** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

15.06.2010., utorak

Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / II dio /




Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /II-dio/
HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK







(PRILOG 10 . SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNIŠTVA)



Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetni.tva ne samo da

zapo.ljavamo ljude, već jedino tako započinjemo opći gospodarski i dru.tveni

razvoj zemlje.



GOSPODARSTVO MISLI



Gospodarstvo misli jest ono .to nas čini ljudima: zdrav razum i njegova stalna

upotreba. Često se pitam ako je to tako jednostavno za.to nije uvijek

primjenjivo?!

Strukturni sadr.aj gospodarstva misli se sastoji od:

1. misli kao početka čovjeka;

2. misli kao izvora znanja;

3. misli kao upravljača ljudskih ruku;

4. misli kao tra.enja načina za primjenu znanja;

5. misli kao motivacije za .ivot;

6. promi.ljanja kao programa razvoja;

7. misli kao osobe . osoba misli;

8. misli kao standardnog rje.enja problema . razmi.ljati znači doći do rje.enja

(pretpostavka rje.avanja problema);

9. misli kao ulaganja u budućnost čija je kamata čovjek.



(PRILOG 11 . PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO .IVOT

POJEDINCA)



Koliko se malo misli (razmi.lja, promi.lja) pokazuju svakodnevne gluposti.

Zato da bi se problem korijenski rje.io o njemu treba temeljito promisliti i

domisliti prikladna rje.enja. U mislima treba izvesti probna rje.enja, jer u

mislima simulirana gre.ka nema općih posljedica. Na taj način djelovanje mo.e

biti manje pogre.ivo, a to je u odnosu na sada.nje stanje bitan napredak. Misao

je proizvođač i sadr.aj znanja. Čovjek ako misli ima i savjest, on je svjestan o

svemu .to se oko njega događa. Kao takav naravno, tek je građanin, jer

promi.lja o svom djelovanju u danim uvjetima. Ako pomislite npr. Ja mogu

učiniti to i to, već ste učinili puno. To je prvi korak. Jer kada dobro promislite to

će učiniti ruke. Misao je raskr.će znanja, rada, stvaranja, primjene znanja. A na

raskr.ću ne smijemo pogrije.iti pravo prednosti prolaza, moramo dobro

poznavati prilazne puteve i prometne znakove. Inače ćemo u tom raskr.ću

do.ivjeti prometnu nesreću.



(PRILOG 12 . SHEMA UTJECAJ MISLI)



Misao po obliku, primjeni i načinu kako smo do.li do misli vidim razvrstanu na

sljedeći način:

- nasljeđena;

- naučena;

- stečena;

- prolazna;

- vlastita;

- tuđa;

- opća;

- stručna;

- javna.



(PRILOG 13 . MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU)



Na skici 11; misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodi.te svega ljudskog:

- rada ljudskih ruku;

- .ivota u obitelji;

- stvaranja novih vrijednosti;

- znanja;

- stjecanja znanja;

- primjene znanja;

- učenja kroz .ivot.

Izgubimo li zdravi razum neku od ovih općih ljudskih uloga ili vi.e njih nećemo

moći ispuniti. Mo.e li, znači, biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA

NACIJE bez zdravog razuma?

Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog

razuma.



NACIJA MORA PROMI.LJATI I GOSPODARSKOM I DRU.TVENOM RAZVOJU ZEMLJE



Razmi.ljanje o problemima i promi.ljanje o rje.enjima jest prvi dio programa

razvoja. Nacija mora promi.ljati o gospodarskom i dru.tvenom razvoju zemlje:

svi građani suodgovorno s javnom vla.ću. Na.a odgovornost u tom smislu niti

počinje niti prestaje samo na izborima. Ona je stalna u na.oj javnoj, građanskoj

obvezi da promi.ljamo i tra.imo rje.enja. Jer tek kada znamo kako i mi kao

građani mo.emo javnu vlast natjerati da djeluje na opće dobro. Kako ćemo znati

da vlast radi dobro ako sami nemamo građansku viziju razvoja. .to mi to onda

hoćemo? To je slijedeća vje.ba. Trajna vje.ba koju vam ostavljam kao

građansku zadaću javnog djelovanja. Svakoga dana si postavite pitanje: .to kao

građanin hoću da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Kako hoću da to bude

napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. I upotrijebite građanske ovlasti da

zahtijevate od javne vlasti da napravi .to vi .elite. To je građanska

demonstracija zdravog razuma. To znači biti čovjek i djelovati kao građanin.



DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE



Gospodarstvo obitelji je ishodi.te prvobitne globalizacije, koju sam nazvao

globalizacijom obitelji (mo.emo je nazvati globalizacijom početka). Mo.emo

reći da je globalizacija obitelji predstavljala jedini, izvorni, prirodan

globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne dr.ave. Globalizacija obitelji (GO)

je izvorna dru.tveno . proizvodna globalizacija. Globalizacija obitelji je u

procesima stvaranja dr.ave . nacije predstavljala prvi oblik gospodarske

strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. Danas

je ravnote.a između globalizacije početka i nove potrebe za strategijom

gospodarskog optimizma, te novim strategijama gospodarskog pona.anja

potpuno izgubljena. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne

(antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. .Novog svjetskog poretka.. Upravo

je dr.ava . nacija najveće ekonomsko i dru.tveno postignuće globalizacije

početka. Deformacija internacionalne globalizacije izra.ena je upravo kroz

neprihvaćanje dr.ave . nacije kao osnovne polazne cjeline .nove globalizacije..

Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji, nova

globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao

potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat nove

globalizacije treba biti jačanje dr.ave . nacije, a ne njezino uni.tenje. Rezultat

prvobitne globalizacije je dana.nji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se

odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije:

1. POJEDINAC . OBITELJ . DR.AVA (P-O-D);

2. POJEDINAC . NASELJE . DR.AVA (P-N-D).

NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE

Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su pre.ivjeli oblik

globalizacije početka, ali predstavljaju ozbiljan oslonac moguće strategije protiv

internacionalne globalizacije, koja danas predstavlja najveću gospodarsko .

socijalnu deformaciju. U globalizaciji početka nacija predstavlja dijagonalu

odnosa i međuodnosa obitelji, naroda i dr.ave međusobno i s drugim obiteljima,

drugim narodima, drugim dr.avama. NACIJA JE DIJAGONALA

GLOBALIZACIJE POČETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Zbog toga je

poteban povratak jednad.bi globalizacije početka za početak nove globalizacije.

Iz navedenog proizlazi JEDNAD.BA GLOBALIZACIJE POČETKA (GP):

P x O x D + P x N x D = GP = GO

(PRILOG 14 . SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI)

(PRILOG 15 . SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA)

GLOBALNI ELEMENTI DR.AVE NACIJE

Globalni elementi dr.ave nacije kao međusobna akcija gospodarstva obitelji i

gospodarstva nacije, čine odnos između globalizacije početka i nove

globalizacije. Ti globalni elementi dr.ave nacije su: potencijali, rad, misao,

tehnologija, znanje. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake

dr.ave i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno

promjenjivi. Proces globalne konkurencije dr.ava nacija morat će sve če.će

odgovarati na pitanja .kako znati vi.e?.. Konkurencija nove globalizacije će biti

znanstvena, a ne osvajačko teritorijalna. Slobodno mo.emo reći da je

konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. U tom smislu

formula Hrvatske kao dr.ave nacije za globalizacijsku konkurenciju mo.e biti

sa.eta u rečenici: .. Mi smo mali, ali znamo! ... Hrvatska mo.e biti prva

globalna industrija znanja i na taj način utjecati na promjenu tijeka dosada.njih

globalizacijskih procesa, te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije.

