007 Supporters Nihon Keizai Shimbun, The Japan Times -------------------------------------------------------------------------------- ------------------------ "IL RITORNO DI MELQUIADES" GRANDE FESTA A CASCINA MACONDO A ridosso del solstizio d'estate, in una notte di luna che non c'č, sabato 10 luglio 2010 appuntamento alle ore 21.30 precise! La festa andrŕ avanti fino all'alba, fino a che non sentiremo dal pollaio della cascina vicina il canto ripetuto del gallo. Una sorta di "Stradevari" rivisitata. A "Stradevari", a metŕ degli anni '90, festeggiavamo a Macondo l'apertura della stagione estiva degli artisti di strada. Ora, con uno spirito simile, festeggiamo il Ritorno di Melquiades. Il cortile "Alce Nero" di Cascina Macondo si riempirŕ di bella gente che trascorrerŕ la notte con musica-danza-teatro-cabaret-argilla-improvvisazioni- spettacoli-performances-racconti-installazioni-fantasia-creativitŕ Porta i tuoi strumenti, proponi la tua performance, la tua canzone, il tuo numero comico, il tuo numero drammatico, il tuo mangiafuoco, le tue trampole, il tuo clown, la tua lettura, la tua danza, il tuo blues, il tuo volo pindarico, ci sono spazi sino all'alba da condividere insieme. Naturalmente a titolo gratuito. Un pretesto per ritrovare in una notte di luna nuova vecchi amici di strada e di chilometri. SE VUOI FARE UN INTERVENTO (DURATA MASSIMA 12 MINUTI) CONTATTACI AL PIU' PRESTO per poterti inserire nel programma IL CIBO CONDIVISO Ogni partecipante porta buon cibo e buon vino da condividere nella serata durante le pause. VERRA' RICHIESTA UN'OFFERTA LIBERA DESTINATA ALLA REALIZZAZIONE DEL PROGETTO "QUATTRO TAVOLI A TESTA" titolo del libro che vogliamo dare alle stampe, scritto a piů mani dal gruppo integrato (disabili e normodotati) "Viaggi fuori dai Paraggi".... "Una compagněa di danza-teatro di Torino formata da ragazzi disŕbili e nňrmodotŕti č invitata a partecipare a Handi-Scčne, una rassegna di teatro che si svňlge ogni anno nel mese di giugno in un paesino del nňrd della Francia, nei prčssi di Parigi. Gli attori, 21 persone in tutto, affěttano un pullman, e i personaggi sŕltano fuňri.". Il libro racconta aspetti della disabilitŕ che riteniamo importante far conoscere. FESTA RIGOROSAMENTE AD INVITO E PRENOTAZIONE OBBLIGATORIA I POSTI SONO LIMITATI - Invia la tua adesione (indicando in quanti siete) a: info@cascinamacondo.com e attendi la conferma della tua prenotazione. IL PRESENTE MESSAGGIO E' AUTOMATICAMENTE UN INVITO PER GLI UTENTI FREE E GLI UTENTI PROFESSIONAL ISCRITTI AL SITO DI CASCINA MACONDO PER CONOSCERE IL PROGRAMMA E I GRUPPI CHE GIA' HANNO ADERITO CON LE LORO PERFORMANCE CLICCA SUL LINK QUI SOTTO: http://www.cascinamacondo.com/administrator/index.php?option=com_content§ionid=-1&task=edit&cid[]=315 Cascina Macondo-Associazione di Promozione Sociale Centro Nazionale per la Promozione della Lettura Creativa ad Alta Voce e POETICA HAIKU Borgata Madonna della Rovere, 4 - 10020 Riva Presso Chieri (TO) tel. fax 011 / 94 68 397 - cell. 328 42 62 517 email: info@cascinamacondo.com - sitoweb: www.cascinamacondo.com ----------------------- Download PDF ALL SUBMISSIONS No previously published material should be submitted. Please include with all work submitted: a biography of maximum 40 words, no matter how often or how recently your work has appeared in the magazine a self-addressed envelope of an appropriate size (two if you're submitting poems and short fiction) with return NZ postage (or an international reply coupon (IRC) for overseas submissions) your email address. Submissions or queries without an SSAE (or IRC) or email address will not be responded to. POETRY A poem can range from about ten lines to two pages, but we have published longer ones. All submissions should be in hard copy and accompanied by a covering letter. Simultaneous submissions are acceptable, if advised on submission. Please notify editor immediately if work is accepted elsewhere. Contributors should not submit further material before previously submitted material has had a response. Submissions: No email submissions, please. Mail poetry submissions to: Poetry Editor, Takahe, Box 13-335, Christchurch 8141, New Zealand< p> FICTION We prefer short fiction to be between 1500 and 3000 words, although we do occasionally accept work outside these limits. We look for stories that have something special about them: an original idea, an interesting narrative style or use of language, an ability to evoke character and/or atmosphere. Above all, we like some depth, an extra layer of meaning, an insight - something more than just an anecdote or a straightforward narration of events. Humour - of the understated, unforced variety - is welcome. Include your name, story title and the word count Format on A4 page, with 30mm margins Use Times New Roman 12, with single-spacing between lines and paragraphs The opening paragraph starts at the margin. Indent following paragraphs three spaces (using the tab on the toolbar) for new paragraphs and new speakers. Where there is a break in continuity of place or time, use a double space between paragraphs and start the new paragraph at the margin. Use double quotation marks for speech and single for a quote within speech. Email submissions: Save all attachments as Rich Text Format (RTF). Include a covering message giving your street address and biography Send your submission to: fiction@takahe.org.nz Mail submissions: Print on one side only If typed, use a good black ribbon so that copy may be scanned. If printed on a desk jet or laser printer, do not use bold type as this does not scan well Mail prose submissions to: Fiction Editor, Takahe, Box 13-335, Christchurch 8141, New Zealand RESPONSE TIME Our maximum response time is three months. We try to make it shorter. PAYMENT Grants from Creative New Zealand Toi Aotearoa have enabled us to make a small payment to local writers and poets for work published. Overseas contributors receive a year's subscription to the magazine. All contributors receive two copies of the issue in which their work appears. Editorials and literary commentaries are by invitation only and, not being covered by our grant, are not paid for. COPYRIGHT We need first world rights as the magazine is distributed world-wide. Copyright reverts to the author on publication. Contributors are responsible for obtaining copyright clearance for direct quotation from the work of others. This applies particularly to the use of contemporary song lyrics. --------------------------- From: Anthony Kudryavitsky [mailto:akudryavitsky@hotmail.com] Sent: Tuesday, June 22, 2010 8:23 PM To: undisclosed-recipients: Subject: IHS International Haiku Competition 2010 announced! Dear All, The IHS International Haiku Competition 2010 has been announced! The Irish Haiku Society International Haiku Competition offers prizes of Euro 150, Euro 50 and Euro 30 for unpublished haiku/senryu in English. In addition there will be up to 7 Highly Commended haiku/senryu. Also, there will be prizes from Dóchas Ireland of Euro 100, Euro 30 and Euro 20 for unpublished haiku/senryu in English or in Irish Gaelic (with an English translation) about Ireland in the changing world + up to 3 Highly Commended haiku/senryu in this category. This category is only open for participants born or residing on the island of Ireland. More details here: http://irishhaiku.webs.com/haikucompetition.htm All the entries shall be postmarked by 31th October 2010. No e-mail submissions, please! Good luck to all! IHS ----------------------------- Hello, We have a haiku contest posted on our website and wondered if this could be announced with your other listings. I have attached the information with this e-mail (and copied it below in case you have difficulty opening the file). You may also see the information on our website: haikumuse.com Thank you for your consideration, Madeleine Findlay Madeleine Findlay Publisher Single Island Press 379 State Street Portsmouth, NH 03801 603.431.1009 ----- madeleine.findlay@comcast.net http://www.haikumuse.com ----------------------------- |
23.06.2010., srijeda
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / VI dio /
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /VI-dio/ HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK NAJMOĆNIJA SVJETSKA SILA Međunarodna trgovina je postala najmoćnija svjetska ekonomska sila … Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. misli se na starijeg Busha) administracije. Sada ćemo dovriti taj posao: američko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Za nau zemlju takav je ishod ključan … Slobodna trgovina mora biti fer trgovina (op. ali se odmah pojanjava: fer na američki način), unutar otvorenog, na pravilima temeljneog međunarodnog trgovinskog sistema. To će ovisiti o američkom vodstvu … moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a, samo su neke od riječi u predizbornoj kampanji dananjeg američkog predsjednika Georga Busha, mlađeg. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju američku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku moć u svijetu. Oni ne ele stvari prepustiti slučaju, zato se slue manipualcijom postojećih globalnih institucija kako bi osigurali status najmoćnije svjetske ekonomske sile. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Drave već desetljećima uspjeno manipuliraju krizama i stabilnoću nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Naravno, u tim se manipulacijama SAD, tzv. tajnom diplomacijom, koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na način da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu donoenja stratekih odluka u područjima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Dravama ili njihovim multinacionalnim korporacijama. Za sada je, jo uvijek, gumb globalizacije u Ovalnom uredu u Washingtonu. Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budućnost, navodi američku predsjednik Bush, jasno dajući do znanja da se njegova administracija neće odreći hegemonističke pozicije američkog kapitala u globaliziranom svijetu. U Hrvatskoj, pak, vidimo da se riječi Georga Busha ostvaruju u djelima Račanove koalicije, koja odluke sve vie donosi u Washnigtonu i Londonu, a sve manje u Banskim dvorima. Kada sloimo kockice gloablizacije, vidimo da to nije slučajan proces, već sadanjost i budućnost koju su paljivo projektirali globalni moćnici. Bush niti najmanje ne skriva da SAD ele globalni svijet prema njihvoim interesima i načelima: Naa generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima moe izgraditi drugačiji i bolji svijet, promičući američke interese i načela. I u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za učvrćivanje i odravanje globalnog američkog vodstva: Glavni prioritet američkog privatnog sektora bit će financijska profitabilnost u smislu sredinje zadaće odravanja američkog ekonomskog vodstva. To podrazumijeva i određene diplomatske aktivnosti američke administracije kako bi se američkom biznisu osigurali interesi u stranim dravama. Takve pritiske u pogledu određenih međunarodnih poslovnih ugovora SAD su vrile i vre na aktualnu hrvatsku vlast, koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. KISSINGER I SOROŠ Soroseve riječi o globalnoj američkoj hegemoniji, na određeni način, potvrđuje i bivi američki dravni tajnik Henry Kissinger: Amerika je treći put u ovom stoljeću (op. misli na 20. st.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak, primjenjujući vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. Po treći put Amerika je nadmaila sve aktere na međunarodnoj pozornici i preuzela vodeću ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka … Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni međunarodni sustav preoblikuje u skladu s američkim sustavom vrijednosti postao je jo snaniji. Kissinger je, upravo zbog poslovnih i političkih veza s bivim jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati događaje tijekom i nakon raspada Jugoslavije, te nastanka novih drava. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u guenju procesa osamostaljivanja drava koje su nastale raspadom te dravne tvorevine. Njegova izdana diplomatska i financijska pomoć Beogradu mogla bi ga dovesti i do međunarodne kaznene odgovornosti. Naravno Kissinger je s pozicije dravnog tajnika SAD-a bio upravo u slubi globalnog kapitala, te je vodeći se njegovim interesima globalnog profita upravljao američkom diplomacijom. O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s čvrstih pozicija američkog hegemonizma, ali i postavlja ključna pitanja na koja će morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom reimu: Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polazeći od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov konačni oblik neće biti jasno definiran jo veći dio sljedećeg stoljeća (op. misli na 21. st.). Novi svjetski poredak će se, djelomično kao nastavak prolosti, a djelomično na temelju presedana, kao i prethodni, pojaviti kao odgovorn na tri ključna pitanja: koje su to temeljne cjeline međunarodnog poretka?, na koji način međusobno djeluju?, koji su ciljevi njihova međusobnog djelovanja?. Kao to vidimo i Kissinger poput Sorosa trai odgovore na pitanja globalnog političkog sistema, odnosno kako bi on trebao izgledati. Na temelju ovakvih analiza Soros je otiao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka, njegovih institucija, i to je najopasnije on je otiao u projektiranje novog čovjeka za novi svjetski poredak. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsjeća, ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i drave nad svim ostalim dravama i nacijama globalnog poretka, jasno nam je kamo to vodi, osim toga takva globalna politika je i nazvana Trećim putem. Kissinger naglaava: Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po treći put u moderno doba, američki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica američke politike, moda ćak vanija no ikad. U novome svjetskom poretku koji se stvara, uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savrenog. Tradicionalni američki idealizam mora biti popraćen točnom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari, te jasnom definicijom američkih nacionalnih interesa. Upravo će jasno određivanje američkih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stoljeća. Američka ekonomija teko će se odreći svoje prestine dominantne pozicije u svijetu, kojim s jedne strane vlada politikom svjetskom policajca (preko dravne administracije), a s druge strane putem ekonomskim, financijskih, investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). ISTOČNA EUROPA KAO SOROŠEV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Istočnoj Europi, i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih drava najbolje govore njegovi zapisi: Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije … prodaja dravnih poduzeća stranim interesima mogla bi se u političkom smislu lake progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova; i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dioničkog kapitala. Nije li to upravo način na koji Račanova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u slučajnu podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Račanove vlasti. Svi dokazi i činjenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji, koju ova vlast treba privesti kraju. Ili slijede nove ucjene međunarodnim obvezama Hrvatske. Početna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Trećeg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u ruenju komunizma. naime, on je od samog početka drao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog drutva, koju najbolje moe ostaviriti moderna socijal demokracija. Tada je poečlo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sadanje koalicijske vlasti u Hrvatskoj. Račanovoj političkoj druini, koja je tada izgubila vlast već je bila obećana financijska i logistička potpora za osvajanje mandata: Moj je početni cilj bio ostvaren: komunistički je sustav mrtav da ne moe biti mrtvijim. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu, otvorenog drutva. To će biti mnogo tee postići. Konstrukcija je uvijek tea od dekonstrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u ruenju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim dravama, čak i po cijenu ruenja cijelih sustava i institucija: Vrlo sam vjet i kad instituciju treba dotući. Njegovi učenici u Hrvatskoj, naalost, dobro slijede riječi i učenja svog globalnog gazde. Račan i Mesić su u posljednje dvije godine uglavnom radili na unitavanju institucija hrvatske drave ostavljajući iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pusto sustava, odnosno njegovih ostataka. Postao sam dravnik bez drave, naglaava Soros, a prema stanju stvari i podlonosti hrvatskog predsjednika i premijera tom dravniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. Opasnost se krije u činjenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo sluaju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i političkom, dravnom sustavu. Međutim iza varljive krinke Trećeg puta (ili obnove socijal demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog drutva, koje ipak neće ostvariti ideal socijalne pravde, naprotiv: Otvoreno drutvo ne osigurava svima jednake anse. Ba naprotiv, ako je kapitalistički način proizvodnje zdruen s privatnim vlasnitvom, neizbjene su velike nejednakosti koje, pustimo li im na volju, tee prije rastu nego li padu. i doista, upravo tijekom mandata hrvatskih trećeputaca velike drutvene nejednakosti, općim osiromaenjem nacionalnog gospodarstva dodatno su dole do izraaja. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru nae zemlje. Soros je planirano, po nalogu globalnih centara moći utemeljio mreu svojih zaklada upravo u onim područjima i nacionalnim dravama, gdje su se globalni moćnici, institucije, korporacije i najmoćnije drave (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje moći i utjecaja. Njegove dvadeset i četiri zaklade označavaju dvadeset i četiri strateka ekonomsko političko teritorijalna područja, koja su globalnim centrima moći bitna u smislu resursa, ekonomskih interesa, te geopolitičkih interesa, zadravanja punktova utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno drutvo Albanije (osnovana 1994.); Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo u Sofiji, Bugarska (osnovana 1990.); Institut otvoreno drutvo Hrvatska (osnovan 1991.); Zaklada otvoreno drutvo Prag, Čeka (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Estonija (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo Gruzija (osnovana 1994.); Zaklada na Hitiju (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Mađarskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada, osnovana 1984.); Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994.); Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo u Litvaniji (osnovana 1991.); Institut otvoreno drutvo Makedonija (osnovan 1993.); Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992.); Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988.); Soroseva zaklada za otvoreno drutvo u Rumunjskoj (osnovana 1990.); Međunarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987., a 1995. je postala Institut otvoreno drutvo Moskva); Zaklada otvoreno drutvo Bratislava, Slovačka (osnovana 1994.); Institut otvoreno drutvo Slovenija (osnovan 1994.); Zaklada otvoreno drutvo za Junu Afriku (osnovana 1993.); Zaklada međunarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992.); Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991.). OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE «TREĆEG PUTA» Kao osnovne vrijednosti politike trećeg puta Giddens naglaava: jednakost, zatitu slabih, slobodu kao autonomiju, prava uz odgovornosti, autoritet uz demokraciju, kozmopolitski pluralizam, filozofski konzervativizam. On, zapravo, napada sve tradicionalne, nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica, te je zato i dri opasnom i nepodobnom da vodi opću, globalnu, drutvenu, ekonomsku i političku modernizaciju. Reforma drave i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike trećega puta procesa produbljivanja i proirivanja demokracije … Politika trećeg puta jest politika pojedine nacije. Kozmopolitska nacija potiče socijalno uključivanje, ali ima i ključnu ulogu jačanja nadnacionalnih sustava upravljanja, navodi Giddens. Upravo takva načela trećeg puta provodi koalicijski establiment u Hrvatskoj, prenoseći to vie ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i dravom na nadnacionalne institucije i organizacije, to vodi ka punoj desuverenizaciji drave. Naravno, procesi kad jednom krenu, postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti to vidimo na primjeru hrvatske administracije, a neizravno priznaje i Giddens: Ne znamo hoćemo li biti kadri upravljati snagama to su ih oslobodile globalizacija i tehnoloke promjene. U njegovim riječima prepoznajemo i eksperiment koji je Račanova koalicija nazvala strukturalnim reformama u Hrvatskoj, a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom već vidjeli, a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): Drava se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju ali ne kao jednosmjeran proces. Globalizacija daje snaan poticaj i logiku prijenosu moći odozgo nadolje, ali i njezinu prijenosu odozdo nagore. Nadalje, Giddens objanjava (a tu se, također poklapaju njegova miljenja sa Sorosevim i Blairovim, ali i sa stajalitima naih koalicijskih čelnika Račana i Mesića) anacionalnu prirodu globalnog reima trećeg puta, koji niječe nacionalne vrijednosti, pripremajući tako put za globvalnu naciju: Sve su nacije bez iznimke hibridne. Nacija nije neto prirodno dano, i bez obzira na daleke veze s prijanjim etničkim zajednicama, nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Sve su one izgrađene od raznolikih kulturnih fragmenata … Prema tome, nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica tovie, često se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla, da je umjetno stvoren i da slui interesima vladajućih grupa. Globalna koalicija trećeg puta u izgradnji potpuno integriranog globalnog drutva, sa svim ekonomskim, socijalnim i političkim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti, oslanja se na institucije i organizacije na međunarodnoj razini, koje joj slue kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara moći. Danas djeluje takvih 300 međunarodnih vladinih organizacija, odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisuća transnacionalnih nevladinih organizacija, koje se financiraju iz međunarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Drava. Svakako je teko započeti s organizacijom globalne alternative drava nacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suočio s neviđenom financijsko organizacijskom mainerijom čiju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najjače vlade globalnog poretka. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike trećeg puta, to vidimo i u ekonomskom, političkom i drutvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Ideolozi izgradnje takvog drutva kriju se opet u moćnicima globalizacije. Giddens o tomu govori upravo ono to provodi Račanova administracija (globalnističku anacionalizaciju Hrvatske): Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op. vladajuća koalicija u Hrvatskoj urno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu međunarodnih organizacija i institucija reim useljavanja u Hrvatsku). Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog drutva u poretku koji se globalizira. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom … Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini. On također potvrđuje da je globalizacija proces koji nema namjeru očuvanje drava, već upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih drutava, postupno, ali u cjelini: Globalizacija, to valja istaknuti, nije isto to i internacionalizacija. Nije riječ tek o tjenjim vezama među nacijama, nego o procesima koji prelaze granice drava kakav je, primjerice, nastajanje globalnoga civilnog drutva. Zanimljivo je da se ove Giddensove riječi potpuno podudaraju s riječima i idejom Georga Sorosa, to nikako ne smatram običnom slučajnoću, već njihovim zajedničkim ideoloko drutveno ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajedničkog cilja globalizacije. Moemo stoga reći da hegemonistička globalizacija, kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) drutveno političke ideologe, i 2) ekonomske ideologe. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj, primjetiti ćemo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odlučivanja, kao to je to bio slučaj s Budiom i HSLS-om, to bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tomčićem nastave li pruati otpor globalnim nalogodavcima. Globalizacijski su procesi premjestili moć s nacija u depolitizirani globalni prostor. Ipak, i taj novi prostor, poput svakoga drugog socijalnog okolia ili čak jo vie s obzirom na njegovu opću vanost treba regulirati, uvesti prava i obveze: ubi societas, ubi ius gdje postoji drutvo, tu su potrebni i zakoni, navodi Giddens. Tom cilju slue i brojne međunarodne organizacije i institucije, one su ustrojene kao temelj globalnog drutva, koji će osigurati takve globalne zakone koji će odgovarati uskoj grupi globalno najmoćnijih zemalja i multinacionalnih korporacija. Zakonska regulacija globalnog drutva u ovom trenutku predstavlja najveću opasnost za nacionalne drave, iz razloga to jo ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese drava nacija na globalnoj razini. To je prednost koju imaju trenutni globalistički hegemonisti, ujedno to je i razlog zbog kojeg im se uri to prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Drave nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionistička stajalita, ili će jednostavno pod utjecajem sadanjih globalnih moćnika jednostavno nestati iz budućeg svjetskog poretka. To bi bila nenadoknadiva teta. POTREBNO JE PROMILJATI O GLOBALNOM POKRETU NACIONALNIH DRŽAVA Ipak, alternativni globalni pokret nacionalnih drava sadanjoj globalizaciji američke hegemonije i stalnih ekonomskih i drutvenih incidenata, treba promiljati. Sadanji globalni poredak preivljava na činjenici da je grupa moćnih u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj dravi, nakon kojeg će ova biti prisiljena na suradnju. Međunarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina moe biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavajućoj socijal demokraciji trećeg puta, koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske, ekonomske moći. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju globalnu igru, a čini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ranirnim kolodvorima globalnog svijeta. Puka promjena vlasti nije niti moe biti konstruktivno rjeenje. Trećem putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne drave i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne moe pobjeći, niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. Hrvatska treba naći i krenuti svojim globalizacijskim putem, a opet ostati ono to jest: Hrvatska. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog drutva pisao je, danas svjetski poznat istraivački novinar, autor svjetskog bestselera Stoljeće rata, William Engdahl u svom članku iz travnja 1997., pod naslovom Tajna financijska mrea iza Georga Sorosa, razotkrivajući stvarne financijsko ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. George Soros, financijer, jednako je toliko politička ivotinja koliko je i financijski spekulator, kae Engdahl za Sorosa, nastavljajući; Soros je jedva vidljivo lice proirene i vrlo zloćudne mree privatnih financijskih interesa, kontrolirane od strane vodećih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe, sa sreditem u britanskoj Kući od Windsora (op. misli se na britansku kraljevsku obitelj). U svom članku Engdahl razotkriva činjenicu da čak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena, vreći upravo preko njega svoj ekonomski i politički utjecaj u pojedinim zemljama. Njegov Quantum fond, registriran u Curacaou, na Nizozemskim Antilima, poreznom karibskom raju, okuplja devedeset i devet iznimno bogatih sofisticiranih investitora, za koje Soros upravlja s njihovih 11 14 milijardi američkih dolara financijskih sredstava. Prema Engdahlovim tvrdnjama, koje nikada nisu demantirane, jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. (Soros je čak svojevremeno potvrdio tu činjenicu). Među njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mrea Rothschild. Također, Engdahl iznosi trdnje o bliskosti biveg američkog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: Soros je prilično blizak krugovima Georga Busha u obavjetajnoj zajednici i financijama. Paralelno s tim optuuje Sorosa za ugroavanje ekonomija europskog istoka: Soros je bio osobno odgovoran za uvođenje ok terapije i ekonomskog kaosa u ekonomije Istočne Europe od 1989.. U navedenom članku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom, bivim američkim zamjenikom dravnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu, koji je početkom raspada bive Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga, te omogućio Sorosu sudjelovanje u pokuaju spasa Jugoslavije: Početkom 1990., u onome to je tad bila Jugoslavija, Soroseva intervencija s njegovom radikalnom ok terapijom u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj, Engdahl slikovito prikazuje primjerom arka Puhovskog, koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: Glava Soroseve zaklade Otvoreno drutvo u Hrvatskoj, prof. arko Puhovski, je čovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore, sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne trine ekonomije … Njegova zadaća u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti nacionalne globalne kulture, te zaposliti specifičnu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas. Ovo su, na sreću, riječi stranog novinara i objektivnog, vanjskog promatrača naih prilika. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u činjenici da Engdahl donosi zaključke na temelju vremenskog i prostornog odmaka, te na temelju informacija iz okruja do kojih mi insajderi, često ne moemo niti doći. Zavrna ocjena ovog Engdahlovog članka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: Politička agenda Sorosa i grupe financijskih globalista će voditi u smjeru novog svjetskog rata, ako im se dozvoli ovakav nastavak. AMERIČKI KONGRES PROZVAO SOROŠA I AMERIČKE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE ŠPEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u američkom Kongresu, 18. lipnja 1993., kongresmen iz Texasa, Henry Gonzalez, koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo, govoreći o financijskim pekulacijama na međunarodnom tritu, te pekulacijama kojima se bavi američki sustav Federalnih rezervi, otvoreno je postavio pitanje pekulacija pod kontrolom Georga Sorosa, traeći da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: Druga briga koju imam o derivativnim tritima jesu pekulacije. Nedavni novinski napisi prenose da je g. George Soros, menager Quantum fonda, zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj pekulativnoj okladi protiv britanske funte. Zanima me kako je g. Soros bio u mogućnosti zaraditi takav profit, koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova, izloenost američkih banaka u odnosu na fond g. Sorosa, i uloga derivata u Sorosevoj zaradi. Nikada vie pitanje o Sorosu, koliko znam, nije podignuto u američkom Kongresu. SOROŠA TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije, kako bi opstala, potrebna je potpuna desorosizacija, koja jedino moe osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa, ravnopravnih drava nacija. Sorosizacija je, zapravo, pravi financijsko politički oblik globalnog terorizma, protiv kojeg se moemo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko političkom koalicijskom akcijom nacionalnih drava, na globalnoj razini. Sorosa treba zaustaviti, ali ne u New Yorku, niti u Londonu. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu, treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjedničkih dvora. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detuđmanizacija. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi plaćenici iz Trećeg puta u Hrvatskoj. Hrvatskoj treba desorosizacija, kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budućnost u svijetu koji dolazi. Desorosizacija biti će ključno pitanje globalizacijskih procesa u sljedećem desetljeću. Odgovor na to pitanje odrediti će sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih drava. Globalna birokracija međunarodnih organizacija (UN, MMF i Svjetska banka, te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su, zapravo, najjača globalna sila) biti će najveći protivnici koncepta globalne desorosizacije. Zato se ne treba zanositi da će to biti lak i kratkotrajan posao. Niti treba razmiljati o uspjehu unaprijed. Ali trebamo početi raditi na tome. Odmah. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) Analitičari globalizacijskih procesa, ali i oni koji s pozicija političke ili ekonomsko financijske moći rukovode globalizacijom kao skupinom procesa, ne mogu se sloiti s vremenom početka globalizacije, datumima i godinama, te događajima bitnim za globalizaciju. Stoga i ne postoji sustavno razrađena kronika globalizacije. Moja kronologija samo je pokuaj sastavljanja takve male kronike iz vie izvora, znanstvenih, publicističkih, političkih i ekonomskih. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. Osobno drim da u ovakvoj kronici ne moe imati mjesto niti jedan događaj vezan uz nasilno, ratom, priopjenje teritorija jedne drave drugoj, to nisu globalizacijski procesi već ratovi. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama, iako nekada znaju biti nasilne. Oni se slue drugim sredstvima i oblicima prisile, ekonomskim i političkim, preko međunarodnim institucija i organizacija, uspostavljanjem hegemonije međunarodnog globalnog financijskog kapitala, ucjenjujući s pozicija ekonomske moći, a ne moći oruja. Koji je događaj uopće bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje, niti je itko do sada pokuao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Moj pokuaj, svakako, ne tei tomu. Odabrao sam nasumce događaje, ljude, proizvode, poduzeća za koje drim da su bitno utjecali na određivanje globalizacijskih procesa na način kako ih danas poznajemo i osjećamo na svojoj koi. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata, prve olovke, prvog pisanog dokumenta, kao i suvremeni dogovori svjetskih čelnika o Novom svjetskom poretku. Moda čak i bitniji. Prvo smiljeno posijano zrno penice za proizvodnju za vlastite potrebe nije nita manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera, leta u svemir i slično. Svaki čovjek mogao bi odabrati svoje datume, događaje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zaključku. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj način na globalizaciju, svaki telefonski poziv, svaki prijevod knjige, kazalina predstava, turistički posjet. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije, svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni građani, htjeli to ili ne, sviđalo nam se to ili ne. Kad odlazimo u dućan, i tako dalje. Svaki put kad biramo nae predstavnike u Sabor određujemo vlastite koristi i tete od globalizacijskih procesa. Kronologiju globalizacije čine svi ivoti proivljeni do sada i zemaljski, te duhovni, kulturni, fizički tragovi koje su ti ivoti ostavili na zemlji. Ja sam odabrao sljedeće datume, događaje, proizvode, ljude, kompanije. • 500 godina prije Krista početak uspona vodećih svjetskih religija; • 1522. prvo kruno oplovljavanje Svijeta; • 1700. prosvjećeni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema socijalnoj unifikaciji svijeta; • 1851. odran prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu; • 1852. osnivanje prve tvornice izvan matične zemlje; • 1865. ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog područja gospodarstva (Međunarodna telegrafska unija, engl. International telegraph union); • 1866. putanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla; • 1884. predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu); • 1891. prvi prekogranični, prekomorski telefonski poziv, između Londona i Pariza; • 1900. SAD prelaze na tzv. zlatni standard; • 1901. utemeljen australski Commonwealth; • 1901. u Teksasu pronađene najveće svjetske zalihe nafte; • 1901. tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve ilete; • 1901. dodjela prve Nobelove nagrade; • 1901. Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos; • 1902. komisija SAD-a odlučila da će graditi kanal u Panami; • 1902. naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u; • 1903. Chamberlain uvodi carinski savez; • 1904. inenjeri američke vojske počinju rad na Panamskom kanalu; • 1904. Charles Rolls i Henry Royce odlučili proizvoditi automobile; • 1904. dovrena transsibirska eljeznica; • 1904. John Fleming izumio elektronku (radio cijev); • 1905. predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku; • 1905. prvi europski let strojem teim od zraka; • 1905. Einstein predloio teoriju relativnosti; • 1906. u Berlinu prihvaćen S.O.S. kao međunarodni poziv upomoć; • 1907. Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche; • 1908. Grof von Zeppelin eli izgraditi zračni brod za sto putnika; • 1908. Međunarodni kongres psihoanalitičara u Austriji; • 1908. tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors; • 1909. u Seattleu otvoren Svjetski sajam; • 1910. Međunarodni sud rijeio kanadski ribarski sukob; • 1910. Marie Curie prva izolirala radij; • 1912. počela Balkanska mirovna konferencija u Londonu; • 1913. prvi brod prolazi Panamskim kanalom; • 1914. ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand; • 1915. Kongres SAD-a odbio Zakon o enskom pravu glasa; • 1916. umro austro ugarski car Franjo Josip; • 1917. Weizmann raspravlja s britanskom vladom o idovskoj domovini; • 1918. Wilsonovih 18. točaka; • 1919. početak međunarodnog zračnog prijevoza, prvi raspored međunarodnih letova; • 1919. osnovana Komunistička internacionala u Moskvi; • 1920. uspostava Lige Naroda (preteče Ujedinjenih Naroda); • 1920. utemeljena Radio Corp of America (RCA); • 1920. Versajski ugovor stupa na snagu; • 1920. ene dobile pravo glasa u SAD-u; • 1921. 1922. Washingtonska konferencija o otočnim posjedima na Tihom oceanu; • 1921. predsjednik SAD-a Harding odbija učlanjenje u Ligu naroda; • 1921. njemačka valuta počinje padati; • 1921. Lenjinova nova ekonomska politika; • 1922. slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SSSR; • 1922. SAD zabranile izvoz u Kinu; • 1922. osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927.); • 1923. američki Senat ne priznaje Međunarodni sud pravde; • 1923. prva radio emisija iz Britanije u Americi; • 1923. osam ena u britanskom parlamentu; • 1923. hiperinflacija u Njemačkoj; • 1924. Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum; • 1925. Britanija se vraća na zlatnu podlogu; • 1925. SSSR i Njemačka potpisuju trgovinski sporazum; • 1926. Pasteurov institut tvrdi da je pronaao serum protiv tetanusa; • 1926. Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak, televiziju; • 1926. Britanska imperijalna konferencija u Londonu; izjava o ravnopravnosti dominiona; • 1927. Prva svjetska ekonomska konferencija u enevi; • 1927. pad njemačkog gospodarskog sustava; • 1927. Lindberghov prvi let preko Atlantika; • 1927. Pan Am uveo prve međunarodne letove na svijetu; • 1928. rekrodna trgovina dionicama na njujorkoj burzi; • 1928. u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD; • 1928. Velika Britanija, Alexander Fleming izvijestio o otkriću penicilina; • 1929. Pio XI., prvi Papa koji je izaao iz Vatikana nakon 59 godina; • 1929. uspostava prve institucije offshore financijskih aranmana (u Luxemburgu); • 1929. burza u New Yorku dostie vrhunac s indeksom 381,17; • 1929. SAD stupile u članstvo Međunarodnog suda; • 1929. Crni petak na njujorkoj burzi, početak svjetske ekonomske krize; • 1930. dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji; • 1930. prvo globalno radijsko emitiranje, govor Georga V., prilikom otvaranja Londonske mornaričke konferencije, prenoeno simultano preko 242 radijske postaje, na est kontinenata; • 1931. slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi; • 1931. Amerika će izgraditi 90 čeličana u SSSR-u; • 1931. slom Njemačke banke izazvao zatvaranje svih njemačkih banaka; • 1931. Britanija odustaje od zlatne podloge; • 1931. Francuska i SAD slau se da zadre zlatne podloge; • 1931. američki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre; • 1931. Japan odustaje od zlatne podloge; • 1931. slubeno otvorena zgrada Empire State Building, tada najvia zgrada na svijetu, New York; • 1932. Juna Afrika odustaje od zlatne podloge; • 1933. Svjetska ekonomska konferencija u Londonu; • 1933. SAD priznaju SSSR; • 1933. Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD; • 1933. američke banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize; • 1933. Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku moć; • 1933. nacisti preuzeli bankovne račune idova; • 1933. Kanada odustala od zlatne podloge; • 1933. SAD odustale od zlatne podloge; • 1933. nacisti dobili općenarodno povjerenje na njemačkom plebiscitu; • 1934. između Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum; • 1934. SAD ulaze u članstvo Međunarodne radničke organizacije; • 1935. Londonska pomorska konferencija; • 1936. Hitler predstavio automobil Volkswagen; • 1936. Mussolini nacionalizirao talijanske banke; • 1936. nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njemačkoj; • 1936. vicarska, Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge; • 1937. u Meksiku nacionalizirana nafta; • 1937. u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja; • 1941. potpisana Atlantska povelja između SAD-a i Velike Britanije, kao njihov program zajedničkih političkih načela; • 1943. Konferencija u Casablanki (Churchill, Roosevelt, de Gaulle); • 1943. Teheranska konferencija, Roosevelt, Staljin i Churchill, dogovorena podjela Njemačke, određene istočna i zapadna granica Poljske, odlučeno da se pomae Titove partizane u Jugoslaviji; • 1944. Konferencija u Dumbarton Oaksu, SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina, odlučuju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda; • 1945. Konferencija u Jalti, Roosevelt, Staljin, Churchill, odlučeno je da se Njemačka podijeli na četiri okupacijske zone; • 1945. u Kairu osnovana Arapska liga; • 1945. Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu i Nagasaki; • 1945. formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda; • 1946. sklapanje prvog digitalnog kompjutera; • 1946. nacionalizirana Engleska banka; • 1947. Trumanova doktrina, početak Hladnog rata; • 1947. objavljen Marshallov plan (plan pomoći SAD za obnovu Europe), od 1948. 1952. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomoći; • 1947. nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji; • 1947. nacionalizirane australske banke; • 1948. Bruxelleski pakt, od 1955. Zapadnoeuropska unija; • 1948. osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) • 1948. osnovana Organizacija američkih drava (OAS); • 1948. proglaenje drave Izrael; • 1948. nacionalizirane britanske eljeznice; • 1948. američki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu; • 1948. Britanija nacionalizirala elektroprivredu; • 1949. osnovan NATO; • 1949. osnovano Europsko vijeće, sa sjeditem u Strasbourgu; • 1949. prvi paket turistički aranmani, začetak rasta globalnog turističkog vala; • 1949. britanska funta devalvirala 30%; • 1949. roman 1984 Georgea Orwella; • 1952. osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, danas Europska unija; • 1951. nacionalizirana iranska naftna industrija; • 1952. predsjednik Truman potpisao Zakon o pomoći stranim zemljama; • 1953. sjednica Međunarodne konferencije slobodnih sindikata; • 1953. poljska vlada zatvorila kardinala Viinskog; • 1953. pobuna u Istočnom Berlinu; • 1954. ustanovljenje prve bescarinske, proizvodne zone za izvoz, u Irskoj; • 1954. promoviranje kauboja kao logotipa Marlbora, jedne od budućih globalnih ikona među logotipima; • 1955. Varavski pakt; • 1955. otvoren prvi McDonalds restoran; • 1955. u Los Angelesu otvoren Disneyland; • 1956. egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog kanala; • 1956. prva transocenaska telefonska kabelska veza; • 1957. Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o zatiti od komunizma); • 1957. potpisani tzv. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom); • 1957. osnovana Međunarodna organizacija za atomsku energiju; • 1957. Konferencija o azijsko afričkoj solidarnosti u Kairu; • 1957. izrada prvih međukontinentalnih balističkih raketa; • 1957. izdavanje prvog međunarodnog eurovalutnog zajma (od strane Sovjetske banke, u američkim dolarima, na Londonskom tritu); • 1957. SAD obnovile pomoć Izraelu; • 1957. SSSR lansirao prvi svemirski satelit; • 1957. Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje; • 1957. roman Doktor ivago, Borisa Pasternaka; • 1957. pobuna na Kubi; • 1958. potpisan ekonomski savez Beneluks; • 1958. potpisan englesko francuski sporazum o trgovini; • 1958. Kina i Mađarska potpisale ekonomski ugovor; • 1958. Indonezija nacionalizirala nizozemska poduzeća; • 1959. Hručov u posjetu SAD-u, susret s Eisenhowerom; • 1959. prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava; • 1960. Ugovor o osnivanju Europskog udruenja za slobodnu trgovinu (EFTA); • 1960. Marshall McLuhan upotrebljava frazu globalno selo; • 1961. Ugovor o osnivanju Latinskoameričke zone slobodne trgovine (LAFTA); • 1961. počinje podizanje Berlinskog zida; • 1961. Britanija zatraila primanje u EEZ; • 1962. lansiranje prvog komunikacijskog satelita; • 1962. početak II. vatikanskog koncila u Rimu, traje do 08.12.1965.; • 1962. EEZ se sloila oko zajedničke poljoprivredne politike; • 1963. Afrička konferencija na vrhu u Adis Abebi, Povelja Organizacije afričkog jednistva; • 1963. uspostava izravne telefonske linije između Moskve i Washingtona, tzv. vruća linija; • 1963. predstavljanje izravnog prekograničnog telefonskog pozivanja brojeva; • 1963. izdavanje prve euroobveznice; • 1965. roman Američki san, Normana Mailera; • 1966. prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira; • 1967. Ugovor o miroljubivom koritenju i istraivanju svemira (SAD, SSSR, Velika Britanija); • 1967. ukidanje carinskih barijera između SAD i zemalja članica OECD-a; • 1967. u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice; • 1968. Dubček ukinuo cenzuru tiska u Čehoslovačkoj; • 1968. Papa prvi put posjetio Junu Ameriku; • 1968. Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost; • 1969. konstrukcija prvog putničkog zrakoplova irokog trupa, Boeing 747; • 1969. kreacija prvog umreenog kompjutera, ARPANET, američke vojske; • 1970. u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji; • 1971. uvođenje dekadske funkte u Velikoj Britaniji; • 1971. ustanovljenje prve elektronske burze, u SAD, NASDAQ sistem; • 1972. prva globalna ekoloka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom okoliu); • 1974. Vlada SAD-a ukida nadzor međunarodne razmjene na transakcijama po tekućim računima; • 1975. u Dakaru počela Konferencija o sirovinama; • 1975. Margaret Thatcher, čelnica konzervativaca; • 1975. Grčka zatraila primanje u članstvo EEZ-a; • 1976. Rimski klub objavio studiju Preoblikovanje međunarodnog poretka, pozivajući na ustrojavanje novog međunarodnog poretka, uključujući ekonomsku preraspodjelu bogatstva; • 1976. lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos; • 1976. Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima; • 1977. objavljena knjiga Imperijalni trust mozgova, autora Laurencea Shoupa i Williama Mintera, zauzimajući kritički stav prema vijeću za vanjske poslove, s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka, Prema 1980-tim, Planovi za Novi svjetski poredak; • 1977. prva komercijalna upotreba optičkih kabela, iroko povećanje telekomunikacijskih kapaciteta; • 1977. stvaranje SWIFT sistema za međubankarske transfere u svijetu; • 1977. čeki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima; • 1977. američki Shuttle na prvom pokusnom letu; • 1978. izabran Papa Ivan Pavao II., prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon vie od 400 godina; • 1979. Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku; • 1979. Papa posjetio rodnu Poljsku; • 1979. prvi izravni izbori za Europski parlament; • 1980. poljski trajkači zauzeli brodogradilite u Gdanjsku, rođenje Solidarnosti; • 1980. Ronald Reagan pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1982. u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla; • 1982. SAD zabranile uvoz nafte iz Libije; • 1982. Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod; • 1982. u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce; • 1982. film E.T. Stevena Spielberga; • 1982. Papa Ivan Pavao II., prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj Britaniji; • 1983. OPEC prisiljen sniziti cijene nafte; • 1983. Reagan predloio obrambeni sustav Rat zvijezda; • 1983. Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1984. francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD; • 1985. Gorbačov postao sovjetski premijer; • 1985. enevski susret na vrhu, Reagan Gorbačov, Reaganova izjava o novom početku odnosa između Istoka i Zapada; • 1985. Britanija se pridruuje projektu Rat zvijezda; • 1986. američki dolar na najnioj poslijeratnoj točki prema japanskom jenu; • 1986. nesreća u Černobilu; • 1987. Reagan i Gorbačov potpisali Ugovor o kontroli naoruanja; • 1987. dva susreta Gorbačova i Thacherice; • 1987. crni ponedjeljak, na njujorkoj burzi zabiljeen dvaput veći pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929., ugroena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum; • 1987. pojava ozonske rupe iznad Antarktika, podizanje globalne ekoloke svijesti; • 1987. slom burze na Wall Streetu preko noći se proiruje na cijeli svijet; • 1988. George Bush stariji pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1989. George Bush prisegnuo kao predsjednik; • 1989. sruen Berlinski zid; • 1989. susret Busha i Gorbačova na Malti; • 1989. revolucija u Istočnoj Europi; • 1990. susret Busha i Gorbačova u Washingtonu; • 1990. Britanija se pridruila europskom valutnom mehanizmu; • 1990. Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1990. probijen kanal ispod La Mancha; • 1990. prvi slobodni izbori u Hrvatskoj, proglaen Ustav RH; • 1990. Zaljevska kriza; • 1991. počela operacija Pustinjska oluja; • 1991. Hrvatski sabor donio odluku o razdruivanju od SFRJ; • 1991. 94,17% birača u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu; • 1991. Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije; • 1991. na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske; • 1991. slubeno prestaje postojati SSSR, stvorena Zajednica neovisnih drava, ZND; • 1991. Gorbačov dao ostavku na mjesto predsjednika biveg SSSR-a; • 1992. priznanje Hrvatske; • 1992. Hrvatska primljena u UN; • 1992. dogovor o razdruenju Čehoslovačke 1.1.1993.; • 1992. Sjevernoameričko zajedničko trite (NAFTA), SAD, Kanada, Meksiko; • 1992. Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a; • 1991. predstavljanje World Wide Weba, WWW, prve globalne drave; • 1993. uspostava zajedničkog europskog trita; • 1993. Hrvatska postala članicom MMF-a; • 1993. Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju; • 1993. Opći sporazum o carinama i trgovini članica GATT-a; • 1993. Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih odnosa; • 1997. dovravanje umreavanja telekomunikacija u svijetu putem optičkih kabela; • 1999. 2000. porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija, globalni otpor, stvaranje globalnog drutva; • 2001. u terorističkom napadu srueni tornjevi World Trade Center u New Yorku, tzv. Twinsi; • 2002. knjiga No logo, kanadske autorice Naomi Klein, kritika globalnog korporativizma; • 2003. rat protiv Iraka; • 2003. 25. godinjica pontifikata Ivana Pavla II.; • 2003. Stoto putovanje Ivana Pavla II. (posjet Hrvatskoj); • 2003. posjet Georga Busha mlađeg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru Blairu. • 2005. George Bush mlađi drugi put izabran za američkog predsjednika u tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci; • 2005. Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji podignuo prve optunice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marijačića, Stjepana eelja i Domagoja Margetića, uz koje je optuen i general Markica Rebić, zbog objavljivanja identiteta zatićenog svjedoka, Stjepana Mesića, to je prvi takav slučaj u dotadanjoj povijesti međunarodnog prava; • 2005. umro Papa Ivan Pavao II., prozvan Ivanom Pavlom Velikim, iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije; • 2005. kardinal Joseph Ratzinger, bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI. PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (VI.) (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića, jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota), te iz povijesno i geopolitički uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okruenja. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istraivanja, zatite i uvećavanja tih vrijednosti. Vano je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora značiti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. To se posebno tiče onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i čije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. Dobar je primjer hrvatsko tehnoloko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi), ali i brojna druga blaga čije su vrijednosti visoke. Primijene li se spomenuti kriteriji, moe se predloiti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnoloki i gospodarski razvoj) sa dvije početne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razlučiti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: • demografske • odgojno-obrazovne • jezične • vjerske • umjetničke • znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) • ekonomsko-socijalne • zdravstveno-portske • predjelno-kopnene • predjelno-morske • ekoloke • bio-tehnoloke • tehničko-tehnoloke • tehnologijske • geopolitičke • obrambene. DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvat u svom zavičaju • Hrvat u iseljenitvu, koji se nastoji vratiti u svoj zavičaj, dovesti svoje potomstvo u svoj zavičaj, ili svojim radom i utjecajem pripomoći sveukupnom razvitku zavičaja svojih predaka • Hrvatska obitelj, poglavito brojna • Vie tisućljeća identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim skupinama naroda • Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom • Nastanjeni hrvatski otoci • Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli • Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovna tradicija visokoetičkoga obiteljskog odgoja u duhu zatite i uvećavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, uvaavanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihvaćanja univerzalnih vrijednosti kojima se proimaju i obogaćuju hrvatske nacionalne vrijednosti • Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito krćanskoga) odgoja u javnim kolama i vjerskim ustanovama • Promicanje visokoetičnog kolskog odgoja u osnovnoj i srednjoj koli, koji je bio zanemaren između Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, s programima obra-zovanja o drutvenim, prirodnim i tehnolokim sustavima • est stotina godina visokokolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZIČNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u čakavskom, kajkavskom i tokavskom narječju, s tisućgodinjim razvojem hrvatske pismene jezične kulture • Hrvatsko glagoljatvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika • Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstvenotehnologijskoga nazi-vlja • Dubrovačka govorna i pismena jezična kultura • Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja • Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na pismenoj jezičnoj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Tisućgodinje krćansko (poglavito katoličko) naslijeđe s potporom Vatikana uspostavljanju hrvatske drave i hrvatskoj borbi za nezavisnost • Hrvatski sveci kroz povijest, poglavito u XX. stoljeću • Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije • Crkvene karitativne institucije • Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe, moralu, etici, radu i socijalnom ustroju ljudske zajednice • Bogotovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatska knjievnost kroz vjekove i danas (uključujući hrvatske latiniste) • Hrvatsko likovno blago (slikarsko, kiparsko, i dr.) u muzejima, zbirkama i ivotnim prostorima - kroz vjekove i u nastajanju • Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja - kroz vjekove i danas • Hrvatsko kazalite kroz vjekove i danas • Hrvatski film • Arhitektonska i urbanistička rjeenja hrvatskih gradova i drugih naselja, poglavito uz more i na otocima • Arheoloka batina (podzemna i podmorska) • Arhitektonska rjeenja pojedinih vjerskih, stambenih, poslovnih i drugih zgrada u javnoj funkciji, te kopnenih prometnica (uključujući mostove, vijadukte, i dr.) ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): • Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz povijest i danas, u Hrvatskoj i u inozemstvu • Hrvatske znanstvene institucije • Hrvatsko visokokolstvo • Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u svjetskoj znanstvenoj publicistici. EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatski kapital angairan u hrvatskom gospo-darstvu • Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za čije financijske plasmane jamči hrvatska drava • Tehnoloki (katastarski) i vlasnički (zemlji-noknjino) nesporno utvrđene zemljine čestice koje time postaju ivi kapital pogodan za unoenje u financijske tijekove • Ljudski spoznajno-stvaralački i fizički rad uloen u hrvatsko gospodarstvo • Urbanizirani ivotni i radni prostori • Pomorsko dobro • Mirovinski sustav • Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-ŠPORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za ivot ljudi • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i ivotinja • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite ljudi • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite bilja i ivotinja u uzgoju • Visoki medicinski potencijali • Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje portom, poglavito planinarstvom • Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje portom • Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju portom, posebno tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Prirodno obradivo plodno tlo • Meliorirano obradivo plodno tlo • ume • Rijeke, jezera, močvare, ribnjaci • Brdski panjaci • Nacionalni parkovi i ostali turistički privlačni kopneni predjeli • Izvorna kopnena i morska flora i fauna • Topla mineralna vrela PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Izvori i zalihe slatke vode • More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije • Opća turistička privlačnost morskih predjela, poglavito s gledita nautičkoga turizma • Turistička privlačnost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija, flore i faune, a poglavito radi brojnih očuvanih i zatićenih arheolokih nalaza EKOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo ivota na moru, uz more i za more • Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu, tekućim vodama, flori i fauni • Čisto more • Čisto tlo • Izvori visokovrijedne pitke vode • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena flora • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena fauna • Bioloka raznovrsnost BIO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu, vrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije stočarstva i peradarstva, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe, koje podravaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe • Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnoloki sustavi: skrbi o tlu, skrbi o moru, pripreme sjemena, pripreme sadnica, pripreme stočnoga i peradarskoga rasploda, pripreme riblje mlađi, pohrane poljoprivrednoga uroda, stočarskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremita (silose, hladnjače, i dr.), pripreme bio-tehnolokih proizvoda za modalni transport, zatite usjeva i nasada od nevremena, ... • Gospodarsko-trini bio-tehnoloki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju itarica i drugih poljoprivrednih kultura, malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe, malih i srednjih stočarskih i peradarskih farmi, malih gospodarstava za uzgoj ribe, gospodarstava za uzgoj ume, hortikulturnih gospodarstava • Bioloki dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito bio-tehnoloki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvaralačko-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga biotehnolo kog razvoja TEHNIČKO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju, unaprijeđivanju i primjeni tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolokih sustava u tradicionalnim gospodarskim granama • Novije (prolostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolokih sustava u novim gospodarskim granama stečeno radom na kupljenim tehničkim sustavima ili u tehnolokim sustavima u inozemstvu • Gospodarsko-infrastrukturni tehničko-tehno-oki sustavi: pote, telekomunikacija (fiksnih i mobilnih), eljezničkoga prometa, cestovnoga prometa, pomorstva, zračnoga prometa, meteorologije, geodezije, katastra, zemljine knjige, radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih, muzičkih i govornih poruka i podataka, banaka podataka s mreama za razmjenu i distribuciju podataka, informacijskih i referativnodokumentacijskih centara, publicistike, mjeriteljstva, tehničkoga odravanja i razvoja, tehnolokoga odravanja i razvoja, ekonomskoga odravanja i razvoja, dr. • Gospodarsko-trini tehničko-tehnoloki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna, cementna, aluminijska industruja, i dr), brodogradnje, graditeljstva, drvne industrije, strojogradnje, elektroindustrije, elektronike, tekstilne industrije, farmaceutike, prehrambene industrije, turizma ... • Tehnički dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito tehničko-tehnoloki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvaralačko-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehničko-tehnolokog razvoja TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Stoljećima (a poglavito tijekom prolog stoljeća) stjecano narodno iskustvo o presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnolokog razvoja na uspjenu proizvodnju roba za domaće i svjetsko trite i na uspjean plasman usluga na ta trita • Porast nacionalne svijesti o ograničenjima dravnoga suvereniteta, dravne samostalnosti i nezavisnoati, koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnolokom razvoju • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito drutvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnoloki razvoj • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnoloke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnolokih sustava • Dobro prirodoslovno i tehničko fakultetsko obrazovanje (koje je, ipak, nedostatno za uspjeno uspostavljanje sloenih tehnolokih sustava, te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnolokog razvoja) • Porast svijesti o prijekoj potrebi sveučilinoga tehnolokog obrazovanja, to jest, obrazovanja o uspjenom uspostavljanju i razvoju tehnolokih sustava sa svih relevantnih stajalita: od tehničko- ili bio- tehnolokoga, preko sociologijsko- ili ekonomijsko-tehnolokoga, do jezično- ili demografskotehnolo koga • Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnolokoj, a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj GEOPOLITIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Narodno iskustvo borbe za suverenu, samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku dravu, stečeno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. do XII. stoljeća te u XX. stoljeću • Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske drave iz različitih oblika dravnih zajednica s Mađarskom, Austrijom i Srbijom, koje je stečeno tijekom posljednja četiri stoljeća, a poglavito u XX. stoljeću • Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideolokih sustava vlasti s ugrađenim globa-lističkim tenjama: faizma, nacizma i komunizma • Geopolitička pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana) • Geopolitička pozicija Hrvatske kao pomorske drave kroz koju prolaze vani europski riječni, kopneni i zračni prometni koridori • Hrvatska geopolitička arhivska građa u hrvatskim, vatikanskim, mađarskim, austrij-skim, turskim, francuskim, njemačkim, talijanskim i srpskim pismohranama OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno a poglavito prolostoljetno narodno iskustvo uspjenoga otpora svim pokuajima raznarođivanja i otimanja hrvatskoga zavičajnog prostora • Domovinski rat • Hrvatska vojska (aktivna i pričuvna) sa svojim temeljnim ljudskim potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu • Hrvatska policija • Hrvatska carina • Hrvatski vojni tehničko-tehnoloki sustav s gledita vojne industrije i s gledita sveukupnoga hrvatskoga tehnolokog razvoja. IVOTOPIS Domagoj Margetić rođen je 1974. u Zagrebu, gdje se kolovao i danas ivi i radi kao novinar. Posebno se bavi analizom ekonomsko političkih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda. 2000. objavio je esej Gospodarstvo nacije. Jedan je od osnivača Udruenja novinara Republike Hrvatske (UNRH) čiji je i predsjednik od 2001. godine. Posebno su zapaene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o čemu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvjeća o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvjeća o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Također je sudjelovao u izradi Deklaracije o poloaju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja Gdje je hrvatsko novinarstvo u zatiti nacionalnih vrijednosti (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima odranom u Zagrebu. Član je Građanskog stručnog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Ličke razvojne agencije na projektu Ličke televizije, te je član Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruenja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma Markov trg 2a (2002.). Autor je eseja Globalni projekt Hrvatska (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u vie udruga građana, te je autor priručnika Odnosi s javnoću za nevladine udruge (2002.). Od listopada 2003. do siječnja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Krajem 2002. godine Margetić je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima terorističkih četničkih postrojba u Hrvatskoj, koje je Račanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. Dravno odvjetnitvo započelo je kazneni progon protiv osumnjičenih za ratne zločine, sa popisa koje je objavio Margetić. Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige Tko je opljačkao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. 2003.). U siječnju 2004. imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Godine 2004. postavljen je za predsjednika Programskog vijeća satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljenitvu u Sjevernoj Americi, kojeg proizvodi Udruenje novinara Republike Hrvatske UNRH. Autor je izvjeća Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasnitvom i upravljačkom strukturom medija. Početkom svibnja 2004. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavjetajnom podzemlju protiv biveg premijera Ivice Račana i biveg ravnatelja policije Ranka Ostojića. Kasnije je političkom nagodbom ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika Hrvatskoga slova, zbog kritičkih tekstova protiv Stjepana Mesića i odbijanja naloga za promjenu uređivačke politike svog Urednitva. Početkom rujna 2004. postao je glavni urednik političkog tjednika Novo hrvatsko slovo. U prosincu 2004. Međunarodni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiću o prestanku objavljivanja svjedočenja tajnih, zatićenih svjedoka u procesima pred sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blakića. Margetić je u pisanom odgovoru odbio nalog Haakoga suda riječima: Ne priznajem ni Va sud niti vae quasi sudske naloge! Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margetić je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haakih dokumenata i cjelokupna svjedočenja Stjepana Mesića pred Haakim sudom, u kojima je optuivao Hrvatsku za agresiju i ratne zločine. Početkom siječnja 2005. izabran je za predsjednika Udruge pomagača obrani generala Ante Gotovine. Novo hrvatsko slovo posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogućeno mu je redovito izlaenje, već krajem siječnja 2005. Odrao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, političke tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavjetajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta Hrvatskog novinarskog instituta-HNI. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o tetnim dogovorima Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na vie od 250 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. otela ga je paraobavjetajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli slučaj otmice zatakala i istraga je politički obustavljena. Početkom oujka 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesić-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavjetajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i unitena. Tijekom oujka 2005. objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Međunarodne deklaracije o civilnom drutvu. Dana 29. travnja 2005. Međunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpečatio tajnu optunicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetića za kazneno djelo nepotivanja suda, zbog objave svjedočenja i identiteta zatićenih svjedoka pred Haakim sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u Haagu. Domagoj Margetić odbio je primiti haaku optunicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispričati Haakom sudu. Dana 14. lipnja 2005. Margetić se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haakomu sudu. "Ne osjećam se krivim", izjasnio se po svim točkama optunice, ali se nije ispričao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. Haako tuiteljstvo najavilo je proirenje optunice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetića. Osmoga kolovoza 2005. Margetiću je uručena izmijenjena optunica Haakoga tuiteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005. Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margetić je 24.5.2005. osnovao vlastiti web portal - www.domagojmargetic.com . U svibnju 2005. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je dostupna na www.domagojmargetic.com . Početkom ljeta 2005. godine Margetić je pripremio za objavu knjigu "Obavjetajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavjetajnim strukturama koje su uspostavili politički centri moći, s posebnim analizama o tzv. Ostojićevoj i Bagićevoj skupini. U sklopu knjige nalaziti će se i dvd sa svjedočenjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesića. U tom video svjedočenju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedoči o cijeloj teghnologiji ponaanja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesićem. U srpnju 2005. američki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optunice protiv hrvatskih novinara među kojima je i Domagoj Margetić. Vanjskopolitički odbor Američkog Kongresa uputio je taj amandman Dravnom tajnitvu SAD-a. Na taj je način, posredno, Američki kongres zatraio odbacivanje optunica protiv hrvatskih novinara pred Haakim tribunalom. Iz političkih razloga američki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. najavljeno sasluanje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj. Sredinom srpnja 2005. potporu haakom optueniku i novinaru Domagoju Margetiću pred Haakim sudom dala je i međunarodna organizacija "Reporteri bez granica", čiji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haakom sudu, izrazivi zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritičkog pisanja jo 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vraćena tek 13.6.2005., kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na suđenje pred Haakom tribunalom. Nedavno je i Ministarstvo pravosuđa potvrdilo kako je Margetiću putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. Dana 13. kolovoza 2005. Margetić je primljen u članstvo međunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjeditem u Washingtonu, SAD. Član je Udruge Domovinski rat On Line, na www.domovinskirat.com. Krajem kolovoza 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola ubić Zrinski" proglasila je Margetića počasnim članom. Uz Margetića počasni članovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina, prof. dr. Trpimir Macan, Marko Perković-Thompson i general zbora Ante Roso. Margetić je, tom prigodom, primio svečanu značku Zdruga hrvatske obrane. Član je Udruge građana za promicanje demokracije i slobode elektroničkih medija Nemacenzure, te pie na portalu www.nemacenzure.com. Osnivač je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.) na http://groups.google.com/group/CRO-NEWS. Upisan je u Direktorij istraivačkih novinara jugoistočne Europe. Dana 22. rujna 2005. Margetić je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tubu protiv haake optunice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu dravnim dunosnicima zatraio je od premijera i sudbenih vlasti da se potuju hrvatski zakoni i Ustav kod haakog procesa protiv hrvatskih novinara. Početkom listopada 2005. Margetić je primio objedinjenu optunicu Carle del Ponte protiv četvorice hrvatskih novinara: Jovića, eelja, Kriića i Margetića, kojom ih se tereti za zločinačko udruivanje, "zajedničku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zatićenih haakih svjedoka. to je prvi put da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji optuio cijelu skupinu novinara, i jo k tome za udrueni novinarski zločinački poduhvat. Nakon to mu je političkim pritiscima Sanaderove Vlade onemogućeno pisanje u hrvatskim medijima, Domagoj Margetić postaje redoviti, ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure.com (www.nemacenzure.com). Krajem studenog 2005. Margetić je objavio svoju treću knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu dravu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu. Sredinom 2005. Margetićeve knjige "Tko je opljačkao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesić dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrtene su u slubeni popis literature Sveučilita Berkely, Istočno-europskog odjela, pod naslovim iz Istične Europe i o Istočnoj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf). / kraj.../ |
21.06.2010., ponedjeljak
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / V-dio /
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /V-dio/ HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI MEĐUNARODNIH ODNOSA I NOVOG SVJETSKOG PORETKA U poglavlju strategije Na pogled na budućnost daje se projekcija budućnosti svjetskog poretka i međunarodnih odnosa u dvanaest točaka od kojih ćemo navesti najznačajnije. Već u prvoj točki ovog predviđanja globalnih odnosa u svijetu potvrđuje se moja tvrdnja iz prethodnih rečenica: … Ekonomski jake Sjedinjene Drave će vrlo vjerojatno ostati glavna politička, vojna i kulturna snaga kroz slijedećih dvadeset i pet godina (op: do 2025.), te će stoga imati vanu ulogu u oblikovanju međunarodnog okruja …. Naglasak je stavljen upravo na ekonomski jake (misli se u kontekstu cijelog teksta i na najjače) SAD, kao na silu koja će ne samo voditi geoekonomske odnose svjetskog poretka, nego će ih uvjetovati, stvarati i podeavati svojim nacionalnim interesima. Potvrde ovakvih namjera nalazimo i u prethodnom Luttwak-ovom članku. U drugom članku ovog dokumenta daje se na znanje kako će upravo SAD biti predvodnik novog svjetskog poretka: … Stabilnost i smjer američkog drutva i politike će pomoći u oblikovanju ciljeva američke vanjske politike, te omogućiti da Sjedinjene Drave utječu na cijelu globalnu budućnost …. Ovo posljednje neizostavno podrazumijeva i utjecaj SAD-a na budućnost pojedinih zemalja i njihovog unutarnjeg uređenja na vie ili manje otvoren način, a u skladu s općim ciljevima jedine preostale svjetske sile. … Svjetska opskrba energijom će se i dalje uglavnom temeljiti na fosilnim gorivima …, to dokazuje da i na ovaj način SAD eli zadrati dominantnu geo-ekonomsku ulogu, jer je svojom vojnom, obavjetajnom i financijskom premoći na svjetskom tritu jedina u stanju interesno upravljati i regulirati trite nafte u svijetu. Projektiranim sukobima, ratovima, nestabilnoću ili njihovim smirivanjem SAD u velikom mjeri manipuliraju tritem fosilnim gorivima i derivatima u svijetu. Osim toga i cijena nafte se u svijetu obračunava u američkim dolarima, dok bi cijena energije sunca npr., mogla biti određivana u svakoj pojedinoj zemlji i u njezinoj nacionalnoj valuti, isti bi slučaj bio s energijom vjetra, vode. Međutim izgradnju takvih projekata koji bi ozbiljno naruili odnose ne samo na svjetskom tritu već i u ukupnom svjetskom geo-ekonomskom poretku neće financirati međunarodne organizacije poput MMF-a i Svjetske banke, a oni su obično preskupi da bi ih nacionalna gospodarstva mogla do kraja sama financirati. SAD, MMF, Svjetska banka su i gospodari energije u svijetu, barem za sada, dok nacionalna gospodarstva prihvaćaju tu igru. Nije nebitno niti američko prognoziranje irenja siromatva u svijetu upravo u njihovoj strategiji nacionalne sigurnosti: … Dok će većina svijeta iskusiti ekonomski rast, razlike u prihodima će se povećati i nastaviti će se raireno siromatvo …. … Međunarodni aspekti biznisa i gospodarstva (trgovine, transporta, telekomunikacija, investicija i financija, proizvodnje i profesionalnih usluga) će se nastaviti iriti …, ovo je zapravo najava premoći američkog gospodarstva i to kroz izravni ulazak u nacionalna gospodarstva pojedinih zemalja, bilo kroz kredite ili direktne investicije, kupnju dionica, vrijednosnica, poduzeća, koncesija na autoceste, eljeznice i slično. Amerikanci ne kriju da im je jedan od glavnih ciljeva stvoriti apsolutno globalno gospodarstvo kojim će moći upravljati iz Washingtona ili nekog drugog centra u SAD. Time se svaka pojedina zemlja dovodi u situaciju da će i njezino zakonodavstvo morati funkcionirati ne vie u skladu s nacionalnim potrebama i interesima, nacionalnim vrijednostima, već će upravljanje pojedinim zemljama izravno ovisiti o interesima međunarodnog kapitala, uglavnom, u rukama SAD, MMF-a i Svjetske banke. DRŽAVU ŽELE PRETVORITI U JEDNO OD PODUZEĆA MULTINACIONALNIH KORPORACIJA I GEOEKONOMSKIH SILA Na taj način drava postaje samo jedno od poduzeća velikih multinacionalnih kompanija i geo-ekonomskih sila. Volji građana kojima pripada suverenitet zemlje suprotstavlja se volja svjetskog kapitala koji desuverenizira dravu. … Vanost nevladinih organizacija će rasti, jednako kao njihov broj i međunarodna uloga …. I na primjeru u ranijem tekstu moemo vidjeti koja je namjera manipulacije tzv. nevladinim sektorom, odnosno, nevladinim organizacijama. One, uglavnom, američkoj Vladi slue za tajnu diplomaciju, ja bih je čak nazvao zabranjenom diplomacijom. Zabranjenom zbog toga jer slubeno ostvaruje ciljeve i zastupa načela koja nisu javna politika Vlade, ali su od vitalnog nacionalnog interesa. Zatim te organizacije slue i kao praonice novca, te za financiranje tzv. dvostrukog proračuna, iz kojeg se opet novac ulae u neslubene, tajne operacije američke Vlade, ili u određena poduzeća, nevladine udruge i institucije (zaklade i fondacije). SAD osnivaju i financiraju velik broj takvih organizacija koje su izravni medij američkih nacionalnih interesa u svjetskom poretku. Često te organizacije sufinanciraju i prate projekte zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Neke od tih organizacije su, primjerice, Center for International Private Enterprise (CIPE), Center for Strategic and International Studies (CSIS), GOPAC i slične. Te i takve organizacije su isključivi instrument strategije nacionalne sigurnosti i interesa SAD. … Iako će to pokrenuti vana pitanja suvereniteta, Sjedinjene Drave će u svom nacionalnom interesu raditi s međunarodnim organizacijama i jačati njihovu raznolikost …, kae se u strategiji nacionalne sigurnosti SAD za 21. stoljeće. Ista strategija izričito naglaava nastavak vojne premoći SAD u svijetu, ne kao mogućnost nego kao činjenicu: … Sjedinjene Drave će ostati glavna vojna sila u svijetu …. Ovo je, zapravo, američki as u rukavu. U ranijem tekstu sam spomenuo da se geo-ekonomski odnosu u svjetskom poretku mogu manipulirati i uzrokovanjem ili smirivanjem određenih svjetskih kriza i sukoba. Kod ove namjere američke strategije nacionalne sigurnosti potrebno je povezati i američku odlučnost da glavni izvori energije u ovom stoljeću ostanu fosilna goriva. Upravo su se u zemljama s najvećim potencijalima prirodnih rezervi fosilnih goriva tijekom prolog stoljeća odigrali neki od najvećih ratnih sukoba ili međunacionalnih nemira, sukoba susjednih drava i slično. Ne rijetko su upravo Sjedinjene Drave bile glavni inicijator rjeavanja tih sukoba i sudionik u vojnim operacijama s ciljem obustave ratnih sukoba. Ali isto se tako često ispostavljalo da je upravo SAD isporučivala oruje ili komponente za oruje zemljama koje su ratovale. Takav je i primjer Zaljevskog rata i operacije Pustinjska oluja, a postoje i određene nerazrjeene nejasnoće u sukobima u Čečeniji. SAD su spremne u svakom trenutku javnom ili tajnom, slubenom ili neslubenom vojnom operacijom braniti svoju geo-ekonomsku prevlast u svjetskom poretku. To je i poruka američke namjere da ostanu glavna vojna sila u svijetu. Slobodno moemo reći da su tijekom prolog stoljeća SAD nametnule u svjetskom poretku ulogu zemlje koja kontrolira druge zemlje, procjenjujem da će u ovom stoljeću graditi svoju ulogu kao zemlja koja je većinski dioničar gospodarstava drugih zemalja. TRANZICIJA NOVOG SVJETSKOG PORETKA IZ GEOPOLITIČKIH U GEOEKONOMSKE INTERESE To je ujedno tranzicija (globalna reforma) novog svjetskog poretka iz geopolitičkih odnosa interesa u geo-ekonomske interese (nazovimo je tranzicijom globalizacije). U svemu tome i Hrvatska mora naći i osigurati vlastiti put novog pozicioniranja, ona to moe učiniti suprotno globalnim namjerama jer je i kao drava nastala suprotno geopolitičkim projekcijama novog svjetskog poretka s kraja prolog stoljeća. Na neki način Novi svjetski poredak je postao najveća globalna nepogoda. Koncept Novog svjetskog poretka, dominacije jednih nad drugima, međunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom Pravednog svjetskog poretka kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model drave nacije kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. Gospodarska načela drave nacije mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative, načelo gospodarske slobode, načelo gospodarskog partnerstva, načelo gospodarskog integracijskog odabira, načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti). Model drave nacije moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva i teritorija, kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. nasloni se model razvoja, koji je jednim dijelom isproban i na primjeru gospodarskog rasta Malezije). Osnova reorganizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja, već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu. Zbog toga ću do kraja opisati i zaključke američke Strategije nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće, kako bih lake projektirao mogućnosti Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatske u 21. stoljeću, u odnosu na okruje opisano američkom strategijom. ZAKLJUČCI AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI U 21. STOLJEĆU U prvom zaključku ovog memoranduma o strategiji nacionalne sigurnosti u ovom stoljeću vrlo jasno se potvrđuje srednjeročna pozicija Sjedninjenih Drava: … Sjedinjene Drave će biti i apsolutno i relativno jače od bilo koje druge drave ili saveza drava. Iako je malo vjerojatno da se u sljedećih 25 godina pojavi globalni konkurent Sjedinjenim Dravama, rastuće sile bilo pojedinačne ili u koalicijama povećano će ograničavati regionalne opcije SAD-a i njihov strateki utjecaj. Kao rezultat toga bit ćemo ograničeni u mogućnosti nametanja nae volje …. Ova zadnja rečenica moda najbolje oslikava strategiju Sjedinjenih Drava. Komisija koja je radila na ovoj strategiji izravno priznaje da je jedan od stratekih ciljeva koji će biti na udaru u novom stoljeću upravo mogućnost SAD-a na regionalno, bilo gospodarski, politički ili vojno nametne svoju volju. Kada govore o savezu drava misle na Europsku uniju i moguće daljnje regionalne integracijeizvan prostora SAD-a. upravo da bi potpuno drali pod kontrolom procese udruivanja drava u saveze, često i same SAD nameću određene modele udruivanja i integracija, kako bi zadrali mogućnost kontroliranja budućih saveza i nametanja svoje volje u stratekim pitanjima. U ovakvoj stratekoj odrednici američke strategije nacionalne sigurnosti kriju se motivi američke angairanosti na prostoru drava srednje i istočne Europe, osobito drava koje su nastale raspadom bive Jugoslavije. SAD su predloile gotovo sve ključne integracijske projekte na ovim prostorima u trenucima kad im je situacija izmicala kontroli. Rezultat toga nastojanja je i program Partnerstva za mir i Pakta o stabilnosti. Oba su projekta na ovim prostorima stabilizirala američku geopolitičku i geo-ekonomsku prisutnost i nadzor, i to ba u trenucima kad je uloga Europske unije i njenih članica postajala sve dominantnija. SAD s pravom ideju europskog jedinstva doivljavaju kao stvaranje pandama saveza drava. Sredinom 1992., imao sam priliku nazočiti jednom skupu pod pokroviteljstvom Europske komisije (kojom je tada predsjedavao Jacques Delors) u Francuskoj. Tijekom cijelog skupa provlačila se ideja Sjedinjenih Europskih Drava, prije svega kao ekonomske protu tee Sjedinjenim Američkim Dravama. Usvajanje zajedničke europske valute EURO-a je na tragu te ideje. I sam Delors je u svom izlaganju na taj način branio ideju europskog federalizma. Realno je očekivati da će ba zato SAD jačati svoju prisutnost u Europi ekonomski, financijski, vojno, politički i obavjetajno, te da će zadrati dominaciju nad NATO-om (Sjeverno atlanskim savezom). Europska unija je trenutno jedini projekt saveza drava koji bi mogao ozbiljnije ugroziti geo-ekonomske interese SAD-a. … Vlade ili grupe neprijateljske prema SAD i njihovim interesima imati će pristup naprednim tehnologijama. Nastojati će smanjiti američku prednost posjedovanjem tih tehnologija i njihove stvarne primjene u netradicionalnim napadima. tovie, kako će nae drutvo postati sve ovisnije na tehnologijama temeljenim na znanju za proizvodnju dobara i pruanje usluga, povećati će se mogućnosti takvih napada …. Ova se prognoza američke strategije nacionalne sigurnosti objanjava na samom kraju teksta dokumenta, te između redaka daje naslutiti puno vie nego to su sami autori dokumenta, moda, htjeli priznati. … I dok će konvencionalni sukobi jo uvijek biti mogući, najozbiljnija prijetnja naoj sigurnosti dolazi od nenajavljenih napada na američke gradove od strane sub nacionalnih grupa, koristeći genetski modificirane patogene …. Čini se da autori dokumenta vrlo dobro znaju o čemu govore i teko je povjerovati da u ovoj prognozi samo nagađaju o mogućim opasnostima. TKO I ZATO U HRVATSKOJ PROIZVODI UZALUDNE I ZASTARJELE STRATEGIJE? Povrni analitičari (ne)uspjeha Račanove Vlade niti u jednom trenutku nisu uzeli u obzir povezanost ekonomske politike Vlade petorke s njihovom politikom obrane i nacionalne sigurnosti. Nedonoenje strategije gospodarskog razvitka u najuoj je povezanosti s nedonoenjem suvremene strategije obrane i nacionalne sigurnosti. I jedno i drugo, zapravo, je rezultat politike koju Račanovi ministri provode po nalogu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, iza kojih stoje globalni, politički, ekonomski i obavjetajni centri moći u Sjedinjenim Dravama. Jedan od prvih tajnih zahtjeva MMF-a i Svjetske banke kako bi financijski pomogli Račanovu Vladu lanih obećanja bio je upravo smanjenje izdataka iz Dravnog proračuna za razvoj oruanih snaga (Hrvatske vojske), znanstveno tehnoloka istraivanja, uvođenje novih tehnologija u poslovanje Ministarstva obrane. I prilikom zadnjeg boravka u Hrvatskoj, tijekom prosinca 2001., predstavnici MMF-a traili su dodatno kresanje izdataka za obranu i nacionalnu sigurnost, te smanjenje sredstava za znanost, tehnologiju i istraivanja, kao i stipendije. Dokaz tomu je i najnoviji dokument američkog Ministarstva obrane, koji dokazuje kako iza razvikanog rata protiv terorizma stoji skriveni cilj učvrćivanja američke dominacije u ukupnom svjetskom poretku. Upravo dokument objavljen 30. rujna 2001., kojeg potpisuje američki ministar obrane Donald H. Rumsfeld, pod naslovom Četverogodinje izvjeće o obrani (engl. Quadrennial Defense Review Report 2001.), potvrđuje dobar dio prije napisanih tvrdnji. Sjedinjene Drave su kao prvi korak uspostave dominacije u regiji, preko MMF-a i Svjetske banke (gdje imaju većinu glasova i utjecaja, a te institucije ovise većinom o američkom kapitalu) ucijenile nacionalne vlade u Jugoistočnoj Europi, među kojima i Hrvatsku, na smanjenje izdataka za obranu i reorganizaciju oruanih snaga (kvantitativno i kvalitativno), tako da uspostave svoju tehnoloku, informacijsku, znanstvenu, strategijsku premoć u regiji koju danas vide kao strateko zaleđe nemirnog Mediterana, prepunog ekonomskih resursa od vitalnog nacionalnog interesa za SAD. Račanova Vlada nije autor, već samo realizator, projekta preustroja hrvatskih obavjetajnih slubi, Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Prema mojim izvorima međunarodna pomoć tadanjoj oporbi i obećanje međunarodnih kredita dato je Račanu i Budii u Londonu 1999., upravo pod uvjetom (između ostalih) preustroja Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i MUP-a. tada je, navodno, predloak tog projekta Račan primio od svojih sugovornika iz britanskih financijskih krugova (među kojima u bili i neki od stručnjaka MMF-a) i u pisanom obliku. Navodno je taj prijedlog napisan u kompaniji DSL Ltd. (Defense Systems Ltd., koja je u djelimičnom vlasnitvu britanskog koncerna Agenti Krune The Crown Agents). Moj izvor potvrđuje to porijeklo projekta preustroja Ministarstva obrane i oruanih snaga. U svojim slubenim izvjećima dostupnim samo u inozemstvu i Agenti Krune i DSL Ltd. Navode Hrvatsku kao jednog od svojih klijenata. Upravo kao savjetodavci MMF-a i Svjetske banke koncern Agenti Krune davao je ključne preporuke za kredite Račanovoj Vladi i financijske aranmane za prodaju međunarodnih obveznica (daljnje zaduivanje) hrvatske Vlade. Međutim, američko izvjeće QDR-2001 potvrđuje da su međunarodne financijsko monetarne institucije koritene upravo kako bi osigurale američku vojnu, obavjetajnu, znanstvenu i tehnoloku premoć u regijama od posebnog američkog ekonomskog interesa. Ovaj dokument treba promatrati paralelno s Američkom strategijom nacionalne sigurnosti, koji je neka vrsta prethodnice ovom zadnjem američkom dokumentu. Američki ministar obrane Rumsfeld u uvodu dokumenta navodi osnovna četiri cilja oko kojih je građena strategija QDR-2001: … Strategija je građena oko četiri ključna cilja koji će voditi razvoju oruanih snaga SAD kao i pripadajuće infrastrukture, njihove upotrebe: osiguravanje saveznika i prijatelja SAD-a na spremnost ostvarivanja svrhe i uzajamnih siguronosnih obveza; odgovaranje na negativnosti koje bi mogle biti posljedice programa i operacija koje prijete interesima SAD-a ili interesima naih saveznika ili prijatelja; spriječavanje agresije i prisile predviđanjem kapaciteta za spriječavanje napada i primjenu strogih mjera odgovora na agresiju na vojne pogone i pripadajuću infrastrukturu; odlučno poraavanje nepogoda ako njihovo spriječavanje ne uspije …. Ove diplomatski iskazane ciljeve jasnije tumači američka strategija nacionalne sigurnosti koja u prvi plan izravno stavlja odraavanje globalne premoći SAD: … Danas u svjetskom poretku koji se razvija vodstvo SAD je od najveće vanosti. Trenutno je na nama velika odgovornost, na naoj moći i naim vrijednostima. Strategija u svojih dvanaest osnovnih ciljeva jasno određuje: … Ekonomski jake Sjedinjene Drave ostati će vodeća politička, vojna i kulturna sila barem do 2025., te će stoga imati značajnu ulogu u oblikovanju međunarodnog okolia; iako će zemlje pokuati naglasiti svoj suverenitet SAD će drati u svom nacionalnom interesu jačati različitost međunarodnih institucija i organizacija; SAD će ostati glavna vojna sila u svijetu. Zadnjim riječima se zapravo razotkriva dio prave uloge institucija međunarodnog poretka, koja je odravanje ekonomske i vojne moći SAD-a kroz nametanje niza ekonomskih, vojnih i razvojnih politika nacionalnim dravama preko tih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, NATO …). Ovakvu instrumentalizaciju međunarodnih institucija meemo nazvati najvećom globalnom zloupotrebom i osnovnim dokazom kako je globalizacija postala instrumentalizacija nacionalnih drava u okvirima američkog nacionalnog interesa. Dokument QDR-2001 samo detaljnije razrađuje te ciljeve i zadaće američke strategije nacionalne sigurnosti: … Američki ciljevi su promoviranje mira, odravanje slobode i ohrabrivanje razvoja. Vodstvo SAD je ustrajno na odravanju međunarodnog sustava koji potuje vladavinu zakona (op. naravno sve međunarodne propise uvjetuju SAD, odnosno oni su uglavnom proizvod najjačih zemalja svjetskog poretka i male drave nemaju mogućnosti utjecaja na međunarodne propise, ti su propisi odraz interesa SAD, Velike Britanije, Njemačke, Japana, Francuske). Američko političko, diplomatsko i ekonomsko vodstvo u svijetu doprinosi izravno globalnom miru, slobodi i napretku. Vojna sila SAD je nuna za postizanje tih ciljeva …. Sve ukazuje na to da su SAD spremne i manipulirati svjetskim krizama ukoliko je to u njihovom nacionalnom interesu, a međunarodne institucije i globalna politika im slue kao logistika u tim operacijama. Ministar Rumsfeld u izvjeću QDR-2001 nastavlja: … Američka siguronosna uloga u svijetu je jedinstvena. Ona osigurava temelje za mreu saveza i prijateljstava među dravama. Prua načelni osjećaj stabilnosti i povjerenja, to je ključno za ekonomski napredak od kojeg dobrobit ima većina svijeta. Ovaj Rumsfeldov dokument pobrojava i američke nacionalne interese od kojih su posebno zanimljivi: vitalnost i produktivnost globalne ekonomije; sigurnost u međunarodnim vodama, zračnom prostoru, svemiru, te informacijskim linijama komunikacije (op. to dokazuje da je nacionalni interes SAD globalni nadzor); pristup ključnim tritima i stratekim resursima. Ovo samo razotkriva američko nastojanje da manipulacijom međunarodnim institucijama zadri globalnu premoć nad svjetskim ekonomskim, posebno, energetskim resursima, to se moe naslutiti iz ocjene u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti: … Američka ovisnost o stranim izvorima energije će rasti u sljedeća dva desetljeća …. Također se izričito planira: … Najbitnije je odrati tehnoloku premoć Sjedinjenih Drava … Nove tehnologije će nastaviti natezati i protezati sve postojeće granice; fizičke i socijalne … Tradicionalne granice između drava i građana se vie neće moći uzeti zdravo za gotovo … Globalna povezanost će omogućiti velikim idejama da se brzo ire po svijetu (op. naravno na teritorij SAD jer će samo prikupljanjem novih ideja iz ostalih drava uspjeti odrati tehnoloku premoć). Dokument se nastavlja riječima koje upućuju na manipulaciju postojećim institucijama i organizacijama međunarodnog poretka: ".. Broba će se voditi oko debate da li će međunarodne institucije voditi regulaciju financijskih trita, međunarodnih politika i zakona, kao i drugih zajedničkih globalnih problema. Svejedno, globalne sile, posebno one ekonomske, će nastaviti brobu protiv koncepta nacionalnog suvereniteta. Drava kakvu poznajemo (op. misli se na dravu općenito, ne na SAD) će se suočiti s izazovima u odnosu na svoj suverenitet pod mandatom međunarodnog prava i institucija … SAD moraju djelovati na oblikovanju budućnosti međunarodnog okolia, koristeći sve instrumente američke diplomatske, ekonomske i vojne sile … Međunarodni apsekti ekonomije, biznisa i trgovine će se proirivati …. OPASNE FORMULACIJE GLAVNIH CILJEVA AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Jedan od glavnih ciljeva nove američke strategije obrane i nacionalne sigurnosti iskazane u dokumentu QDR-2001 je mogućnost Sjedinjenih Drava da u buduće samo određuju kriterije svojih vojnih intervencija izvan granica, prema vlastitim nacionalnim interesima i trenutnim ekonomskim potrebama, SAD vie u takvim operacijama neće traiti posebne suglasnosti UN-a, NATO-a ili regionalnih tijela. Slučaj nedavnih intervencija u Afganistanu i Iraku dokazuje da će to biti tako. Opasna je formulacija jednog od glavnih ciljeva američke obrambene strategije: spriječavanje prijetnji protiv američkih interesa. To je vrlo iroka formulacija, koj uz ostale dokumente upućuje na to da će u slijedećih 25 godina SAD koristiti vojnu i obavjetajnu silu i u ostvarivanju svojih konomskih interesa, i onda kada su oni protivni nacionalnim interesima neke druge drave ili politici neke druge nacionalne vlade. Te će metode, naravno, biti primjenjene ukoliko dotična nacionalna vlada ne pristane na podlonost svoje politike američkim nacionalnim interesima. Dokument predviđa i nastavak regionalnog projektiranja globalnog poretka u smislu odravanja pogodnih regionalnih ravnotea, čime zapravo SAD nastoje zaustaviti procese ekonomskog, tehnolokog, znanstvenog i vojnog napredovanja pojedinih drava, i prebaciti odnose na regionalne integracije kako bi lake odrale svoju strateku prisutnost u pojedinim regijama. Novi oblici regionalne siguronosne suradnje znače da će preoblikovanje siguronosnih i obrambenih strategija pojedinih nacionalnih drava biti određivano potrebama nacionalnih interesa SAD. oD tuda proizlazi i najnovija američka strategija formiranja regionalnih vojnih i siguronosnih snaga pojedinih regija. Upravo u zemljama gdje se pod pritiskom međunarodnih institucija smanje izdaci za obranu i njezin razvoj, pogotovo u Europi (primjerice u Hrvatskoj), SAD planiraju repozicioniranje svojih vojnih i obavjetajnih kapaciteta. Ovakvo strateko planiranje američkih nacionalnih interesa, kako ih planira dokument QDR-2001 i Američka strategija nacionalne sigurnosti, ima za osnovni cilj poistovjećivanje globalnih interesa međunarodnog poretka s nacionalnim interesima SAD. zAdnji put je takva globalna ravnotea ostvarivanja američkog nacionalnog interesa bila najizraenija Marshallovim planom poslije Drugog svjetskog rata. Posebno začuđuje da hrvatska diplomacija nije reagirala na taj dokument, kao i činjenica da saborski odbori, obavjetajna zajednica i Ministarstvo obrane jo nisu pristupili ozbiljnoj analizi tih najnovijih američkih dokumenata. Slučajnost je i ovaj put pre slučajna. Naime, Račanova Vlada je postala samo jedan od globalnih gubitnika u kockarnici nacionalnih interesa koju nazivamo globalizacijom. Račan i Mesić, zapravo, po svojim osobnostima i jesu kockari; jedan je proračunati, a drugi rastroni gubitnik. Ovaj put, međutim, bacaju kocke ispisane hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatski sabor se pre lako, ali potpuno svojevoljno, pretvorio u pomalo mamurnu publiku globalne kockarnice. Naalost, dio oporbe, a pritom mislim na neke bive premijere, je ucijenjen od strane Račanove vlasti mogućim kaznenim progonom za pretpostavljena kaznena djela tijekom ranijih godina. hrvatska treba potpuno novi mentalitet parlamentarne demokracije u kojoj neće biti moguće ovakvo tetno djelovanje Vlade. Velik dio oporbe i sam nije spreman na takvu preobrazbu. Račan to zna i koristi to vrijeme da Hrvatskoj kao dravi, njezinom gospodarstvu i međunarodnom poloaju, te stratekim nacionalnim interesima, nanese to vie tete. PROJEKTIRANE GLOBALNE NEPOGODE Zbog previe podudarnosti u nacionalnim interesima SAD i posljedica pojave velikih nepogoda u pojedinim regijama (u smislu ratova i velikih zaraza) sklon sam prihvatiti tezu da se radi o projektiranim nepogodama kojima je glavni cilj stvoriti uvjete za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa SAD i vezanih centara moći (MMF, Svjetska banka, multinacionalne kompanije …). Taj splet američkih nacionalnih interesa koji zaokruuju trinaest posebno zanimljivih zemalja (spomenutih ranije) nazvao sam elisom globalnih interesa (A), čiji je centar projektiranja stratekih globalnih interesa u Washingtonu. Dijagonalu elise globalnih interesa čine dva strateka globalna trokuta (B): jedan Washington Turska Filipini (B1), drugi Meksiko Brazil Indonezija (B2). Ova dva strateka globalna trokuta povezani su na svojim krajnjim točkama s dva trokuta stratekih kontinentalnih mostova (D): jedan Washington Meksiko Kolumbija Brazil (D1), a drugi Indonezija Tajland Indija Pakistan (D2). Prvi strateki kontinentalni most povezuje Junu, Srednju Ameriku sa Sjevernom Amerikom i Kanadom, dok drugi povezuje Aziju sa Australijom. Okosnica cijelog ovog sustava globalnih interesa je afrički trokut strateke ravnotee (C) koji čini Egipat Nigerija Etiopija. Ovaj trokut strateke ravnotee povezuje sredita dva strateka globalna trokuta; prvi Sjeverna Amerika Europa Azija, drugi Srednja Amerika Juna Amerika Afrika Australija. Ovakvu moju analizu dokazuju gospodarski, politički, vojni, financijski, infrastrukturni interesi i akcije Sjedinjenih Drava u drugoj polovici prolog stoljeća. Najnoviji američki dokument o strategiji nacionalne sigurnosti potvđuje ovu teoriju globalizacije američkih interesa. U područjima koja obuhvaća elisa globalnih interesa nalaze se danas glavni globalni prometni putevi; eljeznički, cestovni, riječni, pomorski i zračni, te najveći potencijali prirodnih rezervi minerala, ruda i nafte, kao i potencijalni podmorski izvori nafte i zemnog plina. Upravo se na ravnotenoj točki elise globalnih interesa danas vodi antiteroristički rat, zračnim udarima na Afganistan. Hrvatska se nalazi u stratekom globalnom trokutu B1, intenzivnih sukoba globalnih geoekonomskih interesa Europske Unije, Sjedinjenih Američkih Drava i arapskih zemalja. Program globalne antiterorističke koalicije uvelike potvrđuje ove moje tvrdnje. (PRILOG 26 SHEMATSKI PRIKAZ ELISE GLOBALNIH INTERESA) OPASNOSTI ZA NACIONALNU SIGURNOST HRVATSKE Osnovni izvori opasnosti po nacionalnu sigurnost za Hrvatsku predstavljaju: - sustav projektiranih globalnih nepogoda; - globalna regionalizacija; - globalna internacionalizacija; - vanjski dug RH; - međunarodni ugovori koje je potpisala Vlada RH i, a verificirao Hrvatski sabor; - ne razvijanje i ne planiranje nacionalnih tehnolokih trendova; - Hrvatska nema jasno definirane i u Saboru potvrđene nacionalne interese; - ne postojanje stratekih institucija. Znanje, potencijali i upravljanje za Hrvatsku predstavljaju najveće izazove nacionalne sigurnosti, te slobodno moemo reći da znanje i zemlja (u smislu prostora i ljudi) predstavljaju dvije dijagonale na kojima treba graditi sustav nacionalne sigurnosti Hrvatske (NS = Z x Z, nacionalna sigurnost = znanje x zemlja). Kada govorimo o projektiranim globalnim nepogodama, one se u nacionalnim dravama pojavljuju u obliku rezultata globalnih strategija prema nacionalnim ekonomijama: - inflacija; - gospodarske integracije; - zaduivanje; - financijski derivati; - naputanje potencijala; - sindrom puste zemlje; - financijsko monetarni protektorat; - političko dravne integracije; - nepoznati neizlječivi virusi; - kontrolirani kaos. (PRILOG 27 SHEMA PROJEKTIRANIH NEPOGODA) Sukladno tomu glavne odrednice hrvatske strategije nacionalne sigurnosti bi trebale biti: - znanje i ljudski potencijali; - proizvodnja, promet i infrastruktura, nove tehnologije; - selo; - voda; - zatita zdravlja; - povratak potencijalima; - stalno praćenje i analiza međunarodnih strategija, te hrvatsko strateko pozicioniranje u odnosu na međunarodne i globalne strategije; - sredinje pozicioniranje u regiji Mediterana; - granice; - prostor (primjerice: Lika, Gorski kotar, Dalmatisnko zaleđe, Istočna Slavonija, otoci); - predviđanje nepogoda i kriza, izrada i simulacija kriznih planova; - zatita vlasnitva; - energija. TREĆI PUT ILI GLOBALNA SOROIZACIJA (IV.) Postao sam, kako to volim govoriti, dravnik bez drave. U toj ulozi uivam; ja se posve identificiram s onim to činim. George Soro, Podrka demokraciji Politika trećeg puta na određeni je način postala sinonim za modernu socijaldemokraciju, ili (zato ne reći istinu) socijaldemokraciju po mjeri globalnog kapitalizma, kojem su na čelu multinacionalne korporacije. Sasvim je sigurno da je treći put, zapravo pokuaj uspostave jedinstvene globalne političke u drutvene scene, odnosno uspostava jedinstvenih globalnih mehanizama političkog odlučivanja i drutvenih utjecaja. Takva politika nije pokuaj spaavanja reformiranih komunista u bivim komunističkim zemljama i njihovo vraćanje na vlast, već je to pokuaj globalnog kapitala da izgradi paralelne centre moći i centre odlučivanja u odnosu na nacionalne vlasti i izgrađene sustave nacionalnih drava. Tvorcima ovog političkog samjera globalizacije nacionalna drava i suverenitet predstavlja najozbiljniju smetnju kod ostvarivanja njihovih poslovnih interesa i irenju njihovog utjecaja putem stranih investicija. Da se uistinu radi o globalnom projektu Trećeg puta ne krije niti Tony Blair, koji je i prije dolaska na mjesto britanskog premijera posato globalnim glasnogovornikom politike trećeg puta. Namjerno kaem samo glasnogovornikom jer se ideolog te politike lukavo skriva u osobi globalnog megaspekulatora, poslovnog čovjeka koji je svoj kapital zaradio pekulacijama na međunarodnom tritu vrijednosnica i dionica, autora i vlasnika svjetske mree zaklada Otvoreno drutvo, Georga Sorosa. Prije deset godina desnica je imala virtualni monopol vlasti na demokratskom Zapadu. U Americi i cijeloj Europi, pa čak i u Skandinaviji, desnica je bila na vlasti koja se činila neosvojivom. Danas je situacija drukčija: većim dijelom Europske zajednice vlada umjerena ljevica. Premda postoji mnogo toga to jo moramo naučiti u odnosu na djelotvornost i opcije, posebno u javnom sektoru, tvrdimo s vie sigurnosti nego ikad prije da desnica nema odgovor na probleme drutvene polarizacije, porasta kriminala, propusta u sustavu obrazovanja, niske proizvodnje i niskoga gospodarskog rasta, govori u svom priručniku za politiku trećeg puta britanski premijer. Ruenje desnice na globalnoj razini Soros je osmislio kao politiku spasa globalnog kapitalizma, kojem je inače prema njegovim riječima prijetila propast. Soros naime dri kako globalnom kapitalizmu treba dati ljudskije lice kako bi se zavarali građani koji bi inače mogli pokrenuti globalnu antikorporacijsku revoluciju. Osim toga Soros čvrsto dri kako je potrebno uspostaviti globalne mehanizme političkog dolučivanja, kao i globalno drutvo, koje je tomu pretpostavka. Taj projekt će i podravati u pojedinim nacionalnim dravama financirajući izdano sve političke opcije koje bi se opredjelile za globalni treći put. Upravo se to dogodilo krajem devedesetih godina u Hrvatskoj. IZGRADNJA GLOBALNE POLITIKE TREĆEG PUTA Izgradnju globalne politike trećeg puta Soros vidi kao jedini način izlaska iz krize globalnog kapitalizma koju je opisao u istoimenoj knjizi, traeći rjeenja i nudeći opcije globalnog razvoja i uspostave globalnog drutva. On vidi rjeenje u ograničavanju suverenih prava naroda i nacionalnih drava: Nedostaje nam vladavina međunarodnog prava. Kako to postići? Samo u kooperaciji s demokratskim dravama koje su pod kontrolom svojih drutava. Potrebno je ustupanje dijela suvereniteta zbog uspostavljanja vladavine međunarodnog prava i iznalaenja načina kako navesti i druge drave da učine to isto. To načelno dobro zvuči, ali moramo imati u vidu nehotične posljedice, kae Soros i nastavlja, Ne postoji globalni politički sistem koji odgovara globalnom kapitalističkom sistemu; tovie, ne postoji koncenzus oko toga da li je globalni politički sistem odriv, odnosno poeljan … Nedostaci političkog procesa postaju izraeniji nakon to je ekonomija doista postala globalna, pa trini mehanizam ulazi u ona područja drutva iz kojih je ranije bio isključen … Premda moemo govoriti o globalnom reimu u ekonomiji i financijama, ne postoji globalni reim u politici. Upravo u tome Soros je pronaao svoju globalnu misiju na uspostavljanju globalnog otvorenog drutva kao pretpostavke uspostave globalnog političkog reima koji će stvarati u pojedinim dravama (naravno nametanjem odredbi nacionalnim vlastima) uvjete za ostvarivanje interesa globalnog kapitala i globalnih kapitalista pojedinačno. On eli uspostavu globalne političke vlasti ostaviti kao svoju bolesnu ostavtinu svijetu i građanima svijeta (engl. citizens of the World). Soro dri da se uspostavom globalnog političkog sistema dovrava savrenstvo globalizacije kako je on vidi. Izgradnja globalnog kapitalizma obiljeila je dvadeseto stoljeće, dok će u dvadeset i prvom stoljeću dovrenje globalizacije obiljeavati procesi izgradnje globalnog političkog sistema i globalni opozicijski pokret drava nacija toj zamisli. Uloga politike Trećeg puta sastoji se upravo u tome da potpuno eliminira globalnu opoziciju drava nacija Sorosevoj zamisli dovrenja globalizacijskog nauma svjetske političke vlasti. Globalni kapitalizam ne moemo opisati kao reim, jer se tu radi o nedovrenom reimu: on upravlja samo ekonomskom funkcijom, iako je ta funkcija postala vanija od svih drugih funkcija, opisuje Soros razloge zbog kojih dri potrebnim izgradnju globalnog političkog sustava; kako bi izgradio globalni reim sa svim njegovim funkcijama: ekonomskim, političkim i drutvenim. On ne eli dokinuti drave u cijelosti, jer bi na taj način globalni moćnici, vlasnici globalnog kapitala bili odgovorni u cijelosti na globalnoj razini za nacionalne probleme, već eli stvoriti globalni reim kojemu će podrediti nacionalne drave koje će u određenim pitanjima desuverenizirati, prenoseći suverenitet na globalni reim: Za stabiliziranje i reguliranje istinske globalne ekonomije potreban nam je određeni globalni sistem političkog odlučivanja. Ukratko potrebno nam je globalno drutvo kao podrka naoj globalnoj ekonomiji. Globalno drutvo ne podrazumijeva globalnu dravu. Dokidanje drave nije izvedivo niti je poeljno; ali sve dok postoje kolektivni interesi koji nadilaze dravne granice, suverenitet drave mora se podrediti međunarodnom pravu i međunarodnim institucijama. Ovo je posebno zanimljivo, jer u slučaju prenoenja ovlasti političkog odlučivanja o ekonomskoj sudbini nacionalne drave nacionalna vlada gubi mogućnostutjecaja na globalne odluke, narod gubi svoj izvorni suverenitet, jer u budućnosti će birati predstavnike vlasti koji će doslovno biti nemoćni. Desuverenizacija naroda posebna je posljedica ovakvih globalizacijskih procesa, jer narod u svojoj dravi gubi bilo kakav utjecaj na odluke o vlastitoj i sudbini zemlje u kojoj ivi. Naime konstrukcija globalne političke vlasti, ba kao to je to slučaj i sa globalnim ekonomskim sistemom, postavljena je tako da narod pojedine drave nema nikakvu mogućnost utjecaja na odluke koje danas donosi globalni ekonomski reim, a sutra će to činiti i globalni politički sistem. Soros ne skriva da se radi o specifičnoj ideologiji globalizacije: Danas je globalni kapitalistički sistem jo uvijek na vrhuncu moći. Svakako je ugroen trenutnom krizom, ali njegova ideoloka nadmoć ne poznaje granice. Detaljnije ovu ideologiju razrađuju sudionici globalne politike Trećeg puta, čiji su sljedbenici uz financijsku pomoć Sorosa i politički patronat Blaira kupili izborne mandate u Hrvatskoj, velikom političkom prijevarom na siječanjskim izborima 2000. godine. TONY BLAIR SLIJEDI SOROEVE IDEJE S ispravnom politikom, trini su mehanizmi bitni za postizanje drutvenih ciljeva, poduzetnički ar moe promicati drutvenu pravdu, a nova tehnologija znači povoljnu priliku, nikako prijetnju. Nae vrijednosti određuju nae neprijatelje, potvrđuje Tony Blair Soroseve riječi, teorije i projekte. Politiku trećeg puta, kao političkog mutanta globalnog kapitala mogli bismo nazvati kapitalističkom socijal-demokracijom, koja ima glavnu zadaću nacionalne eutanazije, kako bi se omogućili interesi financijskih centara moći globalnog poretka. Soros je jako dobro znao da se mora osigurati od bijesnih masa, koje s vremena na vrijeme izazivaju pobune i revolucije. To se moglo jedino ukoliko se osmiljenom globalnom strategijom navuče humana maska globalnom kapitalizmum, a maska lanih socijal demokrata Europe svakako mu se učinila najprikladnijom. Kompromitacija desnice u nacionalnim dravama za provedbu ovakvog plana bila je nunost. U Hrvatskoj smo i sami na najvulgarniji način bili svjedoci (i jo smo) tog procesa. Ovdje Soro sasvim izravno financira takve operacije i političke osobe, intelektualce, znanstvenike, novinare koji djeluju u tom cilju. Njegovi nedavni ispadi prilikom kojih je napao svoje tićenike u Hrvatskoj da nije zadovoljan njihovim radom, zapravo su izraz njegove osobne panike da u Hrvatskoj moda neće uspjeti ostvariti ciljeve dugotrajne vladavine lanih trećeputaca na čelu s Račanom i Mesićem i njihovim političkim koalicijskim karcinomom. Način na koji se po zadatku kompromitira desnica opisuje i Blair u svojem eseju Nova politika za novo stoljeće: Sredinom devedesetih kotač se ponovno okrenuo: ne natrag prema socijaldemokratskom dravnom modelu, nego prema spoznaji da je dogmatizam neoliberalne desnice postao ozbiljna prijetnja nacionalnoj koheziji. Neprestano je rastao broj gubitnika; neprestano je rastao broj kompanija koje su podbacivale; neprestano je rastao broj javnih slubi koje su propadale zbog nebrige; i ustrajno se povećavao broj zajednica koje su bile ugroene porastom kriminala, nezaposlenosti i drutvene diskriminacije. I dok su se dokazi gomilali, desnica se pokazivala sve tupljom u poduzimanju bilo kakvih mjera; zapravo, nije uopće nita poduzimala na ključnim područjima … Kao to su gospodarska i drutvena promjena bile bitne za dolazak desnice na vlast, tako su bile bitne i za njezin pad. Izazov pred kojim se nalazi Treći put jest da se odlučno uhvati u kotac s implikacijama te promjene. Ono to je Blair zaboravio reći jest činjenica da su upravo globalni mehanizmi utjecali na slabe ekonomske rezultate desnice u pojedinim zemljama, jer im se međunarodnim ekonomskim mehanizmima ograničavao napredak, razvojni projekti i ozbiljnije gospodarsko socijalne promjene, upravo kao dio strategije za poptunu kompromitaciju desnice. Desnica je gubila konce u rukama samo onda kad se previe oslanjala na međunarodne ekonomske strategije kao spasonosne i kad je bezuvjetno podlijegala političkim pritiscima međunarodne zajednice. Financijska trita se mogu pretvoriti u kuglu za ruenje koja obara privrede, napisao je Soros razotkrivajući činjenicu da se globalni manipulatori često koriste mehanizmima globalne ekonomije kako bi ruili pojedino nacionalno gospodarstvo, odnosno nacionalnu vladu koja trenutno ne odgovara interesima globalnih strategija i globalnog kapitala. Na primjeru Hrvatske to je najbolje vidljivo. Međunarodne strategije i međunarodni sponzori doveli su na vlast hrvatske trećeputce. Ostanak desnice na vlasti u Hrvatskoj značio je nemogućnost provedbi globalnih strategija na naim prostorima koje su u interesu globalnog kapitala, odnosno onih pojedinaca i korporacija koje posjeduju taj kapital i imaju svoje posebne interese na naim prostorima. Tezu povezanosti hrvatskih trećeputaca i globalne strategije politike Trećeg puta Blair sasvim nesvjesno dokazuje: Treći put je zaokupljen ispunjenjem četiriju opsenih političkih ciljeva: 1) dinamične ekonomije, s podlogom u znanju i temeljem u osposobljenu pojedincu s jednakim izgledima, u kojoj vlasti ne zapovijedaju nego omogućuju, a snaga je trita upregnuta da slui javni interes; 2) snanoga civilnog drutva koje jamči prava i dunosti, u kojem je vlast partner snanih zajednica; 3) moderne vlasti temeljene na suradnji i decentralizaciji, to produbljuje demokraciju da bi bila prilagođena modernom vremenu; 4) i vanjske politike zasnovane na međunarodnoj suradnji. Sve ove ciljeve na specifičan način i na tetu Hrvatske i njezinih građana provodi aktualna hrvatska vlast po nalogu svojih međunarodnih pokrovitelja. Ne zaboravimo da su, pred same trećesiječanjske izbore, hrvatski trećeputci hodočastili u London upravo Tonyu Blairu, traeći legitimitet od njega i globalnih centara moći, prije nego li su dobili legitimnu podrku hrvatskih birača. Oni su ili u jedan od centara globalne moći po mandat za vođenje hrvatske drave u interesu upravo međunarodnih centara moći, a ne u interesu svojih birača, koji su posluili kao neka vrsta verifikacijske komisije na izborima 2000. U tom Račanovom postupku krije se izvorna nelegitimnost ove vlasti, u mandatu koju su mu povjerili strani politički i ekonomski moćnici, u projektima koje provodi po njihovom nalogu. Njegov izvorni mandat pripada Londonu i Washingtonu, a ne građanima Hrvatske. Zbog toga je ova vlast nelegitimna. Blair jasno najavljuje jedinstvenu globalnu vlast, ba kao to to čini Soros (koji sam sebe naziva dravnikom bez drave): Danas je Europa ujedinjena i postoji samo jedna globalna velevlast. Sada se suočavamo s novim prijetnjama i izazovima. Ipak, nae globalne ustanove vlasti nisu reagirale dovoljno brzo na novonastalu panoramu. U odnosu na to, sredinja ljevica ima to reći: suradnja je ansa, nikako prijetnja. Upravo po nalogu te globalne velevlasti Račanova politika provodi sustavnu dezintegraciju Hrvatske kao nacionalne drave na svim razinama: ekonomskoj, političkoj i drutvenoj. Nacinalna dezintegracija i bezuvjetna globalna integracija Hrvatske zadatak je koalcvijske vlasti pod vodstvom Socijal demokratske partije. To, uostalom, hrvatskoj vlasti diktiraju i multinacionalne korporacije koje su većinskim dijelom vlasnici kapitala u Hrvatskoj, nadziru u potpunosti gospodarski i financijsko monetarni sustav u naoj zemlji. Tiha desuverenizacija Hrvatske već je nastupila, a u sljedećih godinu dana trebala bi poprimiti svoje konačno obličje. Stvaranje Novog svjetskog poretka moda je započela politička desnica, koja je u međuvremenu postala teret i potpuno bespootrebna globalnom kapitalu. On se eli svog starog političkog partnera rijeiti pod svaku cijenu, a za novog je izabrao reformiranu socijalističku internacionalu u obliku globalne socijal demokratske platforme nazvane politikom Trećeg puta. Oni su autori projekta globalizacijskog svjetskog poretka. Vlade sredinje ljevice bile su arhitekti međunarodnog poretka, podupirući sigurnost i napredak desetljećima. Očekuje nas slična povoljna prigoda. Mi ivimo u svijetu jedne velevlasti, u kojem europske zemlje moraju raditi zajedno da bi postigle vie nego da rade svaka za sebe …, hvalisavo navodi britanski premijer, nastavljajući upravo kritikom novonastalih nacionalnih drava na naim prostorima: Dok se Zapad ubrzano integrirao, na Istoku je tekao proces dezintegracije. Nastaju nove drave, od kojih neke nikada ranije to nisu ni bile. Euforija dravnosti uglavnom je kratko trajala i većina novonastalih drava krenula je u priključivanje suvremenoj Europi. Nekolicina drava s nedemokratskom praksom i autokratskim predsjednicima pokuala se suprotstaviti integracijama i ujedinjenoj Europi ne razumijevajući vrijeme i prostor nakon nestanka bipolarne podjele svijeta. U ovim Blairovim riječima moemo između redaka pročitati namjeru britanske administracije da srui demokratski izabranu desnu vlast u Hrvatskoj, čijeg su pokojnog predsjednika Tuđmana smatrali autokratom i jo dodatno opterećenim proloću. Međutim, za razliku od Blaira, Tuđman je poznavao prilike prostora i vremena s posebnom perspektivom čovjeka koji je tijekom vie desetljeća sudjelovao u političkoj, demokratskoj borbi za pravo hrvatskog naroda na dravnu samostalnost njegove drave. Opstanak jugoslavenske dravne tvorevine bio je nedvojbeni interes tada Europske zajednice (danas Europske unije) i njihovog partnera Sjedinjenih Američkih Drava. MANIPULACIJA DEMOKRACIJE ILI MOŽE LI SE POČINITI ZLOČIN SLOBODE? Soro korelaciju između demokracije i kapitalizma tumači na sebi svojstven način, ali time razotkriva kako je globalnom kapitalizmu potrebna globalna manipulacija nacionalnim demokracijama kako bi opstao i odrao ravnoteu između ekonomske i drutvene dobiti: iroko je usvojena pretpostavka o nerazdruivosti demokracije i kapitalizma. Taj je odnos, u stvari, dalekosloeniji. Kapitalizmu je demokracija potrebna kao protutea …. Soros priznaje da je slobodan protok kapitala, zapravo, mehanizam izigravanja nacionalnih ekonomija i njihovog dovođenja u krizna stanja, čime se mogu poslućiti i u političkoj destabilizaciji pojedinih nacionalnih vlada koje na bilo koji način prue otpor globalizacijskim moćnicima: Sposobnost drave da se brine o blagostanju svojih građana danas je na ozbiljnoj kunji zbog sposobnosti kapitala da izbjegne oporezivanje i dodatna opterećenja u pogledu prava radnika tako to moe otići drugdje. Prijetnja stalnom nestabilnoću kretanja i koncentracije globalnog kapitala u pojedinim nacionalnim ekonomijama stalni je mehanizam kojim globalni financijski moćnici ucjenjuju nacionalne vlade kad pregovaraju o pogodnistima koje se moraju osigurati za strane investitore (većinom multunacionalne korporacije), ako da nacionalnim dravama ostaje izbor jedino između ropstva ili siromatva! To je Treći put, koji se sve vie, barem u Hrvatskoj, pokazuje slijepom ulicom koja zavrava provalijom incidentalnom globalizma sa svim imperijalističkim atributima. Multinacionalne korporacije predstavljaju organizacijsko i financijsko sredite gloablne ekonomije. Soros potvrđuje takve pretpostavke: Svi sudjelujemo u globalnom kapitalističkom sistemu koji je obiljeen ne samo slobodnom trgovinom nego posbeice i slobodnim kretanjem kapitala. Taj je sistem vrlo sklon financijskom kapitalu koji je posve slobodan u svome kolanju, pa je uzrokovao brz razvoj globalnih financijskih trita. On je poput divovskog krunog sistema koji u sreditu prima kapital kroz financijska trita i institucije, a potom ga u obliku kredita izravno izbacuje na periferiju: putem portfolio investicija, odnosno neizravno kroz multinacionalne korporacije. Koliko duboko u bit drutvene zajednice prodire Soroseva ideologija globalizacije otvorenog drutva govore njegove riječi u kojima opisuje na koji način su odnosi na tritu kapitala potpuno zamijenili međuljudske odnose, pa čak i one unutar obitelji: Zamjena međuljudskih odnosa transakcijama trajan je povijesni proces koji nikad neće okončati i koji je dobrano napredovao daleko vie nego početkom ezdesetih kada sam doao u ovu zemlju i počeo razmiljati o tome. Doao sam iz Engleske, pa sam odmah uvidio razliku: u Sjedinjenim Dravama odnose je daleko lake uspostaviti i raskinuti. Otada je taj trend dobrano uznapredovao. Jo uvijek postoje brakovi i obitelji, ali primjerice, kod ulagačkog bankarstva transakcije su gotovo u potpunosti nadomjestile odnose. To je najočigledniji primjer promjena koje se javljaju i u mnogim drugim drutvenim institucijama. Povlačeći paralelu s odnosom Račanove administracije prema instituciji obitelji u Hrvatskoj, ukidanjem i smanjenjem prava majki i rodilja, jasno nam je da su takvi potezi trećepute hrvatske vlasti dio globalne strategije drutvene dezintegracije drave nacije, njezinog unitenja u pojedincu čovjeku, kojeg moralo i vrijednosno treba dezintegrirati kako bi bio podoban građanin svijeta. Čovjek bez identiteta, bez obitelji, bez due, bez nacije, čovjek kao stroj u globalnoj maini financijske dobiti. Svatko se treba brinuti za svoje interese, pa moralni obziri posatju smetnja u tom nemilosrdnom svijetu. U čistom transakcijskom drutvu ljudi koji nisu opterećeni obzirima spram drugih mogu se lake kretati, pa će bre napredovati, riječi su kojima Soros pokazuje otuđenje čovjeka u suvremenom globalnom drutvu koje je određeno uvjetima globalnog kapitalističkog sistema. IDEOLOGIJA UNIŠTENJA DRAVE NACIJE Upravo na ranijim Sorosevim riječima počiva ideologija unitenja drave nacije, on dravu vidi kao neku vrstu socijalno kulturnog entiteta unutar globalnog poretka. Njemu je drava puki folklor potreban da bi se zadovoljili zahtjevi globalnog trita i globalne financijske dobiti. Da je to tako potvrđuje i njegov britanski tićenik Tony Blair: Vlade pojedinih drava raspolau sa sve manje moći koja prelazi u ruke menagera multinacionalnih kompanija kojima su podređene i najveće drave svijeta jer mnoge imaju veći promet i prihod nego li većina istočnoeuropskih drava. Globalizacija je samo jedna u nizu posljedica nestanka dravnog kapitalizma i nacionalne drave. Suprotstavljanje pojedinih organizacija unaprijed je osuđeno na propast. U svojoj političkoj samodopadljivosti Blair priznaje namjere upravitelja globalizacije da na čelo svjetskog poretka stave menagere multinacionalnih korporacija koji zauvijek trebaju dokinuti postojanje nacionalnih drava. Zanimljivo je, u svakom slučaju, da se u tome britanski prvi ministar posebno osvrnuo na zemlje istočne Europe. Čak je i jedan od ideologa politike Trećeg puta Blirovu politiku ocijenio američkim stilom, neizravno upravo razotkrivajući Blairove političko ekonomske sprege s određenim krugovima u SAD-u: U Britaniji se treći put povezuje s politikom Tonya Blaira i novih laburista. Politički pogledi Tonya Blaira često se uspoređuju s onima novih demokrata u SAD-u; i doista novi laburisti i novi demokrati odravaju bliske i neposredne veze. Rečeno je kako Blairova vlada, poput vlada M. Thatcher i J. Majora, trai nadahnuće s one strane Atlantika, a ne preko Kanala. Njezina je retorika američka, intelektualni utjecaji koji su oblikovali njezin projekt američki su; njezin je politički stil američki … U veljači 1998., nakon političkog seminara s američkim vodstvom u Washingtonu, Tony Blair je govorio o svojoj elji da stvori međunarodni konsenzus centra i ljevice za dvadeset i prvo stoljeće. Nije li upravo takav eksperiment bio treći put u Hrvatskoj, čudnim koalicijskim spajanjem quasi centra (Budia, Tomčić) i quasi ljevice (Pusić, Račan, Kramarić). Jer, ponavljam opet ovakvav sastav koalicije u Hrvatskoj za ruenje nacionalne desne opcije nastao je upravo na dogovorima Račana, Budie i Blaira u Londonu, čemu je britanska vlada dala veliku financijsku i logističku potporu, te obećanja za ekonomsku i organizacijsko stručnu pomoć nakon dolaska koalicije na vlast. Postaje li drava nacija izmiljotina, a vlada stvar prolosti? One se nisu izmijenile, ali se njihov oblik mijenja. Gloablizacija odvlači od nacije drave u tom smislu da slabe neke ovlasti to su ih imale nacije, uključujući one na kojima se zasniva keynesijansko ekonomsko upravljanje. No globalizacija također gura nadolje donosi nove zahtijeve i, također, nove mogućnosti za obnavljanje lokalnih identiteta … Globalizacija vuče i u stranu, stvarajući nove ekonomske i kulturalne regije koje katkada presijecaju granice nacija drava … Trojako irenje globalizacije utječe na poloaj i moć drćava diljem svijeta. Suverenost nije vie pitanje sve ili nita, ako je to ikada bilo. Granice postaju nejasnije no to su bile, objanjava ideolog Trećeg puta Anthony Giddens. DOKIDANJE HRVATSKE KAO NACIONALNE DRAVE Politika decentralizacije Hrvatske, kako je predlau pojedinci unutar Račanove koalicije, zapravo vodi konačnom dokidanju hrvatske nacionalne drave. Visoki dunosnik Račanovog SDP-a i saborski zastupnik Pavle Kalinić regionalizaciju i opisuje kao način izbjegavanja, preskakanja nacionalne drave: … teče funkcinalna decentralizacija i već se nazire Europa regija. Upravo te nove regije, euroregije, preskačudravne granice i u praksi pokazuju prevladanost nacionalne drave. Regionalizacija i decentralizacija Hrvatskoj se danas uvjetuje iz gotovo svih globalnih centara moći: Washingtona, Londona, MMF-a i Svjetske banke, te Europske unije. Regionalizacija ili izolacija glase ucjene moćnika među kojima je i britanski premijer. Račanova administracija mora izdrati dovoljno dugo da odradi taj prljavi posao za potrebe globalizacijskih procesa na naim prostorima. Regionalizacija je samo mehanizam, kojim se u potpunosti razbija nacionalna drava, njezina je konačna namjera disperzija stvarnih ovlasti i narodnog suvereniteta na manje entitete, teritorijalne enklave, koje ljepe nazivaju euroregijama. Kada se to dogodi nestanak nacionalne drave nije moguće spriječiti. Vladajuća koalicija će svakako pokuati odraditi posao regionalizacije Hrvatske jo u tekućem mandatu. Na to ih prisiljavaju i obveze prema njihovim međunarodnim gazdama. Izgradnja modela globalnog političkog i ekonomskog reima, zapravo ima glavnu zadaću spasiti i osigurati kontinuirani stabilan rast nacionalnih ekonomija SAD-a i Velike Britanije, po čijim potrebama se oblikuje međunarodni poredak. Soros to ne krije u svojim analizama: Uvođenjem međunarodne valute izbjegao bi se mete. Nadalje, ona bi pomogla zaustaviti raspad američkog gospodarstva koji se sada odvija. Ne moemo vie povećavati vanjski dug pod koncesijskim uvjetima, stoga ćemo biti prisiljeni vlastitu kuću dovesti u red … Reforma duga povećala bi kupovnu moć duničkih zemalja, a monetarna bi osigurala element stabilnosti koji je nuan za uspjean proces prilagodbe u SAD. Soros je i ranije drao, predviđajući pad komunizma i mogućnost nastanka novih drava u srednjoj i istočnoj Europi, da SAD trebaju podupirati taj proces i od samog početka sudjelovati u kreiranju novih drava i njihovih demokracija. zato je među prvim operacijama u ovom dijelu Europe započeo svoje operacije u bivoj Jugoslaviji, o čemu je zapisao 08. prosinca 1992.: Događaji jedva da su i mogli poći gorim putem no to je to slučaj u Jugoslaviji, no to ipak nije konac priče. Iz njenih će ruevina izniknuti nove drave, i vrlo je bitno kako će one izgledati. Iz pozicije svjetskog kapitala i interesa financijskog profita itekako je bilo bitno kako će izgledati politički i ekonomski prostor nakon raspada Jugoslavije. Soros je od početka elio biti proaktivan u tim procesima, kako bi osigurao to bolju poziciju kod podjele financijskog, profitnog kolača, na čemu inzistira danas, dvanaest godina kasnije. On priznaje svoju ulogu u procesima dezintegracije totalitarističkih političkih reima, ali treba imati na umu da ga je u tome vodio jedino interes globalnog kapitala i jedinica dobiti po uloenom dolaru: Bio sam djelatan na barem tri fronte: osnovao sam niz zaklada irom komunističkoga svijeta kako bih otvorio ta zatvorena drutva i potpomogao njihovu preobrazbu u drutva otvorenoga tipa. Također sam se upleo i u političke tokove, predlaući programe gospodarske reforme i pomaući u njihovoj provedbi. Soros je sudjelovao u tim procesima kako bi njima u pozadini upravljao ucjenjujući reformskim potporama i međunarodnim kreditima, istovremeno projektirajući političku alternativu koja bi preuzela vlast u desetljećima koja slijede, kako bi osigurao ekonomski kontinuitet u odnosu na kapital i resurse. Dok su njegovi suvremenici eljeli biti guverneri prostora, on je u tiini, samozatajno posato guverner tranzicijskih procesa u postkomunističkim zemljama. To je bila glavna Soroseva komparativna prednost pred drugim predstavnicima globalnog poretka. Osim toga, od svih njih, najbolje je razumijevao procese na naim prostorima i imao najvjerodostojnije informacije o pojedincima, institucijama, organizacijama na ovim prostorima. Zato je mogao preuzeti virtualno upravljanje dugotrajnom tranzicijom. Postao sam javna osoba; zapravo sam se počeo ponaati kao kakav dravnik. Situacija je bila pomalo neobična jer nisam imao dravu koju bih mogao predstavljati, ali sam se ubrzo i na to navikao, priča o sebi Soros, videći se kao misionar globalnog kapitala, ili neka vrsta globalnog vratara profita. Najveću prijetnju interesima koje predstavlja Soros je i tada vidio u nadolazećim nacionalnim političkim snagama, grubo ih napadajući kao oviniste i nacionaliste: Zbog toga ovinistički nacionalizam ima dobre izglede da iznikne kao prevladavajući politički trend, to napose vrijedi u slučaju degeneriranja gospodarskih prilika. On će se napajati na nekoliko izvora. Prvo, komunistički establiment, koji u otvorenom drutvu nema budućnosti, spreman je promijeniti kapetana sad kad su mu potonule sve lađe. Pogledajmo samo Jugoslaviju … Drugo, nacionalističke crte postoje i među starim neprijateljima komunizma. i napokon, postoje tu i neki elementi iz emigracije čiji je način miljenja jo ukorijenjen u prolosti, u dane kad su napustili svoju rodnu zemlju. Njihov se utjecaj najjače osjeća u zemljama poput Slovačke i Hrvatske. Ove riječi dokazuju da se aktulana Račanova administracija obruila u politički obračun s hrvatskim iseljenitvom već u prvim danima svoje vladavine upravo po nalogu svojeg međunarodnog patrona, oduzevi iseljenitvu prava koja su dobili ranijim zakonima nakon osamostaljenja Hrvatske. Proces otuđivanja iseljene i domovinske Hrvatske je nuan kao dio procesa nacionalne dezintegracije hrvatske drave. Ukoliko koalicijska vlast u potpunosti ne izolira iseljenitvo neće moći dovriti posao koji ima nalau svjetski centri moći. Soros je drao kako početkom devedesetih godina prolog stoljeća nije uspio u Hrvatskoj dovesti na vlast svoje ljude upravo zbog financijske, ljudske i materijalne pomoći hrvatskog iseljenitva novoizabranoj, demokratskoj vlasti i samostalnoj hrvatskoj dravi. To im nikada neće oprostiti, te je upravo zbog toga Račanova osveta među prvima zahvatila iseljenike, ba kao to je kasnije zahvatila hrvatske branitelje, ratne invalide, obitelji poginulih i nestalih branitelja. Osim toga mnogi dokazi u Sorosevim riječima potvrđuju kako su ratovi, općenito, za američku administraciju dobar posao, unosna investicija, i način na koji rjeavaju probleme proračunskih deficita: Ulazimo u eru američke hegemonije … Nema dvojbe da će Sjedinjene Drave iz svoje vojne pobjede (op. misli se na Zaljevski rat) izbiti i neku ekonomsku korist. Sam rat se pokazao dobrim poslovnim pothvatom, a na Srednjem nas istoku čekaju mnogi građevinski ugovori … Glavna se korist od hegemonije ubire u trgovini. Danas s vremenskim odmakom i nakon nebrojenih dokaza koji govore o toj temi (ranije sam pisao o knjizi dr. Jerrya Blaskovicha Anatomija obmane) nesumnjivo je da je najveću korist od rata na naim prostorima imala upravo ekonomija Sjedinjenih Drava, a postoje brojni dokazi financijske, poslovne sprege najviih dunosnika američke administracije s vrhom nekadanje jugoslavenske drave. TAJNI AMERIČKI PLAN «Y2» Navodni tajni američki plan Y2 mogao bi u cijelosti razotkriti strategiju dravne administracije i obavjetajne zajednice SAD-a da pristane na raspad Jugoslavije početkom 90-tih godina prolog stoljeća, kako bi vjeto projektiranim situacijama i okolnostima, isplanirali ponovnu konstrukciju neke nove tvorevine na ovim prostorima. Jugoslavija je, jednostavno, za američku administraciju predstavljala i predstavlja preveliku investiciju, politički i financijski, da bi jednostavno okrenuli leđa mogućnosti ponovnog podizanja svog poslovno političkog mutanta. Sasvim je sigurno da su SAD krajem 80-tih i početkom 90-tih godina 20. stoljeća ulagale znatna sredstva u opstanak Jugoslavije pod svaku cijenu, makar pofravajući oruani sukob i rat Jugoslavenske narodne armije protiv novoosamostaljenih drava Hrvatske i Slovenije. Da je JNA dobila zeleno svjetlo američke administracije za osiguravanje budućnosti Jugoslavije svjedoče mnogi napisi, knjige i analize upravo američkih novinara i novinskih agencija: Gerge Bush stariji, neautorizirana biografija (autori Anton Chaitkin i Webster Griffin, američki novinari); Anatomija obmane (autora dr. Jerrya Blaskovicha, američkog novinara); te sam Henry Kissinger u svojoj knjizi Diplomacija. Plan Y2 u potpunosti će razotkriti razloge i motive izdane američke financijske i političko diplomatske potpore Račanovoj koalciji, kod dolaska na vlast, te opstanka na vlasti do kraja mandata. Uostalom o osmiljavanju rata na naim prostorima od strane američke administracije, odnosno o ratu kao nekoj vrsti američkog biznisa, u svojoj knjizi Neautorizirana biografija Georga Busha starijeg piu i dvojica američkih istraivačkih novinara Webster Griffin Tarpley i Anton Chaitkin. Američki novinari u toj knjizi navode upletenost američkog dravnog tajnika Bakera u izbijanje rata protiv Hrvatske: 22. lipnja 1991., Baker je imao poseban sastanak sa srbijanskim predsjednikom Miloevićem, tijekom kojeg je Baker ohrabrio srbijanski vojni vrh da bilo kakvu pobunu republika ugase svim vojnim sredstvima. Autori ove knjige tvrde da je američka administracija poduprla ideju rata u bivoj Jugoslaviji, kako bi oslabila investicijska trita srednje Europe, te posebno kako bi investicijski ugrozile novonastalo jedinstveno trite ujedinjene Njemačke. Čini se da takva postavka s pozicije američkih nacionalnih interesa moe stajati. i autori ove knjige obruili su se na koncept Busha starijeg, odnosno njegovu viziju Novog svjetskog poretka: Ono to Bush podrazumijeva pod novim svjetskim poretkom je jedinstveno carstvo, novo stoljeće neupitne svjetske dominacije anglo saksonskih sila. To je svijet neoimperijalizma i neokolonijalizma …. Prema iskustvima koja u Hrvatskoj do danas imamo, čini se da moji američki kolege nisu bili daleko od istine ocjenjujući američku ideju novog svjetskog poretka na ovaj način. Ona se doista u svojoj ekonomskoj praksi pokazala izrabljivačkom imperijalističkom silom najjačih zemalja globalnog poretka. Studija istraivača američkog Hudson instituta, na čelu s Hermanom Kahnom je 70-tih godina prolog stoljeća izradila studiju pod nazivom Slijedećih 200 godina scenarij za Ameriku i svijet, u kojoj zapravo predviđaju globalizacijske procese, zaključno sa izgradnjom sustava jedinstvene svjetske vlasti: Također je vjerojatno da će biti mnogih funkcionalnih organizacija koje će se baviti različitim međunarodnim pitanjima to će se javljati tijekom 21 stoljeća. Mnoge od najuspjenijih organizacija vjerojatno će biti one koje će nastajati ad hoc, ali neke će od njih biti dio irih međunarodnih organizacija, kao to su Ujedinjeni narodi. Mnogi ljudi vjeruju da će gotovo neizbjeno ojačati smjer koji vodi prema svjetskoj vladi, budući da će mnoge funkcije preuzeti međunarodne organizacije … Jasno je da zahtjevi za očuvanje mira i problemi kontrole naoruanja, problemi okolia i ekonomskih odnosa, jednako kao i mnoga pitanja reda i zakona, svi zajedno stvaraju velik pritisak u pravcu miroljubivog razvitka k svjetskoj federalnoj vladi … Moemo zamisliti i svjetsko zakonodavstvo utemeljeno na načelu jedan dolar jedan glas (u kojemu bi prevladale Sjedinjene Američke Drave i Japan), ili na nekim drugim realističnim, premda neadekvatnim mjerilima sadanje moći i utjecaja. Ovako su američki stručnjaci promiljali budućnost globalizacije, kad ona jo nije bila definirana ovakvim procesima koji je danas transparentno ili tajno predstavljaju. Ono to je kontinuitet svih tih promiljanja jest nedvojbeno jačanje i osiguravanje stalnosti globalne moći i utjecaja SAD-a. / nastavak slijedi.../ |