(PRILOG 16 . SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DR.AVE NACIJE)

shema: deset antiglobalizacijskih razloga

UČINAK

GLOBALIZACIJSKIH

PROCESA

(ANTIGLOBALIZACIJ

SKI RAZLOG)

NA .TO UTJEČE U

DR.AVI - NACIJI

PRIMJER U

HRVATSKOJ

strukturalno uni.tavanje

obitelji kao osnovne

dru.tvene, posebice

gospodarske jedinice

obitelj, pojedinac

ukidanje porodiljnih

naknada, te drugih

zdravstvenih i socijalnih

pogodnosti za obitelji,

pod pritiskom MMF-a i

Svjetske banke

uni.tavanje nacionalnih

gospodarskih i

znanstvenih potencijala

ekonomski razvoj,

tehnolo.ki razvoj,

inovacije u proizvodnji,

ga.enje nacionalne

proizvodnje i proizvodno

. razvojnog

gospodarstva,

projekt HITRA, prodaja i

uni.tavanje Luke Rijeka,

Hrvatskih .eljeznica,

Hrvatske elektroprivrede,

INA-e, smanjenje

ptoicaja za znanstvena

istra.ivanja iz Dr.avnog

onemogućavanje razvoja

ekonomije znanja

proračuna, privatizacija

znanstveno .

istra.ivačkih institucija

uni.tavanje nacionalnog

proizvodno razvojnog

gospodarstva

stvaranje nekonkurentne

tr.i.ne pozicije za

nacionalno gospodarstvo

u globaliziranom

okru.ju, kojim

dominiraju interesi

kapitala multinacionalnih

korporacija

rasprodaja kapitalnih

dr.avnih poduzeća i

infrastrukture, Hrvatski

telekom, koncesije na

hrvatskim cestama,

koncesije na hrvatskim

lukama, međunarodni

.eljeznički promet kroz

Hrvatsku

monetarno . financijska

ovisnost zemlje o

međunarodnim

institucijama ili .velikim

i moćnim. zemljama

(financijsko . monetarna

desuverenizacija dr.ave)

status Hrvatske narodne

banke, nacionalna

strategija razvitka u

smislu posebnih

ekonomskih nacionalnih

interesa; hrvatskim

kapitalom raspola.u

strane financijske kuće

kreditno zadu.ivanje

Hrvatske kod Svjetske

banke i MMF-a, .to se

uvjetuje političkim,

ekonomskim i

dru.tvenim promjenama

u Hrvatskoj koje za

Hrvatsku projektno

razrađuju MMF i

Svjetska banka,

rasprodaja domaćih

banaka po nalogu MMFa

i Svjetske banke, čime

se, zapravo, sav

nacionalni kapital stavlja

u ruke stranih vlasnika,

gubitak nacionalne

financijske infrastrukture

Iseljavanje i proces

odljeva mozgova

znanstveno . tehnolo.ka

nekonkurentnost

nacionalne ekonomije u

globalnom okru.ju

visoko obrazovani mladi

ljudi putem raznih .head

hunting. agencija odlaze

na rad i poslijediplomsko

.kolovanje u inozemstvo,

nakon čega se rijetko

vraćaju u Hrvatsku,

strane stipendije se čak

ponekad i ciljano

dodjeljuju kako bi se u

pojedinim

multinacionalnim

kompanijama dobili

potrebni kadrovi, čime se

oslabljuje nacionalno

gospodarstvo Hrvatske

prisilne gospodarske i

političko . dr.avne

integracije prema

projektima najmoćnijih

zemalja globalnog

poretka (.Novog

svjetskog poretka.)

uvjetovanjem

međunarodne

ekonomske pozicije

zemlje njezinim

reginalnim

integracijama, koje se

projektiraju u centrima

moći globalizacije,

ograničava se razvitak,

tehnolo.ki napredak i

globalna konkurentnost

dr.ave nacije

Pakt o stabilnosti,

Jugoistok Europe,

inicijativa Zapadnog

Balkana, odnos prema

Hrvatskoj u svim

međunarodnim odnosima

globalnih institucija, kao

prema dijelu .Jugoistoka

Europe.