17.06.2010., četvrtak
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /IV - dio/
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /IV-dio/
HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK LOVCI NA GLAVE I SINDROM «ODLJEVA MOZGOVA» Nikako se ne moe nazvati slučajnoću činjenica da su svi procesi i globalni projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski, financijski, trgovinski, gospodarski, te samim nastankom projekta usko vezani na vodeće financijsko monetarne institucije globalnog poretka: Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni) sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti, svrstale su Hrvatsku u grupu sedam balkanskih zemalja time otvarajući put ideji jugoistoka Europe kao modela pridruivanja europskim integracijama, projektirale su hrvatski bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj, izradile projekt monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom drave, sudjelovale tehničkom pomoći u izradi modela privatizacije kapitalne infrastrukture i dravnih poduzeća, sudjelovale u izradi gospodarskog, financijsko - monetarnog zakonodavstva Hrvatske. Tako su u osmiljavanju sadraja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom poretkuodređena je točkom 30., zavrnog dokumenta Summita Pakta o stabilnosti u Sarajevu 1999. "... Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka, kao financijske institucije Europske unije, imaju vrlo vanu ulogu, u skladu s njihovim specifičnim mandatima, u podupiranju zemalja regije (op. misli se na jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije, reformi, i razvoja regije. Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju međunarodne pomoći za regiju i promoviraju čvrste makro ekonomske i strukturne poltike za zemlje regije. Pozivamo te međunarodne financijske institucije da preuzmu aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti ...", stoji u izjavi koju su potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika međunarodne konferencije u Sarajevu. Sve prethodno rečeno izaziva, osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi, osjećaj nesigurnosti, manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju, znanstveno, stručno i poslovno napredovanje, siguran ivot buduće obitelji, dok u isto vrijeme "lovci na glave" (head hunters) trae kvalitetne stručnjake za popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i zemljama. Ponekad nai ljudi i bez konkretnih ponuda, ali i bez egzistencije u zemlji odlaze traiti bolju budućnost izvan Hrvatske. To je proces koji u Hrvatskoj traje posljednjih četvrt stoljeća kontinuirano, a posljednjih deset godina naglaenije i intenzivnije (organiziranije), koji popularno nazivamo "sindromom odljeva mozgova". On se u prvoj fazi oporavka neće moći zaustaviti, niti će se naim stručnjacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme moći ponuditi (prije svega) financijsko - materijalni uvjeti za naputanje njihovih radnih i ivotnih sredina u drugim zemljama. Međutim, morat će se raditi na motivaciji onih koji jo nisu otili da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom ponovnom gospodarskom oivljavanju i razvoju. To je za početak moguće učiniti na način da im se bez obzira na plaću ponudi mogućnost daljnjeg znanstvenog i stručnog, poslovnog usavravanja i napredovanja u zemlji, u strukovnim područjima za koja su obrazovani. Problem procesa odljeva mozgova centri moći poput MMF-a gledaju pozitivno, jer u njemu vide postizanje "ravnotee znanja" u zemljama članicama, pa su spremni i novčano i programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" među zemljama članicama. Iza toga se, zapravo, krije nastojanje da se planski pojedine zemlje znanstveno i tehnoloki dre pod kontrolom, jer bi u protivnom pre brzo i pre sigurno napredovale. Jedna od institucija uspostave globalne ravnotee znanja je i Soroseva mrea zaklada, kojima pritajeno financira globalni transfer tehnologije misli i znanja. … drugi je veliki projekt stvaranje međunarodne mree kojoj bi cilj bio odailjanje istočno i srednjeeruopskih kandidata na naukovanje u zapadne tvrtke. Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima, udruena s komjuteriziranim protokolom traenja koji bi omogućio zapadnim tvrtkama da nađu prikladne kandidate …, priznaje početkom 90-tih George Soros svoju namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek počinju demokratske promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno koritenje svih svojih potencijala, kako bi u tranzicijskom procesu postigle to konkurentniju poziciju. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja Istočne Europe dolaze, te da je njihova drutveno ekonomska tranzicija neizbjena, globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih potencijala bojeći se, zapravo, potencijala znanja i tehnologije misli u tim zemljama. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne drave u poslove druge drave, Soroseva zaklada posluila je globalnim ekonomskim moćnicima kao vrlo pogodan paravan. Uistinu se radi o obezvrijeđivanju vrijednosti znanja jedne drave. Stoga bi bilo potrebno da se to skorije pri jednoj od institucija dravne uprave organizira "Sredite za analizu, praćenje i planiranje ljudskih resursa" ili tu ulogu treba dati Zavodu za zapoljavanje ukoliko se odluči na njegovu reorganizaciju. MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih gospodarstava od strane MMF-a moemo razvrstati u sedam točaka: 1. točka pritisaka; 2. točka manipuliranog kaosa; 3. točka pada; 4. točka udara; 5. slom; 6. točka svijesti; 7. nulta točka. (PRILOG 17 SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA PREMA PROJEKTU MMF-a) Do svake od tih točaka dovode pomno planirani, koordinirani i praćeni procesi manipulacije gospodarskim slomom: 1. stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih i financijskih institucija; 2. ok terapija MMF-a; 3. strategija naputanja potencijala; 4. sindrom "puste zemlje" 5. stvaranje sustava kontroliranog kaosa; 6. sindrom "odljeva mozgova" 7. sindrom kule od karata; 8. financijsko monetarni protektorat; 9. iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute; 10. financijsko - monetarna desuverenizacija drave; 11. kriza razvoja. Navedena politika međunarodnih financijsko - monetarnih institucija dovela je dugoročno i do krize razvoja koja učvrćuje mrtvu točku manipuliranog gospodarskog sloma. Potrebno je potpuno izmijeniti načela i sustav gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i razvoju. Pokazatelje krize razvoja moemo podijeliti u četiri skupine: 1. skupina - opći gospodarski stalni pokazatelji: - nezaposlenost; - inflacija; - zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta drutvenog proizvoda; - "dravni dug". 2. skupina - drutveno gospodarski pokazatelji: - pad ivotnog standarda; - oteana, smanjena socijalna mobilnost; - rast socijalnih, političkih i industrijskih sukoba, rast svih oblika agresivnog ponaanja; - pogoranje kvaliteta ivota; - iseljavanje mlađe akademske populacije, ali i ostalih dobnih skupina; - pogoranje zdravstvenog stanja stanovnitva; - promjene u socijalnoj patologiji. 3. skupina - sustavni i promjenjivi opći gospodarski pokazatelji: - kriza racionalnosti u dravnom (političkom i dravno - upravnom) i privrednom menadmentu; - sustavna i kronična uvozna ovisnost gospodarstva; - niska produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost privređivanja; - nejasni i nesigurni imovinsko - pravni (vlasnički) odnosi; - neučinkoviti pravosudni sustav; - neučinkoviti sustav gospodarstva. 4. skupina - političko kulturni pokazatelji: - kriza legitimiteta; uvjetovana nemogućnoću vlasti da ispunjava zahtjeve stanovnitva; - koncentracija stanovnitva u velikim gradskim sreditima, naputanje sela i manjih mjesta; - krah vladajuće ideologijske ortodoksije; - jačanje konzervativne javnosti i politike; ideologijski fundamentalizam, populizam, etnocentrizam, radikalni egalitarizam; - rast drutvenih sukoba. Uzroke nastale krize razvoja moemo odrediti kao dvadeset kriznih točaka ponaanja vlasti od 1990. 2000.: 1. domovinski rat; 2. ustrojavanje dravne i lokalne vlasti; 3. pretvorba i privatizacija; 4. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju, razvoj, time i rast zaposlenosti; 5. utemeljenje financijsko monetarnog sustava zemlje na fiktivnim vrijednostima pekulacijske prirode; 6. krivi odabir stratekih oslonaca gospodarstva; 7. koritenje sredstava inoemnih financijskih izvora za jačanje moći dravnog aparata kroz financiranje ministarstava i javnih trokova nebitnih za razvoj i rast proizvodnje u zemlji; 8. guenje proizvodnje i time dovođenje u pitanje ekonomskog opstanka zemlje; 9. preveliko zaduenje javnog sektora zemlje, koje obzirom na mrtvilo proizvodnje moe zemlju nemogućnoću povratka inozemnih dugova dovesti u odnose ovisnosti o vjerovnicima; 10. unitenje malog i srednjeg poduzetnitva građana; 11. stvaranje i tiho odobravanje bez pokrića prevelikog unutarnjeg duga u pravnom i pravosudnom neredu; 12. stvaranje ovisnog i političkoj dravnoj vlasti podlonog pravosudnog aparata koji djeluje ne po pravu već po naredbama; 13. stavljanje Sabora u funkciju dravnog parlamenta, a ne predstavničkog i vrhovnog zakonodavnog tijela građana RH; 14. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i njihovih tićenika; 15. zloupotreba obavjetajnih slubi za zaplaivanje i prijetnje građanima umjesto da slue općem dobru i nacionalnoj sigurnosti; 16. rasprodaja općih nacionalnih dobara bez novčanog pokrića i bez nadzora odljeva sredstava stečenih prodajom; 17. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu jačanjem moći dravnog aparata; 18. opće osiromaenje građana Hrvatske; 19. porast nezaposlenosti; 20. neprogramski, maglovit pristup rjeavanju pitanja nezaposlenosti. Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila krizni kontinuitet i produbila krizu do krize razvoja, čime je dotadanja ekonomska kriza dobila oblik duboke nacionalne krize, s mogućim međunarodnim posljedicama za Hrvatsku. To ponaanje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Račana) moemo odrediti kroz esnaest kriznih točaka ponaanja vlasti od 2000. 2002.: 1. porast nezaposlenosti, uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji; 2. povećanje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje proračunskih deficita; 3. tajni kreditni i reformski aranmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom; 4. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih dravnih poduzeća, prema projektima iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduzeća; 5. politika stečajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih; 6. strategijsko programsko neslaganje članova vladajuće koalicije; 7. najave i početak masovnih otputanja u vojsci i policiji (do 30 000 zaposlenih); 8. suradnja s Haakim tribunalom, izručenje najviih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske, pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese stvaranja hrvatske drave, oduzimanje nacionalnog ponosa građanima Hrvatske; 9. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata; 10. odbijanje vraćanja dravnog duga umirvoljenicima, to je bilo jedno od glavnih predizbornih obećanja; 11. prekren Ugovor za pravednu Hrvatsku potpisan s najjačim hrvatskim sindikalnim sredinjicama; 12. nesposobnost Vlade za partnerstvo u općem, javnom, stručnom dijalogu o budućnosti Hrvatske, čime Vlada postaje proizvođač drutvenih sukoba, umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama, braniteljima, umirovljenicima, Katoličkom Crkvom, itd.); 13. nemogućnost vladajuće koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog koncenzusa o budućnosti; 14. ne postojanje stratekih institucija drave; 15. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja dravom; 16. otvaranje krize sustava. Uz to nerijeene su ostale i krizne točke prethodne vlasti, tako da je gospodarska i drutvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja. Kriza sustava je, sasvim sigurno, najozbiljnija krizna točka nacionalne krize. Ona onemogućava sustavni pristup rjeavanju nacionalne krize i potpuno onemogućuje učinkovitost ne samo vlasti, već paralizira drutvo u cjelini, to je strukturalna dezorganizacija drave, koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i međunarodni kredibilitet. Očituje se kroz: - nepostojanje dijaloga Vlade, poslovnog i civilnog sektora; - nepovjerenje građana prema institucijama drave; - međusobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u stratekom smislu; - mandatno postojanje institucija, a ne njihovo dugoročno, strateko izgrađivanje; - neizvravanje obveza dravnih institucija; - proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar drutva; - zamjenu stratekih institucija političkim institucijama; - krizu dravnog proračuna; - krizu civilnog drutva; - krizu inicijative; - nemogućnost brzog djeovanja; - krizu nacionalnog optimizma; - tehnoloku krizu, tehnoloki nesrazmjer Vladinog, poslovnog i civilnog sektora; - izostanak stratekog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog, ekonomskog i teritorijalnog); - izolacionizam institucija unutar sustava; - izostanak nacionalnog planiranja međunarodnih trendova. PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU Upravo iz tih razloga, potrebno je, kao pretpostavku rjeavanja nacionalne krize, otpočeti rjeavanje krize sustava kroz donoenje svojevrsnog Protokola o nacionalnom sustavnom upravljanju. Prije toga, svaki će pokuaj rjeavanja krize pasti na jednoj od točaka krize sustava. Potrebna je izgradnja nacije kao sustava na razini misli, nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog sustava. Da bi se omogućio oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se sačiniti plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zadaća Dravnog upravnog povjerenstva: 1. zatititi proizvodna materijalna dobra; 2. spriječiti obustavu proizvodnje; 3. spriječiti porast nezaposlenosti; 4. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji; 5. izvriti pripreme za postavljanje novog financijsko - monetarnog sustava zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina, maksimalnoj mobilizaciji ivog novca koji se oplođuje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga umnaa; 6. usvajanje i provođenje Programa za gospodarsko - pravno uređivanje drave; 7. reorganizirati i preustrojiti dravnu i lokalnu upravu, smanjenjem nepotrebnih trokova i birokratizacije dravnog aparata, učinkovitim i kvalitetnim smanjenjem broja ministarstava i uprava, korisnim i kvalitetnim smanjenjem broja upanija i općina u RH; 8. stabilnost valute vezati uz čvrste investicije u proizvodnju - fizički dokazive parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti, oni trebaju biti jedino mjerilo opravdanosti ulaganja; 9. proglaenje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina, verc, manipulacije pekulativne prirode (fiktivnim dionicama, vrijednosnim papirima bez pokrića, bilo kojim oblikom novca bez pokrića); 10. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda uključivanjem građana i njihovim nadzorom nad programima ulaganja; 11. prekinuti daljnju emisiju dravnih obveznica; 12. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava; 13. reaktivirati značajne neiskoritene proizvodne potencijale; 14. odrediti nove ekonomske zahtjeve, a to mora predstavljati izvorni produktivni koncept investiranja svog raspoloivog kapitala u stvarnu ekonomiju; 15. program javnih infrastrukturnih investicija; 16. osigurati proizvodne kredite iz dravnih sredstava; 17. definiranje stratekih tehnolokih područja industrije, malog i srednjeg poduzetnitva; 18. sredinja banka, kontrolirana od strane drave, mora stvoriti temelje nacionalnog financijskog suvereniteta, te osigurati program kredita za financiranje infrastrukture i tehnolokih projekata; 19. uvesti standarde nadzora novca, tj. kontrole cijene novca; 20. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca; 21. u području infrastrukture krediti trebaju biti dugoročni i s malom kamatom, u području tehnologije krediti mogu imati malo veću kamatnu stopu, ali ne veću od 5 % u pionirskoj fazi; 22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske; 23. strategiju razvoja ljudskih potencijala; 24. razvojne strategije uzajamnog, međusobnog razvoja susjednih zemalja, po logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno pomau svoj razvoj bolje će se razvijati. NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA Građani se, također, moraju aktivno uključiti u nadzor obnaanja javne vlasti od strane onih koji su dobili mandat. Zato je dobro poznavati načela javnog, građanskog nadzora vlasti. Građanski ili civilni nadzor vlasti, zapravo, stvara uvjete učinkovitosti i otvorenosti vlasti, te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od strane građana, angairanje građana kao javne vlasti. Načela aktivnog, građanskog nadzora vlasti: - načelo otvorenosti vlasti prema građanskim inicijativama i interesima; - načelo partnerskog odnosa vlasti i građanskih inicijativa; - načelo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane građana; - načelo javnosti rada institucija vlasti i dunosnika, te činovnika; - načelo pritisaka interesnih grupa i udruga; - načelo građanske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane vlasti; - načelo Ustavnih ovlatenja: prava i obveza građana koje proizlaze iz Ustava RH; - načelo legitimiteta i legaliteta; - načelo građanske odgovornosti i suodgovornosti za ponaanje, rad i učinkovitost vlasti; - načelo javne vlasti: svi građani su javna vlast; - načelo dostupnosti podataka i programa vlasti građanima, koji kroz svoje zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke; - načelo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom pojedinom građaninu; - načelo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima; - načelo promjenjivosti vlasti pod utjecajem građana; - načelo zaposlenika i poslodavca u smislu da su građani poslodavci vlasti, te da vlast radi za građane i po volji i potrebama građana, svakome od njih odgovara i mora polagati račune; - načelo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obećanja, i to u smislu da građani sve izrečeno, napisano i obećano tretiraju kao usmeni ili pisani ugovor koji vlast treba ispotivati; - načelo solidarnosti, vezano uz krize, socijalno i ivotno teke prilike, u kojima vlast mora solidarno snositi opće teke uvjete ivota i rada sa svojim sugrađanima; - načelo izravnog kontakta s građanima, u smislu stalnog ispitivanja volje i potrebe građana kroz izravne kontakte s građanima; - načelo građanskog zahtijevanja u smislu rjeavanja određenih problema ili kriznih situacija; - načelo pregovaranja i zajedničkog rjeavanja problema i izrade konkretnih programa; - načelo sigurnosti i stabilnosti, to znači da vlast mora raditi na način da se svi i svaki građanin osjećaju sigurno, da imaju povjerenje u dravni, pravosudni i gospodarski sustav; - načelo sposobnosti, a ne podobnosti na svim razinama, jednako za sve i svakog građanina; - načelo nacionalne sloge, u smislu traenja koncenzusa svih građana u donoenju odluka presudnih za dravu i naciju, putem referenduma, općeg i tajnog izjanjavanja punoljetnih građana RH. Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduzećima s većinskim udjelom drave, zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduzeća. U tom smislu trebalo bi se voditi slijedećim načelima kriznog upravljanja u tim poduzećima: dijalog sa zaposlenicima i sindikatima; analiza financijskog stanja; analiza materijalne imovine; analiza kadrova; analiza obveza; analiza potraivanja;analiza proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa; analiza gospodarskog okruja;analiza trita i partnera; utvrđivanje i uređenje vlasničkih odnosa; analiza i određivanje strateke pozicije poduzeća; izrada investicijskog programa restrukturiranja i revitalizacije; revitalizacija poslovanja. Strateki partneri u tom pristupu mogu biti: zaposlenici, sindikati; vjerovnici, dioničari, vlasnici; ovlateni revizori; banke. Cilj kriznog upravljanja u poduzećima mora, prije svega, biti uspjeno poslovanje poduzeća, rast dobiti (proizvodnje), osiguravanje zaposlenih. Prvenstveno mora biti oivljavanje poduzeća, a ne njegova likvidacija. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni interes zemlje u ovom trenutku. MOŽE LI HRVATSKA STATI NA ČELO DRŽAVA NACIJA? Hrvatska treba preuzeti vodstvo drava nacija u globalnom zalaganju za oivljavanje naconalnog proizvodno - razvojnog gospodarstva i ruenje sustava "Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko - monetarnog protektorata, te traiti putem Generalne skuptine Organizacije Ujedninjenih Naroda hitno rasputanje MMF-a i Svjetske banke, u ovom obliku kakvi danas postoje, ili zatraiti od MMF-a odravanje konferencije o redefiniranju uloge, načela rada i reorganizaciji Međunarodnog monetarnog fonda. To kratko moemo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. Od iznimne je vanosti da takva inicijativa dođe upravo od jedne (ili grupe) male zemlje sa snanim nacionalnim, gospodarskim potencijalima, kao to je Hrvatska. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "drave nacije" kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. U svim projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim dravama se nameće koncept ovisnosti o velikima, moćnima, bogatima, ukratko onima koji bi trebali odlučivati o odnosima u globalnom poretku. Zbog toga je potrebno jasno reći da "novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u području gospodarskih odnosa, razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. Na neki način jedna od najvećih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak". Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji, te bi bilo za očekivati da inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske. Koncept "Novog svjetskog poretka", dominacije jednih nad drugima, međunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti Globalni pokret drava nacija (Global Nation State Movement). Čelnici zemalja G7 su, naalost, i tijekom sastanka na vrhu u Genovi, propustili istinski izraditi smjernice preustroja dosadanjeg sustava ekonomske globalizacije i odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. Zaključci Genovskog sastanka potvrđuju elju za dominacijom financijski najjačih zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom, te njihovo nastojanje da globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji isključivo njihovog gospodarskog napretka. "... Ostat ćemo oprezni i gledati unaprijed u primjeni mjera, po potrebi, kako bismo osigurali da naa gospodarstva krenu prema odrivijem modelu rasta, u skladu s njihovim potencijalima. Zalaemo se za nastavak politike koja će doprinijeti globalnom rastu jakim povećanjem rasta proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okruju, kroz strukturalne reforme, slobodnu trgovinu i jačanje međunarodne gospodarske suradnje ..." (točka 2., Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). Naglaavanje gospodarenja potencijalima kao uvjeta odrivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere najmoćnijih zemalja "Novog svjetskog poretka". Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava, divljom i nekontroliranom liberalizacijom trita (na tetu nacionalnih gospodarstava), postavljanjem uvjeta međunarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i potrebama najjačih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu, svjetsku, ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vodeće zemlje svijeta imaju interes bilo za potencijalima ili koritenjem teritorija. Čak i davni američki dokument nacionalne sigurnosti, do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Drava za kreditno opterećivanje pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za koritenjem potencijala, kao i za kontrolu rasta stanovnitva u tim zemljama kako ne bi bilo ugroeno američko iskoritavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. Davni memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske populacije na američke siguronosne i inozemne interese" upravo projektira interesne zone u svijetu koje raspolau gospodarskim potencijalima od interesa za odrivost rasta gospodarstva SAD. Sastanak u Genovi samo potvrđuje takve pojekte "velikih i moćnih", s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno jaka nasuprot skupini G7. Moda je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. Kao glavni ciljevi gospodarske politike zemalja G7 označen je početak novog kruga trgovinskih pregovora i jačanje stabilnosti i integriteta međunarodnog financijskog sustava. Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija efovi drava G7 uvrstili su na svoj dnevni red pomoć teko zaduenim zemljama u razvoju i siromanim zemljama, preko multilateralnih razvojnih banaka. Međutim i zaduivanje, kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili MMF-u, vodi se prema projektu SAD, koji je sadran u memorandumu nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". Nakon idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7, te krvavih demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne ekonomske krize, uz sve izraeniju krizu nacionalnih gospodarstava, potrebna je hitna reorganizacija međunarodnog financijskog sustava po potpuno novom modelu suverenih drava nacija. Ukoliko se to ne dogodi građanske skupine pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a zato upravo hrvatski građani ne bi to učinili prvi) podnijeti tube Međunarodnom sudu pravde protiv Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara moći iz kojih se projektiraju globalne gospodarske nepogode. Upravo bi takva tuba Međunarodnom sudu mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosadanjeg globalizacijskog gospodarskog modela. Gospodarska načela "drave nacije" mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative, načelo gospodarske slobode, načelo gospodarskog partnerstva, načelo gospodarskog integracijskog odabira, načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti), načelo ekonomskog suvereniteta, načelo ekonomskih resursa, načelo kapitala znanja, načelo sustava nacije, načelo virtualnog kapitala, načelo nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Model "drave nacije" moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva, teritorija, tehnologije i virtualnog prostora, kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. "nasloni se" model razvoja). Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja, već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu. POTREBNO JE ŽURNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI SUSTAV PARALELNOG IZVRNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvrnog upravljanja zemljom koji tajno treba drati u pričuvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "točke udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Dravno upravno povjerenstvo, a tajnom Uredbom Vlade, koju će supotpisati predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima Dravno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvrno upravljanje zemljom, ovlasti upravljanja, rok upravljanja. Spremnost na taj korak je ključan za nacionalnu sigurnost zemlje. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i odrede članovi Dravnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "točka svijesti". Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i početak rada Dravnog upravnog povjerenstva predstavlja "nultu točku". Dravno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika: 1. Povjerenstvo za gospodarstvo; 2. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb; 3. Povjerenstvo za poljoprivredu i umarstvo, 4. Povjerenstvo za zdravstvo; 5. Povjerenstvo za prosvjetu i port; 6. Povjerenstvo za kulturu; 7. Povjerenstvo za pravosuđe i upravu; 8. Povjerenstvo za vanjske poslove; 9. Povjerenstvo za unutarnje poslove; 10. Povjerenstvo za obranu. IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana, potrebno je pristupiti procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje moemo podijeliti u četiri faze: 1. Čime drava raspolae? - ljudski potencijali; - poduzetnički, privatni potencijali, - tehnologija; - inovacije; - industrijska proizvodnja; - ideje; - kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i dravnih); - dosad neiskoriteni ili naputeni proizvodni resursi ... 2. to sada drava čini s raspoloivim kapacitetima? a) identifikacija - pregled postojećeg stanja u zemlji; - postojeći problemi; - stvaranje vlastitih modela rjeavanja problema; - stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se građane pripremilo za prihvaćanje nove strategije; - stvoriti informacijsko - edukativni sustav koji će u tranzicijskom vremenu omogućavati i ljudima u administraciji, građanima, poduzetnicima i strancima stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije, učiniti sustav interaktivnim između svih drutvenih segmenata. b) podrazumijevanje pretpostavke - drava je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije razvoja; - snaga je u ideji, ljudima, domaćem kapitalu u obliku novca i imovine, proizvoda; - slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i čimbenika za postizanje cilja strategije razvoja; - slabosti su u prejakoj ovisnosti o međunarodnim monetarno - financijskim institucijama; - zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspoloivim mogućnostima, te na taj način razviti cijelu strategiju; - biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim ishodima; - predviđati moguće krize "drugog udara". 3. to se događa u okolini? a) analiza pojedinih sektora u dravi. - razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapređenja odlučivanja i povećanja učinkovitosti, umreeni rad. b) analiza okruja drave i nacionalnog gospodarstva. - osnovne značajke susjednih gospodarstava, problemi i pozitivne strane, također i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu; - osnovne značajke organizacije i djelovanja međunardonih organizacija u gospodarstvu; - analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja; - komparativna analiza tehnolokog razvitka i potencijala sa drugim zemljama; - komparativna analiza resursa u drugim zemljama. c) drutvena analiza; d) snage i slabosti. 4) Izbor stratekih ciljeva! a) testovi pretpostavki i strategije; b) strateke pričuve ili alternative; c) strateka odrednica ili izbor. NADZOR MONETARNO FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM U početnoj fazi treba kao mjeru monetarno - financijske politike utvrditi jasne standarde nadzora novca, odnosno kontrole cijene novca. Bilo bi poeljno kada bi osim HNB-a u tom nadzoru ključnu ulogu imalo Građansko - saborsko stručno povjerenstvo za nadzor monetarno - financijskog upravljanja zemljom kako bi se spriječile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko HNB-a. Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca, bilo bi dobro da limit bude do 100.000,oo DEM, a na sav ostali promet novca zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke, jer ako postoji porez na promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. Potrebno je uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN), a prethodno o tomu donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca. Porez na promet novca potrebno je plaćati kod kreditnih odnosa, na ostvarivanje kamata na posuđeni novac, te na poslove kupoprodaje valuta (novca) između novčarskih kuća (jer tu i postoje najveće mogućnosti pranja novca i financijskih malverzacija). Ovaj bi nacionalni sustav podrazumijevao potpuno oslobađanje poreza na kredite u izgradnji stanova i proizvodnih pogona, te za pokretanje, revitalizaciju i repromaterijale u proizvodnji, kao i kredite seljačkim gospodarstvima i samostalnim poljoprivrednicima. Na ovaj način destimulirati će se banke na lihvarenje u kreditnim odnosima, a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje izgradnje i proizvodnje. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u ugovaranju i primanju kamata. Drava mora odrediti najveći iznos kamata koji se uopće smije ugovoriti i koji dunik mora platiti. Ovo je potrebno učiniti i unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo zloupotrebljavale nevolje, bijeda, neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. Izradi ovakvog sustava Vlada ne eli pristupiti, prije svega, zbog ugovorenih obveza prema MMF-u. Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od slijedećih elemenata: 1. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu) - registar kreditnih ugovora; - vjerovnici; - dunici; - glavnica kredita; - kamatna stopa; - otplata glavnice i kamata; - razrezana visina poreza. 2. porez na promet novca - izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom razdoblja kredita. 3. sustav plaćanja poreza na promet novca tj. izravnog kamatnog poreza u visini 15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa - porezne uplatnice za plaćanje IKP-a prima dunik kod realizacije kredita, odnosno čim banka kredit prijavi nadlenoj ispostavi porezne uprave, a obvezno prije isplate glavnice kredita duniku; - porezna uplatnica sadri termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne stope - IKP-a 15 % od ugovorene kamate, iznos se uplaćuje u korist dravnog proračuna; - preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku plaća dunik posebnom uplatnicom u korist vjerovnika, uplata ovog dijela ne bi se smjela dozvoliti bez uvida u uplaćeni porez; - IPK plaća dunik 15 % od iznosa kamate na poseban račun Porezne uprave. STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hrvatska kao drava i njeni građani kao ivo gospodarstvo trebaju poduzeti strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva angairanje svakog čovjeka, svih struka, opću javnu, nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima gospodarskog razvitka. To je povratak na nultu točku gospodarstva, točku početaka svakog razvoja, jednakih mogućnosti, zajedničke nacionalne angairanosti, stručnog i znanstvenog entuzijazma, inovativne ekonomske hrabrosti i pionirskog poduzetničkog duha. To je obnova ekonomskog morala i primjena načela fizičke ekonomije u gospodarstvu nacije. Formula je: ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD + TRITE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO, "go" engl. "idemo"). Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija drutvenog ponaanja koja proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za stabilan razvitak. Sirovina je zemlja s potencijalima, tehnologija je čovjek, alati i procesi su sva postupanja čovjeka prema namjeravanom cilju, a proizvod je početak gospodarskog oporavka Hrvatske. Stoga govorim o dravi kao tvornici budućnosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva. Strategija mora postati individualno djelovanje svakog čovjeka, tehnologija mora postati svaka misao, proizvod mora postati svako djelovanje. Hrvatska mora početi razmiljati (Hr), Hrvatska mora početi znati (Hz), Hrvatska mora postati svjetska tehnologija (Ht). To je strategija nacionalnog gospodarskog optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr). TREBAMO IZGRADITI SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH INSTITUCIJA Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene, odnosno one koje postoje ne zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budućnosti zemlje i uvelike ne slue tom cilju, već su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem političkih promjena u vladajućoj strukturi. Sveučilita bi mogla biti dobar "inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postojećih institucija u ivu funkciju strategijskog, sustavnog pristupa planiranju budućnosti. JEDNADBE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hr+Hz+Ht=GO Z+Z+P+Th+R+Tr=GO Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr KRIZNA JEDNADBA GK+KD+KS+KO=KR Gospodarska kriza+kriza drutva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja JEDNADBA GOSPODARSKOG RAZVITKA Z+T+P+P+O+S=GORA Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetnitvo+obitelj+sustav=gospodarski razvitak JEDNADBE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S O + P GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav Obitelj + poduzetnitvo GO+GORA=GOSPODARSTVO OBITELJ GO+GORA=G O FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE GO+GORA=ČOVJEK GO+GORA=Č ZATO SE PROBLEMI STVARNO NE RJEŠAVAJU? Običan čovjek danas se s pravom pita ukoliko rjeenja postoje zbog kojih razloga se ne pristupa rjeavanju ključnih nacionalnih problema. Upravo suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama koje jo ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. Najvie političke strukture hrvatske izvrne vlasti duboko su podređene međunarodnim financijsko - monetarnim institucijama, te su prisiljene provoditi mjere određene za Hrvatsku izvan same Hrvatske. Hrvatska je na izvjestan način, kao to tvrdim i dokazujem u prethodnom tekstu, postala najveći gospodarsko - politički eksperiment Međunarodnog monetarnog fonda i njegovih najmoćnijih zemalja članica. Da je globalizacija američki eksperiment globalne drave, sa jedinstvenom svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument američke obavjetajne zajednice koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. godine. Mandatna Vlada (ona koja danas jest, a sutra nije) ne moe upravljati vremenom kao bitnim čimbenikom moderne ekonomije i sustava predviđanja, te upravljanja budućnoću. Za koncept virtualne drave, koji dugoročno planira razvoj i strateke interese drave, moraju se stvoriti uvjeti općeg, javnog, stručnog dijaloga o budućnosti, u kojem uloga moderatora pripada institucijama civilnog drutva. Naravno, Račanova Vlada, a nekadanji čelnici ujedinjene oporbe znali su za taj koncept američke obavjetajne zajednice, nije spremna prihvatiti nacionalno partnerstvo za budućnost sa irokim krugom stručnjaka i civilnih aktivista u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog drutva u obliku mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne, a zapravo ih koristili za osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. Iz tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mreom institucija civilnog drutva u Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u političkoj borbi Račana i partnera za sovajanje vlasti. Moda bi takav postupak nevladinih udruga bio i legitiman, kada bi se radilo o podupiranju političkih stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. Mnogobrojni dokazi, međutim, ukazuju upravo na suprotne motive među čelnim ljudima institucija civilnog drutva u Hrvatskoj. CIA: «GLOBALNI TRENDOVI DO 2015.» Jedan od ključnih dokumenata projekcije budućnosti globalnog poretka jest američki dokument zrađen u suradnji CIA-e, National Intelligence Council NIC, stručnjaka američke Vlade, nevladinih stručnjaka, pod nazivom Globalni trendovi do 2015.: dijalog o budućnosti s nevladinim stručnjacima (engl. Global Trends 2015: A Dialogue, About the Future with Nongovernment Experts), izrađen u prosincu 2000. … Umreena globalna ekonomija će biti vođena velikim, neograničenim protokom informacija, ideja, kulturnih vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi: to je globalizacija. Takva globalizirana ekonomija bit će glavni doprinos povećanoj političkoj stabilnosti u svijetu 2015., iako njezina bogatstva i dobrobiti neće biti univerzalne …. Ovim riječima dokument, zapravo, najavljuje premoć određenih zemalja u raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja, jer će primjerice liberalizacija nacionalnih trita i njihovo umreavanje u globalnu ekonomiju za pojedine zemlje značiti rasprodaju ekonomskih resursa, dok će za bogatije (moćnije) zemlje to značiti prisvajanje resursa. Sjedinjene Drave upravo su na ravnotei ekonomskih resursa sedamdesetih godina prolog stoljeća počele graditi model Novog svjetskog poretka, tj. globalizacije. Za SAD globalizacija predstavlja geoekonomski model globalne premoći nad raspolaganjem ekonomskim resursima nacionalnih gospodarstava. Ravnotea znanja, resursa i tehnologije trenutno je glavni predmet strateke obrade američke obavjetajne zajednice. Ovaj dokument CIA-e predviđa i to će se dogoditi sa zemljama koje će zaostajati za globalizacijskim procesima: … Regije, zemlje i grupacije koje će se osjećati izostavljene iz procesa suočit će se sa produbljavanjem ekonomske stagnacije, političkom nestabilnoću i kulturnim otuđenjem. Oni će biti ishodita političkog, etničkog, ideolokog i religioznog ekstremizma, zajedno s nasiljem koje je često popratna pojava ekstremizmu. Te će zemlje prisiliti Sjedinjene Drave i ostale razvijene zemlje da ostanu usredotočene na izazove starog svijeta …. Između redaka ova rečenica skriva moguće američke projekcije međunarodnih kriza u područjima gdje SAD imaju svoje posebne, strateke interese, kako bi se posredovanjem u međunarodnim krizama SAD nametnule kao čimbenik mira i stabilnosti, a nakon toga pomagač ekonomskog restrukturiranja u kojem će upravo za sebe osigurati koritenje stratekih ekonomskih, eneregetskih resursa. U poglavlju dokumenta Nacionalno i međunarodno upravljanje procjenjuje se: … Drave će i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni, ali će nacionalne vlade imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija, tehnologijom, zaraznih bolesti, migracijama, orujem, financijskim transakcijama (zakonitim i nezakonitim) preko njenih granica. Nevladine institucije, od gospodarskih, poslovnih do neprofitnih organizacija će igrati sve veću ulogu u nacionalnim i međunarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja, nacionalno i međunarodno, će odrediti koliko dobro će se drave uklapati u te globalne procese …. Sjedinjene Drave, nedvojbeno, do 2015. godine ele uspostavu jedinstvene, globalne Vlade sa svjetskim premijerom na čelu. Pri tomu se ne ele odreći prava da kao jedina svjetska sila određuju kojim zemljama će biti omogućeno sudjelovanje u procesima, a i kada se pojedinoj zemlji omogući sudjelovanje u procesima SAD ele odrediti poloaj te zemlje u globalnom poretku. Kako je to moguće? Jednostavno, manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti, kao to je to danas slučaj s Račanom i njegovom petorkom. SAD su bile, kroz privatne i dravne fondove, najveći financijski pomagači dolaska na vlast vladajuće koalicije. Sukladno tomu imaju skrivenu mogućnost odrediti način na koji će Račanova Vlada upravljati zemljom, a na temelju rezultata tog upravljanja odredit će Hrvatskoj poloaj u ukupnom svjetskom poretku. Jednako tako će financijski, kadrovski, tehnoloki i edukacijski pomagati civilni sektor u Hrvatskoj, kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali drutvene procese u Hrvatskoj u smjeru koji odgovara američkim nacionalnim interesima i projekciji svjetskog poretka u globalnoj dravi. MESIĆ-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NAŠEGA NEZNANJA Predsjednik Mesić je obična neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini izjavio da Bushova administracija ne razmilja o interesnom upravljanju procesima tranzicije u Hrvatskoj. Sasvim je nebitno je li u ovom slučaju Mesić marioneta ili nepromiljeni neznalica, on je instrument stranih interesa i rezultat naeg neznanja. Ovaj američki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom 2015 godine. Zbog čega ga Račanova Vlada nije analizirala, a znam da nije, te zbog čega institucije zaduene za zatitu i planiranje nacionalnih interesa u Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na američku strategiju globalnog upravljanja do 2015.? Ili rade za strane interese, ili uopće ne znaju to rade. Ili se poput Mesića igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti, i poput prave djece jedni drugima bacaju pijesak u oči. Američki dokument jasno planira globalno upravljanje: … drave s kompetentnim upravljanjem, uključujući Sjedinjene Drave, će prilagoditi strukture vlasti dramatično izmijenjenom globalnom okruenju čineći ih prilagodljivijim uključivanju u međusobno jače povezani svijet. Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike će se kriati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti … Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015., će zahtijevati preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura …. Obavjetajna zajednica SAD već od druge polovice sedamdesetih godina prolog stoljeća u kontinuitetu radi na projektima preoblikovanja drava i struktura vlasti u svijetu (osobito u onim zemljama gdje SAD imaju svoje strateke interese). Svoj utjecaj u svim međunarodnim institucijama Sjedinjene Drave koriste u ostvarivanju tog globalnog projekta preoblikovanja svijeta. SAD su najutjecajnije u: NATO-u, Ujedinjenim Narodima, svim agencijama UN-a, Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovačkog organizaciji (WTO), u grupi zemalja G8, jedina su zemlja koju nitko ne moe spriječti da svugdje u svijetu po vlastitoj procjeni vojno intervenira, trenutno su jedina zemlja s globalnom obavjetajnom zajednicom, matična su zemlja svjetske valute (američkog dolara). POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE «NOVOG SVJETSKOG PORETKA» Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije posljednje faze izgradnje Novog svjetskog poretka do 2015. godine. Ovaj dokument prdstavlja standarde Novog svjetskog poretka, odnosno uvjete pod kojima će zemljama biti moguće opstati u vie ili manje suverenom obliku. Novi svjetski poredak neće priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda, već će uspostaviti mutantni oblik dravnog suvereniteta koji proizlazi iz odnosa drave prema globalnom poretku. Volja naroda vie neće uvjetovati ponaanje upravljača dravom, već će njihove postupke uvjetovati volja globalne vlasti. U protivnom će biti izolirane i ignorirane. … Učinkovito vladanje dravom će povećano biti određeno sposobnoću i okretnoću da se oblikuju partnerstva za koritenje povećanog protoka informacija, novih tehnologija, migracija, i utjecaja nevladinog sketora. Većina, ali ne i sve zemlje koje to uspiju, bit će reprezentativne demokracije … Drave s neučinkovitim i nekompetentnim upravljanjem ne samo da neće koristiti dobrobiti globalizacije, nego će na određenim razinama proizvoditi sukobe kod kuće i u inozemstvu, osiguravajući jo veći nesrazmjer između regionalnih pobjednika i gubitnika nego to postoji danas … Globalizacija će povećati transparentnost procesa donoenja odluka u vladi, komplicirajući sposobnost autoritarnih reima da odre kontrolu, ali jednako komplicirajući tradicionalne neliberalne procese demokracija. Povećano kretanje stanovnitva će stvoriti utjecajne dijaspore, koje će utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Globalizacija će također stvoriti povećane zahtjeve međunarodne suradnje na transnacionalnim pitanjima …. Sjedinjene Drave nameu kriterije učinkovitog i kompetentnog upravljanja dravom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. Ovaj dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama Novog svjetskog poretka, koje dokument određuje kao: Istočna i Jugoistočna Azija; Juna Azija; Rusija i Euroazija; Srednji Istok; Sjeverna Afrika; Sub-Saharska Afrika; Europa (gdje se ubraja i Hrvatska, unutar Balkana); Kanada, Latinska Amerika. To su glavne regije globalizacije u slijedećih petnaest godina. TRI OD PET NAJVEĆIH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE TEHNLOGIJE: LONDON, MUNCHEN, PARIS U istom dokumentu CIA predviđa da će tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London, Munchen i Paris. Kao jednu od opasnosti SAD vide i mogućnost da pod pritiskom vlastitih građana mnoge europske vlade zatrae jaču kontrolu nad međunarodnim financijskim i trgovačkim institucijama. Dokument sadri i projekt međunarodne suradnje, te kao ciljeve međunarodne suradnje i zajedničkih poslova globalne vlade vidi: … nadzor međunarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona; izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije, te protiv trgovine drogama, enama i djecom; nadzor meteorolokih podataka i upozoravanje na ekstremne vremenske pojave; selektirana pitanja zatite okolia; razvoj cjepiva ili lijekova protiv zaraznih bolesti; humanitarna pomoć; borba protiv terorizma; napori međunarodnih i regionalnih organizacija na rjeavanju unutar dravnih i međudravnih sukoba; uvjeti zatite intelektualnog vlasnitva; reforma i jačanje međunarodnih financijskih institucija; posebno Bretton Woods institucija (op. MMF); ekspanzija Vijeća Sigurnosti UN-a; globalna nadlenost Međunarodnog kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom; prihvaćanje genetski modificiranih organizama kao poboljanje prehrane i zdravlja; utemeljenje mirovnih snaga ili stand by vojnih postrojbi pod nadlenoću Vijeća Sigurnosti UN-a, s mogućim izuzetkom Europske Unije; predlaganje novih građanskih prava kao zajedničkih globalnih građanskih prava, kao primjerice prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s niim primanjima …. SCENARIJI BUDUĆNOSTI GLOBALIZACIJE Na kraju dokumenta navode se i četiri moguća scenarija budućnosti globalizacije. Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug između tehnologije, ekonomskog rasta, demografskih faktora, učinkovitog upravljanja, koji omogućuje većini svjetskog stanovnitva koritenje dobrobiti globalizacije … u mnogim takvim dravama uloga drave se smanjuje, njezine se funkcije privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima, dok se intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz različite oblike međunarodnih ugovora i dogovora …. … Razorna globalizacija: postoje globalne elite, ali većina svjetskog stanovnitva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije … globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim zemljama, mnoge zemlje u razvoju biljee nizak ili negativan rast, to rezultira povećanim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet, nezakonita ekonomija ubrzano raste. Upravljanje i političko vodstvo su slabi na nacionalnim i međunarodnoj razini …. Regionalna konkurencija: izotravaju se regionalni identiteti u Europi, Aziji i Junoj Americi, potaknuti rastućim političkim otporom u Europi i Istočnoj Aziji američkom globalnom vodstvu i globalizaciji po američkom projektu, porastom preokupacije svake regije vlastitim ekonomskim i političkim prioritetima … regionalne ekonomske integracije u trgovini i financijama su u porastu, relativno visok stupanj ekonomskog rasta i regionalnu konkurenciju … odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne institucije. Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako američka ekonomija usporava i stagnira. Rastu ekonomske i političke tenzije s Europom … uz prioritete Azije, obje Amerike i Europe, zemlje izvan tih regija su marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora političke ili financijske potpore …. Američki projekt GT-2015 je projekt globalne drave. Ozbiljno je pitanje zbog čega saborski odbori Hrvatskog sabora, slube hrvatske obavjetajne zajednice, Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na sličnom projektu globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na to povoljniji način. U protivnom jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak stratekog planiranja budućnosti i pristanak na strane strategije. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta Nove globalizacije, koji će podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije drave nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. Za to je potrebna vizija budućnosti, stvaranje projekta virtualne Hrvatske, za to ni Račan ni Mesić, ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. U trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavnička, verbalna) ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne komunikacije) Hrvatskoj je potreban opći, javni, stručni dijalog kao jedini put do nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Račanova Vlada je pokazala da ne zna biti partner nacionalnog dijaloga. (PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA) HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti, koja će kroz nacionalnu solidarnost omogućiti preporod naroda. Za početak je potrebno jasno odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budućnosti i uspostaviti njihovu međusobnu komunikaciju, kroz svojevrsnu virtualnu, multimedijsku radionicu javnog dijaloga, koja moe posluiti kao svojevrsni inkubator nacionalnog dijaloga. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je uspostava drutvenog, kulturnog, tehnolokog, informacijskog, znanstvenog i stručnog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog drutva. Ako su institucije civilnog drutva (barem njihova najutjecajnija većina) imale zadaću tijekom zadnjih deset godina stvoriti drutvene uvjete za promjenu vlasti, to predstavlja proces manipulacije civilnim drutvom u Hrvatskoj; danas treba stvoriti kritičnu masu institucija civilnog drutva i pojedinaca, građana, čiji će strateki cilj biti uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o budućnosti. Načela Vlade nacionalne solidarnosti su: stručnost; opći, javni, stručni dijalog; nacionalno partnerstvo; upravljanje tehnologijom misli; socijalna solidarnost s građanima; upravljanje stratekom dravnom imovinom; upravljanje krizom i stabilizacija sustava; upravljanje budućnoću; izgradnja sustava stratekih institucija; strateko pozicioniranje znanja, tehnologije i ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala; upravljanje resursima; oivljavanje proizvodno razvojnog gospodarstva; Vlada kao građanski servis upravljanja dravom; izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o budućnosti kao stratekog dokumenta budućnosti drave i nacije u budućem vremenu globalne virtualne ekonomije, odnosno to mora biti svojevrsna vizija Hrvatske tijekom ovog stoljeća. (PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O BUDUĆNOSTI) MODEL PROMJENA Međutim, za takve ekonomske i drutvene odnose unutar drave, potrebna je ozbiljna tranzicija hrvatskih političkih stranaka, kako bi na potpuno novim, suvremenim načelima, političke stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku globalnu konkurentnu strategiju. Potrebno je izgraditi sustav modernih političkih stranaka, kao nositelja javnog komuniciranja. Danas se politička stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u procesima globalizacije i regionalnih integracija. Mijenja se uloga i način upravljanja dravom, dravni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u kulturno, tehnoloko, znanstveni. Novo vrijeme stvara potrebu za novim načinima političkog organiziranja. Moderna politička stranka mora uskladiti nacionalno i globalno komuniciranje, kao transfer interesa drave i novih oblika međunarodnih integracija. Integracija interesa vanija je modernoj političkoj stranci od integracije teritorija. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja znanjem, ljudskim potencijalima, tehnologijom, gospodarskim potencijalima najveći ispit tranzicije političkih stranaka. Tako počinje izgradnja modernog, razvojno orjentiranog civilnog drutva. Moderna politička stranka je stranka virtualne stvarnosti. To, zapravo znači, da je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja, virtualnih kriza i njihvoih rjeenja, stvaranje sustava srednjeročnog i dugoročnog planiranja i predviđanja, ona je nacionalni, znanstveni, informacijski, tehnoloki, stručni tim kontinuirane, alternativne paralelne vlasti, kako bi sustav drave bio u potpunosti siguran. Moderna politička stranka upravlja znanjem i kadrovima, a ne masama, zbog toga je moemo nazvati virtualnom strankom. Moemo je nazvati i kadrovikom nacije. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budućnosti i dijagonala drutvene stabilizacije. Tabela 1 DANANJE POLITIČKE STRANKE POLITIČKE STRANKE 21. STOLJEĆA Masovna stranka Kadrovska stranka Komunikacijski izolacionizam Apsolutna komunikacija sa svima Nepoznavanje novih komunikacijskih tehnologija Stranka WWW komunikacije Organizacija manipulacije informacijama Informacijska baza podataka Potiče drutvene sukobe (generator sukoba) Nositelj javnog komuniciranja (katalizator promjena) Ne bavi se edukacijom kadrova za nove tehnologije i uvjete rada Obrazovna institucija Ne potiče znanstveno i stručno usavravanje Institucija cjeloivotnog učenja Komunikacija suhoparnim priopćenjima i PRESS konferencijama Organizacija multimedijske komunikacije Institucija osobnog interesa pojedinaca ili određenih skupina Strateka institucija civilnog drutva Institucija transfera materijalnog kapitala Institucija transfera virtualnog kapitala, proizvodnja novih vrijednosti Inzistira na razlikama i vlastitim interesima ili interesima svog čelnitva Institucija nacionalnog koncenzusa, ugrađuje razlike u drutveni mozaik Načela trinog kapitalizma Načela virtualnog kapitalizma Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i međunarodnoj razini Predstavlja građane u predstavničkim tijelima u zemlji Stranka tradicionalne demokracije Predstavlja građane u predstavničkim tijelima u zemlji i međunarodnim integracijama Stranka globalne demokracije Verbalna demokracija (tradicionalna) Internet demokracija (globalna) Medij selektivnog dobra Medij općeg dobra ???????????????????????????????? ?? Inteligentni razvojni sustav Politička stranka budućnosti je svojevrsna kola političke, građanske angairanosti. I u toliko je ona kadrovska stranka. Ona priprema kadrovsku infrastrukturu drave, preuzima ulogu upravljača ljudskim potencijalima. Tradicionalna uloga političkog nadmetanja preputa svoje mjesto modernoj ulozi nadmetanja novom tehnologijom, znanjem i ljudskim potencijalima. Moderna politička stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala, banka kadrova, jer nakon financijsko ekonomskih kriza u nacionalnim dravama, za očekivati je udar tehnoloko kadrovskih kriza, uzrokovanih globalizacijskim trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Moderna stranka je kreator nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. Moderna politička stranka, kao kadrovska stranka, mora funkcionirati kao nacionalni menaderski tim. Upravo transformacija političke stranke u kadrovsku stranku znači transformaciju upravljanja dravom i stvarnu drutveni traniziciju, kojom je uvjetovana političko - gospodarska tranzicija drave i nacije. Iz dosadanjeg upravljanja političkim interesima u buduće upravljanje gospodarstvom putem nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Drava postaje nacionalna kompanija kojom upravlja menaderski tim. To znači kadrovska stranka. To znači kontinuirano osposobljavanje tima za vođenje drave. Ovo je tranzicija čiji će procesi biti najtei i dugotrajni. Za te procese potrebni su novi ljudi, nove stranke, nove ideje, nove tehnologije. Onima koji danas predvode drutvene, političke i ekonomske procese tranzicije hrvatskog drutva i drave bit će najtee shvatiti da su njihova znanja zastarjela i da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. To je svojevrsna kulturna revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju dravom. Selekcija nacionalnog menadementa u buduće se neće vriti kroz birokraciju (dravnu amdinistraciju), jer će se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije izgubiti, već će se selekcija nacionalnog menadementa vriti kroz modernu političku stranku. To je jedini način, u suvremenoj demokraciji, da sami građani izabiru i kandidate za menadment svoje drave, tj. da građani izabiru administraciju (utječu na promjene u dravnoj birokraciji, koja ne smije vie ivjeti sama za sebe), umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh drave. Zbog čega? Demokratičnost dravno aparata se na taj način dodatno modernizira i, moemo reći, apsolutizira. U protivnom administracija (birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju, onemogućava izabrane predstavnike građana u izvrnoj vlasti u provedbi njihovog programa za koji su dobili mandat birača, odnosno stvara sustav unutar sustava često po načelima negativne selekcije. Prvi korak transformacije političke stranke u kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima. Stranka postaje medij opće dostupnosti informacija, a ne manipulator informacijama i njihovim izvorima, te načinom prikupljanja i obrade informacija. Postaje moderator opće drutvene informiranosti, a ne subjekt zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. Stranka je jamac javnosti informacije, a ne instrument skrivanja podataka. Tabela 2. model odgoja novog političara DANANJI POLITIČAR NOVI POLITIČAR Tehnoloki nepismen, ne poznaje nove tehnologije, ne koristi se njima Virtualni političar, koristi sve prednosti novih tehnologija, one postaju neizbjeno sredstvo njegovog uspjenog rada Koristi zatvoreni komunikacijski krug, ograničena komunikacija i izvor informacija, znanja Komunicira sa svima, potiče komunikaciju, trai izvore informacija, koristi znanja svojih sugrađana, stalno iri komunikacijski krug Ne komunicira s političarima u svijetu, nema komunikacijski krug u inozemstvu On je političar virtualnog globalnog ciber-space prostora, u stalnoj je internet komunikaciji sa političarima u svijetu Bavi se pitanjima politike, ne poznaje ekonomski sustav, poslovni i civilni sektor Bavi se ekonomskim pitanjima, virtalnom ekonomijom, moderator je suradnje političkog, poslovnog i civilnog sektora Ne bavi se sustavskim promiljanjem Sustavski promilja Ne koristi znanja oko sebe, uvjeren je da sve zna dovoljno (od svega po malo, pa nita) Koristi virtualni prostor globalnih znanja, potiče zajednicu oko sebe na međusobnu interakciju znanjem Verbalni političar Političar znanja Nije svjestan da je zaposlenik svojih sugrađana, uglavnom je drutveno neodgovoran Zastupa interese svojih sugrađana, potuje nepisani ugovor o svojoj općoj drutvenoj obvezi Političar stranačke obveze i stege Političar obveze prema građanima Sastaje se s građanima periodično (po dogovoru) u svom uredu, izraeno birokratsko postupanje prema građanima, postavlja se kao političar ef ivi s građanima, u virtualnoj je dnevnoj, trenutnoj komunikaciji s građanima, između njega i građana ne postoji birokratsko postupanje i proceduralna komunikacija, on je političar sluga, slui sugrađanima Profesionalni političar Političar poduzetnik Političar kontinuiteta Političar inicijative Svojim ponaanjem i načinom iznoenja svojih stajalita izaziva javne sukobe Inicijator i sudionik javnog, drutvenog dijaloga, spreman na razgovor sa svakim i svima, ne nameće se, slua, procjenjuje, surađuje, potiče oblike drutvene suradnje, iznalazi nove oblike postizanja koncenzusa Demagog Pedagog i komunikolog Ne poznaje sustav informacija i znanja Manager informacija i znanja Slui se političkim nagonom Koristi metode upravljanja tehnologijom misli Nije sklon promjenama, osobito radikalnim ekonomskim, tehnolokim i znanstvenim promjenama Inzistira na temeljitim radikalnim promjenama Političar lanih obećanja Programski političar javnog ugovora s građanima GLOBALNA DRŽAVA VEĆ POSTOJI Da stvaranje globalne drave nije samo zloslutna procjena analitičara globalizacije potvrđuje činjenica postojanja globalnog umreenog drutva koje je već poprimilo sve osnovne značajke virtualne drave. Cyber space, WWW prostor, odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna, globalna drava u kojoj svaki građanin svijeta, bez birokrtizirane procedure, ograničenja ili zabrane moe dobiti virtualno dravljanstvo (pristup WWW prostoru). To je potpuno virtualno globalizirano drutvo, u kojem su sudionici građani globalne WWW drave. Glavna obiljeja WWW drave ujedno oslikavaju ideju Novog svjetskog poretka: (1) slobodan protok ideja, (2) slobodan protok informacija, (3) slobodan protok znanja, (4)slobodan protok tehnologije, (5) slobodan protok ljudi (rada, internet rad, internet radnici, internet proizvodnja, internet proizvod), (6) slobodan protok novca, (7) slobodan protok roba, (8) slobodan protok usluga, (9) jedinstveni jezik i pismo, (10) jedinstveni prostor (cyber space), (11) građani (svi umreeni pristupom internetu), (12) internet kultura, (13) X kompjuterska nacija, (14) jedinstveno vrijeme (vrijeme misli), (15) međusobna drutvena interakcija sudionika, (16) internet obrazovni sustav, (17) institucije internet vlasti (provideri, web masteri), (18) drutveni ivot (internet novine, internet kafići, brbljaonice, aukcije …), (19) internet kao globalna demokracija, (20) www ideologija. Virtualna globalna drava već postoji, na nju nacionalne vlade ne mogu uopće utjecati, ne mogu je ograničiti, nadzirati, globalna internet drava se iri velikom brzinom, broji sve vie dravljana, osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim orujima, već znanjem, informacijom i novim tehnologijama. Trenutno WWW globalna drava ima premoć u nekoliko bitnih područja nad nacionalnim dravama: znanju, tehnologiji, informacijama, prostoru kojim upravlja, ona upravlja prostorom koji se ne moe vojno, teritorijalno ili obavjetajno ugroziti, to je prva nebirokratizirana drava u povijesti postojanja svijeta. To je drava koja, primjerice nema vojsku i policiju, a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih drava, ona nema novac, ali ima pristup novcu nacionalnih drava, ona nema predsjednika, ali umreeno vlada svim predsjednicima u svijetu. U prostoru WWW globalne drave protok ideja nije ničim ograničen, moe ih plasirati svatko, svaku ideju, na sve načine, svima u WWW prostoru. Moemo reći da je u ciber space-u ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju, i svakome na upotrebu. Ali, autor ideje ostaje poznat, s njime se lako komunicira, njegova adresa je poznata. Na određeni način, u virtualnom prostoru globalne WWW drave ideja je kapital kojim raspolau građani. Upravo slobodan protok ideja bitno određuje apsolutnu demokraciju WWW drave. Globalna ekonomija, koja mijenja oblik iz fizičke u virtualnu (često na tetu nacionalnih gospodarstava i drava nacija) u slobodnom protoku ideja kroz ciber space dobila je dimenziju ekonomije ideja, kao virtualne gospodarske interakcije misli umreene u drutvo. Slobodan protok informacija posluio je kao moćno oruje u irenju WWW globalne drave i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih drava. Neograničena razmjena informacija, pristup informacijama, koritenje informacija, WWW drava kao izvor informacija, potpuno mijenjaju oblik Novog svjetskog poretka iz zajednice teritorijalno političkih integracija u jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije moguće manipulirati s pozicija moći u nacionalnim dravama. Apsolutno informacijsko globalno drutvo WWW drave potiče poseban način razmiljanja virtualnih građana. Oni misle brzinom emocionalne elje za novim podatkom. Vrijeme postaje misao, a misao postaje bra od informacije. Jedna misao moe biti jedinica za mjerenje ciber vremena, a jedinicu trajanja misli određuje broj informacija koje moe obraditi jedna misao. To je virtualna, besprostorna inteligencija brzine misaone rekacije. Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW drave je apsolutan i gotovo da je to jedina drava na svijetu koja raspolae glavninom svjetskog znanja i tehnologije. Znanstveno tehnoloka revolucija informacijskog drutva će dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne drave. Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnoloki razvitak te drave, a apsolutna konkurencija tehnologija spriječava ozbiljnije tehnoloke krize i okove. Moemo čak govoriti i o znanstveno tehnolokom drutvu čija su znanja i tehnologije dostupne ljudima čak i ako nemaju posebna znanja o tome. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru WWW drave omogućilo je znanstveno tehnoloku globalizaciju; znanje i tehnologiju za svakog građanina u ciber-space dravi. WWW globalna drava je znanstveno i tehnoloki najmoćnija drava na svijetu, to je drava virtualne znanstveno tehnoloke emigracije iz nacionalnih drava. Svaki građanin koji iz svoje zemlje dolazi u ciber-space je instrument transfera znanja i tehnologije iz nacionalne drave u globalnu dravu, a globalizacija znanja i tehnologije događa se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj jedinici misli. Niti jedan međudravni sporazum, ugovor, niti jedan međunarodni dokument ili odluka nije do danas omogućio apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Prostor globalne WWW drave ne poznaje tradicionalne instrumente ograničavanja kretanja ljudi kao: radne vize, dozvole za boravak, dozvole za rad, ograničenje broja ljudi određenih struka koji dolaze u dravu i slično. Virtualna drava ciber-space-a je prostor apsolutnih ekonomskih migracija, ljudi se zapoljavaju bez ograničenja fizički tisućama kilometara daleko a da se nisu ni pomaknuli. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj dravi. Tu činjenicu slobode rada u virtualnoj internet dravi priznaju čak i međunarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. Virtualni rad, virtualna proizvodnja, virtualni proizvod su činjenice koje proizlaze iz rada internet radnika. Nacionalna drava gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom prostoru gloablne drave kao apsolutnog trita rada. Socijalna emogracija iz nacionalnog u virtualni globalni prostor bit će sve čeća i sve izraenija, njezin utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijedećih deset godina potpuno promijeniti ekonomske odnose među nacionalnim dravama, i skrivenim silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju. 01. siječnja 2000., četiri međunarodne sindikalne organizacije: Međunarodni savez trgovaca, slubenika, profesionalnih i tehničkih zaposlenika; Komunikacijska internacionala; Internacionala medija i zabavne industrije i Međunarodna federacija grafičara udruile su se u novu internacionalu Međunarodnu sindikalnu mreu (Union Network International UNI)., koja okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16,5 milijuna članova. UNI je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom Globalizacija i sindikati, u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada, virtualnih radnika, njihovih prava, to samo potkrepljuje moju tezu o postojanju globalne WWW drave i u području slobodnog protoka ljudi i rada. U navedenom dokumentu se kae: … neosporno je da veliki i brzorastući dio dananje radne snage, bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni se ne vode), vie ne posjeduje nita to bi sličilo onome to smo tradicionalno nazivali poslom …. NOVA KATEGORIZACIJA RADA UNI spominje termin novih radnika pod kojima između ostalih podrazumijeva: … nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih tehnologija, uglavnom teleradnici svih vrsta; kompjuterski hakeri, zanesenjaci i tehnoloki tipovi svih vrsta, većinom mladi i često nezavisni radnici za koje Internet nije samo alat, već i nova filozofija, nov način restrukturiranja i rada. To je grupa koju je najtee identificirati, i moda brojčano najmanje vana, ali je sigurno najjasniji izraz onoga to elimo definirati kao nove radnike …. Dokument nastavlja zajedničkim karakteristikama koje novi radnici mogu imati: manjak sigurnosti; manjak fiksiranog radnog mjesta; barem relativna kvalificiranost, vrlo često visoka, neobična briga za obrazovanje i usavravanje, često ele vie, puno vie; visoka tolerancija za stalne inovacije; jaka radna etika i samodisciplina; raznolikost interesa, iako mogu biti strastveni za ono to rade, obično je to sredstvo a ne cilj, obično imaju druge strasti, ili barem odgovornosti, koje stalno nastoje uskladiti sa svojim plaćenim poslom na drukčiji načinnego to to rade regularni radnici; jak osjećaj za slobodu izraavanja; malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca, ne moraju ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu; iako često imaju snani osjećaj suradnje s kolegama, obično imaju, ili razviju, antipatiju prema strukturama i hijerarhijama; jaki smisao za individualizam, otvoreniji političkom i socijalnom pluralizmu od nekih drugih radnika; stoga, često stvaraju atipične sindikate ili se uopće ne pridruuju sindikatima. Primjerice u 1999., Europa je imala 6,7 milijuna teleradnika (4,5 % ukupne radne snage), Nizozemska je pojedinačno imala čak 18 % teleradnika od ukupne radne snage, to je najvie u Europi, Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage), SAD imaju 15,7 milijuna teleradnika (oko 12,9 % ukupne radne snage). U grupaciji koju UNI određuje kao fanatike, hakere i techie pleme određuju se i zajedničke osobine te skupine novih radnika: osobna predanost tekom radu i postignućima; neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini, govoru, odijevanju; predanost slobodi da slijede ideju; malo brige o radnom vremenu i drugim propisima, premda nisu sasvim nesvjesni da ih se često eksploatira ili da se sami eksploatiraju; jak osjećaj egalitarizma, preferiranje decentralizacije, niski prag tolerancije prema hijerarhiji; oslanjanje na samoga sebe i individualizam često su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni; snani socijalni stavovi, ali slab organizacijski angaman (u političkim strankama ili vlasti); stoga su za sada rijetko organizirani u radničke organizacije. U Sjedinjenim Dravama takvi su radnici već osnovali virtualni sindikat (engl. virtual union), u obliku internet (on line) rasprave, razmatranja i traenja rjeenja njihovih statusnih problema i pitanja. Bankarstvo i promet novca u cyber space-u poprima do sada sasvim nepoznatu dimenziju. Slobodno je moemo nazvati trećom dimenzijom kapitala. Virtualno bankarstvo, virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je stvarnost. Gotovo svaku robu, račun i slično danas moemo kupiti, platiti, naručiti, prodati putem interneta. Ne samo da su postojeće banke i novčarske kuće svoje poslovanje proirile na poslovanje internetom, već su se otvorile i specijalizirane banke i novčarske kuće koje posluju isključivo internetom. Slobodan protok roba, novca i usluga u virtualnom prostoru WWW drave ne ovisi o zakonodavstvima nacionalnih drava, one tu slobodu ne mogu ograničiti, niti nad takvim prometom novca, roba i usluga tradicionalna nacionalna drava moe imati ikakvu kontrolu. Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora drave nacije na potpuno novim načelima virtualne ekonomije. INSTITUCIJE VIRTUALNE, GLOBALNE WWW DRAVE Status građanina u globalnoj WWW, virtualnoj dravi proizlazi iz nekoliko činjenica. Da biste postali njezin virtualni građanin ispunjavate određeni obrazac kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa), koja predstavlja vae prebivalite u globalnoj dravi; dobijate virtualni jedinstveni matični broj građanina (password) koji vam slui za identifikaciju u virtualnom prostoru WWW drave; dobijate svoje virtualno ime (user name) kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim građanima i kojim vas oni oslovljavaju u virtualnom drutvu cyber space-a. Znači da biste bili WWW građanin morate imati: e-mail adresu, password, user name. Pojedine Web stranice, zapravo, nisu nita drugo do virtualni gradovi, veći ili manji ovisi koliko se građana slui određenom WEB stranicom, u kojem vremenu i u koje svrhe. U tom smislu virtualna WWW drava potiče pionirski, istraivački duh svojih građana, ona ih prostorno ne ograničava i gotovo je svakom moguće osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. Upravo u virtualnom prostoru WWW drave danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament), koji predlae osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske Federacije. U preambuli peticije pie: … Potpisujem kao osobni ratifikator i potvrđujem moju spremnost da ivim kao građanin Zemlje pod Ustavom Zemaljske Federacije i Svjetske Vlade, sa izabranim Svjetskim Parlamentom, koji će također pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao dijela Svjetske Federacije …. U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji zapisano: … Svjetska Vlada će imati reprezentativan Svjetski Parlament za izradu svjetskog zakonodavstva, a bit će biran od strane građana; Svjetsku izvrnu vlast odgovornu Parlamentu, s ovlastima izravne primjene svjetskog zakonodavstva, Svjetsko sudstvo s provedbom odluka; i slična ostala tijela koja su poeljna i nuna za prikladno i učinkovito rjeavanje svjetskih problema i upravljanja globalnim poslovima …. Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi međunarodna organizacija pod nazivom: Udruga za Svjetski Ustav i Parlament (engl. World Constitution and Parliament Association), sa sjeditem u Sjedinjenim Dravama (Colorado). Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova će organizacija organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta, koji se organizira prema članku 19., Ustava Zemaljske Federacije. … Svjetski parlament je usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske probleme. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su odrane u Brightenu (Velika Britanija) u rujnu 1982., te u New Delhiju (Indija) u oujku 1985., te tri na trećoj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987….. Ti svjetski zakoni dotiču jedanaest područja: (1) odbacivanje nuklearnog naoruanja i drugog oruja za masovno unitavanje, te uspostava Svjetske Agencije za razoruavanje; (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (World Economic Development Organization), koja će uspostaviti novi globalni sustav financija i kreditiranja, te pomoći uspostavi novog svjetskog ekonomskog poretka; (3) o vlasnitvu, upravljanju i razvoju oceana, mora i obalnih područja na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajedničkom dobru (vlasnitvu) Naroda Zemlje (op. samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi to ekonomske, demografske, teritorijalne i druge tete imalo po Hrvatsku); (4) o Fakultetu o svjetskim problemima, kao dijelu Svjetskog sveučilinog sustava; (5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima; (6) o hitnoj administraciji za spas Zemlje, spriječavanje globalnih klimatskih katastrofa; (7) o Financijskoj korporaciji Svjetske Vlade, koja bi financirala cijeli program; (8) o Svjetskoj komisiji za terorizam; (9) o zatiti ivota i prirode na Zemlji, te uspostavu globalnog Ministarstva zatite okolia; (10) o Svjetskoj upravi za sustav hidrogenske energije; (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne korporacije. Istim se dokumentom predviđa i uspostava privremene Svjetske Vlade. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne članove u ezdeset drava svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. Buduća globalna Vlada bit će virtualna institucija svjetske vlasti, svjetski izbori sasvim sigurno će se odvijati putem virtualnog prostora interneta. Zanimljivo će biti vidjeti koja će nacionalna drava u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. To bi naime bitno olakalo pristup građana izborima, dravi smanjilo financijske trokove odravanja izbora, a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost izbora. Svaki bi građanin identifikacijom svojim matičnim brojem na internetu mogao pristupiti virtualnom glasovanju. Pitanje je vremena kad će se to dogoditi. Ovakve projekcije potvrđuje djelimično i temeljni dokument Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću, koji je izradila Američka komisija za strategiju nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću. U svojem trećem zaključku ta strategija zaključuje: … U slijedećem stoljeću ljudi u cijelom svijetu, jednako u razvijenim i zemljama u razvoju, će moći komunicirati gotovo trenutno. Nove tehnologije će povećati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber klasu ljudi. Vidjeti ćemo veća kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz manje u vie razvijena drutva … prihvaćanje novih tehnologija će stvoriti novi moral, novu kulturu i nove oblike ekonomije …. VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli, ona vie nije tradicionalna materijalna ekonomija novca, fizičke imovine, nekretnina i pokretnina. Ona je ekonomija kadrova, ekonomija znanja, ekonomija ideje, ekonomija informacije, ekonomija tehnologije, ekonomija vremena, ekonomsija prostora, ekonomija internet dimenzije, ekonomija resursa. Globalna ekonomija je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. Misao, informacija, ideja, plan su oblici virtualnog proizvoda. Znanje je najsavreniji, najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije. Misao je proces virtualne proizvodnje, a čovjek virtualna tehnologija budućnosti. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije, odnosno, skrivenu manipulaciju globalnim tehnolokim krizama i okovima. Globalizacija drave dolazi na kraju globalizacijskog procesa, ali se globalizacija strukturalno sastoji od: globalizacije znanja, globalizacije informacije, globalizacije tehnologije, globalizacije misli, globalizacije ideje, globalizacije vremena, globalizacije prostora. Sve to uvjetuje globalizaciju čovjeka kao virtualne tehnologije, čovjek iz nacionalnog bića postaje univerzalno biće, iz korisnika tehnologije čovjek postaje tehnologija. Drava nacija u susretu s globalizacijom, s globalizacijskim procesima, mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije, odnosno standarde drave nacije. I to: standarde vrijednosti ideje, standarde iskoristivosti vremena, standarde upotrebljivosti tehnologije, standarde brzine misli, standarde neograničenosti prostora, standarde obrade informacije. STANDA RDI VRIJEDN OSTI IDEJE STANDA RDI ISKORIS TIVOSTI VREMEN A STANDA RDI UPOTRE BLJIVOS TI TEHNOL OGIJE STANDA RDI BRZINE MISLI STANDA RDI NEOGRA NIČENOS TI PROSTO RA STANDA RDI OBRADE INFORM ACIJA Primjenjiv ost Vrijeme kao proizvodni prostor ideja Učinak tehnologije u jedinici misli Inteligentn a tehnologija nadtehnolo ke proizvodne brzine Misao kao granica virtualne drave Informacij a kao kvantificir ana roba Proizvodn ost Vrijeme kao proizvodni prostor misli Virtualna prilagodlji vost tehnologije Vremensk a nemjerljiv ost Misao granica globalizaci je Informacij a kao najosjetljiv iji nacionalni kapital Tehnolok a oblikovnos t Vrijeme kao prostor virtualne ekonomije Globalna potranja za proizvodo m tehnologije Vanprostor na proizvodna tehnologija Misao kao proizvodni prostor Informacij a kao temelj modela nove razvojne informacij ske ekonomije Ekonomsk Vrijeme kao Količina uloenog Misao kao proizvodna Prostorna dimenzija Tehnologij a a dobit od ideje proizvodni prostor informacij e kapitala znanja dimenzija vremena vremena u virtualnoj ekonomiji upravljanja informacij ama Znanstven a dobit Interakcija tehnologije i ljudskih potencijala Brzina misli strateka tehnologija virtualnog upravljanja Misao kao granica tehnologije Informacij ski menadme nt Edukacijsk a dobit Interakcija znanja, tehnologije i ljudskih potencijala Bezgranič nost misli kao dimenzija virtualne ekonomije Javna dostupnost informacij e Opća dobrobit Tehnologij a upravljanja nacionalni m koncenzus om Standardi simetrično g javnog drutvenog informiran ja Ideja kao nacionalni proizvod Odgovorn ost upravljanja informacij ama ČOVJEK-INTELIGENTNA TEHNOLOGIJA VIRTUALNOG GOSPODARSTVA U globalizacijskim procesima čovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva. Tranzicija globalnih standarda se već dogodila. Prostor, fizički, materijalni prostor kakav poznajemo, prostor između granica je nestao i transformirao se u globalni prostor cyber space drave. Standard vremena koji smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od ezdeset minuta, a minuta od ezdeset sekundi), prestaje predstavljati standard vremena. Jedan sat kao jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti vremena. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti vremena. Proizvodnja, proizvod, tehnologija, također prestaju biti tradicionalni ekonomski oblici kakve smo poznavali, oni sada postaju virtualni oblici proizvodnje i tehnologije. Dosadanji standard novca i nekretnine, vrijednosnog papira kao kapitala potpuno se mijenja i doivljava moda najdublju transformaciju. Upravo kapital doivljava u procesima globalizacije najdublje i najkompleksnije promjene. Novac, materijalna imovina, nekretnina, vrijednosni papir, pokretnina, kao kapital mijenja svoj oblik. Temeljni kapital globalizacije postaju informacija i znanje. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni ekonomski standard u globalizaciji će zamijeniti standardi vrijednosti ideje. Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom drutvu početka globalizacije, u globalizacijskom drutvu zamijenjuju standardi obrade informacije, jer protok informacija vie nije moguće ni na koji način ograničavati. Međutim, razlikuju se metode, načini i tehnologije obrade informacija, znanja o obradi informacija. U globalizaciji standarde brzine djelovanja zamijenit će standardi brzine misli. Tradicionalni standardi djelovanja kao ljudske interakcije u drutvu zamijenit će suvremeni standardi brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja, tehnologija, znanja. Svijet će funkcionirati brzinom misli, a ne vie ovisiti o sposobnosti čovjeka na bru ili sporiju fizičku reakciju, fizičko djelovanje. Upravo tranzicijom kroz ove standarde drava nacija moe preivjeti globalizacijske procese i u njima aktivno sudjelovati čuvajući i titeći interese nacionalne ekonomije. MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI Procese globalne ekonomije predstavlja umreena interakcija znanja, informacija, tehnologija, misli, procesa virtualne cyber-space ekonomije i virtualnog prostora globalne cyber-space drave. Na marginama te elise globalne virtualne ekonomije ostaje čovjek kao nositelj procesa nacionalne ekonomije. Virtualni prostor globalne WWW drave razbija izolaciju drave nacije i prua joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije. Ne započne li takva tranzicija drava nacija, one bi, pod pritiskom globalne virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW dave, mogle nestati u slijedećih pedesetak godina. Misaona simulacija stvarnosti postat će virtualni oblik stratekog postupanja i upravljanja u planiranju budućnosti, one dugoročne i one koja dolazi već u trenutku slijedeće misli. Čovjek će morati prihvatiti strategiju virtualne misaone simulacije. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja brzinom misli, drava nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet, renesansa nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je moguća, ako počnemo izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. Misao moe postati strateka tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne odnose ekonomske konkurencije. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti Hrvatske kao drave nacije, koja moe postaviti nove standarde globalnog ekonomskog sustava. Izgradnja nacionalnog sustava misli moe osigurati Hrvatskoj suveren poloaj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Sustav misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko gospodarstvo, međutim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar drave nacije. Jedino tehnologija sustava misli moe osigurati opstanak drave nacije. Misao je nova ekonomska dimenzija. (PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI) Zbog čega će drava nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja suvereni proces osobnosti svakog pojedinca, ona je na određeni način dijagonala suvereniteta osobnosti. Ako je to tako, upravljanje tehnologijom misli moe osigurati ekonomski suverenitet drave nacije. To je virtualna dimenzija dravnog suvereniteta u 21. stoljeću. Misao pojedinca i njezino djelovanje u drutvenom i ekonomskom okruju određivat će u budućnosti virtualne granice suvereniteta pojedine drave. Te virtualne granice često će nadilaziti tradicionalne teritorijalne granice drave. Nestaju granice kakve smo poznavali u tradicionalnom, teritorijalnom smislu, granica virtualne drave i prostor virtualne ekonomije je misao. To objanjava i transformaciju tradicionalnih pogleda nacionalne sigurnosti kao očuvanja teritorija, fizičke imovine i pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i očuvanje znanja, novih tehnologija, vremensku iskoristivost misli. (PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DRAVNOG SUVERENITETA U 21. ST.) (PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE) KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA Građanin postaje nova institucija drave nacije, institucija znanja, institucija ideje, institucija tehnologije, institucija kapitala. Temeljna institucija drave nacije stoga jest njezin građanin. Dravni i narodni suverenitet obnavlja se iz temelja. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica drave nacije. To je proces izliječenja utjecaja globalnih financijsko monetarnih institucija na ekonomsku neovisnost drave nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom. (PRILOG 23 SHEMA GRAĐANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA DRAVE NACIJE) Građani ipak ostaju većinom poteđeni od trajnijih posljedica financijskog karcinoma i upravo se među građanima mora pripremiti prostor obnove nakon krize financijskog karcinoma. Ta prijelomna točka je proglaenje dravnog bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. Udar financijskog karcinoma imat će najpogubnije posljedice po sustav izvrne vlasti i sustav monetarne vlasti, koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani; zatim na bankarski sektor i poslovni poduzetnički sektor. Kao posljedica toga stradat će institucije civilnog drutva zbog gubitka socijalnih drutvenih partnera, i dravna poduzeća zbog gubitka financijske, vlasničke i infrastrukturne logistike. Bankarskog sektora bi preivjelo svega oko 10 % s mogućnoću revitalizacije. Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti proizvodnju i pruanje usluga. Jedva oko 5 % institucija civilnog drutva nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima, te svega oko 5 % dravnih poduzeća moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje. I u ovom slučaju ljudski kapital pokazuje se kao jedini čimbenik stabilizacije u kontinuitetu i pokretanja inicijative ekonomskog oporavka. (PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Proces ozdravljenja, zapravo, će stvoriti uvjete nove globalizacije jer će unutar same drave nacije nametnuti nove drutvene, ekonomske i političke odnose. I ta transformacija drave nacije će uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema novom obliku globalizacije. Građanska inicijativa u poslovnom i civilnom sektoru predstavljat će svojevrsnu prvu gospodarsku liniju drave nacije. Dravna infrastruktura kao sredinja gospodarska linija obnavljat će se u interakciji poslovnog i civilnog sektora, te nastajanju snanog nacionalnog bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji poslovnog, civilnog i vladinog sektora, te uz izmijenjene odnose sa sredinjom bankom. Banke u stranom vlasnitvu činile bi treću gospodarsku liniju, kao logistika kapitala, ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Međunarodne institucije Nove Globalizacije bile bi partner nacionalnoj vladi, a ne njezin pokrovitelj ili skrbnik. (PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Iz rečenog proizlaze ključne formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula vremena; (2) formula ideje i (3) formula misli. FORMULA VREMENA IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+ČOVJEK = VRIJEME VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA Id+M+In+Č = V VP1+VP2 VIRTUALNA EKONOMIJA = V VIRTUALNA TEHNOLOGIJA Ve = V Vt Id+M+In+Č = V = Ve VP1+VP2 Vt FORMULA IDEJE MISAO+INFORMACIJA = IDEJA ČOVJEK M+In = Id Č FORMULA MISLI INFORMACIJA x ČOVJEK = MISAO I x Č = M NOVI SVIJET PO ČIJEM MODELU? Osvrt na budućnost svjetskog poretka i njegovo sadanje stanje moemo ičitavati između redova predloka Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću, koju je izradila Američka komisija za nacionalnu sigurnost. Radni naslov dokumenta je Novi svijet (engl. New World) ili Dolazak novog svijeta (engl. New World Coming). Taj dokument, prije svega, raspravlja o budućnosti svjetskog poretka kroz vidik američkih interesa i vrijednosti, pozicionirajući bez rezervi Sjedinjene Američke Drave kao jedinu svjetsku silu, odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. To je loe, jer će financijska, politička, vojna premoć SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa unutar svjetskog poretka. I poloaj, interesi, gospodarstva, granice pojedinih drava kritično će ovisiti o interesima Sjedinjenih Drava i financijsko političke oligarhije u samim vrhovima međunarodnih organizacija koje samo naizgled upravljaju i reguliraju ono to se pomodno (opasno) naziva Novim svjetskim poretkom. Ovaj dokument zapravo je američki projekt svjetskog poretka. Hrvatska kao mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji će kroz potivanje elemenata nacionalne sigurnosti planirati buduće pozicioniranje zemlje ne samo u ukupnom svjetskom poretku i međudravnim odnosima, nego i u nadolazećim problemima, koje treba predviđati, simulirati njihove pozitivne i negativne posljedice, te na tomu dograđivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva. Predviđanje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija njihovog spriječavanja. To ponekad ne moe ublaiti nastanak samog problema, ali nas moe pripremiti za posljedice i njegovo rjeavanje. Za ovo, međutim, treba kadrovski, obrazovno i organizacijsko tehnički reorganizirati obavjetajnu zajednicu u Hrvatskoj, i postaviti joj moderne suvremene, znanstvene zadaće u 21. stoljeću. Umjesto do sada prevladavajuće policijske uloge tih slubi potrebno ih je usmjeriti na slube za analizu i planiranje, uz ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i stručno utvrditi Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske, umjesto dosadanje prakse kada su se nacionalni interesi određivali političkim interesima vlasti. … U sljedećem stoljeću irenje znanja, razvoj novih tehnologija i rastuće priznanje zajedničkih globalnih problema predstavljati će mnoge prilike za ekonomski rast, regionalne integracije i globalnu političku suradnju. Veličina srednje klase u svijetu moe porasti vie puta, doslovno podiući desetke milijuna ljudi iz siromatva i bolesti. Autoritarni reimi će ubrzano padati, kad pokuaju izolirati svoje stanovnitvo od svijeta slobodnog protoka informacija, novih gospodarskih prilika i sve irih političkih sloboda …, govori se u dokumentu Američke komisije za nacionalnu sigurnost. U nastavku ove strategije jasno se naglaava preivljavanje velikih sila i njihove međusobne interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku, te unutar velikih međunarodnih organizacija: … I dalje će postojati velike sile, i njihova interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje će igrati vanu ulogu …. Potrebno je posebno obratiti panju i na slijedeći odlomak, koji naglaava SAD kao jedinu svjetsku silu: …Danas, ali i u svijetu koji dolazi, američko vodstvo će biti od najveće vanosti. Američki trenutak u povijesti svijeta neće trajati vječno, nita to stvori čovjek ne traje. Ali trenutno, velika je odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Drava. Rijedak je trenutak i posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne trai niti teritorij ni političko carstvo. Moraju se poduzeti svi napori da se ova odgovornost mudro koristi i spunjava. Tomu je uglavnom posvećena ova studija … (op: misli se na Američku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće). Na ovom primjeru određivanja američkih nacionalnih interesa moemo vidjeti zaokret u prevladavanju geopolitičkih interesa prema najvanijoj ulozi u geoekonomskoj premoći. To, naravno, SAD neće javno i otvoreno priznati u svojim dokumentima. Međutim, to otvoreno čini kroz institucije kao to su The Federal Reserve Bank, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i niz drugih međunarodnih organizacija i institucija, preko kojih ostvaruje geoekonomsku kontrolu i dominaciju. Sama činjenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je američki dolar i kroz MMF prihvaćen kao univerzalna svjetska valuta dovoljno govori o stvarnom značenju ovakvih riječi opisanih u dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti. Svojevremeno se i vrlo iva rasprava o geoekonomskim odnosima vodila u američkom specijaliziranom časopisu Nacionalni interes (The National Interest), u čijem je savjetničkom odboru sjedio i nekadanji američki dravni tajnik Henry A. Kissinger. U broju 20, iz ljeta 1990., u ovom je časopisu objavljen analitički članak pod naslovom Od geopolitike do geoekonomije, s podnaslovom Logika konflikta, gramatika gospodarstva (engl: From Geopolitics to Geo-Economics, Logic of Conflict, Grammar of Commerce) autora Edward N. Luttwak-a, koji je direktor Centra za strateke i međunarodne studije u Washingtonu (engl: Center for Strategic and International Studies CSIS, Washington D.C.). u jednom odlomku tog članka Lutwak potvrđuje moju raniju tezu: … Umjesto svjetske politike, na točki ukrtavanja snaga i veza na međunarodnoj sceni, jednostavno ćemo imati svjetski biznis, bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu …. Nekoliko redaka dalje naglaenim slovima stoji upisana rečenica u kojoj se moe prepoznati namjera desuverenizacije drava kroz ekonomske odnose nametnute od strane međunarodnih organizacija i gospodarski jačih zemalja: … Ali bilo kroz konkurenciju ili suradnju, akcija na svim stranama će se uvijek rairiti bez obzira na granice …. Pri tomu je teko vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na one teritorijalne, prije je bila riječ i o zakonima, ustavima, propisima i običajima pojedinih zemalja. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao objanjenje novog poretka svjetskog gospodarstva, to moemo nazvati njegovom sirovom definicijom geo-ekonomije: … U nekim slučajevima, logika gospodarstva rezultirati će estokom konkurencijom. U drugim će sama logika voditi prema savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odvanost, kako bi dolo do vertikalnih integracija, do zajedničkog horizontalnog razvoja, zajedničke proizvodnje, zajedničkog trita dobara i usluga …, te kasnije nastavlja, … Ovo ili neto vrlo slično tomu, jest zapravo ono to mnogi imaju na umu kada govore o novoj globalnoj međuovisnosti i njezinim dobrim posljedicama …. Na jo jednom mjestu u ovom članku razotkrivaju se skrivene namjere suvremene globalizacije. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i formulira ga kao … slobodnu interakciju gospodarstva vođenu isključivo svojom neteritorijalnom logikom …. Ovo je vrlo lukava i oprezna rečenica, iz koje se ipak moe pročitati namjera definiranja suvereniteta pojedinih drava na način koji će odgovarati projektiranom poretku u svijetu, po mjeri SAD-a, MMF-a, Svjetske banke, te njihovih suinvestitora i partnera saveznika. / nastavak slijedi... / |
16.06.2010., srijeda
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / III - dio /
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /III-dio/ HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK SOROŠ SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA ŠPEKULACIJAMA I jedan od najvećih svjetskih donatora, ili kako ga drugi nazivaju megaspekulator, George Soro, opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija pekulacijama: … Ulagači se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, međutim, počela pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim kolama, koji su razmiljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. Neke su se banke svojim kapitalom počele sluiti mnogo agresivnije, pokazujući pritom vrlo dojmljivu sposobnost zarađivanja. Bankovne su se dionice, međutim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vioj od nje. Analitičari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su već bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke već bile dosegle točku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, već počele tititi granice financijske podloge. Ako su eljele i dalje rasti, morale su skupiti dodatni dionički kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila večeru za analitičare vrijednosnih papira to je bio nečuven događaj u svijetu bankarstva. Ta je večera označila kraj mrtvila to su ga koncem 1930 ih nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim izvjetaj u kojem sam preporučio stvaranje buketa agresivnije vođenih banaka. I doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na naem buketu digli nekih 50 postotaka …. Upravo je Soro najavio da će međunarodne financijsko monetarne institucije prije ili kasnije pribjeći laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: … u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tritima zaradim to vie novca. Financijskim sam se tritem posluio kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prilično ohrabrujući: tisuća dolara uloena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do danas je narasla na vie od pola milijuna dolara .... Drutvene političke i ekonomske promjene u Istočnoj i Srednjoj Europi najmoćnije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko monetarni laboratorij, gdje će moći u praksi ispitivati učinkovitost teorija međunarodnog financijskog sustava. Da je tomu tako Soros svjedoči i na primjeru bive. Iz njegove ocjene s početka 90 ih godina prolog stoljeća proizlazi čvrsto očekivanje stabilizacije Jugoslavije, kako bi se zbog globalne ekonomske ravnotee spriječilo nastajanje nacionalnih drava: … Slučaj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unatoč tome to su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj 1. siječnja 1990. počeo je mijenjati politički krajolik. Taj je program uvelike paralelan s poljskim, a polučio je veći početni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet počeli misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Marković se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist …. GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba reći da ekonomsko unitavanje novonastalih drava na prostoru bive Jugoslavije nije bilo slučajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko monetarnog eksperimenta koji Soro djelimično i priznaje na drugim primjerima: … Ljudi mnogo pričaju o privatizaciji, ali sam ja osobno doao do zaključka da je besplodno čekati na privatizaciju da ona rijei problem. U ovom je trenutku zapravo potrebno dravnim poduzećima nametnuti trinu disciplinu. Stečajeva praktički nije bilo. Kad bi gubitai bili otjerani u likvidaciju, i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspoloivi. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduzeća i uposliti jeftinu (op. u ovom slučaju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih trita … Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dravnu pomoć zapadnih zemalja …. Ako paljivo analiziramo ove Soroseve riječi, prepoznat ćemo od slova do slova obrazac ponaanja hrvatske Vlade koju vode Račan i Linić. Ne čudi to oni postupaju po obrascima Georga Soroa, jer je upravo mrea njegovih zaklada izdano financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Račanovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade trai ekonomske protuusluge, koje dugoročno tete hrvatskom gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske među zemlje Jugoistoka Europe. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prolog stoljeća. … Sad je na Zapadu red da u tom pogledu pokae sposobnost vođenja te da s Istočnom Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama …, kae Soro, te nastavlja: … Moguća je i alternativa, ali je za nju potrebna zapadna pomoć. Svojevrsna Istočnoeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad, mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k trino orijentiranoj trgovini između zemalja … Kao to sam to zamislio 1990., trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima … Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe čitavog plana. Postavila bi se ograničenja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no to bi se do te granice dolo. Među te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca …. Ova ideja je osnova dananje njemačke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja Hrvatske među sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moći. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih moćnika iza ideje Novog svjetskog poretka. Sam za sebe kae da je dravnik bez drave. Soro je jo početkom devedesetih godina prolog stoljeća osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istočne Europe: … Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunistički sustav), otvorenog drutva. To će biti mnogo tee postići. Konstrukcija je uvijek tea od destrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti …. Manipulacija vladama postalo je alatom industrije američkog nacionalnog interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva moćnom industrijskom granom. Trenutni ekonomski poloaj Hrvatske je proizvod i te industrije. Da je to tako Soro potvrđuje na primjeru Mađarske: … Dajući male stipendije ljudima koji su radili u dravnim institucijama, omogućili smo im da rade ono to sami ele, a ne to eli drava. A dajući inače nedostupne dolare u zamjenu za mađarsku monetu, mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama …. STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strateki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: - servisiranje stranog duga; - fiskalna otrina; - redukcija ili eliminacija trinih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije, proizvodnju ili međunarodna suparnitva; - privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasnitvu drave. To su sve načela na kojima se temelji MMF-ova tzv. "ok terapija". U svojem govoru na godinjem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997., Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optuio MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govoreći o krizi ekonomija azijskih zemalja. Kao čelnik jedne od vlada članica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optuio je MMF i Svjetsku banku: "... Sad znamo zato je bilo odlučeno da će Malezija zavriti kao Meksiko. Znamo da je čak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao to i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menadera Fonda, koji su najednom postali oni koji odlučuju tko će ekonomski napredovati a tko neće ...". Naruavanje i mijeanje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: "... Naređeno nam je da moramo dozvoliti da se naim novcem trguje i izvan nae zemlje, naređeno nam je da dozvolimo kratkoročne prodaje, čak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuđenim dionicama. Naređeno nam je da dozvolimo pekulacije. Učinili smo sve to nam je naređeno. Ali nam je rečeno da nismo učinili dovoljno. Naređeno nam je da usporimo na rast, rečeno nam je da se tako nećemo odrati, da je to loe za nas, da ćemo se pregrijati. Naređeno nam je da se ne ulae u velike projekte, tako zvane "mega - projekte", čak ako oni samo osiguravaju nunu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je rečeno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu nećemo ostvariti rast. Stvarno, prilično zbunjujuće ...". Upravo svjedočenje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji način svjetski korporacijski financijski moćnici iz svojih carstava izgrađenih u papirnatim financijskim pekulacijama u zemljama članicama MMF-a, kontroliraju i interesno određuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje članice. Pri tomu se slue ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje čije je plaćanje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju, uključenjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao to je rekao malezijski premijer zemlja članica mora pristati na sve. GLOBALNA MOĆ MULTINACIONALNIH KORPORACIJA Visoki dunosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu stratekih dokumenata koji će utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih drava u srednjoj i istočnoj Europi. Studija Američkig instituta za politička istraivanja, projekta Globalne ekonomije pod nazivom Top 200 uspon korporacijske globalne moći, autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (bivi međunarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politička istraivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000., dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih međunarodnih stručnjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Od stotinu najvećih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije, a samo četrdeset i devet drave. Promet i ekonomska moć vodećih dvjesto korporacija u svijetu raste brom stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost, njihov je promet veći od prometa svih drava svijeta zajedno osim vodećih deset zemalja poretka (koje su i najjače zemlje MMF-a i Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasnitvo najvećih dvjesto korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta veći od godinjeg prihoda 1,2 milijarde ljudi. Između 1983. i 1999., profit vodećih dvjesto korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapoljavaju narastao samo za 14,4 %. Među dvjesto najvećih svjetskih korporacija SAD imaju najveći udjel od 82 korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom, slijede Njemačka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od američkih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. 1998., dok sedam poduzeća nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: Texaco, Chevron, PepsiCo, Enron, Worldcom, McKesson i najveća svjetska korporacija General Motors. Kako bi se usporedila globalna ekonomska moć korporacija nad nacionalnim dravama moemo navesti podatke: trenutno je korporacija General Motors ekonomski veća od Danske, DaimlerChrysler je veća od Poljske, Royal Dutch/Shell je veći od Venecuele, IBM je veći od Singapura i Sony je veći od Pakistana. Financijska moć najvećih dvjesto korporacija u 1999. je bila veća od bruto drutvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom moći utječu na centre političkog odlučivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne kampanje 82 američke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara slubeno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money donations). OČUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOĆI Briga Svjetske banke i MMF-a za odranje trenutnog svjetskog financijsko monetarnog sustava je upravo usmjerena na očuvanje korporacijske globalizacijske moći. To dokazuju dokumenti čiji su autori najuvaeniji stručnjaci i slubenici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): Korporacijski rizik u svijetu (autori: Stijn Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), Upravljanje rizicima protoka kapitala (autor: Mansoor Dailami), Financijska otvorenost, demokracija i politika redistribucije (autor: Mansoor Dailami), Globalizacija i nacionalni razvoj (autor: Andres Solimano), Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasnitvo utječu na poslovanje i stabilnost? (autori: James R. Barth, Gerard Caprio Jr., Ross Levine), Nove prilike i izazovi globalizacije (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta Male drave: u susret izazovima globalne ekonomije). U dokumentu Globalizacija i nacionalni razvoj kao jedan od vodećih ciljeva globalizacije stručnjak Svjetske banke navodi: … Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodrive ekonomske politike …, naravno kriterije odrivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najvećih multinacionalnih korporacija, stoga su i politike koje se nameću kroz uvjetovanje tehničke pomoći i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih različitosti u svijetu, kao i nacionalnih identiteta, za to će, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske, socijalne, političke, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se nameće smanjena uloga nacionalnih vlada u vođenju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva agentima koji provode mandate nacionalnih vlada. Naravno, ti se mandati određuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija …, kae se u dokumentu. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA S druge strane u dokumentu Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na način da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasnitvu na prostoru jedne drave, čime se zapravo eli otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: … Povećanom prisutnoću i jačanjem uloge stranih banaka, zemlja moe uvesti najbolju praksu, unijeti vie konkurencije u bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u matičnim zemljama banaka investitora …. Kao neke od najvanijih čimbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: … Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske mogućnosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost koritenja novih tehnologija … i nastavlja svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te čimbenike. Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti čuva i skriva po ministarstvima, a koji sadre direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke to moraju učiniti u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslunoću biveg djelatnika Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadraj ovog izvjeća sadri tehničke savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima drave članice na njihov zahtjev za tehničkom pomoći. Izvjeće je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Općoj administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog priručnika. Izvjeće u cijelosti ili njegovi dijelovi ili saeci, ne smije biti priopćeno ili objavljeno bilo kojoj neovlatenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i tečajne politike odgovarajućih vlasti ili Izvrnog diektora drave članice o kojoj se radi". Za nas građane koji smo nositelji suvereniteta drave ovo je izvjeće potpuno tajno, a sadri upute o naim sudbinama. Izvjeće pod naslovom "ULOGA HNB-a, ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE, UPRAVLJANJE PRIČUVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I TRITA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj), David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige). TAJNI PROJEKT MMF-a ZA HRVATSKU Dokumenti koje sam naveo, a hrvatska Vlada i MMF ih klasificirali kao strogo povjerljive sadre upravo upute, odnosno naredbe o kakvima govori malezijski premijer dr. Mahatir. Na drugoj stranici tog dokumenta upućenog Hrvatskoj vladi MMF-ovi stručnjaci ocjenjuju stanje u Hrvatskoj kratko i jezgrovito: "... Fiskalni deficiti su na neodrivo visokim razinama. Hrvatska je na pragu velikih obećanja i visokih rizika. ...". Tajni dokumenti sadre i dokaz ranijih naredbi MMF-a hrvatskoj Vladi vezano uz reforme platnog sustava u zemlji i uvođenja klirinkog sustava plaćanja: "... Misija (op: misli se na radnu skupinu MMF-a) je sa zadovoljstvom zabiljeila napredak postignut prema ostvarivanju klirinkog sustava za plaćanja. Misija je također zabiljeila pripreme koje se poduzimaju za preseljenje računa iz ZAP-a u banke. Misija je, međutim, skrenula panju na ire implikacije ovog preseljenja, posebice na restrukturiranje ZAP-a (koji će izgubiti značajan dio svojih poslova), potrebu rjeavanja poslova vezanih za oporezivanje i statistiku koje trenutačno obavlja ZAP na osnovu podataka o iro računima pravnih i fizičkih osoba i cjelokupno pitanje računa opće drave. (op: slijedeće pie podebljano naglaenim slovima) Misija je preporučila hitno osnivanje tripartitne radne skupine (Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, ZAP) koja bi bila zaduena za planiranje i provedbu ove reforme. Ranije navedena pitanja upravljanja dugom i gotovinom, programiranja likvidnosti i reforme platnog sustava, predočuju neka od područja na kojima suradnja i koordinacija između Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke mogu povećati njihovu učinkovitost poslovanja. (op: ponovno podebljana slova) Misija je preporučila formaliziranje visoke razine koordinacije u obliku koordinacijskog odbora koji bi se sastajao jedanput mjesečno i sugerirala da se moe vie učiniti da bi se produbilo međusobno razumijevanje. Misija je pripremila nacrt uvjeta poslovnog odnosa (engl. Terms of reference, TEM) za Koordinacijski odbor. ...". Preseljenje računa i poslovanja iz Zavoda za platni promet (ZAP) u poslovne banke u uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo moe predstavljati visoko rizičnu operaciju. Na taj način preko poslovnih banaka MMF Svjetska banka (i preko HNB-a) u svakom trenutku imaju puni uvid i kontrolu nad financijskim stanjem u zemlji, potpuno je olakana manipulacija financijskog sloma, nadzor, usmjeravanje i manipulacija trita novca i kapitala, to je opasno za zemlju u ovom trenutku. Iz ovih razloga MMF i pouruje hrvatsku Vladu na uvođenje klirinkog sustava plaćanja, pa čak i arbitrira u osnivanju koordinacije kako bi se smi proces to prije dovrio. Način rada triju vodećih monetarnih institucija u zemlji članici (Hrvatskoj) određuje upravo "strana" institucija u obliku MMF-a. Upravo ta činjenica dokazuje da bitne naputke u financijsko monetarnom upravljanju dravom Vlada prima iz izvandravne institucije kakva je MMF. Takvi slučajevi dokazuju nadnarodni i naddravni suverenitet MMF-a nad hrvatskom Vladom. Ne elim pri tomu ocjenjivati reforme i naredbe koje dolaze iz MMF-a, već naglasiti da su planirane i provedene po naredbama "iz vana". To je potpuno suprotno dojmu koji Vlada eli ostaviti pred građanima: kako sama planira razvojnu, financijsku i monetarnu budućnost zemlje. Kada to postane uobičajenom praksom, MMF moe izmanipulirati gospodarski slom zemlje u roku od nekoliko sati. Vlada koja za takav slučaj nije spremna i nema posebnog "Kriznog plana" pretvorit će se u sustav kaosa koji će jedini izlaz vidjeti u daljnjem zaduivanju drave kod MMF-a i Svjetske banke. Prezaduenost drava kako bi se potpuno kontrolirao njihov gospodarski rast i razvoj time i utjecaj na međunarodna gospodarska kretanja je glavna okosnica rada Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Cilj je kontrolirani kaos u gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u tranziciji. Upravo su te zemlje najizloenije slobodnom tritu pekulativnim vrijednostima. U dokumentu se dalje navodi ocjena koja potpuno dovodi u pitanje slubena izvjeća Vlade RH: "... Misija Europske unije u oujku i travnju zaključila je, međutim, da je fiskalna situacija znatno tea no to bi se moglo učiniti iz nacionalnog prikazivanja podataka, uz manjak dravnog proračuna veći od 8 posto i javni dug koji premauje 50 posto BDP-a. vlasti su pokazale zanimanje za početak primjene MMF-ovog programa ...". HRVATSKA BANKARSKA KRIZA PROJEKTIRANA U MMF-u I SVJETSKOJ BANCI Ipak slijedeća ocjena navodi nas izravno na sumnju kako je bankovna kriza u Hrvatskoj, koja se protezala od 1995. - 1998., izravno planirana i manipulirana iz centara moći u MMF-u i Svjetskoj banci kako bi se prisililo hrvatsku vlast na prodaju domaćih banaka sa svim njihovim plasmanima, komitentima, nekretninama i hipotekama u vlasnitvo stranaca, stranih banaka i novčarskih institucija. Iako je to posredno zahtijevano od hrvatske Vlade tijekom zadnjih desetak godina do potpunog sloma hrvatskog bankarskog sustava Hrvatska nije bila voljna većinsko vlasnitvo svojih banaka prepustiti strancima, ali je nakon manipulirane financijske krize Vlada bila prisiljena to učiniti. O tomu dokument MMF-a govori u pozitivnom svjetlu: "... Nakon dvije godine druge bankovne krize tijekom koje se broj banaka smanjio sa 60 na 45, čini se da se situacija u financijskom sektoru stabilizirala. Prva je bankovna kriza u razdoblju od 1995. - 96., rezultirala time da je Agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka preuzela četiri od pet najvećih banaka u Hrvatskoj. Nakon to je Slavonska banka prodana 1998., dvije od tih banaka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka prodane su ove godine, a očekuje se da će prodaja Riječke banke biti dovrena tijekom ljeta. Jo su dvije banke ule u program sanacije 1998. i 1999., Dubrovačka banka i Croatia banka. Očekuje se da će te dvije banke biti prodane prije kraja godine ...". Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su bankovnom krizom u Hrvatskoj i načinom njezina rjeavanja otećeni građani Hrvatske koji su svoj novac povjerili posrnulim bankama, ali i mali dioničari tih banaka, čije je vlasnitvo jednostrano poniteno od strane drave. Tu se, naime, dogodila tiha nacionalizacija vlasnitva. Nitko od vlasnika dionica tih banaka do danas nije obetećen, bez obzira to neki (kao primjerice dioničari PBZ i nekih drugih) vode viegodinje sudske sporove za naknadu vrijednosti oduzetih (ponitenih) dionica. Time je ozbiljno bila naruena gospodarsko pravna stabilnost sustava. Jedan od ključnih zahtjeva MMF-a hrvatskim vlastima je potpuna neovisnost upravljanja monetarnom politikom zemlje koja bi trebala pripasti Hrvatskoj narodnoj banci. Iza tog zahtjeva stoji htijenje MMF-a da ubuduće u određenim odlukama i dugoročnim monetarno financijskim planiranjima, u upravljanju pričuvama i dugom, moe mimoići Vladu utjecati izravno isključivo na čelne ljude HNB-a. MMF eli olakati sebi manipulaciju monetarnim sustavom Hrvatske. U tom smislu se ovaj dokument MMF-a uputa u ocjene: "... Nezavisnost HNB-a nedavno je bila napadnuta. Vođa jedne od regionalnih stranaka u novoj koalicijskoj Vladi zatraio je smjenjivanje Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB-a) zbog njegovog načina rjeavanja bankovne krize. Zbog toga su, nakon to je Sabor odlučio da neće usvojiti Godinje izvjeće HNB-a za 1998. i 1999. i Financijski plan za 2000., članovi Savjeta HNB-a, uključujući i Guvernera, "stavili mandate na raspolaganje Saboru. Ti su događaji izazvali ozbiljna pitanja o adekvatnosti Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci za očuvanje nezavisnosti HNB-a. osim toga, nova Vlada jo uvijek trai svoj put obzirom na organizaciju i poslove upravljanja, kao i primjereno mjesto HNB-a u toj strukturi ...". Jedan od primjera ozakonjenja pekulacija unutar institucija koje upravljaju monetarnim sustavom zemlje jest i slijedeća preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi: "... Kako bi Ministarstvo financija dobilo primjereni financijski poticaj da svoju gotovinu dri kod HNB-a i da njome primjereno upravlja (npr. između oročenih depozita i depozitnog novca), Misija je predloila da se Zakonom o sredinjoj banci propie da HNB mora plaćati trine kamate na depozite drave ...". Radi se zapravo o čistoj pekulaciji u kojoj će drava derivativnim putem fiktivnim kamatama na vlastita sredstva povećavati iznose sredstava na svojim računima, iako stvarnog povećanja iznosa ivog novca po toj osnovi uopće neće biti. Kada se odnos stvarnog depozita ivog novca drave kod HNB-a i fiktivnih kamata nakupljenih obračunavanjem nepostojećeg novca ukamaćenih dravnih sredstava prekomjerno uveća monetarno financijski sustav zemlje sruit će se poput kule od karata, moemo to slobodno nazvati "sindromom kule od karata" koji će potpuno uruiti hrvatsko gospodarstvo. Da bi se pokrio gubitak nastao takvim ukamaćivanjem na računima drave, MMF i Svjetska banka ponuditi će kreditne aranmane kojima će zaokruiti svoju kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom. To moemo nazvati "financijsko - monetarnim protektoratom" MMF-a nad Hrvatskom kao izravnom posljedicom "sindroma kule od karata". Takav pekulativni manevar nad Hrvatskom potvrđuju i daljnji planovi MMF-a izrečeni u tajnom dokumentu: "... U skladu s najboljim praksama i obvezama članstva u EU, sredinjoj banci ne bi trebalo biti dozvoljeno da izravno kreditira dravu. Nacrt zakona o sredinjoj banci koji je predloila Misija (op:misli se na MMF) sadri to ograničenje, ali dozvoljava HNB-u da za potrebe monetarne politike kupuje i prodaje dravne vrijednosnice na sekundarnom tritu ...". Ovo posljednje moglo bi ozbiljno naruiti makroekonomsku stabilnost zemlje. Kupovanje i prodaja dravnih vrijednosnica i nije nita drugo do kreditiranje drave. Vrijednosnica ima svoju vrijednost prema kojoj je njen izdavač (u ovom slučaju drava) obvezan, odnosno tu vrijednost drava u određenom vremenu i pod određenim uvjetima i kamatom, jamči kupcu vrijednosnice. Međutim prodaja vrijednosnica omogućuje ire pekulacije, manipulacije i zloupotrebe nego to je to moguće izravnim kreditiranjem. MMF je tijekom godina ustrojio crno trite vrijednosnicama, na kojem se uz zalog vrijednosnica i njihovo prenoenje na treće osobe isplaćuju ogromni novčani gotovinski iznosi. Dio tih poslova svojevremeno se obavljao i kroz Dravne robne rezerve SAD-a. Na taj način dolazi do iscrpljivanja vrijednosti nacionalne valute čija se (ne)stabilnost odrava prodajom vrijednosnica na način sadran u dokumentu MMF-a. Međunarodni monetarni fond je u slučaju Hrvatske izravno odlučio spriječiti mogućnost da čak i Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana, time i glavni predstavnik suvereniteta zemlje, moe utjecati na odluke HNB-a po naredbama MMF-a. Takav prijedlog smanjenja utjecaja Hrvatskog sabora u radnim komentarima HNB-a komentirali su kratko "O.K.!". Radi se o slijedećem: "... Nacrt Zakona koji je Misija (op: misli se na MMF) predloila obvezuje HNB da objavljuje svoje ciljeve i planove monetarne politike za slijedeću godinu kao i vlastitu procjenu uspjenosti svojeg poslovanja tijekom prethodne godine u odnosu na ciljeve zacrtane godinu dana ranije. Ti bi dokumenti trebali biti objavljeni, a ne izravno izloeni Saboru (iako bi HNB bio obvezan o njima raspravljati sa Saborom) kako bi se zatitila nezavisnost HNB-a od bilo kakvog rizika da Sabor pokua modificirati ili utjecati na HNB-ve planove monetarne politike ...". U ovom slučaju MMF potpuno protuzakonito kriom preko hrvatske Vlade predlae zakone Hrvatskom saboru i jo naređuje da Sabor ne smije imati nikakvog utjecaja na kreiranje monetarne politike zemlje. MMF eli osigurati svoju poziciju u kojoj će svakog trenutka HNB-u moći narediti ovakvim tajnim naputcima to će i kada učiniti. Hrvatskoj se vlasti na taj način oduzimaju sve poluge kontrole nad monetarnom politikom, a sve instrumente kontrole potpuno zakulisno preuzima MMF. Ovim činom nitko unutar hrvatskih vlasti neće moći nadzirati financijsko - monetarnu budućnost zemlje, instrumenti kontrole nalaziti će se izvan Hrvatske, i koristiti će se protivno interesima razvoja Hrvatske. Ovo je, zapravo, proces izdvajanja financijskog suvereniteta od dravno-narodnog suvereniteta, ili financijsko - monetarna desuverenizacija drave. To je točka s koje za nacionalno gospodarstvo nema povratka osim udarca u dno financijsko - gospodarskog sloma: točka udara. MMF PISAO NOVI ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI U skladu s nastojanjem da se postigne financijsko - monetarna desuverenizacija drave, MMF je i predloio hrvatskoj Vladi kako bi trebao izgledati novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci: "... Kako bi HNB-u omogućio da ostvari svoj primarni cilj stabilnosti cijena, nacrt Zakona o HNB-u određuje da je jedino HNB odgovoran za formuliranje, usvajanje i provedbu monetarne politike. Iskustvo potvrđuje da je sredinja banka koja je nezavisna od političkog utjecaja u formuliranju i provedbi monetarne politike, učinkovitija i uspjenija u postizanju cilja stabilnosti cijena od sredinje banke koja nema tu nezavisnost ...". Podri li hrvatska Vlada (a trenutno to namjerava) ovakav Zakon Ustavni sud bi ga trebao staviti izvan snage zbog grubog krenja Ustava RH. Sabor mora odrati kontrolu nad HNB-om, niti jedna institucija hrvatske drave ne bi smjela moći samostalno bez nadzora i utjecaja Sabora kreirati i provoditi financijsko - monetarnu politiku zemlje. Pojednostavljeno do krajnosti ovu situaciju moemo slikovito objasniti na sljedeći način. Čovjek zaradi svoju plaću, ima novčanik u kojem čuva svoje novce, ali ne smije odlučiti to će s tim novcima jer postoji neki treći čovjek koji će mu bolje objasniti kako i na to potroiti taj novac. MMF pri tomu zna to čini: oduzima mogućnost narodu jedne zemlje da sam upravlja svojim gospodarskim resursima. Taj postupak otvara MMF-ovo trgovanje pekulacijama i derivatima financijske prirode. O posljedicama takve MMF-ove politike prema njegovoj zemlji Malezijski premijer dr. Mahatir vrlo kratko kae: "... U slučaju Malezije, naa je valuta devalvirala 20 posto. To znači da smo mi, svi uključujući i Vladu izgubili 20 posto trine vrijednosti novca u kojem ga god obliku drali.siromani su postali siromaniji i sada je vie siromanih u Maleziji. Bogati su postali također siromaniji, ali na njih, naravno, nećemo troiti suosjećanje ...". PRIJETNJA MANIPULIRANOM INFLATORNOM KRIZOM Međutim u dokumentu MMF-a upućenom hrvatskoj Vladi nalazi se izravna prijetnja manipuliranom inflatornom krizom ukoliko se ne postupi po naputcima Misije MMF-a: "... Inflacija je općenito potaknuta očekivanjima kontinuiranog povećanja cijena. Stabilnost cijena zahtijeva povjerenje javnosti da će barem u srednjeročnom razdoblju cijene biti stabilne. Političari su skloni tome da stvari sagledavaju kratkoročno, te ih stoga javnost moe promatrati kao neučinkovite borce protiv inflacije. Zbog toga, to će veći utjecaj političari - bilo oni u Vladi ili oni u Saboru - imati na monetarnu politiku sredinje banke, to će sredinjoj banci biti tee odrati povjerenje javnosti (vjerodostojnost) da će cijene ostati stabilne i kontrolirati inflatorno ponaanje ...". Ovo je izravna prijetnja hrvatskim vlastima manipuliranom inflacijom ukoliko ne pristane na uvjete MMF-a. Da situacija neće biti puno bolja ukoliko se HNB-u omogući potpuna nezavisnost (odnosno ovisnost o naputcima iz MMF-a) svjedoči i sljedeća ocjena Misije MMF-a: "... Iako Vlada moe izgubiti mogućnost da umjetnim načinom kratkoročno stimulira gospodarstvo, ona moe i prebaciti na sredinju banku dio "krivnje" za neophodne, ali nepopularne monetarne politike ...". MMF u ovom tajnom dokumentu potpuno razotkriva svoju namjeru da Hrvatsku narodnu banku pretvori u svoje trite financijskim pekulacijama te na taj način periodično izaziva manipulirane financijsko - monetarne krize i krize gospodarstva, u trenutku kada ocjeni da Hrvatska gospodarski staje na svoje noge. Hrvatskoj Vladi MMF je naredio to će biti u tom smislu buduća glavna zadaća HNB-a: "... Glavni instrument HNB-ove monetarne politike bile bi operacije na otvorenom tritu - kupovina i prodaja dravnih vrijednosnica ili blagajničkih zapisa HNB-a kako bi se utjecalo na iznos likvidnosti u gospodarstvu. Ostali instrumenti su obvezne pričuve banaka, diskontne operacije i krediti bankama ...". REFORME STEČAJNOG ZAKONA PO NALOGU SVJETSKE BANKE Jedna od najčudnijih reformi je izuzeće banaka iz Stečajnog zakona, čime se ozbiljno dovodi u pitanje zakonitost cjelokupnog gospodarskog sustava, kao i jednakost poloaja, prava i odgovornosti pravnih osoba pred zakonom. Prema predloenim reformama (koje je hrvatskoj Vladi predloio MMF) odluku o insolventnosti banaka i pokretanju stečaja donosila bi Hrvatska narodna banka po vlastitoj procjeni, a sam stečajni postupak vodio bi se i nadzirao iz "Fonda za osiguranje tednih uloga", umjesto pred sudom. To bi, osim naruavanja poslovnih i gospodarskih odnosa, ozbiljno ugrozilo i sigurnost ulaganja u banke, jer otećeni ne bi mogli traiti ostvarivanje svojih prava pred sudom. MMF se izravno uputa u ocjene rada suda čime opravdava ove svoje prijedloge hrvatskoj Vladi: "... Međutim, iskustvo u većini ostalih drava je pokazalo da je rjeavanje pitanja insolventnih banaka na sudu vrlo neučinkovito i dovodi do mnogo većih gubitaka za vjerovnike i gospodarstvo nego to je to neophodno ili potrebno ...". Nakon toga MMF izričito naređuje Vladi kako će izgledati zakonska regulativa ubuduće: "... Stečajni zakon ne bi se primjenjivao, a uloga suda bila bi ograničena na jedno prizivno ročite nakon pokretanja administrativnog postupka za slučaj nelikvidnosti banke ...". Dalje se pojanjava tehnologija postupanja s nelikvidnom bankom: "... HNB bi imao isključivu ovlast u određivanju insolventnosti banke. U tom slučaju Fond za osiguranje tednih uloga bi imenovao stečajnog upravitelja. Stečajni upravitelj bi odmah sastavio novu bilancu na osnovu revidiranih vrijednosti bančine imovine, koja odraava primjenjive bankovne računovodstvene standarde, te bi sukladno smanjio bančine obveze tako da su jednake vrijednosti njezine imovine ...". MMF i Svjetska banka imaju izravan interes za provedbu ovakve reforme, jer se u nerazjanjenim odnosima i izravnom dogovoru s HNB-om kao kupci propalih banaka mogu javiti strane novčarske kuće ili ulagači. Tako se pojačava prisutnost inozemnih vlasnika kapitala u bankarskom sustavu zemlje, čime se opet interesno moe upravljati gospodarstvom u zemlji. Kreditni programi takvih banaka neće voditi računa o interesima investicija u proizvodnju i infrastrukturu, nego isključivo o to brem obrtaju stranog kapitala kroz kratkoročne kredite i pozajmice, koje ne povećavaju proizvodnju i irenje kapaciteta u zemlji. Često su upravo takve banke, kasnije, nositelji financijskih operacija na tritu vrijednosnih papira, obveznica i kreditnih pisama, za račun i u korist MMF-a i Svjetske banke. Kada jednom krug poslovnih banaka postane dijelom tog trita za daljnje takve transakcije ne mora znati niti Hrvatska narodna banka, to dodatno ugroava monetarno - financijsku stabilnost zemlje. Također, ulaskom u vlasnitvo banaka, inozemne banke priznali mi to ili ne, postaju regulatori gospodarstva u zemlji. Glavne međunarodne financijske institucije upravo u tom dijelu imaju najveći interes manipuliranja potencijalima. Nametnutom kreditnom politikom moe se dovesti do kolapsa cijelog niza djelatnosti u gospodarstvu, ako ih se izolira od mogućnosti kreditiranja i novčanog praćenja. Na taj način, malo po malo, dolazi do naputanja potencijala u gospodarstvu, čime se dodatno moe stvoriti ovisnost gospodarstva o inozemnim kreditima i pokrivanju likvidnosti zemlje. U tom smislu jedna od većih reformi Zakona o bankama (koje hrvatskoj Vladi naređuje MMF) predviđa drugačiji odnos prema podrunicama stranih banaka. One su po dosadanjim propisima u Hrvatskoj poslovale kao posebne pravne osobe sa vlastitim kapitalom, te su u cijelosti odgovarale nadlenim institucijama nadzora u Republici Hrvatskoj. Novi zakon eli omogućiti poslovanje podrunica stranih banaka djelimično u skladu s pravilima matične drave, te se eli omogućiti regulacija podrunica od strane matične drave i u smislu kapitala, međutim, i u smislu odgovornosti, te nadzora poslovanja. Ovo izravno zadire u samu strukturu hrvatskog monetarno financijskog sustava, omogućavajući neravnopravnost između hrvatskih banaka i podrunica stranih banaka. To je izričito traenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se, po njima, ojačala konkurentnost u bankarskom sustavu. Na taj način MMF osigurava mogućnost izazivanja planiranog bankarskog sloma u trenutku kada ocjeni da mu je to u interesu (takvi su primjeri brojni od Meksika do Malezije). "... Misija je zamijetila da bi se ojačala konkurentnost u bankovnom sustavu oslanjanjem na kapital cijele banke, te regulacijom podrunica od strane matične drave ...", govori se u dokumentima MMF-a o promjeni statusa podrunica stranih banaka u Hrvatskoj. to se tiče nadzora govori se nedvosmisleno: "... Kao to preporučuje Povjerenstvo za superviziju banaka iz Bazela, nadzorno tijelo matične drave treba vriti nadzor nad podrunicama inozemnih banaka na konsolidiranoj osnovi ...", čime se izravno naruava nadzroni sustav ustrojen u Hrvatskoj i banke se međusobno dovodi u neravnopravan poloaj. PROMJENE USTAVA PO NALOGU MMF-a Naznaka svojevrsne deregulacije uloge HNB-a po mjeri i eljama stranih financijsko - monetarnih institucija je i skriveni plan hrvatske Vlade da u sklopu ustavnih promjena mijenja i Ustavom određene ciljeve HNB-a, to se prije svega odnosi na odredbu koja ciljeve HNB-a određuje kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu" (Članak 53., Ustava Republike Hrvatske). Ukidanjem tog dijela Ustavnih odredbi o Hrvatskoj narodnoj banci potpuno bi izmijenilo Ustavnu odrednicu gospodarskog, monetarnog, financijskog sustava zemlje. Ta se Ustavna odredba brie iz Ustava upravo na zahtjev MMF-a, kojemu najvie i odgovara da se stabilnost hrvatske kune i gosopodarskog sustava ne nameće kao obveza Hrvatskoj narodnoj banci. Ovo je ozbiljno i zbog toga to potvrđuje činjenicu da su pojedine izmjene i dopune Ustava RH provedene po nalogu ili naputcima inozemnih institucija. Dokument MMF-a je jasan: "... Ustav Republike Hrvatske određuje ciljeve HNB-a kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu". Ovakvo navođenje svrhe sredinje banke u raskoraku je s obvezama i najboljim praksama EU-a. Misija je razumjela da će ove odredbe biti izmijenjene u sklopu izmjena Ustava koje se trenutačno formuliraju ...". Ovo su dovoljni dokazi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti donoenja cijelog niza zakonskih i podzakosnkih dokumenata, kao i proces ispitivanja odgovornosti Vlade zbog ozbiljnog naruavanja gospodarskog suvereniteta zemlje. U svojim naputcima zemljama članicama MMF i Svjetska banka često naređuju koje grane gospodarstva, industrije i tehnologije treba napustiti, a kojima dati prednost. Pri dodjeli kredita i financijskih aranmana čak uvjetuju dravama kredite ispunjenjem takvih naredbi. Često se događa da se gase potencijali koji bi upravo mogli pridonijeti gospodarskom rastu zemlje. To je MMF-ova "strategija naputanja potencijala", koja se često formalno pravda neprofitabilnoću pojedinih sektora, dok je stvarno potrebno samo uloiti u njihovu infrastrukturu i tehnologiju da budu visoko profitabilni. S vremenom pojedine zemlje i zaborave na iroko rasprostranjene resurse koje ima na raspolaganju ali ih je prestala koristiti. Upravo revitalizacija njihovog koritenja često moe značiti put ka gospodarskom oporavku. Kod nas su najbolji primjer i dokaz strategije naputanja potencijala velika naputena prostranstva Like, Gorskog kotara, dalmatinskog zaleđa i otoka, gdje se planski omogućila depopulacija i odlazak stanovnitva kroz due razdoblje. Metode su različite od slučaja do slučaja; usitnjavanje posjeda, nemotivirajući uvjeti za bilo koju proizvodnju a osobito poljoprivredu, gaenje kolskih ustanova, smjetavanje velikih fakulteta i srednjih kola daleko od ovih područja ... Na ovaj način dolazi do stanja u pojedinim dijelovima drave koje nazivamo "sindromom puste zemlje". Kao primjere strategije naputanja potencijala navesti ću samo one slučajeve koji u najvećoj mjeri nanose izravnu tetu hrvatskom gospodarstvu i nacionalnim interesima. HRVATSKA VLAST PROVODI POLITIKU I ZAHTJEVE MEĐUNARODNIH CENTARA FINANCIJSKE MOĆI Hrvatska Vlada je ucijenjena i mora provoditi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći. To dokazuje i sadraj dokumenta pod naslovom O politici prevladavanja depresije hrvatskog gospodarstva koji potpisuje dr. Stjepan Zdunić (Ekonomski institut Zagreb). Ekonomski institut opisuje dio tehnologije ucjene od strane međunarodnih centara moći na primjeru uvrtavanja Hrvatske među pet balkanskih zemalja, bez naročitog ekonomskog kredibiliteta. … Posljedice tako odabrane polazne osnove, odnosno cijena te politike (op. misli se na ekonomsku politiku hrvatskih vlasti), bila je svrstavanje Hrvatske u pet balkanskih zemalja (The CEPS Plan for the Balkans, M. Emerson, D. Gross, CEPS, Brussels 1999.) sa relativno slabom ekonomskom djelotvornoću. Prema jednoj analizi sposobnosti europskih zemalja da pristupe EU odnosno njenom optimalnom valutnom području postoje tri kategorije zemalja: (1) fiskalno uređene zemlje sa ispunjenim Maastricht kriterijima. Tu bi primjerice spadale vicarska, Norveka, koje ispunjavaju i sve ostale kriterije konvergencije optimalnom valutnom području; (2) zemlje koje pristiu prvu kategoriju, sa slijedećim karakteristikama: inflacija im je jo uvijek prisutna i umjerenih je razmjera, tekući deficit platne bilance jo uvijek je značajan i relativno visok, proces restrukturiranja im je dosta intenzivan, proračunski deficiti su jo uvijek časoviti problemi. S obzirom na navedene karakteristike tim zemljama je potrebna politika fleksibilnog realnog intervalutarnog tečaja, tj. veća monetarna autonomija, kamatna politika treba biti povezana sa tečajnom politikom i igrati ulogu posredne varijable. U tu kategoriju zemalja, prema klasifikaciji bi spadale zemlje CEFTA-e, tj. Viegradske skupine i neke druge. (3) Treću kategoriju tvore zemlje sa akutnom financijskom krizom, sa slabim institucijama sistema, pate od visoke inflacije, visoki su tekući deficiti proračuna i platne bilance, realne kamate vrlo variraju, u funkciji stabilizacije realne kamate postaju neodrivo visoke, česte devalvacije su indikator kaosa. Ulaskom u euro zonu, u prvom koraku pomoću currency board-a, te zemlje dobivaju: kredibilitet monetarne i ekonomske politike, odgovarajući senzibilitet makroekonomske politike, koji je vjerodostojan, dobivaju uvjerljivo i stabilizirano financijsko trite. Ukoliko izostanu aranmani sa EU (op. ucjena manipuliranim izazivanjem krize ukoliko zemlje u toj klasifikaciji ne pristanu na uvjete EU-a o stabilizaciji i pridruivanju, pa makar bili i nepovoljni za njihovo naionalno gospodarstvo, financijsko monetarni suverenitet) te zemlje čeka: hiperinflacija, enormna premija rizika razorit će proračun u funkciji servisiranja vanjskog duga. Zaključno se konstatira, da bi pozitivni efekti ulaska u EU monetarnu zonu nadmaili nuni troak nemogućnosti amortiziranja asimetričnog oka zbog gubitka mogućnosti koritenja tečajne politike. Tu kategoriju zemalja čine pet zapadno balkanskih zemalja (op. zemlje koje njemačka diplomacija, a ne zaboravimo da je Njemačka treća zemlja MMF-a, eli objediniti u tzv. gospodarsku uniju zapadnog Balkana), pri čemu se Hrvatsku eksplicite uključuje. Te zemlje nemaju kredibilitet da bi mogle sanirati svoje kaotične privrede. Zbog toga im je jedini izlaz pristupiti u euro zonu. Drugim riječima nudi im se ispunjenje kriterija konvergencije ex post, nakon to uđu u konkurentni ambijent EU i međusobno. Preporuča se, dakle, prethodna predaja monetarnog suvereniteta po metodi big bang, ali i ekonomskog suvereniteta u irem smislu pristupom zoni slobodne trgovine i carinskoj uniji …, opisuje Zdunićev dokument tehnologiju financijsko monetarne desuverenizacije zemlje na konkretnom primjeru Hrvatske. Hrvatska Vlada potpisala je ovakve uvjete Europske unije i za očekivati je, ukoliko radiklano ne promjeni smjer ekonomske politike, da će kroz slijedećih dvije do pet godina potpuno zaivjeti ideja gospodarske unije zapadnog Balkana, kao sredini ekonomski interes u ovoj regiji ekonosmki najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. POTPUNA PREDAJA MONETARNOG I EKONOMSKOG SUVERENITETA DRŽAVE Dokument The Road to Stability and Prosperity in South Eastern Europe: A Regional Strategy Paper, od 01. oujka 2000., koji je izradila Svjetska banka, a citira ga i Zdunićev dokument, sadri izričite naredbe Hrvatskoj o uključivanju u globalno projektirane regionalne integracije prema interesima svjetskih centara financijske moći: … Strukturne politike polaznih osnova hrvatske razvojne strategije trebaju uključiti aspekt Jugoistočne Europe te aspekt uključivanja u EU u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju (op.: koji je Račanova Vlada i potpisala, a o uvjetima koje je tajno dobila od strane EU jo uvijek ne znamo sve detalje). Jugoistočna Europa u predmetnom smislu obuhvaća, pored pet balkanskih zemalja, jo Bugarsku i Rumunjsku …. Da je u cijeli projekt uključen u pozadini kao autor i koordinator Međunarodni monetarni fond sa Svjetskom bankom potvrđuje Zdunićev dokument riječima: … Uloga makroekonomske politike, posebno tečajne i platno bilančne nije eksplicite obuhvaćena. To se u stvari preputa djelatnosti MMF-a, kao simultane politike odnosno tehničke pomoći Svjetske banke i drugih razvojnih institucija. Sadraj reformskih zahvata u Jugoistočnoj Europi odnosi se na slijedeća područja: podrati pogodan ambijent za privatni sektor u pogledu rasta, izvoza i zaposlenosti (ubrzanjem privatizacije i strukturnih reformi u financijskom i proizvodnom sektoru); podrati zakonodavni okvir za razvoj trgovačkog zakonodavstva; ukloniti zapreke za direktne strane investicije, uključivo portfolio investicije; liberalizirati trite rada i učiniti ga fleksibilnim; potaknuti daljnju liberalizaciju trgovine pomoću smanjenja zatite, harmonizacije tarifnih stopa, ukidanje ne-carinske zatite; unaprijediti upravljanje vanjskim dugom, upravljanje rizicima u bankama, upravljanje bankama pomoću privatizacije, kontrolom banaka itd. …. Ovo su jasno postavljeni uvjeti reformi kojima su MMF i Svjetska banka ucijenili hrvatsku Vladu. Ovi dokumenti sadravaju ono to Vlada nema hrabrosti priznati svojim građanima vezano uz nepovoljne uvjete koje je potpisala s Europskom unijom. Izvrena je potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta zemlje. Na ovaj način, nadzirani razvoj zemalja regije, dugoročno bi osigurao stabilnost gospodarskih interesa globalno najmoćnijih zemalja u odnosu na gospodarske potencijale zemalja nad kojima imaju interese. Izazovi Vlade nacionalne solidarnosti (kakva bi Hrvatskoj trebala) pokuavaju odrati ravnoteu između dravnog suvereniteta i gospodarsko tehnolokog razvitka, snalaenja u virtualnom prostoru globalne drave (Novog svjetskog poretka) i globalne ekonomije kao sustava manipulacije potencijalima nacionalnih gospodarstava. Globalizacija sve vie poprima oblik procesa stvaranja jedne velike, globalne drave, čiji će glavni cilj biti tehnoloka premoć i ekonomska odrivost najmoćnijih zemalja, primjerice Sjedinjenih Američkih Drava, Njemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije. SAD i Velika Britanija spremne su ovog trenutka podrati njemački prijedlog utemeljenja gospodarske unije zapadnog Balkana, jer je njihova procjena da će lake nadzirati procese u regiji, stabilnost i gospodarske resurse u zemljama regije, ukoliko zemlje bive Jugoslavije postignu dogovor oko novih oblika integracija, kojima bi SAD priključile Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Stvarni autori projekta gospodarske unije zapadnog Balkana su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. MMF STVARA NOVE EKONOMSKE REGIJE Dokaz tomu je dokument MMF-a, od 20. oujka 2000., pod nazivom Jugoistok Europe: regionalne ekonomske mogućnosti, potrebe vanjskog financiranja i programi MMF-a. Samo tijekom 2000. MMF je u regiji intervenirao s 400 milijuna američkih dolara, time stvarajući mogućnost pritiska na pojedine zemlje u procesima regionalnih integracija. U tom MMF-ovom izvjeću kao zemlje regije se navode: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska. U dokumentu se jasno vidi da MMF planira određeni stupanj integracije tih zemalja u regiji. Zdunićev dokument to potvrđuje: … Sadraj Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju jeste: zadovoljavajući politički dijalog sa EU i susjedima je uvjet Ugovora; cilj mora biti slobodna trgovinska zona sa susjedima, pripadnicima Jugoistoka i Pakta o stabilnosti; uspostava slobodne trgovinske zone između zemlje kandidata i EU, ukidanje carinskih barijera bit će asimetrično, EU će svoje trite potpuno otvoriti prije zemlje kandidata, osobito za industrijske robe, reguliranje kretanja radnika, slobodne uspostave tekućih plaćanja, kretanje kapitala, ponude usluga, usklađivanje pravnog sustava …. I sadraj Pakta o stabilnosti (čiji su najvaniji autori i sudionici: SAD, MMF, Svjetska banka, Velika Britanija) potvrđuje te namjere te od zemalja regije zahtijeva reforme u određenom vremenskom roku: … postupna liberalizacija trgovine i stvaranje slobodne trgovačke zone do 2003/4. Godine sa svim partnerima regije, to znači eliminiranje administrativnih zapreka trgovini u multilateralnom smislu za sve zemlje regije; implementacija slobodne trgovinske zone sa EU i među partnerima do 2004/5. godine; mogući pregovori sa EU o carinskoj uniji do 2004/5. godine; harmonizacija politika i institucija sa EU s ciljem budućeg članstva do 2004/5.; regionalna kooperacija na projektima odmah …. Pakt o stabilnosti samo je jedan od instrumenata regionalnih interesa globalnog kapitala za ekonomskim i institucionalnim integracijama na Balkanu, gdje po svojim projektima nedvojbeno svrstavaju Hrvatsku. Ekonomski institu Zagreb priznaje globalnu manipulaciju nacionalnim ekonomijama preko financijsko monetarnih instrumenata politike MMF-a: … Sve je vie primjedbi na ulogu MMF-a u utvrđivanju ekonomske politike neke zemlje. Smatra se da je uloga MMF-a previe izraena u razvojnoj politici zemlje putem uvjetovanja podrke. To uvjetovanje znači prihvatiti sasvim konkretne mjere ekonomske politike, koje eksperti MMF-a smatraju neophodnim za uspjeh aranmana kojeg nude nekoj zemlji …. Ekonomski institut u svom dokumentu ocjenjuje: … MMF treba koristiti konzultacije po osnovi člana IV., da upozori zemlje na rizičnost bilo vezanog, bilo prilagodljivog tečaja. Iz činjenice da se trai promjena uloge MMF-a u financiranju zemalja u tekoćama, tj. da se financiranje svede na kvazi ulogu posljednjeg utočita samo za potrebe likvidnosti (do 120 dana) i to zemljama koje ispunjavaju odgovarajuće uvjete, jasno je da se eli razvojna uloga Fonda obustaviti …. Ovime se u potpunosti zanemaruje financiranje razvoja i razvojnih programa od strane MMF-a, te on postaje izravni instrument financijskih ucjena nacionalnih ekonomija u postizanju interesa najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. To dokazuju i uvjeti koje bi pojedina zemlja morala zadovoljiti za dobivanje takvih kratkoročnih kredita za potrebe likvidnosti: … kreditno sposobna zemlja mora postupno uvesti slobodu ulaza i djelovanja stranih financijskih institucija na svom tritu; zdravo ponaanje zemlje mora se očitovati u poremenom obavjetavanju o svojem dugu i njegovoj strukturi dospijeća, uključivo garancijski dug; komercijalne banke trebaju udovoljavati kriterijima adekvatnosti kapitala po međunarodnim standardima, bankarski sistem treba biti osiguran od rizika nglog povlačenja kratkoročnog kapitala, odnosno treba biti stabilan (op. MMF je svojom tehnologijom izazivanja kriza isprovocirao bankarsku krizu u Hrvatskoj, kako bi, izazvavi nestabilnost prisilili Hrvatsku na prodaju banaka u Hrvatskoj strancima, to sam dokazao opisujući sadraj dokumenatcije razmijenjene između MMF-a i Vlade); MMF mora biti siguran da posuđena likvidna sredstva neće biti upotrijebljena za neodgovornu proračunsku politiku, tj. za financiranje deficita …. U svojim ocjenama Ekonomski institut u Zagrebu neizravno priznaje da je prodaja hrvatskih banaka i osiguravajućih drutava strancima, te potpuno liberalno omogućavanje osnivanja stranih banaka u Hrvatskoj omogućilo novi odljev hrvatskog kapitala izvan Hrvatske (u obliku novca u vlasnitvu građana, uteđevina, tekućih računa, iro računa poduzeća i građana, stambene tednje, mirovinskih fondova itd.), čak i u većoj količini nego to je novac nestajao iz Hrvatske za vrijeme bive vlasti. Ovo je zapravo istinski odljev kapitala hrvatskih građana u strane zemlje (preko računa u bankama): … Problem izbora monetarnog sustava bitno se uslonjava stranom privatizacijom naih banaka. Makroekonomski aspekt tog problema treba vezati za razvojnu strategiju zemlje, koja stranom privatizacijom dobiva dodatna ograničenja: liberalizacija ulaza i izlaza kapitala (tednje) moe dovesti i do jačanja ponude kredita, ali i do isuivanja te odliva tednje u konkurentniji ambijent naih susjeda. U tom pogledu u nas prevladava optimistična mikroekonomska interpretacija, koja ne uzima u obzir makroekonomsku i razvojnu politiku zemlje nasuprot kriterijima globaliziranih bankarskih sustava …. I dokument Stjepana Zdunića nepobitno potvrđuje da se ubrzana privatizacija kapitalne imovine u Hrvatskoj odvija po projektu i na zahtjev Svjetske banke: … Model kuponske privatizacije, a osobito privatizacije dravnih poduzeća (INA, infrastruktura) je pod stručnom instruktaom Svjetske banke i drugih ekspertnih skupina, koje oni podravaju u okviru svojih programa restrukturiranja gospodarskih sustava tranzicijskih zemalja. U tim programima je privatizacija osnovni element restrukturiranja i daje mu se apslutni prioritet. Smatra se da je privatizacija preduvjet za efikasno proizvodno, tehnoloko i kapitalsko restrukturiranje …. SLUČAJ «LUKA RIJEKA» Iako na prvi pogled moe biti nejasno zbog čega Račanova Vlada nije posvetila vie vremena, ozbiljnosti, odgovornosti i sustavnosti u rjeavanju otvorenih pitanja i problema Luke Rijeka, kao i izrade strategije organiziranja cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa, posrijedi je, zapravo, kontinuitet međunarodnih interesa poslovnih i financijskih lobija, koji u posljednjih deset godina onemogućavaju oivljavanje riječke luke. Zanimljivo je da sva nastojanja struke, znanstvenika, gospodarstvenik, te institucija kakva je pimjerice Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, nailaze na utnju i nerazumijevanje Vlade. Umjesto irokog partnerstva na izradi strategije za Luku Rijeka i hrvatski lučki kompleks, Vlada je izabrala pritajeno i zatvoreno dogovaranje oko investicija u luku. Status glavne hrvatske luke zamijenjen je za poloaj glavnog gospodarskog problema u zemlji. Svatko imalo obavijeten o stvarnim potencijalima riječke luke sumnja u motive odgovornih u vlasti. Cjelovita strategija oivljavanja lučkog pometa kroz Hrvatsku podrazumijevala bi organiziranje hrvatskog lučkog kompleksa u lukama Rijeka (glavna hrvatska luka), Pula, Zadar, ibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Duljina izgrađene operativne obale tog kompleksa je 17 736 metara, na ukupnoj povrini od oko 700 hektara. Također bi se revitalizirali i ispitali potencijali riječnih plovnih puteva u Hrvatskoj., osobito na Savi i Dunavu, to bi kao izravnu posljedicu imalo gospodarsko oivljavanje i stvaranje novih mogućnosti za zapoljavanje od Posavine do Vukovara. Vukovar bi mogao biti jedna od glavnih riječnih luka regije s izlaskom na Aziju preko Crnog mora, na europski zpad preko Zagreba (eljezničkom vezom), te otvorenim Sredozemljem (Mediteranom) preko Luke Rijeka. Upravo zato to Hrvatska raspolae takvim potencijalima, Vlada je dobila nedvosmislene poruke iz MMFa da će se Hrvatskoj odobriti povoljni aranmani s MMF-om i Svjetskom bankom ne bude li Vlada inzistirala na stratekom pozicioniranju Luke Rijeka, ne samo na Jadranu i Sredozemlju, nego i u europskom zaleđu. Takvo bi strateko pozicioniranje Luke Rijeka i cijelog hrvatskog lučkog kompleksa pomutilo cijelu projekciju svjetskog kapitala i njegova kretanja u Europi tijekom slijedećih nekoliko desetljeća. Najvaniji riječni transportni putevi, autoceste, eljeznički koridori, morali bi promijeniti svoju ulogu i smjer. Glavne strategije, institucije i programe u naputanju potencijala Luke Rijeka moemo svesti na: - uvjeti MMF-a i odnosi Vlade s MMF-om; - uvjeti Svjetske banke i odnosi Vlade sa Svjetskom bankom; - projekti glavnih europskih i svjetskih prometnih koridora; - projekt Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu; - pretvorba i privatizacija Luke Rijeka; - poputanje slovenskoj strani u pregovorima o pograničnim područjima i granicama; - plan prodaje Luke Rijeka inozemnim tvrtkama i ulagačima. Gospodarsko zaleđe Luke Rijeka, srednja Europa, zapadna Europa, istočna Europa (s teitem na Ukrajini) i baltičke zemlje nude mogućnosti za pozicioniranje riječke luke kao druge luke Europe vodeće pomorske luke u regiji. Povezivanje hrvatskog lučkog kompleksa novom infrastrukturom eljeznice, koja bi prugom optimalne brzine povezivala luke unutar kompleksa, te povezivanje moderniziranom prugom Rijeka - Zagreb - Vukovar, započelo bi stvaranje stratekog gospodarskog partnerstva Luke Rijeka i Hrvatskih eljeznica, koje bi s riječkom lukom povezivale i riječne plovne puteve u Hrvatskoj. Međutim, i u ovom dijelu MMF pouruje hrvatsku Vladu na prodaju kako Luke Rijeka tako i privatizaciju Hrvatkih eljeznica. Ono to su do sada mogući strani ulagači predlagali za Luku Rijeka značilo bi svođenje hrvatskog lučkog kompleksa na skladino otpadni prostor talijanskih luka i slovenske luke Kopar. Slovenska strana u međuvremenu je ubrzano radila na svom stratekom prometnom smjeru Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpeta - europski zapad, kako bi se na taj način potpuno izoliralo Luku Rijeka. Takvoj međunarodnoj strategiji u prilog je iao i projekt Pakta o stabilnosti koji je Luku Ploče odabrao za glavnu luku koja će prometovati prema Bosni i Hercegovini, ali bi istodobno kroz BiH imali izlaz preko istočne Hrvatske na europski istok. Tako bi cijeli hrvatski lučki kompleks, kao i kapaciteti Hrvatskih eljeznica ostali potpuno izolirani, a promet roba bi dijelom bio preusmjeren preko Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1994. u Hrvatskoj su boravili predstavnici poduzeća iz nekoliko europskih zemalja skupljajući poslovne podatke o Luci Rijeka i radeći na njihovoj analizi, uglavnom su to bili "ulagači" iz Nizozemske, Belgije i Francuske. Tako je nizozemska tvrtka "Ballast Nedam", poduzeće za gradnju luka, 1992. bilo spremno, navodno (prema pismu koje je njihov posrednik u Hrvatskoj uputio mr. Dragi Kraljeviću, članu SDP-ove Komisije za vanjsku politiku), osigurati sredstva u iznosu od deset milijardi američkih dolara za ulaganje u infrastrukturu Luke Rijeka, tijekom dvadeset godina. na hrvatskoj strani je, da bi se posao ostvario, bio osnovan Konzorcij sastavljen od vodećih hrvatskih banaka, građevinskih tvrtki, INA-e, Luke Rijeka, na čelu s jednim članom hrvatske Vlade. Prema navedenom pismu nizozemskog posrednika u Hrvatskoj, te kronologiji poslovne ponude, poduzeće "Ballast Nedam" organiziralo je svoje lobističke grupe u MMF-u, Svjetskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD), svjetskim komercijalnim bankama, nizozemskoj vladi, te institucijama Europske unije, za osiguranje deset milijardi američkih dolara investicijskog kapitala. Iz samog pisma posrednika nizozemske tvrtke u Hrvatskoj jasno se moe vidjeti da nitko od hrvatskih stručnjaka ili poduzeća ne bi bio pozvan na suradnju u tom projektu, kako bi se to bolje moglo manipualirati potencijalima toga gospodarskog kompleksa. U pismu se spominje i sudjelovanje sadanjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića u pregovorima s nizozemskom tvrtkom. Međutim, neosporno je da bi takav strani ulagač kupio riječku luku upravo kako bi mogao tiho ugasiti njene potencijale i osigurati danas najvanijim svjetskim lukama nesmetano poslovanje. Zanimljiv je i podatak da su neke od najvećih lučkih zemalja ujedno i zemlje s najvećim financijskim udjelom u MMF-u, stoga i s najvećim brojem glasova u toj instituciji. Pozicioniranje Luke Rijeka s cjelovitom infrastrukturom duboko u europskoj unutranjosti, Luku Rijeka bi moglo odrediti kao jednu od najvanijih svjetskih luka, a razvoj infrastrukture vezane na luku u samoj Hrvatskoj omogućio bi stabilan gospodarski rast koji ne bi bio uvjetovan kreditima MMF-a ili Svjetske banke. Suprotno tomu, međunarodne strategije već deset godina vjeto planiraju naputanje potencijala Luke Rijeka, njezinom marginalizacijom i planiranjem globalnih strategija zaobilazeći vanost Luke Rijeka i cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa. SLUČAJ «HRVATSKE ELJEZNICE» Hrvatska eljeznička infrastruktura predstavlja jedan od najvećih gospodarskih potencijala zemlje i pretpostavka je prometne integracije Hrvatske u europske i svjetske prometne pravce. Također čini okosnicu infrastrukturne i gospodarske mree, te jedan od najvećih potencijala za novo gospodarsko i tehnoloko - industrijsko pozicioniranje Hrvatske, ne samo u regiji nego u Europi i svijetu. Razvoj eljezničke infrastrukture, te unapređivanje tehnolokih kapaciteta hrvatskih eljeznica, postavlja pred to poduzeće potpuno nove zadaće i moe biti ključni uvjet u izlasku iz gospodarske krize, te postizanju stabilne stope gospodarskog rasta. Ne moemo sustavno promatrati i traiti mogućnosti gospodarskog razvitka Hrvatske bez ukljčivanja sustava eljeznica i pripadajuće infrastrukture. Poloaj Hrvatske u osmiljavanju nove uloge eljeznica tim je jači to posjedujemo i kapacitete za potpuno infrastrukturno praćenje razvoja eljeznica, od tvornice strojeva, dijelova za vagone i lokomotive, preko proizvodnje tračnica i kamena za pruge. Također raspolaemo znanstveno - stručnim potencijalima koji mogu raditi na tehnolokom i infrastrukturnom razvitku eljeznica u Hrvatskoj. Međutim hrvatska Vlada već se obvezala prema MMF-u da će obustaviti ulaganja u kapitalnu infrastrukturu iz dravnih sredstava, te da će trenutno pristupiti prodaji najvećih poduzeća u koja spadaju i Hrvatske eljeznice. Interakcija znanosti, tehnologije i eljezničke infrastrukturne izgradnje bila bi poticaj općem zaokretu ekonomskog upravljanja dravom, to je Vladinim aranmanom s MMF-om izravno i dugoročno onemogućeno. Prodaja Hrvatskih eljeznica stranom vlasniku biti će pripremljena jo do kraja 2001., a prema traenjima MMF-a u roku od sljedeće dvije godine to poduzeće mora biti većinski privatizirano. Danas je infrastruktura H-a u prilično loem stanju, dotrajale pruge ne zadovoljavaju uvjete rentabilnosti, sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i roba, u istom je stanju tehnoloki vozni park koji značajnije nije obnavljan u prosjeku dvadesetak godina. Hrvatske eljeznice se po dananjem stanju infrastrukture svrstavaju na samo dno europske ljestvice. Hrvatska ima ukupno 2699 km eljezničkih pruga, 2947 km kolosijeka, 1340 km staničnih i ostalih kolosijeka i 258 eljezničkih kolodvora i postaja. Cjelokupna hrvatska eljeznička mrea je potpuno tehnoloki neprilagođena dananjim potrebama i razvojnim potencijalima. Logičnim se nameće pitanje nije li takvo stanje Hrvatskih eljeznica dio sustavnog plana koji će u konačnici dovesti do prodaje po podcijenjenim vrijednostima. Najnoviji planovi hrvatske Vlade u većoj mjeri potvrđuju takve slutnje. Međutim razvojne mogućnosti infrastrukture i tehnolokih standarda Hrvatskih eljeznica Hrvatsku bi mogle odrediti kao sredite europskog eljezničkog četverokuta Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Beč - London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka. Samim takvim pozicioniranjem sustav Hvatskih eljeznica i Hrvatska kao drava sa svojim gospodarstvom, postali bi ishodite najvanijih europskih eljezničkih prometnih pravaca. Pri tomu mislim na dvije glavne europske eljezničke dijagonale: sjever - jug i istok - zapad. Europska eljeznička dijagonala sjever - jug podrazumijeva pravac Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Beč - Varava - Riga - Tallin, a dijagonala istok - zapad sastoji se od pravca London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Kijev - Moskva, sa odvojkom na Vukovar prema jugoistoku. Kada bi se inzistiralo na ovakvom pozicioniranju europske eljezničke prometne mree sam po sebi se nameće projekt transkontinentalnog eljezničkog mosta Europa - Azija - Afrika, čiji bi glavni pravac bio London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb - Vukovar - Beograd - Sofija - Istanbul - Ankara sa odvojcima prema Kairu i Teheranu. U razvojnim mogućnostima Hrvatskih eljeznica kao glavna eljeznička prometnica u Hrvatskoj postavlja se linija Rijeka - Zagreb. Motivirani stratekom pozicijom te prometnice članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske jo prije par godina započeli su razvojni projekt "Povezani Rijeka i Zagreb - hrvatsko i europsko gospodarsko arite". Ovakvo repozicioniranje hrvatskog eljezničkog prometnog sustava predstavlja vitalni gospodarski interes Hrvatske. Sva druga rjeenja koja se planiraju u Banskim dvorima, uključujući i prodaju H-a stranim "investitorima", zapravo su predmet ucjena Međunarodnog monetarnog fonda i vezanih interesa, koji su svjesni da bi takav projekt značio početak trajnog gospodarskog oporavka Hrvatske, bez inozemnog prezaduivanja i prihvaćanja političkih i financijskih ucjena. Jedan od prioritetnih pravaca infrastrukturnog razvoja Hrvatskih eljeznica trebao je biti eljeznički tunel Učka, kao ključni dio prometnog pravca između Europe, Bliskog i Dalekog istoka. Jadransko more je inače (u budućnosti bi strateki trebalo naglaavati te mogućnosti) zbog svog geoprometnog poloaja stjecite nekih od najvanijih prometnih koridora za Europu i svijet. Dio već navedenih eljezničkih prometnih pravaca kroz Europu, te prema Aziji i Africi zahtijeva paljivu, sustavnu analizu eljezničke veze Trst --Rijeka - Zagreb, s posebnim projektima izgradnje eljezničkih objekata tunelom kroz Učku i Kozjak. eljeznički tunel kroz Učku dodatno je vaan zbog dviju prirodnih morskih luka: luke Bakar (kraj Rijeke) i luke Brica u Istri. Iz tih luka razvio bi se glavni trajektni prometni pravac Europa (Jadran) - luka Mersina u Turskoj (Bliski i Daleki istok). Navedenom trajektnom vezom dnevno bi se mogla prevesti jedna eljeznička teretna kompozicija u jednom i druga u drugom smjeru, te bi postojala mogućnost prijevoza određenog broja teretnih i osobnih vozila. Takva prometna veza po dosadanjim procjenama bi mogla biti oko 30 % bra i jeftinija od bilo koje kopnene veze na toj relaciji uz optimalizaciju svih ekonomskih i ekolokih učinaka. Hrvatska bi postala nezaobilazna eljeznička postaja svijeta. Mnogi stručnjaci unutar samog sustava Hrvatskih eljeznica smatraju da bi ekonomski isplativije, korisnije i jeftinije bilo izgraditi jadransko - jonsku eljeznicu, nego autocestu kako je po prijedlozima međunarodnih strategija prihvatila hrvatska Vlada ne razmiljajući o gospodarskom učinku projekta. Ovakav razvoj eljezničkih prometnih mrea potpuno bi poremetio promet roba Sredozemljem Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a, njihova dominacija na tritima bila bi ugroena i MMF (u kojem te zemlje imaju najveći broj glasova) je jednostavno izvrio pritisak na Hrvatsku za prodaju H-a. nije isključeno da će kupci biti upravo iz tih zemalja, obzirom da postupak restrukturiranja H-a sa Vladom pokriva Svjetska banka, a o savjetodavnoj ulozi prilikom privatizacije se pregovara i sa jednom britanskom kompanijom. To su samo neki od razloga zbog kojih svjetski kapital kroz MMF pokuava spriječiti takav gospodarski razvoj hrvatske infrastrukture. I dogovor hrvatske Vlade s MMF-om podrazumijeva to bri postupak prodaje (privatizacije) Hrvatskih eljeznica. Da se doista radi o projektu privatizacije koji je planiran, naređen i nadziran od stranih institucija dokazuje projekt Svjetske banke pod identifikacijskim brojem 39161, brojem kredita 4433, naslovljen: "Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica". Svjetska banka (koja je pod većinskom upravom istih zemalja kao i MMF) odobrila je za taj projekt hrvatskoj Vladi kredit od 85,4 milijuna EURO-a, koji se treba vratiti (otplatiti) do 30.06.2003. Kao glavni ciljevi projekta naznačeni su primjena mjera restrukturiranja, te realizacija nunih investicijskih prioriteta za optimalizaciju poslovanja H-a i unapređenje njihove financijske pozicije. Uvidom u ovaj projekt stječe se dojam da su MMF i Svjetska banka eljeli izvriti gospodarsko - organizacijsku sanaciju Hrvatskih eljeznica prije prodaje novom vlasniku, te kako je novi vlasnik tim institucijama već poznat. Sam projekt predviđa obnovu 220 km pruge (to nije niti desetina ukupnih pruga u Hrvatskoj), obnovu 40 lokomotiva, 120 vagona, zamjenu 100 teretnih vagona, te primjenu mjera zatite okolia. Kao izravne mjere restrukturiranja MMF i Svjetska banka naredili su hrvatskoj Vladi mjere smanjenja broja radnika, komercijalizaciju usluga H-a uključujući i ukidanje određenih ne-ekonomskih usluga, restrukturiranje i postupnu privatizaciju, financijsku reformu. U prvoj fazi provedbe projekta sustav Hrvatskih eljeznica trebalo bi napustiti oko 3000 zaposlenih čije bi prekvalifikacije i navodno zapoljavanje u drugim poduzećima trebala financirati Svjetska banka, u drugoj fazi otpustit će se jo 4000 zaposlenih. Sve ove mjere spadaju u tipične postupke "bussines inteligence" priprema za prodaju poduzeća. Voditelj tima Svjetske banke za ovaj projekt je Peter Parker, dunosnik Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) u Washingtonu. Unutar same Hrvatske posljedice prodaje hrvatskog eljezničkog kompleksa biti će viestruke. Pod opravdanjem (ne)rentabilnosti vrlo brzo bi novi vlasnik mogao ukinuti linije za pijevoz osoba između pojedinih gradova u Hrvatskoj, to bi za izravnu posljedicu imalo djelimičnu prometnu blokadu određenih krajeva. Za pretpostaviti je da će prvi na udaru biti Lika, Istočna Slavonija, Gorski kotar, dalmatinsko zaleđe. Takvu mjeru slijediti će poskupljenje cijena eljezničkog prijevoza ljudi i roba, koje bi u prvoj godini nakon privatizacije moglo dosegnuti stopu od 75 % u odnosu na dosadanje cijene. To će, neminovno, poskupjeti dio potanskog prometa, te maloprodajne cijene određenih roba, kao i cijenu dijela turističkih usluga. Najugroenije skupine stanovnitva; studenti, srednjokolci. Umirovljenici, invalidi, branitelji, nezaposleni, vie neće imati pravo na jeftiniji eljeznički prijevoz, to će dodatno ograničiti kretnje jedne velike populacije ljudi i imati dodatne gospodarske posljedice. Velik broj obrtnika i privatnih poduzeća koja su sada svojim poslovanjem, proizvodnjom i uslugama vezana za sustav Hrvatskih eljeznica ostat će bez posla, jer će novi vlasnik pod opravdanjem niih cijena i veće kvalitete (?) proizvoda i usluga te poslove ponuditi partnerima uglavnom izvan Hrvatske. Također se pretpostavlja da bi u prvih deset godina nakon privatizacije Hrvatskih eljeznica broj stranih radnika narastao na oko 60 % ukupno zaposlenih na eljeznicama, to će ugroziti sadanje zaposlenike H-a i izravno onemogućiti buduće zapoljavanje radnika iz Hrvatske u eljezničkom sustavu. Odravanje infrastrukture, te nabavka tehnologije i voznog parka također će biti uglavnom povjerena stranim tvrtkama koje će birati novi vlasnik. Obzirom da je formalni osnivač i vlasnik Hrvatskih eljeznica Hrvatski sabor, postavlja se pitanje kako se Vlada mogla obvezati jednoj stranoj instituciji kakva je MMF na prodaju kapitalnog infrastrukturnog sustava Hrvatskih eljeznica, bez prethodne saborske rasprave i odluke o prodaji. Nije li taj "propust" jo jedna nezakonitost u radu Račanove Vlade, za koju saborski zastupnici estorke spremno diu ruke u svako doba. Prodaja Hrvatskih eljeznica po naredbi MMFa (na to se Vlada odlučila) trajno će onemogućiti Hrvatsku da sustavno planira strateki razvoj prometnih pravaca u regionalnom, europskom i svjetskom sustavu prometnih koridora. Takav postupak najvie odgovara tzv. svjetskom cestovnom lobiju čije su glavne kompanije smjetene u SAD i Francuskoj, te bi njihovi financijski interesi bili također ugroeni revitalizacijom eljezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada, međutim, takav razvoj eljezničke infrastrukture nije predvidjela svojim "programom". Umjesto vitalnih nacionalnih, gospodarskih interesa u određivanju budućnosti hrvatskog eljezničkog sustava presudnu će ulogu imati interes kapitala multinacionalnih kompanija. /nastavak slijedi.../ |
15.06.2010., utorak
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / II dio /
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /II-dio/ HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK (PRILOG 10 . SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNIŠTVA) Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetni.tva ne samo da zapo.ljavamo ljude, već jedino tako započinjemo opći gospodarski i dru.tveni razvoj zemlje. GOSPODARSTVO MISLI Gospodarstvo misli jest ono .to nas čini ljudima: zdrav razum i njegova stalna upotreba. Često se pitam ako je to tako jednostavno za.to nije uvijek primjenjivo?! Strukturni sadr.aj gospodarstva misli se sastoji od: 1. misli kao početka čovjeka; 2. misli kao izvora znanja; 3. misli kao upravljača ljudskih ruku; 4. misli kao tra.enja načina za primjenu znanja; 5. misli kao motivacije za .ivot; 6. promi.ljanja kao programa razvoja; 7. misli kao osobe . osoba misli; 8. misli kao standardnog rje.enja problema . razmi.ljati znači doći do rje.enja (pretpostavka rje.avanja problema); 9. misli kao ulaganja u budućnost čija je kamata čovjek. (PRILOG 11 . PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO .IVOT POJEDINCA) Koliko se malo misli (razmi.lja, promi.lja) pokazuju svakodnevne gluposti. Zato da bi se problem korijenski rje.io o njemu treba temeljito promisliti i domisliti prikladna rje.enja. U mislima treba izvesti probna rje.enja, jer u mislima simulirana gre.ka nema općih posljedica. Na taj način djelovanje mo.e biti manje pogre.ivo, a to je u odnosu na sada.nje stanje bitan napredak. Misao je proizvođač i sadr.aj znanja. Čovjek ako misli ima i savjest, on je svjestan o svemu .to se oko njega događa. Kao takav naravno, tek je građanin, jer promi.lja o svom djelovanju u danim uvjetima. Ako pomislite npr. Ja mogu učiniti to i to, već ste učinili puno. To je prvi korak. Jer kada dobro promislite to će učiniti ruke. Misao je raskr.će znanja, rada, stvaranja, primjene znanja. A na raskr.ću ne smijemo pogrije.iti pravo prednosti prolaza, moramo dobro poznavati prilazne puteve i prometne znakove. Inače ćemo u tom raskr.ću do.ivjeti prometnu nesreću. (PRILOG 12 . SHEMA UTJECAJ MISLI) Misao po obliku, primjeni i načinu kako smo do.li do misli vidim razvrstanu na sljedeći način: - nasljeđena; - naučena; - stečena; - prolazna; - vlastita; - tuđa; - opća; - stručna; - javna. (PRILOG 13 . MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU) Na skici 11; misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodi.te svega ljudskog: - rada ljudskih ruku; - .ivota u obitelji; - stvaranja novih vrijednosti; - znanja; - stjecanja znanja; - primjene znanja; - učenja kroz .ivot. Izgubimo li zdravi razum neku od ovih općih ljudskih uloga ili vi.e njih nećemo moći ispuniti. Mo.e li, znači, biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA NACIJE bez zdravog razuma? Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog razuma. NACIJA MORA PROMI.LJATI I GOSPODARSKOM I DRU.TVENOM RAZVOJU ZEMLJE Razmi.ljanje o problemima i promi.ljanje o rje.enjima jest prvi dio programa razvoja. Nacija mora promi.ljati o gospodarskom i dru.tvenom razvoju zemlje: svi građani suodgovorno s javnom vla.ću. Na.a odgovornost u tom smislu niti počinje niti prestaje samo na izborima. Ona je stalna u na.oj javnoj, građanskoj obvezi da promi.ljamo i tra.imo rje.enja. Jer tek kada znamo kako i mi kao građani mo.emo javnu vlast natjerati da djeluje na opće dobro. Kako ćemo znati da vlast radi dobro ako sami nemamo građansku viziju razvoja. .to mi to onda hoćemo? To je slijedeća vje.ba. Trajna vje.ba koju vam ostavljam kao građansku zadaću javnog djelovanja. Svakoga dana si postavite pitanje: .to kao građanin hoću da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Kako hoću da to bude napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. I upotrijebite građanske ovlasti da zahtijevate od javne vlasti da napravi .to vi .elite. To je građanska demonstracija zdravog razuma. To znači biti čovjek i djelovati kao građanin. DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE Gospodarstvo obitelji je ishodi.te prvobitne globalizacije, koju sam nazvao globalizacijom obitelji (mo.emo je nazvati globalizacijom početka). Mo.emo reći da je globalizacija obitelji predstavljala jedini, izvorni, prirodan globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne dr.ave. Globalizacija obitelji (GO) je izvorna dru.tveno . proizvodna globalizacija. Globalizacija obitelji je u procesima stvaranja dr.ave . nacije predstavljala prvi oblik gospodarske strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. Danas je ravnote.a između globalizacije početka i nove potrebe za strategijom gospodarskog optimizma, te novim strategijama gospodarskog pona.anja potpuno izgubljena. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne (antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. .Novog svjetskog poretka.. Upravo je dr.ava . nacija najveće ekonomsko i dru.tveno postignuće globalizacije početka. Deformacija internacionalne globalizacije izra.ena je upravo kroz neprihvaćanje dr.ave . nacije kao osnovne polazne cjeline .nove globalizacije.. Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji, nova globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat nove globalizacije treba biti jačanje dr.ave . nacije, a ne njezino uni.tenje. Rezultat prvobitne globalizacije je dana.nji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije: 1. POJEDINAC . OBITELJ . DR.AVA (P-O-D); 2. POJEDINAC . NASELJE . DR.AVA (P-N-D). NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su pre.ivjeli oblik globalizacije početka, ali predstavljaju ozbiljan oslonac moguće strategije protiv internacionalne globalizacije, koja danas predstavlja najveću gospodarsko . socijalnu deformaciju. U globalizaciji početka nacija predstavlja dijagonalu odnosa i međuodnosa obitelji, naroda i dr.ave međusobno i s drugim obiteljima, drugim narodima, drugim dr.avama. NACIJA JE DIJAGONALA GLOBALIZACIJE POČETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Zbog toga je poteban povratak jednad.bi globalizacije početka za početak nove globalizacije. Iz navedenog proizlazi JEDNAD.BA GLOBALIZACIJE POČETKA (GP): P x O x D + P x N x D = GP = GO (PRILOG 14 . SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI) (PRILOG 15 . SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA) GLOBALNI ELEMENTI DR.AVE NACIJE Globalni elementi dr.ave nacije kao međusobna akcija gospodarstva obitelji i gospodarstva nacije, čine odnos između globalizacije početka i nove globalizacije. Ti globalni elementi dr.ave nacije su: potencijali, rad, misao, tehnologija, znanje. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake dr.ave i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno promjenjivi. Proces globalne konkurencije dr.ava nacija morat će sve če.će odgovarati na pitanja .kako znati vi.e?.. Konkurencija nove globalizacije će biti znanstvena, a ne osvajačko teritorijalna. Slobodno mo.emo reći da je konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. U tom smislu formula Hrvatske kao dr.ave nacije za globalizacijsku konkurenciju mo.e biti sa.eta u rečenici: .. Mi smo mali, ali znamo! ... Hrvatska mo.e biti prva globalna industrija znanja i na taj način utjecati na promjenu tijeka dosada.njih globalizacijskih procesa, te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije. (PRILOG 16 . SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DR.AVE NACIJE) shema: deset antiglobalizacijskih razloga UČINAK GLOBALIZACIJSKIH PROCESA (ANTIGLOBALIZACIJ SKI RAZLOG) NA .TO UTJEČE U DR.AVI - NACIJI PRIMJER U HRVATSKOJ strukturalno uni.tavanje obitelji kao osnovne dru.tvene, posebice gospodarske jedinice obitelj, pojedinac ukidanje porodiljnih naknada, te drugih zdravstvenih i socijalnih pogodnosti za obitelji, pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke uni.tavanje nacionalnih gospodarskih i znanstvenih potencijala ekonomski razvoj, tehnolo.ki razvoj, inovacije u proizvodnji, ga.enje nacionalne proizvodnje i proizvodno . razvojnog gospodarstva, projekt HITRA, prodaja i uni.tavanje Luke Rijeka, Hrvatskih .eljeznica, Hrvatske elektroprivrede, INA-e, smanjenje ptoicaja za znanstvena istra.ivanja iz Dr.avnog onemogućavanje razvoja ekonomije znanja proračuna, privatizacija znanstveno . istra.ivačkih institucija uni.tavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva stvaranje nekonkurentne tr.i.ne pozicije za nacionalno gospodarstvo u globaliziranom okru.ju, kojim dominiraju interesi kapitala multinacionalnih korporacija rasprodaja kapitalnih dr.avnih poduzeća i infrastrukture, Hrvatski telekom, koncesije na hrvatskim cestama, koncesije na hrvatskim lukama, međunarodni .eljeznički promet kroz Hrvatsku monetarno . financijska ovisnost zemlje o međunarodnim institucijama ili .velikim i moćnim. zemljama (financijsko . monetarna desuverenizacija dr.ave) status Hrvatske narodne banke, nacionalna strategija razvitka u smislu posebnih ekonomskih nacionalnih interesa; hrvatskim kapitalom raspola.u strane financijske kuće kreditno zadu.ivanje Hrvatske kod Svjetske banke i MMF-a, .to se uvjetuje političkim, ekonomskim i dru.tvenim promjenama u Hrvatskoj koje za Hrvatsku projektno razrađuju MMF i Svjetska banka, rasprodaja domaćih banaka po nalogu MMFa i Svjetske banke, čime se, zapravo, sav nacionalni kapital stavlja u ruke stranih vlasnika, gubitak nacionalne financijske infrastrukture Iseljavanje i proces odljeva mozgova znanstveno . tehnolo.ka nekonkurentnost nacionalne ekonomije u globalnom okru.ju visoko obrazovani mladi ljudi putem raznih .head hunting. agencija odlaze na rad i poslijediplomsko .kolovanje u inozemstvo, nakon čega se rijetko vraćaju u Hrvatsku, strane stipendije se čak ponekad i ciljano dodjeljuju kako bi se u pojedinim multinacionalnim kompanijama dobili potrebni kadrovi, čime se oslabljuje nacionalno gospodarstvo Hrvatske prisilne gospodarske i političko . dr.avne integracije prema projektima najmoćnijih zemalja globalnog poretka (.Novog svjetskog poretka.) uvjetovanjem međunarodne ekonomske pozicije zemlje njezinim reginalnim integracijama, koje se projektiraju u centrima moći globalizacije, ograničava se razvitak, tehnolo.ki napredak i globalna konkurentnost dr.ave nacije Pakt o stabilnosti, Jugoistok Europe, inicijativa Zapadnog Balkana, odnos prema Hrvatskoj u svim međunarodnim odnosima globalnih institucija, kao prema dijelu .Jugoistoka Europe. stvaranje nadsuverenih, naddr.avnih i nadnarodnih međunarodnih institucija .iroke ovlasti međunarodnih financijsko monetarnih institucija ulaze izravno u nadle.nost dr.avnih tijela u zemlji, te u pojedinim slučajevima mogu djelovati i bez njihove suglasnosti na temelju potpisanih međunarodnih ugovora institucije Europske unije, Vijeća Europe, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, radna tijela Pakta o stabilnosti koncentracija globalne gospodarske i političke moći u krugu malog broja zemalja, a s najvećim utjecajem u globalnom poretku kapital multinacionalnih kompanija najjačih zemalja globalnog poretka ulazi u pojedino nacionalno gospodarstvo, da bi kasnije vlasničkim i financijskim, te kreditnim utjecajem određivao intenzitet razvoja nacionalne ekomije, a sama dr.ava nacija nema nikakav utjecaj na gospodarstvo u smislu svojih nacionalnih interesa, njome zapravo upravljaju multinacionalne ekonomski interesi podijeljeni su točno između najmoćnijih zemalja globalnog poretka: kompanija i kapitala iz Sjedinjenih Dr.ava, Velike Britanije, Francuske, Njemačke (SAD . Europska unija) kompanije, kao najveće ekonomije globalizacije manipulacije globalnim i nacionalnim krizama manipulacije gospodarskom stabilno.ću pojedinih zemalja u kojima najmoćnije zemlje globalnog poretka imaju svoje interese; projektirano prezadu.ivanje, odobravanje sudjelovanja nacionalnih novčarskih i financijskih kuća na svjetskom tr.i.tu vrijednosim papirima i .pekulacijama pod pokroviteljstvom Federalnih rezervi (SAD); manipulacije globalnim tehnolo.kim .okovima kriza bankarskog sustava u Hrvatskoj 1998., zloupotrebe u privatizaciji koja je bila uvjet za prvi .stand by. aran.man MMF-a Hrvatskoj, kriza u Riječkoj banci, kriza proizvodnog sektora u Hrvatskoj, izvozni deficit, dok se istovremeno uvoze proivodi konkurentni hrvatskoj proizvodnji be ikakvih kriterija; manipulacije inflacijom manipualcija stupnjem razvoja pojedinih zemalja MMF i Svjetska banka određuju stupanj ekonomskog rasta i tehnolo.kog razvoja pojeidnih zemalja, točno projektiraju koje potencijale pojedina nacionalna gospodarstva ne smiju koristiti i razvijati, kako ne bi postala pre stabilna i neovisnija o MMF-u i Svjetskoj banci projektirano ga.enje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, napu.tanje proizvodnih potencijala u selima, tehnolo.ko zaostajanje poljoprivredne i prehrambeno . prerađivačke industrije, nizak stupanj tehnolo.kog razvoja domaćeg energetskog sektora, izra.en uvozni energetski čimbenik U dana.njim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko bogatstvo sve vi.e određuje virtualni kapital u obliku ideje i znanja (čiji su nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su uzrok nacionalnih i globalnih tehnolo.kih .okova. Akumulacija ljudskog kapitala uvjetuje moć u .Novom svjetskom poretku.. GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS) Gospodarsko razvojno . ekonomsko . socijalna strategija Hrvatske (GRESS) treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promi.ljanja budućnosti Hrvatske, ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese nacionalnog gospodarstva, razvijanje oblika strate.kog upravljanja, preobra.aj sada.njeg industrijskog u ekolo.ko i informacijsko gospodarstvo, afirmacija i primjena tzv. .high technology. (visoke tehnologije). Teze GRESS strategije temelje se na već odavno prihvaćenim mi.ljenjima da je temelj vitalnosti i razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija), a za gospodarsku moć i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala. Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz kategoriju rada, kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za stvarala.tvom, socijalizacijom i sigurno.ću. Gledajući to sa .ireg aspekta ove dimenzije, mo.emo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala, kategorija najsposobnijih, kategoriju prosječnih i kategoriju najslabijih članova ljudske zajednice. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog sustava iz jednog stanja u drugo, vi.e stanje. Definicija rasta, naravno, slu.i nam i za određivanje pojma razvoj koji je već odavna postao konstanta svake dr.avne politike, osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno, pa se govori o odr.ivom razvoju. U .irem smislu riječi to je pitanje odgođene potro.nje s jedne strane tj. stimuliranje potro.nje s druge strane. Drugim riječima stvarala.tvo jest stvar pozitivne dru.tvene selekcije i stoga zajednica mora ulo.iti sve moguće napore i sredstva da identificira, promovira i podupire talente (OSMI.LJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA), jer su oni nositelji općeg razvitka. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest povećanje učinkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olak.anja osiguranja opstanka kao nastojanja da se smanjuje nered u sustavu, to mo.emo shvatiti kao učinkovitost u kori.tenju resursa gospodarskog sustava. Promatrajući to s gledi.ta osnovne postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog iskori.tavanja radno aktivnog stanovni.tva. Čimbenik sigurnosti osigurava se kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. Naime, svaki zastoj u funkcioniranju gospodarskog sustava ugro.ava postizanje ideala tj. opstanka. Sigurnost mo.emo shvatiti kao te.nju .irenju manevarskog .ivotnog, tj. radnog prostora pojedinca. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje, kao i to da je nu.an jedan cjeloviti pristup koji bi bio dru.tveno prihvatljiv, znanstveno utemeljen, stručno provodljiv i ekonomski isplativ. Za njegovu daljnju razradu i provođenje, neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke, ciljeve, temeljnu strukturu i prije svega, usvojiti zajedničku metodu (metode) rada. U ovom slučaju bila bi najbolja metoda projektnog vođenja. Ona se sastoji u prihvaćanju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza, i to: inicijalnu; konceptualnu; plansku; organizacijsku i provedbenu. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) «Pozdrav pobjednicima!» Zapovijed izdana američkim marincima prilikom posjeta ministra Gojka .u.ka i visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Američkim Dr.avama, nakon vojno-redarstvene akcije «Oluja», 1995. godine Nedvojbeno je kako je trenutno politički, ekonomski, geostrate.ki, teritorijalni koncept Europske unije, zapravo usmjeren ga.enju nacionalnih dr.ava i uni.tavanju europskih nacija. Umjesto stare ideje «Europe slobodnih nacionalnih domovina», danas imamo nadnacionalnu, internacionalnu birokratsku strukturu, koja ne slu.i čak niti sama sebi već financijskim i strate.kim polsovnim interesima moćnih multinacionalnih korporacija, lobija, trustova i vi.e ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog europskog poretka, kojeg poznajemo kao Europsku uniju. Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama, na čije su resurse bacili oko financijsko-poslovni moćnici velikih korporacija i konzorcija, njima nisu zanimljive dr.ave. Zbog toga projekt «Europe regija» nije bezopasan za dr.avu poput Hrvatske. Taj je projekt i osmi.ljen kako bi se regionalnim povezivanjem, bez obzira na granice nacionalnih dr.ava, dr.ave nacije u Europi dezintegrirale i politički, ekonomski i financijski marginalizirale, dok u prvi plan dolazi regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih «europskih regija». Taj je projekt na djelu i u Hrvatskoj, jer je Istarska .upanija, zahvaljujući politici IDS-a i Ivana Jakovičića, već godinama članica tzv. «udruge europskih regija». Konferencija u Copenhagenu, koju je 1978. godine organizirao Danski institut, zacrtala je točne korake marginalizacije i uni.tavanja nacionalnih dr.ava na tlu Europe, te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Deklaracija koja je tom prilikom donesena i nosi naslov «Politička organizacija Europe kroz regije je uvjet harmoničnog i mirnog razvoja njezinih ljudi». Takvu prirodu projekta «Europa regija» dokazuju i riječi nekada.njeg .efa Danskog instituta, koji je u jednom razgovoru 1988. godine izjavio o projektu «Europa 1992.»: «Pratimo pa.ljivo situaciju i uzbuđeni smo. Ovo je na.a prilika izgraditi neagresivnu Europu, koja nikome ne će biti prijetnja. Nacionalne dr.ave bile su katastrofa za Europu. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo uni.tavanja». Znači jasna orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih dr.ava ne mo.e za Hrvatsku u sada.njem trenutku, kao i u procesu pridru.ivanja Europskoj uniji donijeti ni.ta dobro. Prepoznavanje i priznavanje regionalne autonomije biti će bitan čimbenik budućnosti na.e zemlje, ukoliko nastavimo s ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. Zapravo već je krajem 1980.-ih godina započelo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata koje su zadavale nove geopolitičke i geostrate.ke parametre europske političke i teritorijalne organizacije. Hrvatska ni tada, kao ni sada europskoj birokraciji i moćnicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala ni.ta. U cilju razbijanja nacionalnih dr.ava eurobirokrati i podupiru autonomiju i prava manjina u dr.avama, kao i regionalni separatizam, kako bi lak.e kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih dr.ava. NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE Europski parlament ima prividnu zadaću «stvaranja uvjeta za sudjelovanje građana Europe u europskim institucijama i vlasti», kao i funkciju demokratskog nadzora od strane građana europskih zemalja. U praksi, naravno, to ne izgleda tako. Europski parlament odlučuje o proračunu EU, nakon .to je isti predlo.en od strane Europske komisije, danas je za nadzor proračuna EU zadu.en isključivo Europski parlament, te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju parlamenti nacionalnih dr.ava članica EU. Stoga niti ne postoji model po kojem dr.ave članice mogu utjecati na tro.enje europskih proračunskih sredstava. Kako bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmi.ljena je cijela mre.a institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. Ujedinjene Europe, te zapravo predstavljaju centre moći u kojima se odlučuje o pojedinim mjerama i propisima koje svojim članicama nameće EU. Drugim riječima, ta mre.a europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja Europskom unijom. Radi se o pravom izgrađenom, transnacionalnom financijskom carstvu, koje se krije iza europskog poretka i institucija osmi.ljenih projektom «Europa 1992». Popis tih grupa, institucija, poduzeća i pojedinaca je podugačak: • Bilderberg grupa • Trilateralna komisija • BIS • «Okrugli stol» • CTTE, Europska monetarna unija • Mediobanca • FIAT SpA • Pirelli & C. • Fonditalia • Liberian Trade Development Bank • FBM-Hudson Italiana • Montedison • Intersomer-Mercantile Internazionale • Banco di Roma • Credito Italiano • Assicurazioni Generali • Olivetti • Banca Commerciale Italiana • Banque Louis-Dreyfus • The Geneva Assotiation • Cie du Midi • Nationale Nederlenden • ROBECO • ABN • HEINEKEN • AKZO NV • Swiss Re • AmRo Bank • ROBECO • SHV • Philips • Royall Dutch Shell • Unilever • SASEA • Societe General de Banque • Credit Lyonnalis • ECU Clearing Assotiation • Central European International Bank (Budimpe.ta) • Deutsche Bank • VEW • Daimler Benz • Hapag-Lloyd • Bosch • Bertelsmann • Siemens • Metallges. • Phillip Holzmann AG • Mannesmann • Lazard Partners • Lazard Freres Paris • Pearson Trust • The Economist • Washington Post Group • Kennedy Trust • Financial Times • Lazard Feres N.Y. • Lazard Bros. London • Allianz AG • Riunione Adriatica Sicurta • Munchner Reinsurence • Thyssen AG • Cornhill Insur. UK • S.G. Warburg • COFIDE • Kissinger Asoc. • Bank Leu • SODITIC S.A. • PARIBAS • SASEA • Nestle • Rowe&Pitman • Barclays Bank • Sun Alliance • Rio Tinto Zinc • Cadbury Schweppes • LonRho • General Electric Corp. • Cazenove & Co. • The Swire Group • British Petroleum • Commercial Union Assurance • Royal Insurance • Shearson, Lehman, Hutton-Amex • Cerus S.A. • Trade Development Bank-Geneve • Kissinger Associates • COFIDE • Credit Suisse • Alusuisse • Andre • Nestle • ASEA-Brown Boveri • CIBAGEIGY • CSFB • Zurich Insurance • Hoffmann Laroche • Minerva Group Ital. • Swiss Re • Winterthur Insurance • Lombard Odler • Bayerische RE • Bruxelles Lambert Group • Pargesa Holding Geneva • Power Corporation Canada • Henry Ansbacher p.l.c. UK • Drexel, Burnham, Lambert, New York • Societe Financiere de Paribas (Suisse) B.V. • Banque Internationale a Luxembourg. Ovo je hijerarhija financijske i stvarne političke moći iza suvremenog europskog poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija. Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske moći, va.no je kako bismo bolje razumjeli pod čijim je utjecajem hrvatska financijsko-politička elita, te po kojem obrascu se strukturiraju mre.e i lobiji moći u Hrvatskoj. OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih moćnika koji su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta «Europa 1992.». Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi 1983. godine, na nagovor Henrya Kissingera, kao svojevrsna oporba unutar europske industrije američkoj politici Strate.ke obrambene inicijative.. prvi čelnik orkuglog stola bio je .veđanin Pehr Gyllenhammar, član Upravnog odbora Kissinger Associates Inc. Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa Etiennom Viscountom Davignonom, biv.im europskim povjerenikom za industriju. Grupa je satsavljena od pomno odabranih čelnika europskih multinacionalnih korporacija čija je glavna kvaliteta (kao .to je jednom rekao jedan član Europske komisije) «da mogu podići telefonsku slu.alicu i odmah doći do svojeg premijera». U vrijeme kada je Jacques Delors obna.ao du.nost predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao s njim. Danas mo.emo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih dana.njih ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih moćnika, koji nisu ni.ta drugo do li eksponent kapitala europskih moćnika u Hrvatskoj. Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar Okruglog stola europskih industrijalaca: • Wisse Dekker, predsjedavajući, Nizozemska, Philips; • Umberto Agnelli, potpredsjednik, Italija, FIAT; • Karl Heinz Kaske, potpredsjednik, Njemačka, Siemens; • Thorvild Aakvaag, Norve.ka, Norsk Hydro, Bilderberg; • Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala, Bilderberg; • Jean-Louis Beffa, Francuska, Saint Gobain; • Yves Boel, Belgija, SOFINA; • Sir John Clarc, Velika Britanija, Plessey; • Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, Sibeka, Trilaterala, Bilderberg; • Carlo de Benedetti, Italija, Olivetti, Cerus, Francuska, COFIDE; • Raul Gardini, Italija, Ferruzzi-Montedison; • Alan Gomez, Francuska, Thomson; • Klaus Geotte, Njemačka, MAN AG, u upravi Hypo banke; • Pehr Gyllenhammar, .vedska, Volvo, Kissinger Associates, Aspen Institute; • Patrick Hayes, Irska, Waterford Glass group; • Kari Kairamo, Finska, Nokia, Volvo; • C.J. van der Klugt, Nizozemska, Philips; • Olivier Lecerf, Francuska, Lafarge Coppee; • Louis Magnana, .panjolska, CEPSA; • Floris Maljers, Nizozemska, Unilever; • Maersk McKinney Moller, Danska, A.P. Moller; • Helmut Maucher, .vicarska, Nestle; • Hans Merkle, Njemačka, Bosch; • Jerome Monod, Francuska, Lyonnais des Eaux; • Curt Nicolin, .vedska, ASEA, Brown Boveri; • Antony Pilkington, Velika Britanija, Pilkington Bros.; • Edzard Reuter, Njemačka, Daimler Benz; • Stefan Schmidheiny, .vicarska, Anova; • Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries, Bilderberg, Action Committee for Europe; • Luis Solana, .panjolska, Telefonica, Trilaterala; • Jacques Solvay, Belgija, Solvay & Cie.; • Dieter Spethmann, Njemačka, Thyssen; • Pierre du Tillesse, Belgija, Petrofina; • Poul J. Svanholm, Danska, Carlsberg, Den Danske Bank, Trilaterala; • Josef Taus, COUNTRY, Constantia; • Jacopo Vittorelli, Italija, Pirelli. BILDERBERG GRUPA Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument Europske ekonomske zajednice tzv. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954., u hotelu Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Nizozemski princ Bernhard osobno je predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Grupa je utemeljena od strane anglo-američkih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila njihovu multinacionalnu politiku. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan, George Ball, Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na prvom sastanku. Glavni ideolog i čovjek koji je osmislio cijelu priču u Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. godine, dr. Joseph H. Retinger, nekada.nji .ef britanske obavje.tajne slu.be za specijalne operacije, čija je osnovna politika bila «Ujedinjena Europa čvrsto povezana sa Amerikom». Grupa radi u najvećoj tajnosti i diskreciji, i jedan je od najva.nijih koordinacijskih centara međunarodnih financijskih elita. Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar Bilderberg grupe: • Thorvild Aakvaag, Norve.ka, Norsk Hydro; • Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala; • Tage Andersen, Danska, Den Danske Bank; • George W. Ball, Sjedinjene Dr.ave, Shearson, Lehman Bros., Dr.avno tajni.tvo SAD-a; • Martin Bangemann, Njemačka, nekada.nji ministar gospodarstva; • Sir John Baring, Velika Britanija, Baring Brothers & Co.; • Robert L. Bartley, SAD, Wall Street Journal, Trilaterala; • Jack F. Bennett, SAD, Exxon Corporation; • Lord Boardman, Velika Britanija, National Westminster Bank; • Nicholas F. Brady, SAD, Dillon, biv.i ministar financija; • Richard R. Burt, SAD, biv.i veleposlanik u Njemačkoj; • Costa Carras, Velika Britanija, J.C. Carras & Sons; • Jaime Caravajal Urquijo, .panjolska, Banco Hispanico Industrial, Action Committee for Europe; • Sen. John H. Chafee, SAD, senator; • Alain Chevalier, Francuska, Moet Hennessey; • Kenneth W. Dam, SAD, IBM Corporation; • David dautresme, Francuska, Lazard Freres & Cie; • Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, orkugli stol; • Willem F. Duisenberg, Nizozemska, predsjednik, Banka za međunarodna poravnanja, predsjednik, Nizozemska nacionalna banka; • Lord Greenhill of Harrow, Velika Britanija, S.G. Warburg, BP, Trilaterala, Kissinger Associates; • Sten Gustafsson, .vedska, Saab-Scania; • Denis W. Healey, Velika Britanija, član Parlamenta; • H.J. Heinz II, SAD, H.J. Heinz Company; • Lord Home of the Hirsel, Velika Britanija, član Doma lordova; • Robert D. Homarts, SAD, Goldman Sachs, biv.i du.nosnik Dr.avnog tajni.tva; • Robert A. Jeker, .vicarska, Credit Suisse; • Simon Jenkins, Velika Britanija, urednik, The Economist; • Paul Jolles, .vicarska, Nestle, Okrugli stol; • David Kearns, SAD, Xerox Corporation; • Henry A. Kissinger, SAD, Cargill, Kissinger Associates, Trilaterala; • Andrew Knight, Velika Britanija, Daily Telegraph, Anglo-sovjetski okrugli stol; • Max Kohnstamm, Belgija, Action Committee for Europe, Trilaterala; • Alexandre Lamfalussy, .vicarska, Banka za međunarodna poravnanja, Delorsova komisija; • Princ Hans-Adam von Liechtenstein, Banka Liechtensteina; • Franz J. Lutolf, .vicarska, Swiss Bank Corporation; • Antonio Maccanico, Italija, Mediobanca; • Sen. Charles M. Mathias, SAD, senator; • Thierry de Montbrial, Francuska, Institut za međunarodne odnose, Trilaterala; • Mario Monti, Italija, Centar za monetarnu ekonomiju, Sveučili.te Bocconi, Trilaterala; • Kraljica Beatrix, Nizozemska; • Nizozemski princ Claus; • Tommaso Padoa-Schioppa, Italija, Banka Italije; • Sir Michael Palliser, Velika Britanija, Samuel Montagu & Co. (Midland Bank), Trilaterala; • Robert P. Reid, Velika Britanija, Shell UK; • Michel Rocard, Francuska, biv.i premijer; • Lord Roll of Ipsden, Velika Britanija, S.G. Warburg, Kissinger Associates, Trilaterala; • Mariano Rubio, .panjolska, Banka .panjolske; • Helmut Schmidt, Njemačka, Committee for European Curency Union; • Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries; • Theo Sommer, Njemačka, izdavač, Die Zeit, Trilaterala; • Paul A. Volcker, SAD, biv.i predjsednik Upravnog odbora Federalnih rezerva; • Franz Vranitzky, Austrija, biv.i kancelar; • Charles, princ od Walesa, Velika Britanija; • Niels Werring, Norve.ka, Wilh. Wilhelmsen Ltd.; • John C. Whitehead, SAD, Dr.avno tajni.tvo, Goldman, Sachs; • Frank G. Wisner, SAD, Dr.avno tajni.tvo, poslovi s Afrikom; • Otto Wolff von Amerongen, Njemačka, Deutsche Bank, Otto Wolff A.G., Trilaterala; • Lord Young of Graffham, Velika Britanija, biv.i ministar trgovine i industrije; • Georg Zimmer-Lehmann, Austrija, Creditanstalt Bankverein. BANKA ZA MEĐUNARODNA PORAVNANJA Ova banka «drma» europskim poretkom i eurobirokracijom jo. od vremena Jacquesa Delorsa. Tada je, naime, čak 12 od 17 članova njegove Europske komisije, bilo iz nacionalnih banaka članica Banke za međunarodna poravnanja: Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Grčka, Irska, Danska, .panjolska, Portugal, Luxembourg. Upravo ta banka i moćnici iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama, velikim financijskim poslovima, te je upravo ta skupina ljudi projektirana dana.nji jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku valutu. Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Banke za međunarodna poravnanja: • W.F. Duinsenberg, predsjednik Upravnog odbora Banke za međunarodna poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke; • Lord Richardson of Duntisborne, potpredsjednik Upravnog odbora, biv.i guverner Bank of England; • Paolo Baffi, Banka Italije; • Carlo Ciampi, Banka Italije; • Bernard Clappier, Banka Francuske; • Bengt Dennis, .vedska nacionalna banka; • Jean Godeaux, Nacionalna banka Belgije; • Jacques de Larosiere, Banka Francuske; • Robin Leigh-Pemberton, Bank of England; • Markus Lusser, .vicarska nacionalna banka; • Karl Otto Pohl, West German Bundesbank; • Johann Schollhorn, West German Bundesbank; • Baron de Strycker, Nacionalna banka Belgije; • Lamberto Dini, Banka Italije; • Rainer Masera, Banka Italije; • Leonhard Gleske, West German Bundesbank; • Georges Janson, Nacionalna banka Belgije; • A.D. Loehnis, Bank of England; • L.D.D. Price, Bank of England; • Jacques Waitzenegger, Banka Francuske; • Francis Cappanera, Banka Francuske. ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU Ovaj je odbor osnovan 12.11.1986. na sastanku u Heidelbergu, jo. je poznat pod nazivom Schmidt-Giscardov odbor, a utemeljen je u bliskoj suradnji sa Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. Glavna zadaća ovog odbora bila je provedba druge faze europske monetarne unije, odnosno utemljenjei početak rada Europske sredi.nje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. Bili su glavni lobisti prema .efovima dr.ava kako bi dobili privolu za ideju nadnacionalne sredi.nje, europske banke. Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Odbora za europsku monetarnu uniju: • Valery Giscard d Estaing, Francuska, supredsjedatelj Odbora; • Helmut Schmidt, Njemačka, supredsjedatelj; • Lord Callaghan, Velika Britanija, biv.i premijer; • David Howell, Velika Britanija, biv.i ministar energetike; • Mario Schimberni, Italija, Montedison, Trilaterala; • Rinaldo Ossola, Italija, Credito Varesino; • Miguel Boyer Salvador, .panjolska, Banco Espagnol de Commerce Exterior; • J.A. Sanchez Asiain, .panjolska, Banco de Bilbao; • Wilfried Guth, Njemačka, Deutsche bank, Allianz, Daimler Benz, Siemens, Solvay & Co.; • Manfred Lahnstein, Njemačka, biv.i ministar financija, predsjednik Bertelsmann grupe; • Renaud de la Geniere, Francuska, biv.i guverner Banke Francuske, Compagnie Financiere de Suez; • Pierre Beregovoy, Francuska, biv.i ministar financija; • Jelle Zjilstra, Nizozemska, BIS, Dutch National Bank; • Etienne Viscount Davignon, biv.i član Europske komisije za industriju, Trilaterala, Okrugli stol, Bilderberg; • Niels Thygesen, Danska, Sveučili.te u Kopenhagenu, A.P. Moller & Co., Trilaterala, Delorsova komisija; • Jose Silva Lopes, Portugal, biv.i ministar financija; • Xenophon Zolotos, Grčka, biv.i guverner Banke Grčke; • Anthony O Reilly, Irska, H.J. Heinz Co., Trilaterala; • Gaston Thorn, Luxemburg, biv.i predsjednik Europske komisije, Trilaterala. Krajem 1987. godine, ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za jedinstvenu europsku valutu. To je Industrijska asocijacija za europsku monetarnu uniju. Većina članova ove grupe preklapa se sa već nabrojenim grupama i članovima. Predsjednik je bio C.J. van der Klugt iz Philipsa, potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata, rizničar Francis-Xavier Ortoli. AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor, njegov je generalni tajnik od 1956.-1975. bio rodom Nizozemac, Max Kohnstamm, u.ivao je veliko povjerenje europskih oligarhijskih elita, i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine od 1945.-1948. Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. Ali na svojim satsancima taj odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih dr.ava. Sastanci se obično odr.avaju u drugoj polovici siječnja u Parisu. Na tim sastancima obično su se, tijekom 1980.-ih godina, okupljali: • Egon Bahr, SPD-ov član parlamenta u Njemačkoj; • Enrique Baron Crespo, biv.i predsjednik Europskog pokreta, biv.i .panjolski ministar transporta; • Marcel Boiteux, EDF, Trilaterala; • Karl Carstens, biv.i federalni predsjednik, Njemačka; • Jaime Carvajal Urquijo, Banco Hispano Industrial, Trilaterala; • Carmelo Cedrone, predstavlja Giorgia Benvenuta, UIL, Italija; • Jacques Chaban-Delmas, biv.i predsjednik Francuske nacionalne skup.tine; • Emilio Colobmo, Italija, biv.i premijer; • Vitor Constancio, biv.i glavni tajnik socijalističke stranke, Portugal; • Francois Dalle, L Oreal; • Etienne Davignon, Cociete General de Belgique; • Paul Henri Spaak Foundation, Trilaterala, Kissinger Associates, Europska kulturna fundacija; • Georges Debunne, Europe Trade Union Confederation; • Jacques Delors; • Willy Dondelinger, biv.i predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Luxembourga; • Lazaros D. Efraimoglou, Union of Chambers of Commerce and Industry, Grčka; • Laurent Fabius, biv.i premijer, Francuska; • Maurice Faure, biv.i ministar u francuskoj vladi; • Carlos Ferret Salat, Banco de Europa, Trilaterala; • Colette Flesch, predsjed. Liberalne stranke, Luxemourg; • Garrett Fitzgerald, biv.i premijer, Irska, Trilaterala; • Brendan Halligan, biv.i glavni tajnik Irske laburističke stranke; • Edward Heath, biv.i član Parlamenta, Velika Britanija; • Alfred Herrhausen, Deutsche Bank; • Michael Heseltine, član parlamenta, Velika Britanija, biv.i ministar obrane; • Jozef Houthuys, Belgija, Algemeen Christelijk Vakverbond; • David Howell, član parlamenta, Velika Britanija, Dobor za europsku monetarnu uniju; • Max Kohnstamm; • Oskar Lafontaine, biv.i premijer, Njemačka; • Giorgio La Malfa, član parlamenta, Italija; • Francisco Lucas Pires, član Europskog parlamenta, Portugal, Trilaterala; • Franco Maria Malfatti, član parlamenta, Italija; • Albert Mercier; • Peter Mitzscherling, SPD-ov član parlamenta, Njemačka; • Henri Nallet, biv.i francuski ministar poljoprivrede; • Giorgio Napolitano, član parlamenta, Italija; • Francois-Xavier Ortoli, TOTAL, biv.i ministar u francuskoj vladi; • David Owen, član parlamenta, Velika Britanija, Trilaterala; • Ioannis Pesmazoglou, član parlamenta, Grčka; • Alain Poher, predsjednik Senata, Francuska; • Jordi Pujol, predsjednik Generalitat de Catalunya, .panjolska; • Joan Reventos Carner, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata, .panjolska; • Ernani Rodrigues Lopes, ekonomski konzultant, Banco de Portugal; • Desmond Ryan, član upravnog odbora irskih industrijalaca; • Poul Schade-Poulson, Dansk Arbejdsgiverforening, Danska; • Patrick Sheehy, BAT Industries, PLC; • Gaston Thorn, biv.i predsjednik Europske komisije; • Leo Tindemans, biv.i ministar vanjskih poslova, vanjske trgovine i razvoja, Belgija; • Jose Manuel Torres Couto, Uniao Geral de Trabalhadhores, Portugal; • Andre Vanden Broucke, Algemeen Belgisch Vekverbond; • Cees van Lede, Verbond van Nederlandse Ondernemingen, VNO; • Hans von Mierlo, biv.i član parlamenta, Nizozemska; • Maarten van Traa, predstavlja Wim Koka, predsjednika Nizozemske laburističke stranke; • J.J.C. Voorhoeve, biv.i član parlamenta, Nizozemska; • Torsten Wolfgramm, biv.i član parlamenta, Njemačka, predstavljao je Martina Bangemanna, biv.i savezni ministar gospodarstva; • Daniel Barroy; • Amadeo de Franchis; • Manfred Gunther; • Heather Honour; • Francois Lamoureux; • Walter Lion; • Lluis Prenafeta; • Kevin Walsh; • Graham Watson. RAČANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK Kada vidimo popis poduzeća i interesnih financijsko-političkih skupina iza europskog poretka, mo.emo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj postavljeni, a koje je prihvatila jo. Račanova Vlada neposredno nakon stupanja na du.nost, kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru.ivanju. Iza uvjeta sa kojima se sučeljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje, zapravo, se kriju konzorciji kapitala, poslovno-financijski karteli europskih moćnika, europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog sustava-moćne europske financijske kuće, banke i osiguravajuća dru.tva. «Potpisivanjem Sporazuma učinili smo prvi korak u pridru.ivanju obitelji ujedinjenih europskoh dr.ava te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete na tom putu», napisao je Ivica Račan 2001. godine. Ono .to je jo. va.nije u toj Račanovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti, a koji su vi.e nego očito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijskopolitičke oligarhije. «Treba znati da se punopravno članstvo u Europskoj uniji ne dobiva na dar. Ono je rezultat ispunjenja pravnih, političkih i gospodarskih uvjeta, .to za Hrvatsku znači cjelokupan preobra.aj dru.tva i njegovu sveobuhvatnu reformu. Hrvatska zato ovim Sporazumom započinje svoje unutarnje preoblikovanje čiji je cilj doseći visoku razinu sukladnosti s najrazvijenijim europskim dr.avama ... To je dugotrajni proces koji će tra.iti odricanja i donositi određene te.koće ... nema drugog puta». SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRU.IVANJU ODRAZ JE INTERESA EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridru.ivanju sa.ima one vrijednosti i odrednice, koje uglavnom odgovaraju financijskoj mre.i koja se krije iza EU. Te vrijednosti, odrednice i ciljevi su: • uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na suradnji, kojemu je Europska unija glavno upori.te; • razvoj civilnoga dru.tva, izgradnja institucija i reforma javne uprave, povećana trgovina i gospodarska suradnja, te suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova; • veće političke i gospodarske slobode; • pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba; • slobodno tr.i.no gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese gospodarskim reformama u Hrvatskoj; • slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz Svjetske trgovinske organizacije; • razvitak trgovine i ulaganja; • usklađivanje zakonodavstva u relevantnim područjima sa zakonodavstvom Unije; • provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje, te tehničke, financijske i gospodarske pomoći. Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju Hrvatske sa ostalim zemljama biv.e Jugoslavije, .to posredno, na ovaj ili onaj način, ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom, predstavlja ponovnu balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je prekinula dr.avno pravne odnose početkom 1990.-ih godina. Hrvatska se Sporazumom obvezala «da će djelatno promicati regionalnu suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti, dok će Europska unija također svojim programima tehničke pomoći pru.ati potporu projektima od regionalnoga ili prekograničnog značenja». Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku, a Račan i Mesić su to potpisali, na formaliziranje takve regionalne suradnje sa «zemljama regije», da iskoristimo frazu koje najče.će koriste eurokrati kada govore o Hrvatskoj i njezinu okru.ju. Člancima 69. do 74. SSP-a predviđena je obveza Republike Hrvatske da u zadanim okvirima uskladi odgovarajuće hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije. Stoga je te.ko tvrditi hrvatskoj izvr.noj i zakonodavnoj vlasti kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odlučivanje o upravljanju vlastitom zemljom. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na općem referendumu imala pravo potisati takav međunarodni ugovor kojim izrijekom oduzima neka suverena prava hrvatskim građanima, te mimo zakonom određene procedure i narodnog legitimiteta, prepu.ta dio suvereniteta Hrvatske nekoj nadnacionalnoj, međunarodnoj instituciji, savezu ili organizaciji. S obzirom na opse.nost čitavog projekta zacrtanog SSP-om, određena su prioritetna područja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem četiriju sloboda i uspostavljanjem unutarnjeg tr.i.ta, te će stoga usklađivanje započeti s ovih područja: tr.i.no natjecanje i dr.avne potpore, intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasni.tvo, javne nabave, normizacija, mjeriteljstvo, ovla.ćivanje i ocjena sukladnosti, za.tita potro.ača, prava dru.tava, računovodstveno pravo, financijske usluge, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, za.tita podataka, jednake mogućnosti za .ene i mu.karce. EUROKRATI NAMEĆU HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE «Hrvatska će nakon potpisivanja Sporazuma započeti pregovore s dr.avama koje su također potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj suradnji da bi se povećao opseg međusobne suradnje. Glavne su sastavnice sporazuma o regionalnoj suradnji: • uspostava političkoga dijaloga; • uspostava zone slobodne trgovine; • uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana, usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala i osoba; • suradnja i na područjima izvan Sporazuma, poglavito na području pravosuđa i unutarnjih poslova». Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu ga.enja hrvatske nacionalne dr.ave, Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni ekonomski, ni financijski, ni u smislu nacionalne sigurnosti, pogotovo ne demografski. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno razobličavaju u tim uvjetima. Međutim, i nije toliki problem u njima. Problem je .to hrvatska «elita» nije izna.la alternativu za Hrvatsku. Posebno je upitno na koji će način na hrvatski ekonomsko-inteligencijski suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. Naime, europski i svjetski centri moći svjesni su kako se u 21. stoljeću granica teritorijalnog suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga uma, intelektualnoga vlasni.tva. U tom smislu nije nebitna mogućnost gubitka intelektualnog suvereniteta Hrvatske, te intelektualne asimilacije na.e nacije u jedan potpuno drugačiji milje i podlijeganje strategijama «ispiranja mozga». «Slobodno kretanje radnika i osoba, kao jedna od temeljnih sloboda utvrđenih europskim pravom, uređena je drugom poglavljem pravne stečevine Zajednice (acquis communitaire). Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu zapo.ljavanja dr.avljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava». U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugro.avaju nacionalni suverenitet na.e zemlje, koju se potpuno nespremnu gura u nepoznato. «Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na području Unije: • pravo boravka i zapo.ljavanja u svakoj od zemalja članica; • zabrana diskriminacije u zapo.ljavanju i odabiru zvanja; • puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti; • pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te • ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne za.tite». GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DR.AVE (III.) .Po treći put u ovom stoljeću Amerika .eli stvoriti novi svjetski poredak. Ključni zadatak Amerike je uspostaviti ravnote.u između dva isku.enja koja su oduvijek bila svojstvena američkoj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga koja će ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poremećaj u svijetu, i latentne .elje da se povuče i vodi izolacionističku politiku. Nekritičko upletanje u sve međuetničke sukobe i građanske ratove u svijetu nakon hladnog rata, u potpunosti bi iscrpilo Ameriku. S druge strane, samo ustrajanje na unutarnjem pobolj.anju američkog dru.tva na kraju bi učinilo sigurnost Amerike upitnom te joj oduzelo mogućnost da utječe na sudbinu i dono.enje odluka u drugim, udaljenim zemljama, nad kojima bi sve vi.e gubila kontrolu i utjecaj.. Henry Kissinger, .Diplomacija. Neovisnost, samostalnost i puni narodni i dr.avni suverenitet osnovne su pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. Kada su ovi elementi narodnosti i dr.avnosti na bilo koji način i u bilo kojem dijelu naru.eni ili u nekom dijelu dr.avnog i narodnog suvereniteta nema, ne postoji mogućnost gospodarskog oporavka i razvoja. Ovisnost o nadle.nosti izvan dr.avnih i izvan narodnih institucija bitno utječe na gospodarstvo dr.ave i gospodarstvo nacije. U suvremenim političkim i ekonomskim međunarodnim odnosima upravo iz tih razloga uz pojam "geopolitike" sve se vi.e koristi pojam "geoekonomije", a oba su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz vitalnu gospodarsku međuovisnost manjih dr.ava o bogatijim i većim dr.avama. Radi se zapravo o dobro smi.ljenoj "Novoj kolonijalizaciji". Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja. Barem je takva bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajedničkog ostvarivanja međusobnih gospodarskih interesa dr.ava i naroda na njihovo opće dobro. Pozitivna gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje. Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike, drugo izdanje, Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi dru.tveni, socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora, tako da su ljudski .ivoti sve vi.e vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru (jedinstvenom prostoru). Međutim stvaranje moćnih nadsuverenih, naddr.avnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove kolonijalizacije i razotkrilo mračnu stranu priče o svjetskoj globalizaciji. Kada je do.lo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja već je bio uhvaćen u nezaustavljivi kotač ovisnosti o "bogatima i moćnima". Globalizaciju, na određen način, mo.emo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije nastala je kao ideja globalne ravnote.e mira i stabilnosti međunarodnog poretka; b) nakon vremena .hladnog rata., posebice u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljeća globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote.e kapitala i ekonomskih (energetskih) resursa (ravnote.a bogatstva); c) početkom dvadeset i prvog stoljeća (2001.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote.e znanja, ravnote.e ideja i tehnologije. Kada je prije vi.e od pedeset godina odr.an sastanak tada.nje financijske elite u Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strate.ki planovi poslijeratnog ekonomskog razvoja, situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja će za ekonomije pojedinih nacija značiti isto .to i Ujedinjeni Narodi sa svojim specijalnim agencijama znače za njihove političke akcije: jamčenu sigurnost, ali i samovoljnu mogućnost prodiranja u njihove sisteme. Tako je u lipnju 1944. nastao Međunarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found - IMF) koji je danas uz Vijeće Sigurnosti OUN-a najjača supranacionalna organizacija na Svijetu. Bio je to početak jake monetarističke politike protiv stvarne ekonomije dr.ava nacija. SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA Slobodno se danas nakon pola stoljeća rada MMF-a mo.e reći da je stvorena svjetska Vlada nad vladama, izravan instrument ru.enja suvereniteta dr.ava i naroda, nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje će najvećim ulagačima u MMF jamčiti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosada.njim dr.avama potpunog narodnog i dr.avnog ekonomskog suvereniteta. Istovremeno se ideja suvereniteta progla.ava zastarjelom, neliberalnom i reakcionarnom, te se stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu dr.ava i naroda. MMF ima izravne ovlasti i instrumente mije.anja i naru.avanja suvereniteta svojih dr.ava članica. MMF danas ima 183 zemlje članice, ukupna vrijednost uplaćenih kvota zemalja članica 2000. godine iznosila je 210 milijarda specijalnih prava vučenja (SPV), .to iznosi gotovo 300 milijarda američkih dolara. MMF-ovu strukturu upravljanja i odlučivanja čine: Odbor guvernera, Međunarodni monetarni i financijski komitet, te Izvr.ni odbor. Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran međunarodni (svjetski) monetarni sustav u obliku jedne međunarodne institucije koja će do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska, te gospodarska kretanja u svijetu. Jedno od izvje.ća "Komisije za budućnost institucija Bretton Woods-a" kojom je predsjedavao biv.i .ef američkih Fedralnih rezervi Paul Volcker, navodi čak i planove pro.irenja dosada.njih ovlasti MMF-a. Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane dr.ave koje su imale svoja gospodarstva, bankarske sustave i sustave dr.avnih rezervi u cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Američke Dr.ave, Kanada, .vicarska i Australija. Većinu svjetskog zlata i bogatstva dr.ale su SAD, .vicarska i Kanada. Osnovna zadaća i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je preraspodjela i uspostava ravnote.e svjetskog bogatstva, kako ono ne bi ostalo koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Tijekom ranih 40-tih godina pro.log stoljeća Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika Britanija) gotovo istodobno predlo.ili su temelje budućeg MMF-a, na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, u srpnju 1944. predstavnici 44 dr.ave započeli su glavne pregovore o osnivanju Međunarodnog montarnog fonda. MMF je započeo s radom u Washingtonu DC, SAD, u svibnju 1946., sa 39 zemalja članica. Na konferenciji u Bretton Woods-u bilo je predlo.eno da SAD (podr.ana od Kanade i .vicarske) preuzme ulogu svjetskog bankara, te da američki dolar postane zajednička valuta za trgovinu u svijetu. Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni, ali se vrijednost USD (američkog dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu zlata), umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SADa, kako je prvotno i bilo predlo.eno. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD uz zlato pokazalo ozbiljnom pogre.kom ovakvog sustava. Danas MMF ima 182 dr.ave članice, koje plaćaju ukupnu članarinu u iznosu od 193 milijarde američkih dolara, koja slu.i kao svojevrsni kreditni depozit. Najveći su deponenti, stoga i najmoćnije dr.ave MMF-a SAD (18,25%), Njemačka (5,67%), Japan (5,67 %), Francuska (5,10 %), Velika Britanija (5,10 %). S druge strane neki od najvećih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko, Rusija, Argentina i Indija. Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju .specijalna prava vučenja . SPV. (engl. Special drawing rights . SDR). 1967. godine .grupa desetorice. (odnosno vodećih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je dokument o prihvaćanju novog sredstva plaćanja u formi posebnih prava vučenja, koja ima svaka zemlja članica MMF-a, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. PAPIRNATO ZLATO Taj dokument je 1969. usvojila skup.tina MMF-a, a 1970. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. Ta su prava nazvana i .papirnatim zlatom., i to stoga .to se na temelju takvih prava bez ikakvih te.koća i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekućih transakcija. U tom smislu ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se mo.e koristiti kreditom MMF-a. Vrijednost SPV-a se od 1. siječnja 1981 utvrđuje na temelje .mje.avine. peta valuta, onih zemalja koje su u vremenu od 1975. . 1979. ostvarile najveći izvoz robe i usluga. To su: američki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%), njemačka marka (19%), japanski jen, francuski franak i engleska funta (po 13%). Naravno, pojavom eura to se mijenja, pa su francuski franak i njemačka marka zamijenjeni eurom od siječnja 2001. Utjecaj Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu mo.emo nazvati beznačajnim i podlo.nim utjecaju najmoćnijih zemalja (slabija je čak i od Srbije i Crne Gore). Naime udio Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0,17%, dok u ukupnom broju glasova kojima se odlučuje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0,18% glasova (podaci MMFa od 2001.). Na vrhu ljestvice utjecaja i moći u MMF-u nalaze se: SAD, Njemačka, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija, .vicarska, Kanada, Nizozemska, Belgija, .vedska. Te zemlje ujedno čine i skupinu zemalja koja osigurava MMF-u sredstva za međunarodne kredite i financijska pokrića, čime izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama, manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko . financijskih interesa. TAJNI MEMORANDUM AMERIČKIH FEDERALNIH REZERVA U jednom svom tajnom memorandumu američki federalni sustav rezervi detaljno opisuje svoju ulogu u .pekulacijama i manipulacijama na svjetskom tr.i.tu novca. Ovakvi memorandumi kru.e po svijetu iz SAD-a kako bi se privuklo kompanije, banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim .pekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom američke vlade. "Vodeća snaga iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske garancije, nikako na .ivi novac) je Vlada Sjedinjenih Dr.ava, preko svoje monetarne agencije, federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve system). Američki dolar je temelj likvidnosti u svijetu, obzirom da sve ostale valute temelje svoju razmjenu na američkom dolaru. Vrlo pojednostavljeno, to znači da su Sjedinjene Dr.ave centralni svjetski bankar. Kao svjetski centralni bankar SAD imaju veliku odgovornost odr.avanja stabilnosti u svjetskom monetarnom sustavu ...", govori se u navedenom memorandumu. Ovaj tajni memorandum, koji je nastao tijekom 1996., sadr.i detaljan opis mehanizama financijskih .pekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko američkog Federalnog sustava rezervi, zbog čega je i klasificiran kao "povjerljive bilje.ke" (engl: confidential notes). Kasnije ćemo detaljno opisati tu tehnologiju. U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omogućuje određenoj elitnoj grupi stalno bogaćenje i financijsku premoć: "... Jedna, mo.da negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skupljača sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju vrlo bogati zbog usluga koje pru.aju. Ali to je jedini način kojim sustav ovaj proces mo.e dr.ati povjerljivim i visoko selektivnim ...". Ovaj memorandum dokazuje da se takvim .pekulacijama uz pokriće svjetskih monetarnih institucija (IMF, Svjetska banka) mo.e manipulirati vrijednostima pojedinih nacionalnih valuta, te prouzročiti ili spriječiti inflaciju u pojedinim nacionalnim gospodarstvima. "Glavno pitanje je za.to se sredstva osiguranja ne daju izravno bankama koje imaju sredstva. Prvo, ovaj sustav nije ovla.ten za izdavanje sredstava osiguranja; samo Ministarstvo financija SAD i druge agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to učiniti. Drugo, prodaja obveznica bi bila negativno gledana, obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita (gubitka). Ovaj proces djeluje ovako uspje.no zato .to se odvija potpuno daleko od pogleda (engl: entirely out of sight) ...". Ova rečenica dokazuje da se manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj tajnosti, bez ikakvih instrumenata nadzora, te se provode posrednim putem kako bi omogućile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi, kompanija ili zemalja. Zapravo se radi o trgovini .pekulativnim papirima, jer se bankarske garancije, jamstvena pisma, kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tr.i.tu, čime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Da se radi o tajnoj monetarnoj .pekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog memoranduma: "... Banke rutinski niječu postojanje ovakvih programa, čak i one koje su uključene u njih. Većina djelatnika u bankama ne zna ni.ta o tome u bilo kojem trenutku. Jedini ulaz u sustav je mogućnost potvrđivanja pozama.nih dobara ovla.tenoj osobi sustava ili njegovim pod - ovla.tenicima ... Postoji vrlo malo ovla.tenih osoba u sustavu. Ako investitor ne mo.e potvrditi barem 100 milijuna USD, pa čak i 500 milijuna USD, .anse za ulazak u sustav su stvarno male ...". AGENTI KRUNE Jedna organizacija koja se bavi ovakvim .pekulacijama, pokrivenim slu.benom djelatno.ću vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomoć stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je osnovana 1833., kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl: The Crown Agents for colonies), a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u naziv koji danas nosi. Prema Godi.njem izvje.ću iz 1996., uvodniku koji je potpisao tada.nji predsjednik "The Crown Agents", David Probert oni su "... međunarodna organizacija, koja djeluje u 150 zemalja, i pru.a svoje usluge razvojnim agencijama, posebno Svjetskoj banci, Europskoj uniji, regionalnim razvojnim bankama, i određenom broju bilateralnih donatora, uključujući Britansku i Japansku vladu. Sličan posao odrađuju i za velik broj organizacija iz javnog sektora .irom svijeta ...". Od 1996., izvr.en je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The Crown Agents", te je organizacija postala dioničko dru.tvo sa svojim menad.mentom i upravom. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima malih i većih poduzeća, raznih djelatnosti. Dionice poduzeća vlasni.tvo su "Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Ovaj čin privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od slu.bene britanske Vlade, jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik, i dalje obavlja poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". U upravi novog dioničkog dru.tva sjede predstavnici vodećih nevladinih organizacija, korporacija, banaka i poslovnih organizacija kao npr.: Barklays Bank, Standard and Chartered Bank (dvije od najvećih i najpresti.nijih britanskih komercijalnih banaka), Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najveća konglomerata u poljoprivredi), Securicor plc. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost banaka), Manchester Airport plc., British Telecommunications plc., Pince of Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles, organizacija koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim svijetom), Međunarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva, Britanska gospodarska komora, Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane Njegovog Veličanstva Aga Kana, jedna od najpoznatijih filantropskih organizacija, koja vodi bolnice i .kole po svijetu) i mnoge druge organizacije i kompanije. Danas "The Crown Agents" slu.beno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3 milijarde američkih dolara. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih poduzeća vrijedan oko 1 milijarde USD. Cilj je organizacije "The Crown Agents" steći kontrolu nad najva.nijim projektima u pojedinim zemljama, koji mogu imati puno dalekose.nije konačne učinke. Primjerice upravlja kompletnim sredstvima gospodarske razvojne pomoći za obnovu Bosne i Hercegovine. Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija, te se bave djelatnostima od financijskog posredovanja, prikupljanja sredstava, kupoprodaja, upravljanja sredstvima, poslova s nekretninama i upravljanjem offshore sredstava. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji "The Crown Agents". Sredinom 70-tih godina pro.log stoljeća "The Crown Agents" su bili u sredi.tu najvećeg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II. Svjetskog rata. Od 1967. - 1974., prema novinskim člancima i slu.benim parlamentarnim saslu.anjima, "The Crown Agents" su bili jedni od najvećih "igrača" na financijskom i .pekulativnom tr.i.tu nekretnina u Londonu, prema nekim pokazateljima bili su drugi, odmah iza "The Bank of England". "The Crown Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije, i mnogih drugih zemalja. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima, zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4 milijarde britanskih funti. Kontrolirali su mre.u banaka u cijelom svijetu, a da u tom trenutku nisu bili novčarska kuća, ili registrirani kao poduzeće za obavljanje tih djelatnosti. Nakon naftne krize 1973., koja je prethodila globalnoj financijskoj krizi, posebno sekundarnog bankarskog tr.i.ta, potpuno je kolabirala financijska strana "The Crown Agents", a The Bank of England ih je financijski "izvlačila" za nekoliko stotina milijuna funti. Ovaj je slučaj doveo do tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji. Nakon toga su, pimjerice, od 1983. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od Brunea. Opseg posla između Sultana i "The Crown Agents" koji su na .pekulacijskom tr.i.tu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad je Sultan povukao svojih 3,5 milijardi funti, "The Crown Agents" su morali otpustiti 400 zaposlenih. Iako nisu bili banka, njihove su se bankarske aktivnosti pro.irivale 60-tih godina pro.log stoljeća zbog povezanosti s Britanskom Vladom, te zbog velikih iznosa sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata; "The Crown Agents" su bili u mogućnosti posuditi novac po povoljnoj kamati, a zatim ga plasirati skuplje drugim bankama. Među tim bankama bila je i Trgovačko razvojna banka (Trade Development bank), banka s najvi.e dubioza na svijetu (po ocjeni nekih medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e, pokrovitelja organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa Filipa. Također je poznata činjenica (po nekim medijima) da je organizacija "The Crown Agents" tijekom 90-tih godina pro.log stoljeća organizirala isporuke oru.ja nekim afričkim dr.avama. Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak kompanije "Defence Systems Limited - DSL" u Ugandu. David H. Probert, koji je 1996. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor poduzeća koje je bilo jedan od većih dioničara "Defence Systems Limited", .to također dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Zanimljiva je podudarnost da je i sjedi.te ove dvije organizacije za područje biv.e Jugoslavije na istoj adresi, s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu, Dolina 6. Kasnije ćemo za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited". Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se, između ostalih: Afrička razvojna banka (African Development Bank), Azijska razvojna banka (Asian Development Bank), Bosna i Hercegovina, Razvojna korporacija Komonvelta (Commonwealth Development Corporation), Hrvatska, Danska međunarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency) Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development), Europska komisija (European Commission), Inter - Američka razvojna banka (Inter - American Development Bank) kao banka sustava Organizacije američkih dr.ava (engl. Organization of American States OAS) koja bi u .irenju Europske unije ponovno mogla dobiti na značaju i postati dijagonala geoekonomskih interesa SAD, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development), Međunarodni kazneni sud (International criminal Tribunal), Međunarodna razvojna asocijacija (Interantional Development Association), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe - OSCE), .vedska agencija za suradnju u međunarodnom razvoju (Swedish International Development Cooperation Agency), Centar UN-a za humana preseljenja (UN Centre for Human Settlements), Organizacija UN-a za ubla.avanje katastrofa (UN Disaster Relief Organisation), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UN Industrial Development Organisation), Tajni.tvo UN-a (UN Secretariat), UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees), UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund), UN-ov razvojni program (UN Development Programme), Svjetski program hrane (World Food Programme), Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz Godi.njeg izvje.ća "The Crown Agents" za godinu 1996.). Kada sam od organizacije "The Crown Agents" zatra.io informaciju o tome tko je u ime Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor, te .to je organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odra.ivala za Hrvatsku nisam dobio odgovor. Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom parlamentu da su čak odbijali na taj način odgovarati na pitanja zastupnika u britanskom parlamentu, .to su objasnili na način da organizacija "The Crown Agents" načelno ne daje takve odgovore. U istom godi.njem izvje.ću za 1996., direktor "The Crown Agents" Peter Berry, daje pregled rada tog koncerna: "... Kroz pa.ljivo i učinkovito upravljanje potičemo klijente da .tede vrijeme i novac, tako .to ula.emo učinkovito u njihovo ime na svjetskim tr.i.tima. Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima, dostavi dobara, opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku uslugu koncepiranu tako da ojača sposobnosti na.eg klijenta ...". Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijedeći način: "... Radimo na pobolj.anju strukture, izvedbe i kvalitete standarda institucija na.eg klijenta tako .to gradimo kapacitete i jačamo organizacije. Osiguravamo sredstva na.em klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda, tako .to olak.avamo razvoj njihove gospodarstva, industrije i trgovine. Poma.emo im da sačuvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rje.enja za pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi. Kroz na.e dugo sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom, radimo na tomu da osiguramo dr.avama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane razmjene. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i .iriti svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u .irenju financiranja razvoja ...". Dokazi o najčvr.ćoj povezanosti organizacije "The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom su mnogobrojni: "... Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu porezne administracije na Jamaici ...", navodi se u godi.njem izvje.ću za 1996., pa nastavlja "... Na. predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni uvozni program (General Import Programme) koji je započela Europska Unija i Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration programme) koji je započela Svjetska banka ...". "U Rumunjskoj smo, primjerice, okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog sektora ...". Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne mije.a izravno Međunarodni monetarni fond to čine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku banku, oni izravno određuju način i vrstu promjena u gospodarskim sustavima pojedinih zemalja, te nadziru ili čak provode (sudjeluju u provedbi) tih promjena. Sasvim je jasno da će "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija, a ne za "klijente", obzirom da se radi o koncentraciji kapitala moćnih kompanija, banaka i organizacija, poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i organiziraju promjene u pojedinim zemljama po .elji naju.eg kruga onih zemalja, kompanija i organizacija koje dr.e kapital u svijetu. Na taj način paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske moći manipulira pojedina nacionalna gospodarstva. "Crown Agents" kratko opisuju način utjecaja na vlade zemalja koji su im klijenti: "... Primjenjujući specijalno dizajnirana rje.enja informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi, te na.om ekspertizom unutarnjeg stanja i strate.kog uključivanja u upravljanje nacionalnim gospodarstvom, poma.emo osigurati da zemlje optimiziraju svoj porezni i financijski menad.ment ...". "Na međunarodnoj financijskoj i bankarskoj .koli u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju tečajeva za obuku u upravljanju sredstvima i tro.kovima, u skladu s vodiljama Svjetske banke, a .to je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih kuća ...". "Na.i ekonomisti su pomagali Izvozno - uvoznoj banci Japana u analizama poslovnog sektora u Indiji, kao dio pomoći programu kreditiranja industrije u Indiji ...". "... Na. ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a ...". U jednom dijelu svojeg slu.benog izvje.ća predstavnici ove organizacije priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije, te ne kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko - monetarne institucije u pojedinim zemljama - klijentima. Oni na neki način pripreme teren za mjere i aktivnosti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ili su s druge strane financijski izvr.itelji tih institucija. "Crown Agents" također slu.e i za pranje novca uske grupacije financijskih moćnika u svijetu i to na način da oni plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju ista sredstva vladama, sredi.njim bankama, javnim i privatnim institucijama. Sjetimo se sadr.aja .pekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o tome da se posrednicima u procesu .pekulacija kreditima i vrijednosnim papirima omogućuje pretjerano bogaćenje i gomilanje sredstava. "... Crown Agents Financial Services Limited je pro.irio svoje poslove tijekom godine. Osiguravao je pomoć sredi.njim bankama, komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama, ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim institucijama ...", dokazuju moju tezu sami izvje.taji "The Crown Agents" u dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services Limited - CAFSL". Ta je banka financirala i promatrače na izborima u Bosni i Hercegovini, za .to je potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Također daju zemljama klijentima srednjeročne i kratkoročne kredite za nabavu nu.nih dobara i opreme za javni i privatni sektor. Međutim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited - CASL". Također imaju i kompaniju koja isključivo upravlja imovinom "Crown agents Asset Menagement Limited" koji je 1996. upravljao sredstvima vrijednim preko 1 milijardu američkih dolara za preko osamdeset centralnih banaka, vlada, dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. Jedan dio tih sredstava ula.e se, vjerojatno, i u .pekulacijske poslove koji su ranije opisani memorandumom "Azriel grupe", da bi zarađivali na razlici provizije i kamata, dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita. DSL-GLOBALNI ŠVERC ORUŽJEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNIŠTENJE Jedna od kompanija kojom se koriste, a koju smo i ranije spomenuli, je "Defence Systems Limited - DSL". DSL je osnovana 1981., a razvila se u "najvećeg svjetskog opskrbljivača specijaliziranim siguronosnim uslugama". Posluje i vodi operacije u najte.im područjima na svijetu, a potiče svoje klijente i priprema ih za siguran i učinkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom okru.ju. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima omogućuje interesna prodaja oru.ja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom tr.i.tu, kako bi međunarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati određene oru.ane sukobe, ili ih pak ravnote.om naoru.avanja suprotstavljenih strana spriječiti. Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Australija, SAD, Francuska. Među posljednjim popisima klijenata DSL je onaj sa listom od 44 dr.ave u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) ubraja se među njihove klijente. Jedna od glavnih poslovnih zadaća DSL-a je pronalazak i primjena rije.enja za kompleksne siguronosne probleme u područjima visokog rizika. Zapo.ljavaju oko 4 000 ljudi, iz 30 različitih nacija svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih područja: - sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima; - specijalne snage za čuvanje; - razminiranje i pohrana te.kog naoru.anja; - sigurnost linija komunikacije; - ljudski potencijali i logistička potpora; - usluge osiguranja visokih rizika; - obuka i treniranje; - za.tita tereta visoke vrijednosti; - istrage. DSL djeluje .irom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Američki obrambeni sistemi - US Defence Systems), Singapuru (DSL Security Asia), Kolumbija (DSC), Peru (DSP), Zair (USDS Zair), Ju.na Afrika (DSL Security Systems Africa), Moskva (Gorandel Trading) i u biv.oj Jugoslaviji (sjedi.te u Sarajevu). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioničara: "NatWest Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". To su dvije financijske institucije sa vrhunskim kredibilitetom. Ono .to je znakovito je činjenica da DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je jedan od dioničara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih poduzeća u koncernu, ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The Crown Agents". Tijekom 2000., "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na malom otočiću dr.avi Sv. Helena, koja je smje.tena daleko od obale Ju.ne Afrike. Vlada te dr.ave je prvi klijent banke u vlasni.tvu "The Crown Agents"; "Crown Agents Financial Services Limited", koja je slu.beno uvela aktivno internet bankarstvo. To mo.e zvučati kao prednost ukoliko se radi o dr.avi udaljenoj od kopna, međutim, stvarna motivacija "The Crown Agents" je drugačija. Slu.benim uvođenjem ovakvog bankarstva mo.e se danonoćno nadzirati sve transakcije u toj dr.avici, sustav se lako mo.e zloupotrijebiti za .pekulacije ili prekonoćne kredite. Da se radi o mogućim .pekulacijama i pranju novca govori i činjenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj vlastitih međunarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u dr.avi otoku Sv. Heleni. Mo.e se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada, koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji, budu transferirana na ebankarske račune, nakon čega "Crown Agents" mogu manipulirati tim sredstvima, vr.iti fiktivne, .pekulativne transakcije, daleko od očiju javnosti, i ujedno uz pomoć kompjuterskog sustava sve dr.ati pod stalnim nadzorom (.to u klasičnim bankarskim transakcijama nije moguće). Prilikom pu.tanja u rad ovog sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima, Stuart Ponder, je izjavio: "... Na. je cilj bio pronaći klijneta koji će osigurati mogućnosti odr.avanja i podr.ke elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu na.ih ostalih klijenata. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati vi.e valutnu podr.ku, kako bismo bili u mogućnosti vr.iti međunarodna plaćanja ...". Kod ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa po.tuje kod poslovanja, koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja, te osiguranja ulo.enog novca. Sve .to se mo.e pretpostaviti na temelju postojećih dokaza jest da se radi o operaciji koja je vrlo slična financijskom in.enjeringu u Hrvatskoj. SOROŠ SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA ŠPEKULACIJAMA I jedan od najvećih svjetskih .donatora., ili kako ga drugi nazivaju .megaspekulator., George Soro., opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija .pekulacijama: .. Ulagači se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, međutim, počela pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim .kolama, koji su razmi.ljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. Neke su se banke svojim kapitalom počele slu.iti mnogo agresivnije, pokazujući pritom vrlo dojmljivu sposobnost zarađivanja. Bankovne su se dionice, međutim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vi.oj od nje. Analitičari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su već bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke već bile dosegle točku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, već počele ti.titi granice financijske podloge. Ako su .eljele i dalje rasti, morale su skupiti dodatni dionički kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila večeru za analitičare vrijednosnih papira . .to je bio nečuven događaj u svijetu bankarstva. Ta je večera označila kraj mrtvila .to su ga koncem 1930 . ih nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim izvje.taj u kojem sam preporučio stvaranje buketa agresivnije vođenih banaka. I doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na na.em buketu digli nekih 50 postotaka ... Upravo je Soro. najavio da će međunarodne financijsko . monetarne institucije prije ili kasnije pribjeći laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih .pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: .. u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tr.i.tima zaradim .to vi.e novca. Financijskim sam se tr.i.tem poslu.io kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prilično ohrabrujući: tisuća dolara ulo.ena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do danas je narasla na vi.e od pola milijuna dolara ..... Dru.tvene političke i ekonomske promjene u Istočnoj i Srednjoj Europi najmoćnije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko . monetarni laboratorij, gdje će moći u praksi ispitivati učinkovitost teorija međunarodnog financijskog sustava. Da je tomu tako Soros svjedoči i na primjeru biv.e. Iz njegove ocjene s početka 90 . ih godina pro.log stoljeća proizlazi čvrsto očekivanje stabilizacije Jugoslavije, kako bi se zbog globalne ekonomske ravnote.e spriječilo nastajanje nacionalnih dr.ava: .. Slučaj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unatoč tome .to su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj . 1. siječnja 1990. . počeo je mijenjati politički krajolik. Taj je program uvelike paralelan s poljskim, a polučio je veći početni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet počeli misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Marković se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist ... GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba reći da ekonomsko uni.tavanje novonastalih dr.ava na prostoru biv.e Jugoslavije nije bilo slučajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko . monetarnog eksperimenta koji Soro. djelimično i priznaje na drugim primjerima: .. Ljudi mnogo pričaju o privatizaciji, ali sam ja osobno do.ao do zaključka da je besplodno čekati na privatizaciju da ona rije.i problem. U ovom je trenutku zapravo potrebno dr.avnim poduzećima nametnuti tr.i.nu disciplinu. Stečajeva praktički nije bilo. Kad bi gubita.i bili otjerani u likvidaciju, i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspolo.ivi. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduzeća i uposliti jeftinu (op. u ovom slučaju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih tr.i.ta . Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dr.avnu pomoć zapadnih zemalja ... Ako pa.ljivo analiziramo ove Soroseve riječi, prepoznat ćemo od slova do slova obrazac pona.anja hrvatske Vlade koju vode Račan i Linić. Ne čudi .to oni postupaju po obrascima Georga Soro.a, jer je upravo mre.a njegovih zaklada izda.no financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Račanovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade tra.i ekonomske protuusluge, koje dugoročno .tete hrvatskom gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske među zemlje Jugoistoka Europe. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro., krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina pro.log stoljeća. .. Sad je na Zapadu red da u tom pogledu poka.e sposobnost vođenja te da s Istočnom Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama .., ka.e Soro., te nastavlja: .. Moguća je i alternativa, ali je za nju potrebna zapadna pomoć. Svojevrsna Istočnoeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad, mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k tr.i.no orijentiranoj trgovini između zemalja . Kao .to sam to zamislio 1990., trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima . Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe čitavog plana. Postavila bi se ograničenja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no .to bi se do te granice do.lo. Među te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca ... Ova ideja je osnova dana.nje njemačke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja Hrvatske među sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moći. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih moćnika iza ideje .Novog svjetskog poretka.. Sam za sebe ka.e da je .dr.avnik bez dr.ave.. Soro. je jo. početkom devedesetih godina pro.log stoljeća osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istočne Europe: .. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunistički sustav), otvorenog dru.tva. To će biti mnogo te.e postići. Konstrukcija je uvijek te.a od destrukcije . i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost .to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje u.ivamo komparativne prednosti ... Manipulacija vladama postalo je alatom industrije američkog nacionalnog interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva moćnom industrijskom granom. Trenutni ekonomski polo.aj Hrvatske je proizvod i te industrije. Da je to tako Soro. potvrđuje na primjeru Mađarske: .. Dajući male stipendije ljudima koji su radili u dr.avnim institucijama, omogućili smo im da rade ono .to sami .ele, a ne .to .eli dr.ava. A dajući inače nedostupne dolare u zamjenu za mađarsku monetu, mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama ... STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strate.ki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: - servisiranje stranog duga; - fiskalna o.trina; - redukcija ili eliminacija tr.i.nih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije, proizvodnju ili međunarodna suparni.tva; - privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasni.tvu dr.ave. To su sve načela na kojima se temelji MMF-ova tzv. ".ok terapija". U svojem govoru na godi.njem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997., Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optu.io MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govoreći o krizi ekonomija azijskih zemalja. Kao čelnik jedne od vlada članica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optu.io je MMF i Svjetsku banku: "... Sad znamo za.to je bilo odlučeno da će Malezija zavr.iti kao Meksiko. Znamo da je čak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao .to i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menad.era Fonda, koji su najednom postali oni koji odlučuju tko će ekonomski napredovati a tko neće ...". Naru.avanje i mije.anje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: "... Naređeno nam je da moramo dozvoliti da se na.im novcem trguje i izvan na.e zemlje, naređeno nam je da dozvolimo kratkoročne prodaje, čak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuđenim dionicama. Naređeno nam je da dozvolimo .pekulacije. Učinili smo sve .to nam je naređeno. Ali nam je rečeno da nismo učinili dovoljno. Naređeno nam je da usporimo na. rast, rečeno nam je da se tako nećemo odr.ati, da je to lo.e za nas, da ćemo se pregrijati. Naređeno nam je da se ne ula.e u velike projekte, tako zvane "mega - projekte", čak ako oni samo osiguravaju nu.nu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je rečeno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu nećemo ostvariti rast. Stvarno, prilično zbunjujuće ...". Upravo svjedočenje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji način svjetski korporacijski financijski moćnici iz svojih carstava izgrađenih u papirnatim financijskim .pekulacijama u zemljama članicama MMF-a, kontroliraju i interesno određuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje članice. Pri tomu se slu.e ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje čije je plaćanje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju, uključenjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao .to je rekao malezijski premijer zemlja članica mora pristati na sve. GLOBALNA MOĆ MULTINACIONALNIH KORPORACIJA Visoki du.nosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu strate.kih dokumenata koji će utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih dr.ava u srednjoj i istočnoj Europi. Studija Američkig instituta za politička istra.ivanja, projekta .Globalne ekonomije. pod nazivom .Top 200 . uspon korporacijske globalne moći., autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (biv.i međunarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politička istra.ivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000., dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih međunarodnih stručnjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Od stotinu najvećih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije, a samo četrdeset i devet dr.ave. Promet i ekonomska moć vodećih dvjesto korporacija u svijetu raste br.om stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost, njihov je promet veći od prometa svih dr.ava svijeta zajedno osim vodećih deset zemalja poretka (koje su i najjače zemlje MMF-a i Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasni.tvo najvećih dvjesto korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta veći od godi.njeg prihoda 1,2 milijarde ljudi. Između 1983. i 1999., profit vodećih dvjesto korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapo.ljavaju narastao samo za 14,4 %. Među dvjesto najvećih svjetskih korporacija SAD imaju najveći udjel od 82 korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom, slijede Njemačka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od američkih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. . 1998., dok sedam poduzeća nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: .Texaco., .Chevron., .PepsiCo., .Enron., .Worldcom., .McKesson. i najveća svjetska korporacija .General Motors.. Kako bi se usporedila globalna ekonomska moć korporacija nad nacionalnim dr.avama mo.emo navesti podatke: trenutno je korporacija .General Motors. ekonomski veća od Danske, .DaimlerChrysler. je veća od Poljske, Royal Dutch/Shell je veći od Venecuele, IBM je veći od Singapura i Sony je veći od Pakistana. Financijska moć najvećih dvjesto korporacija u 1999. je bila veća od bruto dru.tvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom moći utječu na centre političkog odlučivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne kampanje 82 američke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara slu.beno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money donations). OČUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOĆI Briga Svjetske banke i MMF-a za odr.anje trenutnog svjetskog financijsko . monetarnog sustava je upravo usmjerena na očuvanje korporacijske globalizacijske moći. To dokazuju dokumenti čiji su autori najuva.eniji stručnjaci i slu.benici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): .Korporacijski rizik u svijetu. (autori: Stijn Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), .Upravljanje rizicima protoka kapitala. (autor: Mansoor Dailami), .Financijska otvorenost, demokracija i politika redistribucije. (autor: Mansoor Dailami), .Globalizacija i nacionalni razvoj. (autor: Andres Solimano), .Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasni.tvo utječu na poslovanje i stabilnost?. (autori: James R. Barth, Gerard Caprio Jr., Ross Levine), .Nove prilike i izazovi globalizacije. (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta .Male dr.ave: u susret izazovima globalne ekonomije.). U dokumentu .Globalizacija i nacionalni razvoj. kao jedan od vodećih ciljeva globalizacije stručnjak Svjetske banke navodi: .. Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodr.ive ekonomske politike .., naravno kriterije odr.ivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najvećih multinacionalnih korporacija, stoga su i politike koje se nameću kroz uvjetovanje tehničke pomoći i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih različitosti u svijetu, kao i nacionalnih identiteta, za .to će, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske, socijalne, političke, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se nameće smanjena uloga nacionalnih vlada u vođenju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva .agentima koji provode mandate nacionalnih vlada.. .Naravno, ti se mandati određuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija .., ka.e se u dokumentu. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA S druge strane u dokumentu .Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju. Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na način da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasni.tvu na prostoru jedne dr.ave, čime se zapravo .eli otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: .. Povećanom prisutno.ću i jačanjem uloge stranih banaka, zemlja mo.e uvesti najbolju praksu, unijeti vi.e konkurencije u bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u matičnim zemljama banaka investitora ... Kao neke od najva.nijih čimbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: .. Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske mogućnosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost kori.tenja novih tehnologija .. i nastavlja .svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te čimbenike.. Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti čuva i skriva po ministarstvima, a koji sadr.e direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke .to moraju učiniti u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslu.no.ću biv.eg djelatnika Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadr.aj ovog izvje.ća sadr.i tehničke savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima dr.ave članice na njihov zahtjev za tehničkom pomoći. Izvje.će je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Općoj administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog priručnika. Izvje.će u cijelosti ili njegovi dijelovi ili sa.eci, ne smije biti priopćeno ili objavljeno bilo kojoj neovla.tenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i tečajne politike odgovarajućih vlasti ili Izvr.nog diektora dr.ave članice o kojoj se radi". Za nas građane koji smo nositelji suvereniteta dr.ave ovo je izvje.će potpuno tajno, a sadr.i upute o na.im sudbinama. Izvje.će pod naslovom "ULOGA HNB-a, ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE, UPRAVLJANJE PRIČUVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I TR.I.TA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj), David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige). /nastavak slijedi.../ |
14.06.2010., ponedjeljak
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /I-dio/
HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK
(Kako obraniti nacionalnu državu) Knjigu posvećujem članovima udruge i uredništvu internet portala Nem@cenzure.com IMPRESUM Vlastita naklada Sva prava pridr.ana, Copyright Domagoj Margetić Prva hrvatska digitalna knjiga Domagoj Margetić, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com Za nakladnika: Domagoj Margetić Urednik: UNRH Recenzent: Ante Roso, general zbora u miru Grafička priprema: Jurica Cicvarić Ilustracija naslovnice: Stiv Cinik Elektroničko umno.avanje: UNRH Zagreb, studeni 2005. ISBN 953-96966-2-3 ------------------------------------------------------- CIP . Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučili.na knji.nica . Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETIĆ, Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak Nacionalnu dr.avu) / Domagoj Margetić. . Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. . Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 . 96966 . 2 . 3 451125065 -------------------------------------------------------- SADRŽAJ PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti) .................................................................................... 8 Dr. Branimir Molak: Stručnjaci u MUP-u izlo.eni su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) Načelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo preno.enja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promi.ljati o gospodarskom i dru.tvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi dr.ave nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za međunarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Račanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridru.ivanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati nameću Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DR.AVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54 Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Američkih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni .verc oru.jem i tehnologijama za masovno uni.tenje ................ 62 Soro. sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na .pekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strate.ki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna moć multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 Očuvanje globalne korporacijske moći ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme stečajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta dr.ave ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Slučaj «Luka Rijeka» ........................................................................................ 82 Slučaj «Hrvatske .eljeznice» ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom «odljeva mozgova» ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Mo.e li Hrvatska stati na čelo dr.ava nacija? ................................................... 97 Potrebno je .urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvr.nog upravljanja dr.avom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Za.to se problemi stvarno ne rije.avaju? ......................................................... 104 CIA: «Globalni trendovi 2015.» ...................................................................... 105 Mesić-instrument stranih interesa i rezultat na.ega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje «Novog svjetskog poretka» .................................... 107 Tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budućnosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna dr.ava već postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117 Institucije virtualne globalne www dr.ave ...................................................... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120 Čovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123 Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124 Novi svijet-po čijem modelu? ......................................................................... 126 Projekcija budućnosti međunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129 Dr.avu .ele pretvoriti u jedno od poduzeća multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila ......................................................................................... 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitičkih u geoekonomske interese.............................................................................................................. 131 Zaključci Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću ................ 132 Tko i za.to u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Američke strategije nacionalne sigurnosti .......................................................................................................................... 136 Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138 TREĆI PUT ILI GLOBALNA SORO.IZACIJA (IV.) ............................. 140 Izgradnja globalne politike trećega puta .......................................................... 141 Tony Blair slijedi Soro.eve ideje .................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili mo.e li se počiniti zločin slobode .................... 145 Ideologija uni.tenja dr.ave nacije ................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne dr.ave .................................................... 147 Tajni američki plan «Y2» ................................................................................ 150 Najmoćnija svjetska sila .................................................................................. 151 Kissinger i Soro. .............................................................................................. 152 Istočna Europa kao Soro.ev laboratorij ........................................................... 154 Osnovne vrijednosti politike «trećega puta» ................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157 Potrebno je promi.ljati o globalnom pokretu nacionalnih dr.ava ................... 158 Američki kongres prozvao Soro.a i Američke federalne rezerve zbog kriminalne .pekulativne sprege ......................................................................................... 159 Soro.a treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odr.anom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića) (VI.) ............................................................................... 169 Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170 Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171 Jezične hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Umjetničke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172 Zdravstveno-.portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173 Ekolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174 Bio-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174 Tehničko-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175 Geopolitičke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa, u političkom, ekonomsko, dru.tvenom, dr.avnom, vojnom, geopolitičkom i geostrate.kom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage tijekom pro.lih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rje.avanju nacionalnih pitanja na tlu Europe, u .irem smislu. Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi građani Hrvatske, u revolucionarnom, dr.avotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zadaći, svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je «dr.avnost nacija ključ mira u Europi». Tu dalekovidnu poruku Tuđman je uputio jo. osamdesetih godina pro.log stoljeća. U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska na.li su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rje.avanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistočnoj Europi. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta političkih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politička i vladajuća elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru. Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stoljeću. Ona je potaknula na razmi.ljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate, skrivene moćnike u europskim institucijama, ali i institucijama globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se već početkom hrvatskog osamostaljivanja počeli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske dr.ave nisu bili ni blizu dr.avotvornoga procesa danas tumače procese i vode ih, naravno na krivi način, jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna, izvr.na, sudska vlast, na čelu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva. Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu međunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i organizacija. Potrebno je naći integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznaći izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnička vlast, te stara politička elita iz vremena komunističkog jednoumlja. Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena slobode: skoro 16 tisuća mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razru.enih, na stotine tisuća ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je Hrvatska pretrpila je ne.to specifično. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje do.ivio ovakav intenzitet mr.nje, uni.tavanja, ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, pre.utnim dopu.tanjem slamanja hrvatske neovisnosti i gu.enja započetog dr.avotvornog procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poremećen, a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj revoluciji na svijetu, ne mo.e se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je progla.ena dr.ava, pa je branjena i tako dalje. Znači, bez obzira na formu revolucionarnog procesa, ona je rezultirala hrvatskom dr.avom, hrvatskom narodnom slobodom, znači i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem načina obna.anja vlasti trenutne političke elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata na.e revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dr.avotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moći, stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska jo. definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politička kultura političko-financijske elite jo. nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, .to je uzročno posljedično povezano sa ranije rečenim. Ostale su stare navike, stare veze, stare kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije, stara monopartistička kultura. Znači, 864 čovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari način koji je nezamisliv i nedopustiv. Ni.ta se drugo ne mijenja, osim proizvodnje promid.be i propagande. Trebamo ljude koji će razumjeti .to je na. narod. Jo. se nismo rije.ili starih, bolj.evičkih, centralističkih metoda pristupa bilo kojem problemu u dru.tvu i dr.avi. Problem je i u tome .to je danas mandat u rukama ljudi koji se pona.aju na vrlo primitivan način kao da je dr.ava njihov feudalni posjed, a ne vlasni.tvo hrvatskoga naroda. Vlast ni.ta ne smije raditi bez opće konzultacije nacije. U Europsku uniju mo.emo ući tek kada hrvatski narod ka.e «da» i kada ekonomski ojačamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek mo.e razmi.ljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez opće konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog političkog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne mo.e govoriti nitko doli njega samoga kada odlučuje o samome sebi. Mi imamo pravo na referendum o va.nim i strate.kim nacionalnim pitanjima. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da mo.emo unijeti nove promjene u dru.tvo i da mo.emo promijeniti svoj osobni moral. Hrvatska revolucija, hrvatski dr.avotvorni proces jo. nije dovr.en. Nemoguće je taj proces zamisliti samo jednim događajem ili sklopom događaja, mo.emo ga smatrati zavr.enim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. Znači, prostoru i ljudima koji .ive na tom prostoru. Tek tada mo.emo reći kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovr.ena. Republiku Hrvatsku moramo za.tititi od raznih avantura kojima je izla.e politička i financijska elita. Republika Hrvatska nije ničiji feudalni posjed. Na.a politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni su izdali dr.avu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske dr.ave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i izgradnjom političkih karijera. Narod, nacija i dr.ava ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji političke elite. To je proces koji će ih zauvijek pomesti sa pozicija moći koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. Sada je vrijeme za polaganje računa. Hrvatska revolucija i dr.avotvorni proces ulaze u svoju zavr.nu fazu: obrane kontinuiteta dr.avnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare političke elite. Ante Roso, general zbora u miru INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahvaćanje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne četvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira, Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mre.no ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. Tehnolo.ki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okru.enje sve vi.e će od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog, mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavje.tajne prevencije, te obavjes.ajne analize i planiranja predstavljaju već danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okru.enju pa će tako morati i hrvatskog, dok će civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budućnosti sve vi.e dobivati na obrambeno-sigurnosnoj te.ini i dru.tvenoj vrijednosti te se u konačnici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Tripartitnost suvremenog dinamičkog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnote.enog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatnoaktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na sve veću ulogu .ena i mladih ljudi u suvremenim dinamičkim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve vi.e odvija u znanstveno-tehnolo.ki proizvedenom multimedijalnom okoli.u te simbolički oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije, nezaobilazna je činjenica da se već danas pomalo bri.u nekada čvrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slučaju odr.ivih naroda, nacija i dr.ava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu odr.ivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena moć temelji na vojnosigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potro.ača dru.tvenih dobara u dinamički sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem očuvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u .irem smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava općenito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i odr.ivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajuće općedru.tvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti. U smislu zaključka ponoviti ćemo ono .to je u stvari istinski početak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moći svake odr.ive dr.ave, pa će tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru isključiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu - onaj tko to na na.im prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamičkim uvjetima permanentno nestabilnog okru.enja sama izgradnja i očuvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija .irih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i dr.ave, u interesu odr.ive izgradnje istinskog civilnog dru.tva i modeme građanske nacionalne dr.ave. Ante Roso, general zbora u miru STRUČNJACI U MUP-u IZLO.ENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margetić) Ovaj tekst objavilo je «Novo hrvatsko slovo», kao analizu stručnjaka za sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedočenje insajdera koji je izravno u dr.avnom sustavu o tomu na koji način se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i «strukturalnih reforma», ako nacija nema vlastite vizije o dr.avi i njezinu vođenju. Nakon pisma ministru MUP-a Lučinu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za slučaj izvanrednih stanja i najbla.e rečeno neobičnim zbivanjima kojima su u MUP-u izlo.eni najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati činjenicu .to mi je ubrzo nakon pisma isključen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natječaja Račanove Vlade od 17.9.2001. za članove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i činjenica o tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Oba teksta su kao prilozi (uz jo. neke druge upućeni 14.2.2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu..), no od tada niti od Tomčića niti od predsjednice odbora (Đurđa Adle.ić) nisam dobio nikakav odgovor . osim .to mi je telefonom rekla da će to rje.avati neki pododbor, a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno. Spomenutim ne činjenjem i postupcima prekr.eni su članci Ustava RH. Član 44 Ustava RH ka.e da svaki dr.avljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slu.be. Član 54 Ustava RH ka.e da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i du.nost. Član 68 Ustava RH ka.e da se jamči sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvarala.tva. Dr.ava potiče i poma.e razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Član 45 Ustava ka.e da svatko ima pravo slati predstavke i pritu.be, davati prijedloge dr.avnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Teror kojem su izlo.eni stručnjaci, znanstvenici . branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdr.ljivosti. Brojnim smo se pismima obraćali čelnicima MUP-a, ali niti na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgranično se .egače sa ljudima najvi.ih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu . braniteljima prisiljavajući ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje .kolovanje na tečajevima organiziranim u Učiteljskoj .koli po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Iste osobe koje su sru.ile 1994. godine sustav za.tite i spa.avanja u tajnosti su pripremile smije.an i tragičan zakon o za.titi i spa.avanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaćanja da bi u biti onemogućili ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vje.bu (.kroćenje zmaja.) za tisuću turista u Splitu na račun proračuna u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti .to jesti. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a također dok se ne ispita .to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit ćemo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure dono.enje tajno pripremanog talibanskog .Zakona o za.titi i spa.avanju.. Ako mi do kraja veljače ne javite imate li volje i jeste li u mogućnosti da ne.to promijenite biti ćemo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i međunarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta, od fizičkih, dr.avnih, antidr.avnih, preko onih kojekakvih malih bogova, pa do onih «informacijskih», borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit će i ubuduće duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno će se to dogoditi prije, ili kasnije i u Hrvatskoj. Početkom prosinca boravio sam na poziv i tro.ak SAD (boravak i put) na najva.nijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu .Risk Analysis in an Interconnected World. na sjeveru pacifičke obale SAD u Seattlu . jedini sa «zapadnog» Balkana (kako ga na.i političari vole nazivati), koji se ponajvi.e bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo ni.ta posebno da na tom skupu nisam morao boraviti tajeći to od onih koji vladaju Hrvatskom («talibani» u MUP-u), kao .to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), boreći se za slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj, očito ni.ta vi.e nije normalno. I ono .to se zbiva u nekim na.im sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati fa.izmom, no ni taj nije "normalan" - crn, nego je obojen nekim drugim političkim bojama. Va.ne institucije dr.ave potpuno su izvan kontrole dru.tva. Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sru.en sustav za.tite i spa.avanja stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu intelektualci . znanstvenici sa najvi.im stupnjem obrazovanja i branitelji od početka Domovinskog rata sistematski su .ikanirani. Moje iskustvo očito je: - pet godina kućnog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti . nisu niti odgovorili na tra.enja «.kolske knjige» premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me «osudili» ru.itelji sustava u sprezi s prija.njom vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam «dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata» - i učinili mnogo toga drugog (između ostalog, fizički me napali u prostorijama MUP-a, odspojili upravljač na automobilu, odredili neprimjereno malenu plaću . glasnogovornica MUP-a, navodno sa zavr.enom .kolom učenika u privredi ima oko tri puta veću plaću od doktora i magistara znanosti . branitelja od početka rata koji su izgradili sustav, koji se moraju jo. i ..kolovati. . na učiteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih .kola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. Moj primjer: doktor tehničkih znanosti, magistar prirodnih znanosti i dipl. in.., u dobi od 58 god. sa 36 godina sta.a, s brojnim objavljenim znanstvenim i stručnim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik sustava za.tite i spa.avanja u Hrvatskoj prije nego su ga ru.itelji sustava usred rata u Hrvatskoj uni.tili, branitelj od 1991.god., raspoređen sam na nepostojeće radno mjesto u nepostojećoj .koli za .kolovanje nepostojećih polaznika i du.an po nalogu «talibana» koji su sru.ili sustav pohađati tečaj Pedago.ko-psiholo.kog obrazovanja. U tijeku Domovinskog rata izgrađivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav za.tite i spa.avanja stanovnika, dobara i okoli.a, ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepo.tenih osoba jo. početkom 1994. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi ni.ta nije napravljeno. Dok se ne ustanovi za.to je sru.en sustav, dok se ne prekinu primitivna i.ivljavanja na najstručnijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god .sustav. kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava, te najče.će bile pod utjecajem alkohola, bavile se pljačkom humanitarne pomoći, trgovinom opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima, poslije rata nenamjenskim tro.enjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom minskim poljima, i čitavim spektrom drugih nedopu.tenih radnji .., nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili .planove obrane. od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda ne.to .to NATO tra.i?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasačku ma.inu biv.eg saziva čitav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu .titili pojedinci iz političkog vrha. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su čelnici MUP-a, ali ni na .to ne reagiraju . gluhi su. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgrađivan moderan i djelotvoran sustav za.tite i spa.avanja stanovnika, dobara i okoli.a u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono .to postoji u SAD i ono .to je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni pojedinci tobo.njim premje.tanjem u MUP, zbog osobnih materijalnih interesa (početkom 1994. godine) u općem mete.u i pljački svega i svačega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sru.en cjelovit sustav za.tite i spa.avanja tada izgrađivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i .tete od mirnodopskih ugro.avanja bile bi manje. Vrijedi spomenuti da je čak i UNPROFOR, imajući vrlo visoko mi.ljenje o na.im mogućnostima, u jesen 1993. tra.io za.titu na.eg sustava za svoje snage (600-700 osoba) sredi.njeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu činjenicu za obja.njenje svijetu onoga .to se događa u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav sru.ila i pokazala totalnu nebrigu za stanovni.tvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb. Sustav je sru.en u vrijeme kada je jo. gotovo trećina Hrvatske bila okupirana i to u najkritičnijim područjima za obranu: u Osječko baranjskoj .upaniji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisačko-moslavačkoj (Novska) (11.2.1994.), Dubrovačko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredi.nja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala. Sada ti koji su sru.ili sustav tobo.e .ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o za.titi i spa.avanju", koji su pripremali tajno - ispod .ita, da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadr.ali postojeće stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina «inovacija»). Obmanuli su čitav niz ljudi u organiziranju ničim utemeljene vje.be . «Kročenja zmaja» Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pijače s potpaljivanjem po.ara. Taj «posao» čista je privatna stvar - pripremana u tajnosti - tih pojedinaca koji su sru.ili sustav. Bilo bi zanimljivo znati čemu ta parada slu.i (vi.e 1000 «turista» iz 40 zemalja na račun dru.tva) kolika joj je cijena i za.to se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema .to niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se događale niti besmislene uredbe o tobo.njoj za.titi okoli.a zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari - imali smo razrađen jo. 1992. godine) i mnogo toga drugoga. U brojnim stručnim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici .elje za vla.ću, pljačkom i kriminalnim aktivnostima, čak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas ni.ta nije ponovno izgrađeno. Ono .to je tada vrlo smi.ljeno i planirano učinjeno - razoreno, zločin je prema civilnom stanovni.tvu (mo.da nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto tako kao .to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. Mo.da bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Ha.kog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono .to je učinjeno Hrvatima treba netko odgovarati). Mo.da će u svemu trebati uključiti i međunarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). Odmah treba prekinuti teror «talibana» na braniteljima . znanstvenicima i ustanoviti za.to je sru.en sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to učinili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati međunarodnu javnost, a napose Ha.ki sud, jer u učinjenom ima osim kr.enja osnovnih ljudskih prava i elementa zločina prema civilnom stanovni.tvu. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dr.avne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opse.an, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove faze: ubla.ivanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor .to prije osnuju profesionalni tim (zametak) tijela dr.avne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem će biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najveće .tete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima. Taj tim bi u .to kraćem vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu za.tite i spa.avanja koji bi trebao regulirati tu va.nu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u za.titi i spa.avanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za za.titu i spa.avanje c) pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menad.er sustava, provođenje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena .tete, strategije ubla.ivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja za slučaj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, ..) d) procijeniti tro.kove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti tro.kove cjelokupnog sustava za.tite i spa.avanja e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visoko.kolsko i ostali oblici). Dr. Branimir SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) .. Vrlo je va.no prijeći prag nade, ne zastati pred njim ... Sveti Otac Ivan Pavao II., .Prijeći prag nade. NAČELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje čovjeka od rođenja do smrti. Ono je fizički dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizički primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosada.nje .pekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim .vrijednostima. nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo pro.lo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugro.eno manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokrića. O.ivljavanje zemlje mo.e se dogoditi isključivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odr.ivo, te koje jedino mo.e odr.avati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu preno.enja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljedeća načela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 . IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI Strukturu gospodarstva obitelji čine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto članova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. međusobna solidarnost u te.koćama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i dru.tvena anga.iranost članova obitelji; 11. međusobna potpora članova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 . SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka čini dvoje vi.e ili manje sličnih pojedinaca, odlučnih na zajednički .ivot, međusobno davanje i odricanje, .ivljenje jednog .ivota . a dva .ivota, stvaranje novog .ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvučalo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno opći gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoničnih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki način mikro poduzetni.tvo, koje je dapače manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima veće .anse u na.em pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (međusobnu obvezu supru.nika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (.najmanju demokraciju u srcu dru.tva.) . obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o .ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetni.tvo najučinkovitiji oblik poduzetni.tva, te najkvalitetniji način odgoja vlastitih članova: učenje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vje.tina, upotrebe vlastitog razmi.ljanja u razvoju posla . Radom, stvaranjem, znanjem i jakom .eljom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao skloni.te i izvori.te obitelji, ula.u se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijeđe, i do četiri različite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji mo.emo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa .to vi.e aktivno uključenih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog čega sam rekao da taj proces mo.emo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga .to je strukturirano tako da predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Mo.emo ga pojednostaviti na slijedeći način: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi članovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - očevi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi članovi obitelji. (PRILOG 3 . SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako mo.e zaključiti .to je po.lo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se međusobne veze njezinih članova, te je na taj način cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poremećen. Primjerice; mlađi nara.taji vi.e ne brinu solidarno o starijim članovima obitelji već ih smje.taju u staračke domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji članovi obitelji na taj način sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj .ivot na mlađe, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, .bogatstvima., predajama, generacijskim naslijeđem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja već postoje (to bismo narodski nazvali .otkrivanjem tople vode.). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije počinje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je do.ivjela devedeset godina. Često u večernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i .alili se, gledao sam je i razmi.ljao o činjenici da je njeno postojanje u mom .ivotu jedno od najvećih i neotuđivih bogatstava koja kao čovjek mogu imati. Pro.ivjela je vrijeme prije, tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat), .ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile čak četiri dr.ave (o čemu smo mi, inače, mogli samo .turo i bez.ivotno čitati iz povijesnih ud.benika), .ivot je pro.ivjela između seoskog .ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog .ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja .ivota .ivjela s nama), pamtila je male povijesti običnih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti čovjeka i značaja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Iz tih razloga čvrsto sam uvjeren da je nu.no iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji, tu treba početi gospodarski razvitak. Od moje bake sam čuo jednu od najljep.ih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam često vukao motivaciju za poduzetni.tvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ . ? Gdje je stanak moj, Gdje je stanak moj? Sava teče po dolinah, Kupa .umi po pećinah, Z gora zvira grozda med, Zemaljski Zemaljski raj na pogled. Ah, ta to je ta, Krasna zemlja, Hrvatska je stanak moj, Hrvatska je stanak moj. Do kraja .ivota je moja baka, gotovo djevojačkim glasom, po mojoj .elji često otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako nje.nim i čistim glasom, da je čovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra starica. Kao dijete često sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake. Od njenog sam brata kao maleni dječak naučio vrijednost rada ljudskih ruku. Naučio me gotovo sve seoske, fizičke poslove, poslove u kući, ali i npr. izrađivati drvene grablje. Jo. kao mali dječak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Sjećam se kada smo kući donijeli samo .tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje su se su.ile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckajući pileći, tesajući, guleći koru drveta, savijajući drvo, i nastale su moje prve grabljice. Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo. nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice čuvam kao uspomenu. Ali i kao trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji. GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne mo.emo zanijekati činjenicu da je najveći kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najvi.e postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo .ivost jednog gospodarstva. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. Gospodarstvo preno.enja znanja strukturno se sastoji od: 1. predaje stručnih i profesionalnih znanja na nove generacije; 2. pomoći novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stručnih pojedinaca; 3. zasada stvarnih vrijednosti kao načela .ivota u novim generacijama; 4. ozračja nade i vjere u budućnost koju pojedinac izgrađuje svojim sposobnostima; 5. nastavnika, učitelja, profesora kao jednog od medija znanja; 6. dru.tva kao .proizvođača. i prenosnika znanja; 7. .ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje; 8. iskustva i znanja . uzajamne dopune. Ovaj dio gospodarstva nacije mo.emo nazvati stepeni.tem gospodarenja znanjem. (PRILOG 4 . STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENO.ENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opću dru.tvenu (sekundarnu) ulogu preno.enja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na preno.enje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgraničiti. Pod gospodarstvom preno.enja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, učitelje, sveučili.ne profesore, sugrađane, sudove, javne institucije, udruge građana, akademije i tako dalje. Mediji su danas postali jedan od najvećih prenositelja znanja, ali .to nije ba. i najbolje . najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom dru.tvenom .ivotu su, kroz izlo.enost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i neznanci koje susrećemo hodajući ulicom, mogu na neki način, u određenim situacijama prenijeti nam određena znanja. Razgovor, slu.anje, gledanje i dodir također su skup načina na koje se prenosi znanje. Najče.će se javno i privatno bavimo razmatranjem načina kako da .to kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije . u optimalnom vremenu . optimalnu količinu znanja. Znanje čini čovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati će ozbiljne posljedice koje će osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je ključno na poduzetnički, gospodarstveni način razmi.ljati o sustavu obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz takav pristup mo.emo postati generacija koja će znanstveno, stručno, odgovorno i građanski planirati budućnost zemlje. Međutim kroz cijeli .ivot čovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u pro.losti nisu jedina znanja potrebna za .ivot. Ljude je potrebno pripremiti za .ivotno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u .ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve veće. .ivotno obrazovanje je, naime, početak nacionalne strategije razvoja. Zemlja koja ima vi.e odgovora i rje.enja nego li postavljenih pitanja i problema u budućnosti će imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora početi od znanja. Ako znamo da je proces preno.enja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada je sigurno da sustav preno.enja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetni.tva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. Vrijeme preno.enja znanja je .ivot. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom rečenicom .ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja čine: 1. čovjek kao proizvod obitelji; 2. interesi pojedinca u stjecanju znanja; 3. obrazovanje za .ivot . stalno obrazovanje; 4. znanje kao medij budućnosti; 5. stečeno znanje kao osobnost; 6. upotreba stečenih znanja; 7. obveza čovjeka na stjecanje znanja . osobna i opća odgovornost; 8. znanja koja čovjek stječe kroz .ivot; 9. porijeklo, pozadina i povijest stečenih znanja; 10. metode stjecanja znanja; 11. .elja za stjecanjem znanja; 12. čovjek kao subjekt znanja. Gospodarstvo stjecanja znanja je kotač ravnote.e gospodarstva nacije. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odr.ava se stabilnom ravnote.a gospodarstva nacije. Zaka.e li bilo koji dio procesa kotač gospodarstva stjecanja znanja staje i naru.ava se ravnote.a gospodarstva nacije. (PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTAČA RAVNOTE.E GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki čovjek je različit. Mo.da je potpunije reći vi.eslojno različit. Prije svega; ljudi dolaze u dru.tvo iz različitih uvjeta male sredne: obitelji, .ire porodice, sela ili mjesta u kojem su rođeni u veće mjesto ili grad. Njihova porijekla su različita, odrastali su i dogajani u prvim godinama .ivota u različitim gospodarstvima obitelji. Čovjek je, grubo rečeno, u trenutku kada .krene u svijet., proizvod obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje očekuje ostvariti od okoline različiti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred dru.tvo različita od pojedinca do pojedinca, navike su među ljudima različite. Spremnost različitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod stečenih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) naru.ava se odnos između pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali prije svega sustav koji ih plaća i organizira obrazovanje, se pona.aju kao da odgajaju grupu, te zapravo izgrađuju osobnost grupe, a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog, svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba započeti dru.tveni razvoj Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno, dolazimo do toga da jedino gospodarskim pona.anjem u obrazovanju mo.emo doći do te razine. (PRILOG 6 . VAGA RAVNOTE.E STJECANJA ZNANJA) Jedno od, također, ključnih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vi.e tih granica nema. Čovjek dana.njice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli .ivot. Biti učenik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje .ivotna doba. A tek će čovjek sutra.njice morati stjecati znanja od trenutka rođenja do trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu slično. Čovjeku bez obzira na godine ili već stečeno obrazovanje znanje mora biti dostupno. Zbog svega toga nitko ne mo.e opovrgnuti činjenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDUĆNOSTI, odnosno znanje mo.emo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Jedino vrijeme mo.e potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. To je već danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena mo.emo prikazati kroz jednad.bu: ZNANJE=BUDUĆNOST=VRIJEME (Z=B=V). POVIJEST P (PRILOG 7 . SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga mo.emo i reći da je danas sve .to predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost, znači, potvrđuje znanje. Svaki čovjek upotrebljava stečena znanja: u obitelji, u dru.tvu, na poslu, u dru.enju s prijateljima, javnom građanskom anga.iranju. Zato mogu i tvrditi da su stečena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga prepozajemo, i po načinu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje zamislimo, bez onog .to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas, nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom smislu razmi.ljajući o znanju uopće i zbog jednog od razloga za.to stječemo znanja prepoznajem slijedeća svojstva znanja: - prenosivost; - prijemčljivost; - upotrebljivost; - trajnost; - dopunjivost; - promjenjivost; - ljudskost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednad.bu znanja: znanje=prenosivost+prijemčljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednad.bom konstantne dijagonale vremena dobit ćemo UKUPNU JEDNAD.BU ZNANJA: ZNANJE= BUDUĆNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na .ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo koliko .sitnih. znanja trebamo svakog trenutka. .Moram otići u dućan., za to je potrebno znanje, kao i za mno.tvo malih svakodnevnih operacija koje izvr.avamo. Na.a je opća odgovornost kao ljudi da prenosimo i stječemo znanja. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time .elim reći da je čovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: - čovjek proizvodi znanje; - čovjek prenosi znanje; - čovjek stječe znanje; - čovjek primjenjuje znanje; - čovjek dopunjuje znanje; - čovjek mijenja znanje. Rekao sam da je znanje medij budućnosti, ali uvjet tome je čovjek u svojstvu medija znanja. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Načela gospodarstva primjene znanja su: 1. osobna primjena znanja; 2. čovjek kao proizvod znanja; 3. primjena znanja kao uvjet .ivota; 4. područja primjene znanja; 5. čovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja; 6. primjena znanja kao uvjet razvoja. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to znači da svaka primjena znanja počinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspola.e. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i dru.tvu on (ti i ja) pokretač svega. Nitko neće ni.ta učiniti za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne mo.emo samo .eljeti promijeniti ne.to u .ivotu, u gospodarstvu u dru.tvu, te na temelju na.e .elje očekivati da će netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o .eljenoj promjeni ne mo.e imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji .eli tu promjenu. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji građanskog dru.tva. Ja bih ideju stvarne dru.tvene promjene nazvao ANGA.IRANIM DRU.TVOM GRAĐANA. To znači stalnu anga.iranost građana u gospodarstvu i dru.tvu, a ne samo zaokru.ivanje listića u vrijeme izbora u zemlji. Samo anga.irani građanin primjenjuje znanje. Neanga.irani građanin stagnira u znanju. Njegovo znanje prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod znanja, a sve oko nas je proizvod na.e primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu i dru.tvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemarujući dio. Razmislite za vje.bu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na opće koristan način, u .elji i namjeri rje.enja krize u gospodarstvu i dru.tvu?! Koliko ste puta rekli: ja ću izabrati .Peru., pa će on iznaći rje.enja problema, ako ne bude dobar smijeniti ćemo ga. To je potpuno krivi način razmi.ljanja. Na taj način se odričete primjene znanja, i vidite, kod takve odluke svakog od nas počinje kriza gospodarstva i dru.tva. Za vje.bu jednom, kada ćete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite olovku i papir te učinite slijedeće. Na jednu stranu papira ispi.ite sva upotrebljiva znanja kojima raspola.ete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se čine najbanalnijima. Na drugu stranu upi.ite za svaki dan .to ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti ćete da sasvim sigurno raspola.ete većim brojem znanja, nego učincima koje ste imali u deset dana. Međutim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na koji ćete upisati datume slijedećih deset dana. U svaki dan upi.ite po nekoliko svojih znanja koja ćete tog dana upotrijebiti i način i svrhu njihove upotrebe. Ukoliko ne.to tijekom tjedna ne napravite to prekri.ite. Nakon slijedećih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti ćete koliko toga čovjek mo.e promijeniti. Jer je znanjem jači od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budućnosti. Vođen time dr.im kako su svojstva primjene znanja slijedeća: - osobnost; - korisnost; - pomoći drugome; - opće dobro; - ne .tetiti; - stalnost; - učinkovitost; - snala.ljivost; - brzina; - odlučnost. Nakon napisanog nitko ne mo.e tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer samo primjena znanja znanje čini opipljivim, vidljivim. Kao područja primjene znanja vidim: - znanost, tehnologiju i obrazovanje; - obitelj; - radno mjesto; - prijatelje; - gospodarstvo; - zabavu; - osobnost; - opću anga.iranost. Jasno nam je da su i najveći znanstvenici na početku .ivota stekli najjednostavnija znanja: pričati, hodati, čitati i pisati, kupiti kruh i mlijeko . Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvođači znanja. Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u nikakve ni.e kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, također, mo.emo razvrstati na: - temeljna; - osnovna; - opća; - slo.ena; - stručna; - posebna; - specijalna. Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na. rad, pona.anje, djelovanje, najkraće rečeno primjena znanja. Jer primijeniti mo.emo samo ono .to znamo. A trajna primjena znanja je .ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosač gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Do.li smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. Načela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. .to sve mogu ljudske ruke?; 2. tehnika ljudskih ruku; 3. proizvodi ljudskih ruku; 4. ljudske ruke kao najjača tehnologija; 5. nekoliko povijesnih stvari za čovječanstvo koje su napravile ljudske ruke; 6. ljudske ruke kao konstantni trag o čovjeku; 7. stvaranje novih vrijednosti; 8. ljudske ruke kao medij znanja; 9. ljudske ruke . najstariji i najtrajniji alat postojanja čovjeka; 10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. Čovjek sve .to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavr.ava rukama. Ljudske su ruke, na neki način, dijagonala povijesti čovjeka. Postoji li bilo .to da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog čovjeka i .ivog svijeta koji ga okru.uje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne mo.e niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku. (PRILOG 8 . PROCES PODUZETNI.TVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjača tehnologija na.eg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve .to čovjek zamisli; - najpodlo.nije kontroli i odluci čovjeka; - vi.e . funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio čovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne mo.e biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najvećim stupnjem moguće za.tite. Slo.enost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, mo.emo usporediti sa slo.eno.ću sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbeznačajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i .ivotna tj. Va.na za pre.ivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vođene znanjem. Čovjek je shvatio tko je (.to je!) kada je naučio misao prenijeti na djelovanje i učinak ruku. Ljudske ruke i ono .to mogu učiniti su ključ oporavka gospodarstva. Reći ćete: gledaj luđaka. Dobro. Za vje.bu koja će dokazati moju tvrdnju učinite slijedeće: poku.ajte ruke staviti iza leđa i ne slu.iti se rukama UOPĆE dvadeset i četiri sata. Va.a potreba da činite rukama ne.to potvrditi će moju teoriju. Izvedete li ovu vje.bu spoznati ćete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li ćete to znanje iskoristiti da se napijete ili da ne.to izgradite. Da li ćemo ruke upotrebljavati da stvaramo ili uni.tavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a građevisnki radnik nam njima gradi dom. Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vje.be učinite slijedeće. Napravite listu od dvadeset stvari koje mo.ete učiniti svojim rukama. Deset običnih radnji i deset ne.to slo.enijih radnji, koje mogu slu.iti i općem dobru. Učinite sve sa liste. Nije li i to već pomak sa dotada.nje mrtve točke. Ljudske ruke dr.im medijem čovjekovog poduzetni.tva na bilo kojem području. One su transmisija u djelo onoga .to čovjek zamisli (izmisli . izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizički izgradile. Znanje bez ruku ne znači ni.ta. Tehnologiju ljudskih ruku čine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetni.tva ruke u svemu navedenom ostvaruju čovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 . CRTE. RUKE: GOSPODARSTVO NACIJE KAO TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) Čovjek jede, pi.e, radi, sreće prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obično, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrije.ili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjećaju na.u toplinu. Čovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogući bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na va.e ruke, njihovo značenje, a kamoli da njima mo.ete učiniti ne.to .veliko.. Sve dobro .to čovjek učini rukama je .veliko.. Učinite za vje.bu slijedeće. Nađite nekoliko grančica debljine palca, du.ine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmi.ljanje .to sve mo.ete rukama napraviti iz tih grančica. Slijedećeg dana napravite rukama iz tih grančica .to ste naumili. .to god da ste napravili vi.e ili manje uspje.no predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Ni.ta ga bolje ne mo.e opisati od nečega .to ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmi.ljali DA TO ČINITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA. Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti ćemo jo. jednu vje.bu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih mo.ete biti i uz njih na list papira napi.ite koliko dugo mo.ete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko mo.ete funkcionirati sa rukama na leđima, da ih UOPĆE ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva le.i na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najjače gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvođačka poduzeća i obrti u vlasni.tvu obitelji, gdje je naravno anga.irana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetni.tva jedini je način ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetni.tvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i dru.tva u cjelini, iz razloga .to sadr.i sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stječe nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku; - GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA; u poduzetničkoj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se naučinkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, .to je vrlo bitno; - GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu članovi obitelji će najbolje steći .ivotna znanja, a najbolje će ih naučiti i primjenjivati, biti će najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog čovjeka; - GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu le.i najveća kvaliteta obiteljskog poduzetni.tva, jer članovi pod nadzorom i upućivanjem starijih primjenjuju izravno stečena znanja, ali .tovi.e nove generacije će upotpuniti posao i učiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena . znanjima nove generacije, upravo ta generacijska .irina obiteljskog poduzetni.tva osigurava uspje.nost gospodarstva; - GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; čovjek u obiteljskom poduzetni.tvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi .to su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadograđivati nove vrijednosti koje će prenijeti svojim unucima; - GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budućnost i osigurava budućnost novim generacijama najbolje će promi.ljati o svakom svojem postupku, promisliti će desetke puta na različite načine prije nego .to učini namjeravano. / nastavak slijedi.../ |
12.06.2010., subota
I ljudi bi rado odletjeli na jug
I ljudi bi rado odletjeli na jug
Gradovi koji imaju imidž ‘sretnih gradova’ dobro će zaraditi od turizma i trajno privući najbolju i najtalentiraniju radnu snagu na svijetu Rio de Janeiro posljednjih je tjedana obasut priznanjima. Međunarodni olimpijski odbor dodijelio mu je Olimpijske igre 2016., a magazin Forbes proglasio ga je najsretnijim gradom na svijetu. Rio će ugostiti i neke utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014. pa je pred stanovnicima toga grada burno razdoblje. Dva su lica Rija: karneval i samba za milijune turista, a favele za milijune siromašnih stanovnika koji žive usred brutalnog rata policije s dilerima droge Dva su lica Rija: karneval i samba za milijune turista, a favele za milijune siromašnih stanovnika koji žive usred brutalnog rata policije s dilerima droge No oni bi bili radosni i bez predstojećih sportskih natjecanja. Ime Rio asocira na cjelogodišnju zabavu, na kojoj se milijuni turista miješaju s milijunima domaćih ljudi. Forbesov istraživač Simon Anholt s ekipom anketirao je 10.000 ljudi iz cijelog svijeta, od kojih je tražio da se izjasne gdje bi najradije živjeli ili kamo bi otputovali na praznike na temelju iskustva ili predodžbe koju su stekli o određenom gradu. Na temelju iskaza anketiranih na vrh ljestvice najsretnijih gradova izbio je četiri i pol stoljeća star Rio, bivši glavni grad koji je sedamdesetih zamijenila novopodignuta Brasilia. Rio de Janeiro – spoj radosti i bijede Ovaj grad, čije ime na portugalskom znači “Siječanjska rijeka”, sinonim je za životnu radost doseljenika sa svih strana svijeta, za što su zaslužni krajolik, nepregledne plaže i raspjevana masa na ulicama. Grad je slavan po plažama Copacabana i Ipanema, brdima Corcovado (Grbavac) i Pao de azucar (Kocka šećera), divovskom spomeniku Isusu Kristu Iskupitelju i stadionu Maracana, jednom od najvećih na svijetu. “Rio budi asocijacije na dobro raspoloženje, sjajan životni stil i karneval. Uobičajena predožba koju ljudi imaju o tom gradu predodžba je o sreći”, kaže Anholt. Karneval u Riju najrazvikanija je svjetska fešta, koja se proteže kroz nekoliko dana, a čiji su vrhunci parada na Sambodromu i maskenbal. Sambodromo je 800-metarska staza uz koju se nalaze tribine i lože za VIP-ovce, koje tijekom karnevala napuni 60.000 promatrača. Za kulturu “partijanja” svojstvenu ovom gradu sa 441 hotelom zaslužna je mješavina utjecaja Portugala i Afrike, kaže Rachel Valeca, direktorica lokalne škole sambe Imperio Serrano. “Vjerski su praznici korišteni kao izlika za pravljenje uličnih zabava. Crnci su pak u Brazil stigli u teškim uvjetima, no njima su u krvi bili ples i ulične aktivnosti. Carioce, ljudi rodom iz Rija, naslijedili su sve to. Ulica je važna za građane Rija.” Za Valecu Rio ne odražava samo sliku sreće već i stalne borbe s nedaćama. Nedaće su, naime, svakodnevica za milijune onih koji žive u bijednim četvrtima, favelama Rija. U tim naseljima gusto zbijenih potleušica haraju kriminal, ovisnosti, bolesti i nezaposlenost. I policija nerado navraća u neke od najgorih favela gdje je jedini zakon onaj koji provode sami mještani. Razlika u kvaliteti života unutar favela i izvan njih je golema, poput razlika između Indonezije i Skandinavije, a stope ubojstava u favelama i 50 su puta više od onih u civiliziranom dijelu grada. “Predgrađa su trošni i oronuli dijelovi grada, bez privlačnih krajolika, no i tamošnji stanovnici vole svoje ulice”, dodala je Valeca. Buenos Aires – grad dobrih vjetrova Osim Rija Južna Amerika ima još jednog predstavnika među deset najsretnijih gradova. Na desetom se mjestu skrasio argentinski glavni grad Buenos Aires, koji Anholt naziva “malo razvodnjenom verzijom Rija”. Razvodnjenom što se tiče količine buke i zabave, a svakako i europskijem od svoga brazilskog suparnika tisuću kilometara sjeverozapadnije. Buenos Aires (“Dobri vjetrovi”) prostire se uz zapadnu obalu Rio de la Plate (“Srebrne rijeke”) i nedaleko od goleme i plodne ravnice. Uže gradsko područje broji nešto više od 3 milijuna stanovnika, dok metropolitanska zona, Veliki Buenos Aires, doseže 13 milijuna. Osim što je političko i gospodarsko središte, “Baires” je kulturno središte s nizom muzeja, galerija, knjižnica i kazališta, većina kojih je smještena u Calle Corrientes. Važnost kreativne i umjetničke aktivnosti grada ogleda se i u tituli “Grada dizajna”, koju mu je 2005. dodijelio UNESCO. Sydney i Melbourne – snažni brendovi Dvije zemlje, Australija i Španjolska, imaju po dva grada među deset najsretnijih, a australski predstavnici Sydney (2.) i Melbourne (5.) smješteni su čak u prvih pet! Ova je zemlja kontinent na suprotnoj strani globusa odavna jedno od najpoželjnijih odredišta za useljavanje, što se moralo odraziti i u anketi o najsretnijim gradovima. “Svi misle da poznaju Australiju jer su vidjeli film ‘Krokodil Dundee’. Uvriježena je predodžba o Australcima da ne rade ništa i zabavljaju se uz roštilj.” Sydney svoje drugo mjesto duguje vječno toplom vremenu, prijateljski nastrojenim žiteljima, visokom standardu i upečatljivoj zgradi opere. Drugi australski grad, Melbourne, uživa ugled kao veliki umjetnički i obrazovni centar, a klima mu je umjerenija i još udobnija. No nije to tajna njegova visokog petog mjesta. “Ljudi jednostavno znaju da grad pun Australaca jednostavno mora biti zabavan”, smatra Forbesov istraživač. S obzirom na uspon australskoga gospodarstva, brojne mogućnosti za zapošljavanje i egzotičnu prirodu u unutrašnjosti, Australci se sigurno slažu s percepcijom svjetske javnosti o njihovoj zemlji kao jednoj od najsretnijih. Zapažen uspjeh za jednu bivšu kažnjeničku koloniju! Barcelona i Madrid – španjolska veza Španjolska je druga država sa dva najsretnija grada u rang-ljestvici, a Katalonci su sretni što su još jedanput u kratkom vremenu nadmašili suparnike iz kastiljskog Madrida (nakon trijumfa njihova nogometnoga kluba u nogometnom prvenstvu i Ligi prvaka). Rezultati ankete ocrtavaju trajan ugled latinskoameričkih i sredozemnih gradova kao poprišta beskrajnih zabava. “Barcelona je tipičan sredozemni grad, čiji je visok plasman očekivan”, tvrdi Anholt. No sasvim je razumljivo da Barcelona (3.) ima mnogo poklonika. Osim krasnog vremena u većem dijelu godine, Gaudijeve arhitekture, mitske avenije Ramblas i brda Montjuich, katalonska se prijestolnica odlikuje širokom ugostiteljskom ponudom, bogatim noćnim životom, uličnom glazbom i nogometnim hramom Nou Campom, na kojemu caruje danas najbolja svjetska momčad. U Barceloni se fantastično živi. Uz pristupačnu cijenu stanovanja i velike poslovne mogućnosti, za obitelji nema stresa glede upisivanja djece u privatne škole jer su i javne jako dobre. Šestoplasirani Madrid je kraljevski grad za kraljevsku zabavu, čija je noćna scena legendarna – što dobro znaju hrvatski nogometni asovi Davor Šuker i Robert Prosinečki iz svoje epohe u Real Madridu. Madrid je jedna od europskih kulturnih prijestolnica, koji se diči muzejima Prado i Thyssen-Bornemisza, Umjetničkim centrom kraljice Sofije (u kojemu se nalazi Picassova Guernica) te Palacio Realom (Kraljevskom palačom) i Puerta del Solom (Sunčevim vratima), na koju je pribijena ploča s nultom točkom, od koje se mjere udaljenosti do drugih španjolskih gradova. Raskoš Madrida shvatljiva je znamo li da se u njega slilo silno bogatstvo opljačkano od Indijanaca u 16. i 17. stoljeću. Forbesovce čudi što su španjolska mjesta nadmašila Italiju, koju u najboljih deset predstavlja jedino Rim, a na ljestvici nema ni modne metropole Milana.“Zanimljivo je da postoji percepcija o Španjolcima kao sretnijim ljudima od Talijana, dok se meni Španjolci čine prilično tmurnima”, misli autor istraživanja. Ispod Madrida, ali ipak u svjetskoj “eliti sreće”, nalaze se Rim (8.) i Pariz (9.), dva drevna i glamurozna grada, koja su toliko razvikana i sofisticirana da ljudi misle da su njihovi stanovnici nužno i sretni. Između dva španjolska grada ugurao se nizozemski Amsterdam (4.), čiji visoki plasman Anholt tumači ukusom mlađih sudionika ankete. “Mladi znaju da se tamo puši marihuana u barovima, a za Nizozemce misle kako im je život seks, droga i ‘rock and roll’”. San Francisco (7.), jedini američki predstavnik među deset najveselijih, uživa ugled ultraliberalnoga grada, neke vrste Amsterdama Novog svijeta. Anholt vjeruje da je tome pridonio njegov imidž grada tolerantnog prema homoseksualcima. Anketa se nedvojbeno bavila percepcijom više nego činjenicama. U redakciji Forbesa priznaju da su ih zvali brojni stanovnici ili dobri poznavatelji gradova označenih najsretnijima. “Kažu nam da mnogo navedenog nije istina. Vjerojatno i nije, ali to je ono što ljudi misle.” A što ljudi misle u konačnici određuje kamo će otputovati na odmor. Predodžba o sreći utječe na prihode gradova koji ovise o turizmu, konferencijama i privlačenju talentirane radne snage. I hrvatska ima Rio Ljubavne veze cvjetaju Ako je cvjetanje ljubavi među slavnima pokazatelj dobrih vibracija nekoga grada, onda je najsretniji grad Rijeka, u kojoj su sklopljene zvučne ljubavne veze. Prije 20 godina u Riječanku Slavicu Radić zaljubio se šef Formule 1 Bernie Ecclestone, a u novije vrijeme tri su riječka momka osvojila srca Janice Kostelić, Severine i Vlatke Pokos. Na šarm Riječanki pali su glazbenici Neno Belan i Željko Banić, a i nogometni izbornik Slaven Bilić hoda sa stanovnicom Rijeke Ivanom Đeldum. Koketna zbog horoskopa Alternativci i okultisti imaju nekoliko tumačenja za navodno povoljne energije središta Primorsko-goranske županije, a jedno od tumačenja poziva se na feng shui, staru kinesku disciplinu određivanja optimalnog položaja. Navodno Rijeka idealno udovoljava zakonitostima feng shuija te stoga ima povoljan protok energije, što je temelj za sretan i dobar život. Borivoj Bukva, poznavatelj feng shuija, tvrdi da je energetski položaj Rijeke ojačan otvaranjem ceste prema Zagrebu, a da bi gradnjom moderne prometnice prema Dalmaciji bio učinjen još jedan bitan energetski potez. Riječki astrolog Damir Jovetić riječku živahnost, otvorenost i sklonost koketnosti objašnjava njezinom pripadnošću znaku Lava uz Mjesec položen u Vagi. preuzeto iz "poslovnog dnevnika" |
11.06.2010., petak
Robinzoni iz istarskih šuma
Alternativni način življenja: Robinzoni iz istarskih šuma Alternativni način življenja...Pobjegli su od civilizacije, kredita, režija... U divljini se rodilo i dijete Piše: Vesna Brnabić Kada sam prije nekoliko godina otišla u prijevremenu mirovinu, znala sam što neću, ali nisam znala što hoću. Nisam željela umirovljenički život u kojem će mojih 1500 kuna pojesti režije, niti sam željela zaraditi nešto više u Italiji poput mnogih žena iz Istre i s Kvarnera. U to sam vrijeme pročitala i knjigu “Anastasia“, koja mi je otvorila nove svjetove. Shvatila sam što želim – počela je svoju priču Riječanka Spomenka Marković, bivša službenica. Odlučila je prodati jedino što je imala materijalno vrijedno, mali stan u Rijeci, i preseliti se u divljinu na 1,3 hektara istarske poljoprivredne zemlje na potezu od Bala prema Krmedu. U prirodi – ozdravila – Nisam imala novaca da kupim urbaniziranu zemlju, a u “Anastasiji“ sam pročitala da treba barem jedan hektar zemlje na kojoj čovjek može živjeti uzdržavajući se – kaže. Nekoliko je mjeseci jedanput tjedno putovala u Istru dok nije pronašla zemlju koja će biti njezin mali raj. Odlučila se za drvenu kućicu. – Ništa mi od blagodati civilizacije ne treba. Za montažnu kućicu nisu trebale posebne dozvole i papiri, a ja je mogu seliti kad god poželim – smije se stanarka drvene kućice u kojoj električna energija dolazi zahvaljujući vjetrenjačama, a toplina iz solarnih panela. Vode ima dovoljno jer skuplja kišnicu u spremnik od 20.000 litara. Sada joj je, kaže, dostatna i mirovina 1500 kuna. Kada je prije dvije godine odlučila živjeti onako kako su živjeli naši preci, imala je bolest štitnjače, alergije, boljeli su je zglobovi. – Sada sam dobro. Jedem samo svježe voće, povrće i orašaste plodove – povjerava nam. Spomenki i mnogim drugima koji su se odlučili za život u prirodi, pa nekima i u inozemstvu, uzor je Igor Drandić (52), Puljanin koji živi na zemlji nedaleko od Bala. Drandić je djetinjstvo proveo u dobrostojećoj pulskoj obitelji. Gradsko dijete završilo je srednju građevinsku školu, a potom je krenuo na Pedagošku akademiju. Kao učitelj tjelesnog odgoja radio je samo sedam dana, ima samo četiri mjeseca radnog staža, među ostalim, i u turizmu. Prije 33 godine Drandić je, kaže, doživio veliku unutarnju promjenu, koju naziva buđenjem ili inicijacijom. Iako je ateist, govori o božanskoj ljubavi koju je osjetio i kao zov na putovanja. – Prvo sam autostopom i pješke putovao sedam godina, bez prtljage. Negdje sam se zadržao i nekoliko godina, a hranu i smještaj davali su mi dobri ljudi kojima sam pomagao na zemlji. U Sardegni sam se zadržao četiri godine, kao pastir u planinama, i ondje sam osjetio zov prirode. Živio sam i u brazilskim šumama, u džunglama, sa šamanima. Istra mi je počela nedostajati nakon 24 godine putovanja. Odlučio sam prije sedam godina doći ovamo na zemlju svojih pradjedova. Na starim je kartama ova zemlja upisana kao teren d Africa – otkriva Drandić, koji je od nepristupačnog terena, šume i šikare napravio svoj raj i nazvao ga “Eia”, po staroj božici plodnosti. Koprive, rotkvice, jaja Prvo je spavao u šatoru, potom je sagradio kažun, a onda su mu prijatelji poklonili trošnu drvenu kuću. Ona je postala dom njemu i njegovoj supruzi Lili Kencel Drandić, profesorici hrvatskog jezika iz Rijeke. Ona svaki dan putuje na posao u Rijeku. Ravnateljica je Učeničkog doma Podmurvica. U “Ei“ je Dandić s prijateljima izgradio još nekoliko ekokućica, među ostalim i onu od slame i gline koja je bila uzor Eliju Pisku za gradnju kućice u emisiji “Farma“. U divljini “Eie” uživaju ovce, guske, mačke, psi, ribe pauni, kornjače... U drvenoj kućici je kupaonica s bojlerom koji se zagrijava na drva, a ljeti imaju tuš pod vedrim nebom. Struju dobivaju s vjetrenjača i solarnog kolektora. – Hranimo se šparugama, koprivama, salatom, rotkvicama, jajima, žena peče kruh. Meso ne jedemo, nemamo nikakvih troškova za režije – kaže. Ne boji se starosti dok živi s prirodom. – Žena je druga priča, ona ima kredite otprije, pa mora raditi... – objašnjava jednu od zamki ljudi koji žive u “civilizaciji“. Spomenka i Igor su otvoreni prema drugima. U “Eiu“ dolaze školske ekskurzije. Ne vole svi goste... No na poluotoku ima i Robinzona koji skrivaju svoj način života od javnosti. Među takvima je i desetak obitelji, koje žive u šumi na nekoliko kilometara od Rovinjskog Sela. K njima vodi neuređen šumski put. Nekoliko su kilometara iza spomenika NOB-a, vjerojatno ondje gdje su se nekada skrivali partizani. Žive u kućicama od slame, ali u furgonima preuređenim za život. Teško je do njih doći, a i oni sami štite se od znatiželjnika. U šumi su postavljene i ploče s natpisom da je zabranjen prolazak ili da je opasno... Mještani u Rovinjskom Selu kažu da u šumi žive “neki glazbenici, mađioničari i žongleri”. Društvo se skriva od posjetitelja zbog socijalnih radnika i policije. U šumi je, naime, rođeno i dijete čiji roditelji, inače, obrazovani ljudi, vole život kakav omogućuje majka priroda. Prije dvije godine objavljena je priča o Saški i Leni Plavšić koji žive u šumi pod vedrim nebom i da im se rodila djevojčica Skaska (na ruskom znači bajka). Tada su se na internetskim forumima razvile diskusije onih koji su za takav način života i onih koji su protiv njega, posebice zbog djeteta. – Kada se dijete rodilo u toj šumi, dobili smo dojavu od nekih građana i naši su socijalni radnici bili ondje, ali nisu pronašli nikakve manjkavosti u odgoju djeteta. Obitelj ondje nije živjela zimi. Svatko ima pravo živjeti kako hoće ako primjereno i prihvatljivo odgaja dijete – kazala nam je Eda Rajko, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Rovinju. Od nekih žitelja neobične šume doznajemo da su Saško, Lena i mala Skaska u Aziji, te da se obitelj često seli i putuje. Naselje od granja i pruća na tromeđi Rovinj-Bale-Kanfanar Radovan Aldo, vijećnik Rovinjskog Sela, o stanarima šume na tromeđi Rovinj-Bale-Kanfanar kaže da ih ondje živi približno dvadeset. – Većina su u Udruzi “Čarobnjakov šešir“. Spavaju u kombijima, kamp-kućicama i nastambama od granja i pruća. Čuo sam da se ondje rodilo i dijete. U gradskom sam Vijeću postavljao pitanje uvjeta života i higijene na tom području, ali mi je rečeno da je sve u redu – rekao je vijećnik. Stanare šume posjetili su socijalne radnice, veterinari, čak i policija jer se šuškalo o ljudima sklonima kriminalu. No, nisu otkriveni nezakoniti postupci. Ti su ljudi vlasnici zemlje koju su kupili od mještana. Žive bez struje, a vodu nerijetko uzimaju na špinama u selu. http://www.vecernji.hr/vijesti/alternativni-nacin-zivljenja-robinzoni-istarskih-suma-clanak-148306 |
10.06.2010., četvrtak
NOVI SVJETSKI POREDAK
Novi svjetski poredak
Svjetska unija NOVI SVJETSKI POREDAK - SVJETSKA UNIJA Postovani! Ukoliko ste zainteresirani prisustvovati predavanjima na temu NOVI SVJETSKI POREDAK predlazem vam: SVAKOG PONEDJELJKA PREDAVANJE UZ PROJEKCIJU FILMA NOVI SVJETSKI POREDAK predavanje u udruzi Korak Ispred , Kružna ulica 8 . Rijeka, ulica i ulaz do Kluba mladih "Palach" na III ili IV katu. U ponedjeljak, ...01. 2010. godine U udruzi Korak Ispred sa pocetkom u 19:00 predavanje NOVI SVJETSKI POREDAK. Dr.sc. Marijan Vejvoda vodi predavanje. Ulaz besplatan . ------ Marijan Vejvoda (Potprijedsednik NVO Centar za odrzivi razvoj, Eko-park Pernat) ------ NOVI SVJETSKI POREDAK (SVJETSKA UNIJA) Do danas objavljeni tekstovi o Novom Svjetskom Poretku (Svjetskoj Uniji), bilo bi vrijedno procitati i upoznati se s onim sto nam u bliskoj buducnosti predstoji i sa cim cemo se trebati suociti. ------- " Novi svjetski poredak znaci centralizaciju moci. To znaci silom ušutkati svaku kritiku sistema. To znaci komercijalizaciju i prodaju svega kao proizvod. To znaci da Kina muci studente i da joj se još uvijek dozvoljava ugošcavanje Olimpijskih igara. To znaci zatvaranje javnih škola i bolnica, pretvaranjem tih ustanova u apartmane za prodaju privatnim kompanijama koje ce zaradjivati poducavanjem vaše djece ili prodajom droge." (George Humphrey, 2002.) -------- Pogledaj na mom blogu tekstove iz podrucja Novog Svjetskog Poretka. Lako je pronaci po mjesecima unutar jedne godine, kasnije biras datum izdanog posta i trazis na blogu.. Pogledaj blog: http://budan.blog.hr/ http://budan.blog.hr/ LIPANJ, 2010. - 07.06. Pozadina priče o monolitu u Rijeci II, - 06.06. Pozadina priče o monolitu u Rijeci I, - 04.06. Izmjene zakona o radu SVIBANJ, 2010. - 28.05. Predstavljanje projekta VENUS u Sloveniji, - 27.05. Podrška Krešimiru Mišaku, - 11.05. Sirotinja u Hrvatskoj, - 08.05. Avionska nesreća kod Smolenska, - 03.05. Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj TRAVANJ, 2010. - 27.04. Sedam tajnih zagađivača planeta, - 13.04. Darivanje organa OŽUJAK, 2010. - 19.03. Istina o kojoj se u Hrvatskoj šuti, - 17.03. Opasnost krize na duhovnom planu, - 12.03. 2012. godina, - 10.03. Ne glasuj za Sanadera VELJAČA, 2010. - 16.02. Peticija: Sloboda za zatvorenike u Srbiji, - 11.02. Europa i mi, - 10.02. Križarski rat protiv vlastite budućnosti, - 06.02. Udruga za građansku poslušnost, - 05.02. Monizam i iluminati, - 03.02. Opet o vanzemaljcima, - 02.02. Važna poruka Maja SIJEČANJ, 2010. - 28.01. Više o čipiranju, - 26.01. Vrlo značajno, - 07.01. Izbori i značenje politike, - 04.01. Još jedna u nizu kanaliziranih poruka ----------- PROSINAC, 2009. - 22.12. Na duhovnom putu - kakvi jesmo?, - 21.12. Zašto politika?, - 15.12. Predsjednički izbori STUDENI, 2009. - 10.11.2009. Poruka LISTOPAD, 2009. - 31.10. Tvoje mišljenje o Codex Alimentarius?, - 23.10. Spasimo Hrvatsku u 10 koraka, - 21.10. Holokaust, - 12.10. Kraj svijeta neće se odigrati 2012. godine, - 07.10. Prokletstvo zvano vlasništvo, - 06.10. Bankarstvo je začeto u nepravdi i rođeno u grijehu!, - 03.10. David Icke na HTV-u RUJAN, 2009. - 05.09. Tajna - 04.09. Imanuelov talmud XII i XIII - 01.09. Imanuelov talmud Xi XI KOLOVOZ, 2009. - 30.08. Imanuelov talmud VIII i IX - 29.08. Imanuelov talmud VI i VII - 28.08. Imanuelov talmud IV i V - 25.08. Imanuelov talmud III - 24.08. Imanuelov talmud II - 22.08. Imanuelov talmud I - 21.08. Kako djelovati da bi postigli promjenu? - 16.08. Konferencija o Jose Argullesu i Novo Eri, - 15.08. Jesmo li korak pred istrebljenjem? SRPANJ, 2009. - 17.07. Moć misli, - 16.07. Razmišljanje o slobodi, iz polusna, - 15.07. Mentalno reprogramiranje, - 14.07. Optužnica protiv WHO i UN, - 02.07. Apokalipsa 2012 LIPANJ, 2009. - 30.06. Esensko-nazarenska crkva, - 19.06. Letak o životu i smrti, Tibetanska knjiga življenja i umiranja, - 17.06. Anatomija uspjeha, empatija, Korizma, 4. denzitet, - 15.06. Majanski kalendar, - 12.06. Teorija zavjere - Galaksija.com, - 11.06. Krenite u promjene i djelujte pozitivno, - 09.06. Sve maske padaju SVIBANJ, 2009. - 19.05. Tajna Jugoslavija - Protokol dinarskih mudraca, - 18.05. Uvod u bitku Armagedon, - 04.05. O 2012 godini TRAVANJ, 2009. - 27.04. Armagedon, - 24.04. Predviđanje budućnosti, - 23.04. Vedska kozmologija, - 21.04. David Icke uskoro u Zagrebu, - 18.04. NLO / UFO i čovjećanstvo, - 17.04. Sotonizam i mladi, - 16.04. Arijanska civilizacija, - 09.04. Voda, šume, staklenički plinovi, - 08.04. Razgovor Boga i Karl Marksa, - 07.04. Živjeti u skladu s prirodom - Antun Komat, - 04.04. Soja - ta užasna grahorica, - 03.04. Moda kao magija industrije svijesti, - 02.04. Hrvatska i Nato - Ljevica Hrvatske OŽUJAK, 2009. - 11.03. Internaciolizacija, - 09.03. Project CAMELOT - nastavak, - 03.03. Što morate znati o EU, VELJACA, 2009. - 09.02. Projekt CAMELOT, - 02.02. Jupiter, Nostardamus, Edgar Cayce i Povratak Mongola SIJEČANJ 2009. - 26.01. Prijetnja i opmena reptila, - 20.01. Hrvati spremni na čipiranje od strane SAD, - 16.01. The Venus Projekt, - 09.01. Novi Svjetski Poredak - FILMOVI --------- PROSINAC, 2008. - 24.12. Novi Svjetski Poredak, do sada objavljeni tekstovi na blogu, - 23.12. Planet X (Nibiru) koji nas plaši!?, - 22.12. Pismo političara iz Norveške - Smak svijeta, - 20.12. Put u komunizam, - 09.12. Otkrivenje još jedno u nizu. STUDENI, 2008. - 24.11. Skupine za pritisak, tko je prihvatio da se Hrvatska mora prije ulaska u EU pridržavati nekih obaveza, Hrčak kao šoping centar - Igor Čatić, - 19.11. Znanstvena zajednica ne čuje, Zašto napadi na plastične vrečice - Igor Čatić, - 18.11. Zemlja bez proizvodnje osuđena je na propast - Igor Čatić, - 10.11. Utjecaj gume i plastike na globalizaciju, trostruka uzvojnica - Igor Čatić, - 08.11. Štednja je najvažniji izvor energije - Igor Čatić, LISTOPAD, 2008. - 04.10. Intrigantna i nepoznata povijest Gabriele D'Annunzio, - 03.10. Intrigantna i nepoznata povijest Gabriele D'Annunzio, - 02.10. Intrigantna i nepoznata povijest Gabriele D'Annunzio, - 01.10. Intrigantna i nepoznata povijest Gabriele D'Annunzio. RUJAN, 2008. - 30.09. Intrigantna i nepoznata povijest Gabriele D'Annunzio, - 10.09. Apokalipsa 2012 - EPILOG - 09.09. Apokalipsa 2012 SRPANJ, 2008. - 16.07. Tko će ocijeniti Jacquesa Attalija? LIPANJ, 2008. - 30.06. Iranska naftna berza i treći svjetski rat. SVIBANJ, 2008. - 20.05.. Vrli novi poredak u svjetlu globalizacije, - 19.05. Trinaest laznih razloga za NATO, - 08.05. Koltai - Novi svjetski Poredak, - 05.05. Irving Berlin: Okrenimo se glazbi i zaplesimo, - 02.05. Necarobnjacki prirucnik, - 01.05. Zasto nismo carobnjaci. TRAVANJ, 2008. - 28.04. Dr.Strangelove /Posljednja scena/, - 27.04. Ni suvremenim indijancima danas nije lako, - 26.04. Znanost i religija: veliki razvod, - 25.04. Velika pitanja, - 23.04. Hrana kao luksuzna roba, - 22.04. Kvantna fizika, - 21.04. Jambo-levi's plakat, - 20.04. Drzava zakona a ne ljudi, - 16.04. Robotov vodič do slobode, - 15.04. Revolucija i televizija, - 14.04. Terorizam, - 13.04. Ekoloski projekti, KIBERNETIKA, - 12.04. Crvena simfonija - nedavno, - 08.04. Probudi se i osvjesti, - 07.04. Darezljivost privatnog kapitala, - 06.04. Bez jasnog cilja, - 05.04. Definicija ekomuzeja, - 03.04. Jezik, misao i priopcavanje buntovnickih ideja, - 02.04. Konspirologija, - 01.04. Kultura cinizma. OZUJAK, 2008. - 31.03. Zelim slobodu, to je ono sto zelim! - 30.03. Nista nije tako dosadno, tako odvratno kao izobilje! - 29.03.. Let koji je promjenio svijet! - 28.03. AlijansA za pravnu drzavu! - 27.03. Referendum! - 17.03. Trece zlatno doba/Crvena simfonija, - 16.03. Psi, goveda i ovce, - 13.03. Moda kao magija industrije svijesti, - 11.03. Kako se snaci u kaosu Novog Svjetskog Poretka, - 10.03. Kako se oduprijeti Novom Svjetskom Poretku (Svjetskoj Uniji), - 09.03. Emporio/Monopoli, - 08.03. Spasi me boze od mene samoga /Koji k.... mi znamo/, - 04.03. Opasnost priziva "visoke moci" - nasuprot "visem umu" - 03.03. Glavna reptilijanska strategija, - 01.03. Nova "Noina Arka" za maleno ali odabrano drustvo. VELJACA, 2008. - 25.02. Kraj znanosti - 1 - /nastavak/, - 24.02. Kraj znanosti - 1 -, - 23.02. Osveta globalnih financija, - 22.02. Televizijska ovisnost, - 18.02. Unutarnji rad i Joga u sprezi sa izvanrednim iskustvima /Vodic za zbunjene/, - 17.02. Put u nutrinu - unutarnji rad - samospoznaja /Vodic za zbunjene/, - 16.02. Anil Kumara, Osvjestiti zapreke, - 15.02. Osho Rajneesh, O prosvjetljenju, - 13.02. Molitva za vrijeme pusenja ili pusenje za vrijeme molitve /Vodic za zbunjene/, - 11.02. Vodic za zbunjene, - 10.02. Oni gledajuci ne vide i slusajuci ne cuju niti razumiju /Vodic za zbunjene/, - 05.02. Osho Rajneesh, Misli s "DA", - 04.02- Gospodine Isuse Kriste, Sine Bozji, smiluj se meni gresniku /Vodic za zbunjene/, - 03.02. Anne Marie Slaughter, A new World Order, - 02.02. Cetvrti Svjetski Rat/Drugaciji Svijet je moguc/Drazen Simlesa/. SIJECANJ, 2008. - 28.01. Proslava sedamdesete godisnjice "Crvene simfonije", - 20.01. Pokretanje sudskog postupka; protiv korporacijskog tehnoloskog zlocina protiv covj. - 19.01. Crvena simfonija, - 18.01. Povijesni korjeni vladavine apsolutnog razuma, moci kao temeljne vrijednosti, - 14.01. Robert Kumerle vam predstavlja, - 09.01. Bizarni intervju, - 07.01. Kibernetika i drustvo, - 06.01. Armagedon sest. --------- OBJAVLJENI CLANCI U 2007. godini - 05.07. Posjet narodu Apasa, - 04.07. Ruanda, - 03.07. Indija, - 02.07. Kolumbija, - 01.07. Uganda, - 05.05. Slom morala, - 04.05. Klinicka analiza - anti vladine fobije, - 03.05. Svjetom vladaju Hazari, - 09.02. What the bleep do we knoww!? / Koji k.... uopce znamo!? - 03.02. U potrazi za novim domom ljudi /Novi List/ - 20.01. O moralnosti sluzbenih vjera. --------- OBJAVLJENI CLANCI U 2006. godini - 03.07 Program od sedam tocaka /Semir Osmanagic, Piramida moci.../, - 01.07. Zbunjeno stado /David Icke/Semir Osmanagic, Piramida moci.../, - 28.05. Djeca zrtve nasilja, - 11.01. Opca deklaracija o pravima covjeka /nastavak/, - 10.01. Opca deklaracija o pravima covjeka /nastavak/, - 09.01. Opca deklaracija o pravima covjeka. --------- OBJAVLJENI CLANCI U 2005. godini - 28.11. Univerzalizam i Humanizam /Geza Zake/ - dobro je podsjetiti se - 25.11. Globalni mozak - supermozak /Geza Zake/ - podsjetimo se. -------------- PROCITAJ OVE KNJIGE: ------ - Des Griffin, CETVRTI REICH BOGATIH, Zagreb, 2003. - Dr. John Coleman, HIJERARHIJA ZAVJERENIKA - KOMITET 300, Detekta, Zagreb, 2004. - Deirdre Manifold, PREMA SVJETSKOJ VLADI NOVI SVJETSKI POREDAK, i Cornelie R.Ferreira, POKRET NOVO DOBA: KRALJEVSTVO SOTONE NA ZEMLJI, Zagreb, 1997. - Cetvrti svjetski rat / Drugaciji svijet je moguc / /globalni napad na zivot/ / /price iz naseg dvorista/, Drazen Simlesa, B5, 356 str., Sto citas?, Zagreb, 2006. - Anne-Marie Slaughter, A NEW WORLD ORDER, Princeton University Press, Princeton and Oxford, 2004. - E.F.Schumacher, VODIC ZA ZBUNJENE, Zagreb, 1999. - Napomena: KOJI K.... UOPCE ZNAMO!?, WILLIAM ARNTZ, BETSY CHASSE I MARK VINCENTE, Zagreb, 2006. - John Horgan:Kraj znanosti - Peter Russell:Od znanosti do boga - Michael Talbot:Holografski svemir - Thom Harman, PROROKOV PUT, Dozivljaj sile zivota - "Stoljeće rata" 1 i 2 Williama Engdahl-a - William Engdahl,"Sjeme uništenja";Zagreb,2005. - Greg Palast,"Demokracija na prodaju,Zagreb,2003. - Robert Tafra,"Protokoli sionskih mudraca i novi svjetski poredak",Split,2003. - Webster Tarpley,"Protiv oligarhije - Venecija & Britanci", Zagreb,2007. - CarrollQuigley,"Anglo-američki establishment",Split,2003. Jeffrey M. Smith: SJEME OBMANE - prof. dr. Marijan Jošt i dr. sc. Thomas S. Cox: INTELEKTUALNI IZAZOV TEHNOLOGIJE SAMOUNIŠTENJA - prof. dr. Marijan Jošt: TREBAJU LI HRVATSKOJ GM USJEVI ? - Davor Domazet: KLONOVI NASTUPAJU --Ralf Eperson: NEVIDLJIVA RUKA POGLEDAJ FILMOVE: ------ - What a bleep do we know?, 2004. "Koji k... uopće znamo?" režija: William Arntz, Betsy Chasse scenarist: William Arntz, Betsy Chasse glume: Marlee Matlin, Elaine Hendrix, John Ross Bowie datum izdanja: 16.02.2007. zemlja: SAD format: color trajanje: 109 min sinopsis: Koji k...uopce znamo je radikalan odmak od konvencionalnog... Zahtijeva slobodu obzora te širi dosad prikupljena znanja, takvome nečemu nismo svjedočili još od Kopernika. Ovaj film vas vodi u svijet kvantne nestalnosti, mjesto gdje je sve živo i relanost se mijenja svakom novom mišlju. To je glas modernih radikalnih znanstvenika, kvantnih fizičara, a čini ih pravim herojima današnjice- jer osvajaju i kartiraju dosad najveći nepoznat teritorij- covjekovu vlastitu svijest. Kvantna fizika tako dokazuje ono što su duhovnjaci odavna znali. - ARMAGEDDON SIX, Produkcija: Christian Cinema.com - Waking Life /Zivot se budi/, crtani film o iluziji zivota, snovima i smrti. - 911 In Plane Site, Rezija: William Lewis, Producent: Dave Volkeist. - Alex Jones, 911 ROAD TO TYRANNY, Dokumentarni film (duzina cca. 180 min.) - RATOVI ZVIJEZDA, I,II,III dio - .... ---------- Napomena: Ukoliko ste u posjedu teksta ili filma na ovu temu, molim Vas proslijedite mi, bit ce objavljan na blogu: http://budan.blog.hr/ U Rijeci, 10.06.2010.godine Borivoj Bukva |
09.06.2010., srijeda
Zen pravila
10 Zen pravila 1. Ne hodaj iza mene, ne mogu te voditi. Ne hodaj ispred mene, ne mogu te slijediti. Ne hodaj pored mene, jer je staza uska. U stvari, odjebi i pusti me na miru. 2. Put od tisuću milja počinje praznom gumom i zakuhanim motorom. 3. Seks je kao zrak - nije ti bitan sve dok te ne zadesi nejebica. 4. Nikad ne zaboravi da si jedinstven. Baš kao i svi drugi. 5. Ako misliš da nikoga nije briga jesi li živ ili mrtav, probaj ne platiti par rata kredita. 6. Prije nego kreneš pljuvati po nekome, probaj hodati kilometar u njegovim cipelama. Ako ga onda popljuješ, bit ćeš kilometar daleko i imat ćeš njegove cipele na nogama. 7. Daj čovjeku ribu i jest će cijeli dan. Nauči ga ribariti, pa će cijeli dan sjediti u čamcu i piti pivo. 8. Iskustvo je ono što imaš kad ti više ne treba. 9. Ne propusti nijednu priliku da začepiš gubicu. 10. Rađamo se goli, mokri i gladni i pljuskaju nas po guzici - a onda sve postane još gore. ---------------------------------- Moja napomena: Ispis je nenadjebiv i svakom razumljiv. Primjenjuj ga i nećeš fulati u životu. Svaka čast autoru ovih 10 zen pravila. ---------------------------------- Dobiveno od: --- On Sun, 6/6/10, Zlatko Sajkas From: Zlatko Sajkas Subject: Fw: Zen pravila Date: Sunday, June 6, 2010, 10:34 AM ----- Original Message ----- From: SLAVICA TOMASEVIC To: slavica.tomasevic1@du.t-com.hr Sent: Saturday, June 05, 2010 10:14 PM Subject: Zen pravila --------------------------------- Lp, boro |
08.06.2010., utorak
Haiga Contest
Haiga travčica na/ vjetru zavijena tako/ i zanjihana/ WHA Haiga Contest Judge and comments by Kuniharu Shimizu (blog) see haiku here bookstore The 77th Contest (05/2010) -------------------- Preostale haige pogledaj na linku: http://www.worldhaiku.net/ ideš pod "haiga" http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/77th/borivoj_bukva.html . Boriboj Bukva (Croatia) Blade of grass / bent by wind so / swaying ----------------------- ---------------------------- Blade of grass Bent by the wind so And swaying --------------- travčica na vjetru zavijena tako i zanjihana -------------- Translation: Ksenija Hudson - Gal Foto haiga: Zeljko Sepic-Rijecki Haiku: Borivoj Bukva ----------- --- On Sat, 6/5/10, 4 ý» From: 4 ý» Subject: Re: haiga To: borivojbukva@yahoo.com Date: Saturday, June 5, 2010, 3:16 AM Borivoj san: Thank you for your haiga submission. all the best, kuni :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: haiga eBook by Kuniharu Shimizu see haiku here bookstore http://tfship.net/bookstore/bkstore.html Hamburge Haiku Verlag http://www.haiku.de/index.php?menuid=146 ------------------------------------------- Rijeka 04.05.2010. borivoj bukva lp, boro |
07.06.2010., ponedjeljak
Pozadina priče o monolitu u Rijeci (II)
Kategorija: Iz drugih medija
HRsvijet OTKRIVA ZA VAS: Pozadine priče o monolitu u Rijeci (II.dio) U seriji članaka koja slijedi na našem portalu, pokušat ćemo našim čitateljima objasniti i razotkriti jednu od najvećih zavjera protiv čovječanstva, koja se uskoro priprema pod ezoteričnim konceptom : Jedan svijet - jedna religija (One world - One religion). Monolit koji se nedavno pojavio na riječkom Korzu, nije nipošto bezazlen znak da je taj plan okultnih tajnih društava blizu realizacije te da Hrvatska u tom pokretu ima značajnu ulogu na svjetskoj razini. Organizatori happeninga u Rijeci su u čudu i nevjerici prokomentirali moj prvi članak na ovu temu. Čak su u ironiji rekli da je dobro da im dajem besplatnu reklamu te medijsku pažnju koju inače nikada ne bi dobili. Mislim da će im sa svakim slijedećim člankom osmijeh na licu polako zamirati, jer postoji još puno, puno toga za reći o simbolici monolita, Arthuru Clarku, Rijeci i ljudima koji stoje iza slavljenja ličnosti kao što su bili Arthur Clarke i Nikola Tesla. Naime, postavljanje monolita je predstavljalo samo uvod u puna dva mjeseca dugu manifestaciju, kojoj se odaje počast ovoj dvojici znanstvenika. Dva mjeseca je prilično mnogo i sugerira da ljudi koji organiziraju tu priredbu iznimno cijene spomenuti dvojac, gotovo da bih rekao da to graniči s obožavanjem i stvaranjem kulta ličnosti. Ne sjećam se, naime nijedne manifestacije u Hrvatskoj koja je trajala toliko dugo, pa mi je već u startu to čudno i sumnjivo. Zašto baš Arthur Clarke i Nikola Tesla? Zašto baš 2010.? I zašto baš Rijeka? Idemo po redu i otkrivamo Vam nekoliko zanimljivih i u javnosti prešućenih detalja o stvaranju i životu spomenutih znanstvenika. Počnimo sa Arthurom Clarkom.... Sir Arthur Clarke je svakako jedan od najprodavanijih svjetskih autora 20.stoljeća; njegove "Misterije svijeta" su bile obavezna lektira u kućnim kolekcijama knjiga, a generacije srednjoškolaca su put prema "tajanstvenom i nepoznatom" otkrivala kroz njegove znanstveno-fantastične romane. Osim što je bio nevjerovatno kreativan i plodan pisac te uz Isaca Aasimova najistaknutiji predstavnik SF-romana, Arthur Clarke je bio i genijalan znanstvenik, a znanstvena povijest će ga pamtiti kao tvorca ideje geostacionarnih satelita kao osnove globalne telekomunikacijske mreže. Bio je i fizičar, matematičar, publicist te jedan od najvećih promicatelja znanosti svog vremena. Najvažnija njegova uloga ipak je bila ona, koja ga je definirala kao svojevrsnog "gurua", koji je čovječanstvu objašnjavao kako će živjeti u budućnosti. Njegovo vizionarstvo je bilo toliko nesvakidašnje, da se s njim po tom pitanju još može mjeriti samo briljantni Jules Verne, jedan od Clarkeovih uzora iz djetinjstva te još jedan kontroverzni pisac, o kojem će biti više riječi u nastavku ove kolumne. Arthur Clarke je , primjerice, još 1940. “vidio” da će čovjek prije drugog tisućljeća sletjeti na Mjesec, no budući da je bio ispred svog vremena zamisao je automatski bila odbačena. Još 1982. godine, u doba "hladnog rata", i kada za to nije bilo nikakvih naznaka, Clarke u svojoj knjizi opisuje Američko-sovjetsku misiju na Jupiter 2010. Kolaps moćnog Sovjetskog Saveza se tada vrlo tepko mogao predvidjeti, no Clarke je bio u pravu, jer danas međunarodnu svemirsku postaju koriste i razvijaju Amerika i Rusija, zajedno sa 11 europskih zemalja. Tu se sada neminovno nameće pitanje o porijeklu Clarkovih vizija, tj. da li su one bile zaista samo plod izvanrednog talenta, mašte i imaginacije, ili je pak Clarke bio usko povezan sa krugom ljudi na vrhu svjetske piramide vlasti; ljudi koji sve planiraju pedeset godina unaprijed, a njihovi planovi se gotovo sa stopostotnom sigurnošću i ostvaruju. Kad znamo kakve su sve tehnologije i "čuda tehnike" danas na rapolaganju djeci koja proučavaju svoje "Iphone telefone", možemo samo pretpostaviti kakvim tajnim tehnologijama raspolažu NASA i ostale američke državne službe. Da li je, dakle Sir Arthur Clarke bio moderni Nostradamus, ili je imao uvid u određene "tajne", koje su nama običnim smrtnicima nedostupne? Polazim u obranu svoje teze da je to bilo upravo tako; tj. da je Arthur Clarke zapravo izabran od svjetske elite, da bude nešto poput biblijskih proroka, u alternativnoj bibliji koju ti ljudi uporno sastavljaju, a sve sa ciljem kako bi poništili i obezvrijedili autentične biblijske proroke i predviđanja o kraju svijeta. Krenut ćemo s nekoliko "pikantnih" detalja iz Clarkeove biografije, koji ovoj gornjoj tezi neosporno govore u prilog: 1. Arthur Clarke je u mlađim danima, po pitanju religioznosti stajao na pozicijama "deizma", dakle iste one struje kojoj su pripadali primjerice Charles Darwin, Maximilien Robespierre i J.W.Goethe, ali i gotovo svi potpisnici američke "Deklaracije nezavisnosti", koji važe za "očeve Sjedinjenih Američkih Država". Svoju "deističku vjeroispovijest" tako su otvoreno potpisivali i Thomas Jefferson, i Benjamin Franklin, a također i prvi američki predsjednik - George Washington. Znakovito je da su svi nabrojani bili pripadnici masonskih loža, koje su deističko vjerovanje u Boga kao inicijatora stvaranja, a zatim pasivnog promatrača zbivanja na ovom svijetu, preuzeli kao službenu masonsku religiju. Tako se u svim masonskim ložama priseže vjernost "Velikom arhitektu svemira", što u potpunosti odgovara i viziji "deističkog Boga", u kojeg je vjerovao i Arthur Clarke. 2. Svoj religiozni deizam, koji u suštini nije ništa drugo nego perfidni pokušaj relativizacije Boga, Clarke je u starijim godinama sasvim odbacio, pretvarajući se u klasičnog agnostika i kritičara svih monoteističkih religija. U jednom intervjuu iz 2001., Clarke je izjavio da su isključivo religije krive za većinu ratova i sukoba na Zemlji te da je bilo kakva vrsta klasičnih religija koje sada postoje, suvišna u "novom svijetu koji se treba roditi." Po svemu ovome vidimo da se Arthur Clarke savršeno uklapa u naum "Velikih arhitekata ovoga svijeta", koji pod svaku cijenu žele uništiti sve monoteističke sustave vjerovanja u Boga i ustanoviti jednu novu religiju - u kojoj bi se ljudi klanjali zmaju iz Ivanovog Otkrivenja. 3. U više Clarkovih romana apostrofira se da je glavni cilj čovječanstva "transformacija" u jedan viši oblik "proširene svijesti", a tu tezu Clarke najviše obrađuje, osim u "Odiseji u svemiru 2001.", u jednom od svojih ranih romana, "Kraj djetinjstva" iz 1953. godine. Zanimljivo je da je samo nekoliko mjeseci nakon Clarkova romana, izašao također i, u ezoteričnim krugovima kultni roman Aldousa Huxleya - "The Doors of Perception", koji je Huxley napisao eksperimentirajući s halucinogenom drogom meskalinom, pokušavajući na taj način preteći "prirodno proširenje svijesti" o kojem je Clarke pisao. Izrazite tematske sličnosti pronalazimo i u romanima "Patent Pending" Arthura Clarka, odnosno "Brave new world" (Vrli novi svijet), koji je Huxley izdao još 1932. Aldousa Huxleya smo na ovom mjestu, iako je riječ prvenstveno o Arthuru Clarkeu, jednostavno morali spomenuti, zbog činjenice da je upravo Huxley bio jedan od pionira tzv. "New Agea", a njegovim eksperimentima s halucinogenim drogama su bili posebno oduševljeni popularni "Beatlesi", koji su ga smatrali svojim "duhovnim guruom". Trebaju li nas stoga uopće čuditi stihovi poznate Lennonove pjesme "Imagine", koja govori o Novom svjetskom poretku: "Zamisli da nema država, religije i Raja - a svijet je jedno veliko Bratstvo". Zanimljiva je i činjenica da je Huxleyev djed Thomas Henry Huxley, bio jedan od najcjenjenijih britanskih biologa 19.stoljeća te gorljivi pristalica "Darvinizma." Thomas Henry Huxley je bio i osnivač i danas cijenjenog prirodoslovnog magazina "Nature" te predsjednik Britanskog kraljevskog društva (1883-85).Činjenica da je rođeni brat Aldousa Huxleya, Julian Huxley, bio prvi generalni sekretar UNESCO-a (1946-48), dovoljno govori o značenju tradicije i krvnog srodstva u masonskom planu osvajanja svijeta te organizacijama poput UN-a, koje služe kao garancija ostvarenja tih ciljeva. Vratimo se, međutim na glavnog junaka naše priče, Arthura Clarka. Nije, naime nikakvo čudo da se stvaralaštvo Clarka i Huxleya toliko isprepliće i dodiruje, jer su ta dva pisca imala zajedničkog uzora, pionira SF i utopističke literature 20.stoljeća te tvorca ideje o vremeplovu - H.G.Wellsa. Odlučujući utjecaj ovog tajanstvenog čovjeka na ideje i stvaranje mladog Arthura Clarkea, kao i povezanost ideologije H.G.Wellsa sa najnovijim politčkim zbivanjima kojih smo svjedoci u današnjem vremenu, zahtjeva jedan posebni odjeljak ove priče. Stoga u petak na našim stranicama pročitajte tko je bio H.G.Wells te zbog čega je njegovo dijelo ključno za razumjevanje Clarkovog opusa, ali i kompletne političke zavjere, koja je krenula iz majke svih konspiracija protiv modernog čovječanstva - Velike Britanije.... AUTOR: Boris Kolak http://www.hrsvijet.net/ |
05.06.2010., subota
Pozadina priče o monolitu u Rijeci (1)
HRsvijet OTKRIVA ZA VAS: Pozadine priče o monolitu u Rijeci (I.dio)
U seriji članaka koja slijedi na našem portalu, pokušat ćemo našim čitateljima objasniti i razotkriti jednu od najvećih zavjera protiv čovječanstva, koja se uskoro priprema pod ezoteričnim konceptom : Jedan svijet - jedna religija (One world - One religion). U seriji članaka koja slijedi na našem portalu, pokušat ćemo našim čitateljima objasniti i razotkriti jednu od najvećih zavjera protiv čovječanstva, koja se uskoro priprema pod ezoteričnim konceptom : Jedan svijet - jedna religija (One world - One religion). Monolit koji se danas pojavio na riječkom Korzu, nije nipošto bezazlen znak da je taj plan okultnih tajnih društava blizu realizacije te da Hrvatska u tom pokretu ima značajnu ulogu na svjetskoj razini. Sinoć je na riječkom Korzu osvanuo crni monolit, nalik onome kojeg je poznati pisac naučne fantastike Arthur Clarke opisao u svojoj "Odiseji u svemiru". Monolit po učenju okultnih društava simbolizira novi početak, evoluciju, tehnološki napredak te intelekt koji su ljudi naslijedili. Svi ti pojmovi se na prvi pogled čine jako pozitivnima i afirmativnima, no onim čitateljima koji redovito prate naš portal, odmah će biti jasno da u toj priči ima i jako mnogo negativnih konotacija. Jako je zanimljivo što se usporedo s ovim postavljanjem monolita, dešavaju i dramatične stvari na najvećem planetu Sunčevog sustava, Jupiteru, koji je ovih dana u potpunosti ostao bez jednog od svojih dvaju glavnih pojasa oblaka, astronomima poznatog kao - južni ekvatorijalni pojas. Znastvenici američke NASA-e su složni u ocjeni da će ova zbivanja u našoj galaksiji biti od velike važnosti za razvoj života na našoj planeti, ali ne mogu dati točnu prognozu što će se uskoro dogoditi u tom dijelu svemira. Svi oni koji su gledali film "Odiseja u svemiru 2010", odmah će povezati ova dva, naizgled odvojena događaja, jer se u filmu "Odiseja u svemiru 2010.", planet Jupiter transformira u "novo sunce". Mnogi alternativni portali već godinama pišu o tajnim pokušajima američke vlade da se od Jupitera stvori planet nalik Suncu. Zanimljivo je da se i na kraju Clarkovog romana (a i filma) Jupiter pretvara u novo "mini- sunce" solarnog sistema, uz djelovanje sila samo-replicirajućih monolita nepoznatog (vanzemaljskog), ali zasigurno umjetnog porijekla. Iznimno je zanimljiv i događaj iz srpnja prošle godine, kad je astronom-amater iz Australije, Anthony Wesley, otkrio točku udara nepoznatog asteroida u Jupiter, a kolizija se dogodila 19.srpnja 2009. Objekt koji je tada udario u Jupiter bio je veličine nekoliko nogometnih igrališta, a zanimljivo je da je NASA htjela prešutiti taj događaj, za kojeg možda ne bismo nikad ni saznali - da nije bilo znatiželjnog australijskog astronoma. Mnogi "insideri" po ovom pitanju, pretpostavljaju da je NASA namjerno izazvala ovaj "svemirski udar", a o pravim motivima se još nagađa Ovo nas navodi na razmišljanje, da nas tajne službe i svemriske agencije svjesno drže u neznanju, kako bi izbjegle paniku i mogući otpor događajima koji uskoro slijede, a čiji je krajnji cilj uspostava Novog svjetskog poretka, koji bi se mogao proširiti i van granica naše planete. Naime, ako se od Jupitera, serijom nuklearnih eksplozija uspije napraviti "alternativno sunce", to bi vjerovatno predstavljalo i otvaranje mogućnosti života na drugim planetama, kojih bi "obasjavalo" novo sunce - Jupiter. Sve to skupa i ne bi bilo toliko strašno i pogubno, kada ne bi postojao Bog i kada se ne bismo zvali Kršćanima. Tada bi cijela ova priča predstavljala za nas nešto pozitivno, pa bi se sa milijunima drugih ljudi uskoro radosno poklonili novoj Jutarnjoj zvijezdi. Naime, u poglavlju XIV starozavjetne knjige proroka Izaije, stoji doslovno slijedeće: "Kako pade s nebesa, O Lucifere, sine jutra!" Ime Lucifer u doslovnom prijevodu znači "dnevna zvijezda", a iako znamo da se njegovo ime poistovjećuje ponajprije sa planetom Venerom, mnogi su astrolozi i ezoteričari kroz povijest ukazivali i na mističnu povezanost Lucifera s planetom Jupiter. Zar zaista onda imamo pravo biti toliko naivni te misliti da je epilog Clarkove "Odiseje u svemiru 2010." zaista plod puke mašte i imaginacije? Naime, Clarkova knjiga završava epilogom, u kojem se doslovno govori o stvaranju sunca zvanog Lucifer, a koje se nekad nazivalo planetom Jupiterom. Jako je u cijeloj priči bitna i činjenica da se šesti Jupiterov mjesec naziva - Europa. Clarke apostrofira upravo taj Jupiterov mjesec, kao mjesto potencijalne civilizacije. Na kraju se knjige opet pojavljuje simbol "monolita", koji je čuvar Europe za sva vremena i buduće generacije. Očito je da su ljudi koji su postavili instalaciju monolita u Rijeci, upravo na ovaj datum povezan s događajima na Jupiteru, vrlo dobro informirani o činjenicama navedenima u gornjem tekstu. Tko su točno ti ljudi i tko stoji iza njih, kakva je konkretno namjera tajnih društava u pogledu mjeseca Jupitera, kakva je povezanost svih ovih događaja sa biblijskom simbolikom, i još mnogo toga - čitajte u slijedećim nastavcima našeg serijala na HRsvijetu - jedinom hrvatskom portalu koji je spreman progovarati o istini... AUTOR: Boris Kolak http://www.hrsvijet.net/ |
04.06.2010., petak
Izmjene zakona o radu
Izmjene Zakona o radu
Sponsored by Jaca. Evo kako će vas sve šefovi moći gaziti! Dodatak na plaću 0,5% po godini staža. Naknada putnih troškova. Regres za godišnji odmor. Darovi za djecu za Sv. Nikolu ili Djed Božićnjak. Božićnica. Imali ste neko od ovih prava? E pa, izmjenama Zakona o radu više ih nećete imati! Neovisni saborski zastupnik Dragutin Lesar na svojoj je internetskoj stranici slikovito i jasno opisao što podrazumijevaju izmjene Zakona o radu, zbog kojih su se odnosi Vlade i sindikata opasno narušili. Pročitajte pa razmislite: treba li zbog izmjene ZOR-a raspisati referendum? "Dodatak na plaću 0,5% po godini staža. Naknada putnih troškova. Jubilarne nagrade za svakih 10, 20 ili 30 godina staža kod istog poslodavca. Regres za godišnji odmor. Darovi za djecu za Sv. Nikolu ili Djed Božićnjak. Božićnica. Broj dana godišnjeg odmora uvećan od zakonom propisanog a zavisno o radnom stažu. Imali ste neko od ovih prava? Dobivali ste 175 kuna dodatka za 10 godina staža na plaću od 3.500 kuna? Poslodavac vam je nadoknađivao troškove pokazne karte koja u Zagrebu košta 320 kuna? Ili ,ako putujete busom do 5 km , onih 530 kuna? Baš ove godine navršavate 20 godina rada kod istog poslodavaca i očekivali ste dvije prosječne plaće jubilarne nagrade? Zaboravite tih 11.000 kuna. Zaboravite i regres za godišnji! A za Svetog Nikolu svojoj djeci u čižmicu stavite izmjene Zakona o radu. Zašto? Zato jer je Vlada naše domovine poslala u Sabor izmjene Zakona o radu prema kojem će SVI, ponavljam svi kolektivni ugovori prestati vrijediti. A sva ova prava iz početka teksta su prava iz kolektivnih ugovora, a ne zakona. Nema kolektivnih ugovora, nema ovog novca! I nisu za ovo glasalai samo zajedničari. Glasala je za to i članica HSLS-a i članovi HSS-a, kao i onaj iz SDSS-a. Ovo je odluka vladajuće koalicije, ne samo HDZ-a. Obećala vam je povećanje plaće od 1. srpnja jer će vam smanjiti porez na dohodak. Za cijelih 80 kuna. A sada vam mjesečno uzima samo na dodatku za staž i putnim troškovima od 700 do 1.000 kuna. Kako? Po izmjenama Zakona o radu, svi Kolektivni ugovori koji sada vrijede s klauzulom"produžene primjene" prestaju vrijediti danom usvajana zakona. Oni koji prestaju vrijediti nakon usvajanja zakona, "produženu primjenu" imaju najduže 6 mjeseci. Čak i kod kolektivnih ugovora u kojima nije ugrađena klauzula mogućnosti raskida, sada će se, po sili zakona, raskidati s otkaznim rokom od 3 mjeseca. I to će prvo napraviti Vlada za javni sektor, državnu upravu i državne firme. A privatni poslodavci? Pa naravno da će i oni slijediti Vladu. koja je ove izmjene ZOR-a napravila i po njihovom diktatu. Kako protiv ovog ludila? Skupiti 450.000 potpisa i Sabor natjerati na raspisivanje referenduma o prijedlogu imjena ZOR-a. Imate li za to volje i građanske odvažnosti?" šalji dalje...zapunite ljudima mailing liste |
02.06.2010., srijeda
Ivan Dobra Žirjanin
Ivan Dobra Žirjanin
------------------ Nisu van tribali šapljati u uši dok ste tu krasotu u njidra rivali, i dok ste joj pismu o' pričistoj duši iz kuverte broda moru darivali. --------------------------------------------------------------------------- Zbirka «Mojoj Dalmaciji» sedma je knjiga Ivana Dobre. Kako bi hrvatskog čitatelja upozorio na svoj raniji pjesnički rad, autor je kao prilog zbirci objavio izvatke iz recenzija i književnih prikaza dvanaestorice uglednih hrvatskih književnika i jezikoslovaca. Gospodinu Ivanu Dobri želimo sretne dane u Domovini, i još mnogo dobrih stihova. Možda, kao preporuku, treba završiti s arkadijskim prikazom rodnog kraja, i krenuti u poetsko iskazivanje nekih drugih životnih i inih sadržaja, ne napuštajući rodni govor. A život nakon povratka? Odgovor je u ljubavi prema Domovini: i bi' će mi snaga i vid mi prez mrene, i bi' će mi uzdah iz mojega tila, i bi' će mi dragulj na priliku žene, i bi ću joj janje za kin je patila, --------------------------------------------------------------------------- Vitri joj ljuljaju i stabla i tiće, latice je krasu u svako proliće. (Iz soneta VII.) ------------------------------------------------ BILJESKA O PISCU Pjesnik Ivan DOBRA ZIRJANIN rodjen je 12. siječnja 1958. godine u Sibeniku. Nakon zavrsenog prvog razreda na otoku Zirju, prelazi u Sibenik i nastavlja pohadjati Osnovnu skolu na Baldekinu. Potom zavrsava metalno strugarsko usmjerenje u Skoli za učenike u privredi, te se zaposljava u ondasnjem Remontnom brodogradilistu u Mandalini. No, istovremeno pohadja i uredno zavrsava Prometno-tehničku skolu u gradu svoga rodjenja. Po odsluzenju vojnog roka seli se u Sjedinjene Američke Drzave; nastanjuje se u predgradju New Yorka, gdje se, poput mnogih nasijenaca koji su ovamo stigli, vodjeni ponajvise razlogom "trbuhom za kruhom", ne zaposljava odmah u svojoj struci, nego se izvjesno vrijeme bavi raznim poslovima, sve dok mu, najzad, nije uspjelo osnovati vlastitu malu kompaniju za izolaterske radove. Medjutim, Ivan Dobra Zirjanin ne trosi svoju fizičku i duhovnu energiju jedino u okviru ovoga svog odabranog posla, koji mu je potreban utoliko sto mu omogućuje normalne svakodnevne prihode za sigurnu egzistenciju, kako svoju, tako mu i uze obitelji, pa nam je istaći da se ostvaruje i na mnogim drugim područjima djelatnosti i zanimacija. Tako je angaziran, prije svega, aktivnosću unutar udruga američkih Hrvata na području New Yorka; pa u radu Zavičajnog kluba otoka Zirja, kojega je osnutak inicirao u tijesnoj suradnji s jos nekolicinom sumjestana kojima je na srcu njihov rodni skolj i sve ono sto ih za nj neraskidivo vezuje, i kojega je Kluba aktualni predsjednik od samoga mu osnutka; zatim je od posebnoga značaja njegov angazman kao suradnika "Hrvatskog Korijena", lista Hrvatske Katoličke Misije Astoria u New Yorku; isto tako, kao talentirani pjesnik, uspjesno sudjeluje na priredbama hrvatske iseljeničke lirike, o čemu svjedoče i pohvalni napisi u tamosnjem hrvatskom tisku, a uočen je i njegov vidan doprinos u nastojanjima Hrvatskog svjetskog kongresa (kao sto je. npr. organiziranje nastupa hrvatske etničke skupine na paradama i festivalu u New Yorku). Takodjer je i aktivan član Hrvatske akademije Amerike. Dakle, Ivan je jedan od onih nasih uglednih i uspjesnih iseljenika koji će se u ovih dvadesetak i vise godina svoga boravka u ovim američkim prostorima toliko visoko uzdići da će ga, tako, i novine za Hrvate u Americi i svijetu "Croatian American Times", a koje izlaze u New Yorku, u svome 76 broju od 30. srpnja 2002. godine proglasiti "osobom tjedna" (Person of the Week) i za nj će se, tim povodom, reći kako "Ivan Dobra ulazi u ovu rubriku kao simbol onih brojnih doseljenika koji su se teskim radom potvrdili u američkoj sredini kao vrijedni i posteni radnici, roditelji predani svojoj djeci i domoljubi koji su, prihvaćajući novu domovinu, ostali jednako vezani i za svoju staru, sto se tako izrazilo u doba borbe za slobodu i nezavisnost Hrvatske. A kad je u pitanju njegova nova domovina, Ivan Dobra je bio medju prvim Hrvatima koji su dali krv za nastradale u terorističkom napadu na World Trade Center". Kao osvjedočeni zaljubljenik u svoje Zirje, a o čemu vrlo uvjerljivo govori i ogromna većina njegovih pjesama u ovoj mu pjesničkoj zbirci, kroz sve ovo vrijeme njegovoga privremenog izbivanja u dalekoj tudjini, nesebično je i zdusno pomagao i pomaze svoje omiljeno i nikad ni na tren zaboravljeno Zirje â jednako u materijalnom i u duhovnom pogledu. Ivan Dobra Zirjanin napisao je do danas mnostvo pjesama, uglavnom soneta, i to ponajvise na idiomu rodnog mu skolja Zirja, dok mu je manji broj pjesničkih uradaka napisan na standardu, ali uvijek s vidnim vraćanjem korijenima, odnosno lokalnom u vokabularu i akcentu. Inače, pjesme su mu bile tiskane i u domaćem hrvatskom i američkom tisku, tako mu je pjesma "Sićanje" (po svemu sudeći, kao njegov prvi pjesnički uradak uopće!) bila objavljena u rubrici "Prvotisak" u "Sibenskom listu" u kolovozu 1996. godine, dok mu je veći broj, uglavnom naboznih pjesama i soneta, izlazio u spomenutom "Hrvatskom Korijenu" u New Yorku, i u novinama za Hrvate u Americi ÂŤThe Croatian AmericanÂť koje, takodjer, izlaze u ovom gradu; pa u dva navrata po rukovet čakavskih pjesama bio mu je objavljen u zajedničkim zbirkama hrvatske iseljeničke lirike ("SESTERO PUTNIKA" 2000. i "KA DOMU SVOM" 2003, godine, oba puta u izdanju Hrvatske Katoličke Misije - Astoria u New Yorku; onda mu je u zadarskom tjedniku "Regionalu", isto tako, u rubrici "Prvotisak", 5. veljače 2003. bila objavljena pjesma "Patnja", a osobito je hvale vrijedno njegovo učesće u zajedničkoj ediciji, pod naslovom âZbirka poezijeâ, izisloj u Koprivnici 2004., gdje mu je objavljen selekcionirani ljubavni sonet âSkladna srcaâ. Valja nam, nadalje, ovdje s radosću istaći da je, odnedavno, mnoge posjetitelje Interneta privlačilo i nekoliko njegovih izvanrednih soneta objavljenih, osim na sibenskim web stranicama, i na stranicama sličnih domovinskih i izvandomovinskim magazina, kao i na mreznim stranicama Ekoloske udruge âZirâ, gdje mu je âinstaliranaâ nadahnuta domoljubna pjesma "Sačuvaj ga" kao dirljivo autorovo svjedočanstvo o iskrenoj privrzenosti rodnom mu otoku Zirju, a, preko njega, i sirem zavičaju i svekolikim zavičajnim vrednotama. A do sada mu je, pak, tiskano i pet samostalnih zbirki pjesama: "U STAROM KRAJU" (u vlastitoj nakladi, Sibenik, 1996.) "U STAROM KRAJU II" (prosireno izdanje, u vlastitoj nakladi, Sibenik, 1997.), "KUćO STARA, DOME MOJ" (u vlastitoj nakladi, Sibenik, 1999.), "ZIRAJSKA SVITLA I SKURINE" (u izdanju Matice Zadrana, Zadar, 2003), "ZIRAJSKA UFANJA" (u izdanju Matice Zadrana, Zadar, 2004.), a uskoro izlazi iz tiska i sesta Ivanova knjiga soneta pod naslovom "MOLITVA ZIRAJSKI' OLTARO" (u izdanju Matice Zadrana, Zadar, 2006.). Zivi i djeluje u New Yorku, s kraćim boravcima, ponajvise za ljetnih mjeseci, u starom kraju. Roko Dobra, prof. ---------------- lijepi pozdrav! boro |
01.06.2010., utorak
Nepotrebna bruka / Odjeci Lošinjskih dana bioetike
Nepotrebna bruka
Vjesnik 2010-05-28 Samo su nedovoljno obaviješteni iznenađeni, osobito silinom sukoba dvojice najrazvikanijih hrvatskih znanstvenika, koji pretežno rade u svijetu. To su: prof. Miroslav Radman, savjetnik Vlade Republike Hrvatske, dopisni član HAZU-a (od 1992.), član Akademije prirodnih znanosti u Francuskoj (od 2002.), ravnatelj Mediteranskog instituta za proučavanje života, itd., te prof. Ivan Đikić, trenutačno ravnatelj dvaju instituta u Frankfurtu. Hrvatska ima bitnijih problema u znanosti od navedenog sukoba dvojice znanstvenika koji se »ne skidaju s pozornice«. I skreću pozornost s istinskih problema hrvatske znanosti i Hrvatske u cjelini na nebitne probleme. Na žalost, ne od danas ili jučer, nego dulje vrijeme. Podsjetio bih na članak u »Vjesniku«, koji su potpisali četvorica znanstvenika: akademik Stjepan Gamulin, prof. dr. Matko Marušić, akademik Vladimir Paar i ovaj autor (18. lipnja 2004.). Kako je članak »Zašto prof. Radman podcjenjivački govori o hrvatskoj znanosti« dostupan na mreži, samo neki dijelovi. Priča s Medlisom je prastara, vuče se još od 1980. Prof. Radman dobio je na uporabu prekrasnu vilu »Dalmacija«. Republika Hrvatska i Grad Split uložili su nemala sredstva. I sada 2010. ovakva bruka. Tada smo napisali, među ostalim, i sljedeće: »No, potpuno je jasno da takav institut ne bi ni u najmanjoj mjeri mogao biti - Radmanov ili čiji drugi privatni posjed. On ne može pripadati nikome drugome nego hrvatskoj državi. To bi bilo najbolje postići njegovim uključivanjem u sustav Sveučilišta u Splitu - uz odgovarajuću upravnu, znanstvenu i kadrovsku autonomiju. Tada bi Institut izravno i sustavno osnažio sva hrvatska sveučilišta. Pripadanje sveučilištu, tradicionalno demokratskoj, liberalnoj i otvorenoj ustanovi, olakšalo bi suradnju i s ostalim hrvatskim sveučilištima i drugim ustanovama u zemlji i svijetu. Takav bi ustroj olakšao uključivanje gostujućih znanstvenika u nastavu dodiplomskih i poslijediplomskih studija, promicanje zajedničkih istraživačkih projekata, izradbu i obranu doktorata, njihove izbore i drugo.« Treba citirati i ovu misao. »Predlažemo da, možda također u "Vjesniku", ministar dr. Primorac objavi dokumente o dogovorima o Institutu, a dr. Radman svoje konkretne mogućnosti za preuzimanje njegova vođenja i rada. Pravo je javnosti imati uvid u etičnost svih aspekata znanstvenih projekata koji će se provoditi na Institutu. Probleme ćemo riješiti kada im bez straha pogledamo u oči: dorasli smo im svojim znanjem, razumijevanjem i zajedništvom, a nadasve sviješću o važnosti toga projekta.« Tih godina prof. Radman uživao je sve moguće povlastice. Sjećam se emisije kada sam gostovao u emisiji HTV-a, »Život uživo« 10. siječnja 2006. Sugovornik je bio svojedobni predsjednik Upravnog vijeća Medilsa, akademik V. Silobrčić. U emisiji nisam smio ništa kazati o problemu tog instituta, jer njegov »vlasnik« nije nazočan. A kada sam pogledao snimku, vidio sam da su mi iza leđa trajno vrtjeli upravo »njegov lik i djelo«. Upravo pripremam referat za Devete bioetičke dane u Malom Lošinju. O tome ću napisati nešto više idućom zgodom. U osnovi je analiza jesu li gospodarski i osobito društveno, prihvatljive ideje o »eliksiru mladosti« i kome su namijenjene. Ponavljam, hrvatska znanstvena zajednica se mora uozbiljiti. Želi li izaći iz postojećeg stanja, moraju pridonijeti i hrvatski znanstvenici, ponajprije u zemlji. A takvu pomoć onih koji ne znaju kamo više pripadaju, pa izvode medijski potpomognute radmanijade, ne trebamo. Jedino me brine što ako odu sudionici ove rasprave iz Splita. Trebalo bi za znanost u cjelini, ali i ostale dijelove duhovne kulture, sačuvati tu prekrasnu zgradu. Igor Čatić, Zagreb --------------------------------------------------------------- Novi list 25. svibnja 2010. ODJECI S LOŠINJSKIH DANA BIOETIKE: ZAUSTAVITI PROCES STARENJA I POTAKNUTI OBNOVU STANICA U REŽIJI BOGATIH Kako doživjeti 150 godina? Bogati i moćni odredili su ciljeve istraživanja za potrebe produljenja njihovih života, a sve to na račun siromašnijih, nemoćnijih, slabijih, navodi dr. Igor Čatić. Stvarne odluke donose oni koji imaju dovoljno novaca za život od 150 godina Ira CUPAĆ MARKOVIĆ Prof. dr. sc. Igor ČatićPotraga za »napitkom« ili »biljkom« što će osigurati vječnu mladost i besmrtnost drevni je san, gotovo konstanta ljudske civilizacije. Produžiti ljudski vijek pitanje je koje zaokuplja oduvijek, od znanstvenika, religija, pisaca, do nadriliječnika, varalica, šarlatana. Potraga traje, a sve je više znanstvenika koji najavljuju da bi uskoro mogli živjeti preko 120 pa sve do 150 godina. Ima i onih koji tu granicu pomiču još dalje i tvrde da će za tridesetak godina biti dostupna terapija kojom će se zaustaviti procesi starenja, potaknuti obnova stanica i izazvati efekt fizičkog pomlađivanja. Što je u međuvremenu s društvenom provjerom medicinskih i gospodarskih ciljeva, pitanje je koje već duže vrijeme postavlja prof. dr. sc. Igor Čatić, a postavio ga je i na 9. Lošinjskim danima bioetike, međunarodnom simpoziju koji je nedavno održan u Malom Lošinju. Prof. Čatić, naime, upozorava da bi nastavimo li bez društvene provjere medicinskih ciljeva, zdravlje pojedinca moglo rezultirati bankrotima država. Takav je zaključak izveo prvi put 2003. godine nakon što je sudjelovao na skupu američkih plastičara pod nazivom ANTEC, u Nashvillu. Tamo je iznesen podatak da je američka plastičarska industrija s 1,5 milijuna zaposlenih, 2002. godine ostvarila prihod od oko 400 milijardi američkih dolara. Po tom prihodu bila je na četvrtom mjestu. Istovremeno su troškovi zdravstva u SAD-u te godine bili rekordnih, jedan bilijun, dakle milijun milijuna američkih dolara, s projekcijom da će do 2011. godine doseći 2,7 bilijuna USD! Uz ove podatke, novi povodi za postavljanje pitanja društvene provjere medicinskih ciljeva za prof. Čatića su najave člana Akademije prirodnih znanosti u Francuskoj i dopisnog člana HAZU, prof. dr. sc. Miroslava Radmana o potrebi produljenja ljudskog života u trajanju od 110 do 150 godina. Drugi je bio povod, podatak da se za jednog bolesnika u Hrvatskoj za lijekove godišnje plaća četiri milijuna kuna, što je oko 80 prosječnih godišnjih neto osobnih dohodaka u gospodarstvu Hrvatske. – Već sada su zdravstveni sustavi pred gospodarskim slomom. Pitanje koje sam postavio još 2001. glasilo je, kako Prioritetna istraživanja – produljenje života Produljenje trajanja života, najvjerojatniji je odgovor na pitanja zašto su to prioritetna istraživanja i sad se postavlja pitanje tko je odredio taj cilj i s kojom svrhom, budući je to povezano s procjenom ukupnih životnih troškova ljudskog bića, posebno u svijetlu sloma mnogih mirovinsko zdravstvenih sustava, naglašava dr. Čatić. Troškovi i prije rođenja Troškovi ljudskog bića mogu biti visoki i prije rođenja, dugotrajno ležanje u svrhu očuvanja ploda, umjetna oplodnja. Dijete treba pripremiti za profesionalni život. Sve su zahtjevniji poslovi za koje treba osposobiti novi naraštaj, pa ti troškovi trajno rastu. u radnom vijeku koji traje 25 ili 35 godina zaraditi za životni vijek trostrukog trajanja. Očito je da generacijska, ili bilo kakva druga solidarnost, više neće moći podnijeti sve veće troškove kvalitetnog, a sve duljeg života. Legitimno je pitanje pridonosi li suvremena medicina boljitku svih ili samo nekih? Koliko tehnizirana zapadna medicina povisuje troškove životnog vijeka ljudskog bića? Naime, zahvaljujući tehnici, uz doprinos farmaceutske industrije došlo je do bitnog produljenja životnog vijeka. To ima za posljedicu da trajno rastu ukupni troškovi ljudskog bića, a često se pritom zanemaruje da medicinski troškovi mogu biti visoki i prije rođenja, navodi prof. I. Čatić pa dalje pojašnjava kompleksnost problema sveprisutne, gotovo panične potrebe za produljenjem života: – Metamedicina je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti medicine, gospodarstva i društva. Istraživanja u okviru prirodnih i ostalih znanosti u službi medicinskih znanosti te njihovo pretvaranje u visoko profitabilne medicinske i farmaceutske proizvode, postala su diljem svijeta najvažnijim područjem djelovanja znanstvenika i u njih se ulažu goleme sume novca. Istodobno u praksi, zapošljavanjem samo mladih, realni radni vijek pojedinca sve je kraći. Ljudi žive sve dulje. Stoga se razdoblje po završetku profesionalne karijere produljuje. U tom razdoblju osobito rastu troškovi liječenja i njih netko treba platiti. Iz sveukupnog se nameće zaključak, da su bogati, moćni, nasilni odredili ciljeve istraživanja za potrebe produljenja njihovih života, a sve to na račun siromašnijih, nemoćnijih, slabijih, navodi prof. Igor Čatić i zaključuje da im u tome pomaže dio znanstvene zajednice, posebno u konceptu država-sveučilište-gospodarstvo i to po principu, da gospodarstvo koje ostvaruje goleme profite ulaže u ono što oni žele, a ne što ljudima treba. Pri tome je nezaobilazna uloga političara, budući oni donose formalne odluke, dok stvarne odluke zapravo donose oni koji imaju dovoljno novaca za život od 150 godina. hvala gospodinu čatiću, borivoj |