stvaranje nadsuverenih,

naddr.avnih i

nadnarodnih

međunarodnih institucija

.iroke ovlasti

međunarodnih

financijsko monetarnih

institucija ulaze izravno

u nadle.nost dr.avnih

tijela u zemlji, te u

pojedinim slučajevima

mogu djelovati i bez

njihove suglasnosti na

temelju potpisanih

međunarodnih ugovora

institucije Europske

unije, Vijeća Europe,

Međunarodni monetarni

fond, Svjetska banka,

radna tijela Pakta o

stabilnosti

koncentracija globalne

gospodarske i političke

moći u krugu malog

broja zemalja, a s

najvećim utjecajem u

globalnom poretku

kapital multinacionalnih

kompanija najjačih

zemalja globalnog

poretka ulazi u pojedino

nacionalno gospodarstvo,

da bi kasnije vlasničkim i

financijskim, te

kreditnim utjecajem

određivao intenzitet

razvoja nacionalne

ekomije, a sama dr.ava

nacija nema nikakav

utjecaj na gospodarstvo u

smislu svojih nacionalnih

interesa, njome zapravo

upravljaju

multinacionalne

ekonomski interesi

podijeljeni su točno

između najmoćnijih

zemalja globalnog

poretka: kompanija i

kapitala iz Sjedinjenih

Dr.ava, Velike Britanije,

Francuske, Njemačke

(SAD . Europska unija)

kompanije, kao najveće

ekonomije globalizacije

manipulacije globalnim i

nacionalnim krizama

manipulacije

gospodarskom

stabilno.ću pojedinih

zemalja u kojima

najmoćnije zemlje

globalnog poretka imaju

svoje interese;

projektirano

prezadu.ivanje,

odobravanje

sudjelovanja nacionalnih

novčarskih i financijskih

kuća na svjetskom tr.i.tu

vrijednosim papirima i

.pekulacijama pod

pokroviteljstvom

Federalnih rezervi

(SAD); manipulacije

globalnim tehnolo.kim

.okovima

kriza bankarskog sustava

u Hrvatskoj 1998.,

zloupotrebe u

privatizaciji koja je bila

uvjet za prvi .stand by.

aran.man MMF-a

Hrvatskoj, kriza u

Riječkoj banci, kriza

proizvodnog sektora u

Hrvatskoj, izvozni

deficit, dok se

istovremeno uvoze

proivodi konkurentni

hrvatskoj proizvodnji be

ikakvih kriterija;

manipulacije inflacijom

manipualcija stupnjem

razvoja pojedinih

zemalja

MMF i Svjetska banka

određuju stupanj

ekonomskog rasta i

tehnolo.kog razvoja

pojeidnih zemalja, točno

projektiraju koje

potencijale pojedina

nacionalna gospodarstva

ne smiju koristiti i

razvijati, kako ne bi

postala pre stabilna i

neovisnija o MMF-u i

Svjetskoj banci

projektirano ga.enje

poljoprivredne

proizvodnje u Hrvatskoj,

napu.tanje proizvodnih

potencijala u selima,

tehnolo.ko zaostajanje

poljoprivredne i

prehrambeno .

prerađivačke industrije,

nizak stupanj

tehnolo.kog razvoja

domaćeg energetskog

sektora, izra.en uvozni

energetski čimbenik

U dana.njim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik

globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko

bogatstvo sve vi.e određuje virtualni kapital u obliku ideje i znanja (čiji su

nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su

uzrok nacionalnih i globalnih tehnolo.kih .okova. Akumulacija ljudskog

kapitala uvjetuje moć u .Novom svjetskom poretku..



GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS)



Gospodarsko razvojno . ekonomsko . socijalna strategija Hrvatske (GRESS)

treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promi.ljanja

budućnosti Hrvatske, ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese

nacionalnog gospodarstva, razvijanje oblika strate.kog upravljanja, preobra.aj

sada.njeg industrijskog u ekolo.ko i informacijsko gospodarstvo, afirmacija i

primjena tzv. .high technology. (visoke tehnologije). Teze GRESS strategije

temelje se na već odavno prihvaćenim mi.ljenjima da je temelj vitalnosti i

razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija), a za

gospodarsku moć i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala.

Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz

kategoriju rada, kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za

stvarala.tvom, socijalizacijom i sigurno.ću. Gledajući to sa .ireg aspekta ove

dimenzije, mo.emo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala,

kategorija najsposobnijih, kategoriju prosječnih i kategoriju najslabijih članova

ljudske zajednice. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog

sustava iz jednog stanja u drugo, vi.e stanje. Definicija rasta, naravno, slu.i nam

i za određivanje pojma razvoj koji je već odavna postao konstanta svake dr.avne

politike, osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno, pa se

govori o odr.ivom razvoju. U .irem smislu riječi to je pitanje odgođene

potro.nje s jedne strane tj. stimuliranje potro.nje s druge strane. Drugim

riječima stvarala.tvo jest stvar pozitivne dru.tvene selekcije i stoga zajednica

mora ulo.iti sve moguće napore i sredstva da identificira, promovira i podupire

talente (OSMI.LJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA), jer su oni

nositelji općeg razvitka. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest povećanje

učinkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olak.anja osiguranja opstanka kao

nastojanja da se smanjuje nered u sustavu, to mo.emo shvatiti kao učinkovitost

u kori.tenju resursa gospodarskog sustava. Promatrajući to s gledi.ta osnovne

postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog

iskori.tavanja radno aktivnog stanovni.tva. Čimbenik sigurnosti osigurava se

kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. Naime, svaki zastoj u

funkcioniranju gospodarskog sustava ugro.ava postizanje ideala tj. opstanka.

Sigurnost mo.emo shvatiti kao te.nju .irenju manevarskog .ivotnog, tj. radnog

prostora pojedinca. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje, kao i

to da je nu.an jedan cjeloviti pristup koji bi bio dru.tveno prihvatljiv,

znanstveno utemeljen, stručno provodljiv i ekonomski isplativ. Za njegovu

daljnju razradu i provođenje, neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke,

ciljeve, temeljnu strukturu i prije svega, usvojiti zajedničku metodu (metode)

rada. U ovom slučaju bila bi najbolja metoda projektnog vođenja. Ona se sastoji

u prihvaćanju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza, i to:

inicijalnu; konceptualnu; plansku; organizacijsku i provedbenu.



HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.)



«Pozdrav pobjednicima!»

Zapovijed izdana američkim marincima prilikom posjeta ministra Gojka .u.ka i

visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Američkim Dr.avama,

nakon vojno-redarstvene akcije «Oluja», 1995. godine

Nedvojbeno je kako je trenutno politički, ekonomski, geostrate.ki, teritorijalni

koncept Europske unije, zapravo usmjeren ga.enju nacionalnih dr.ava i

uni.tavanju europskih nacija. Umjesto stare ideje «Europe slobodnih

nacionalnih domovina», danas imamo nadnacionalnu, internacionalnu

birokratsku strukturu, koja ne slu.i čak niti sama sebi već financijskim i

strate.kim polsovnim interesima moćnih multinacionalnih korporacija, lobija,

trustova i vi.e ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog

europskog poretka, kojeg poznajemo kao Europsku uniju.

Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama, na čije su resurse bacili

oko financijsko-poslovni moćnici velikih korporacija i konzorcija, njima nisu

zanimljive dr.ave. Zbog toga projekt «Europe regija» nije bezopasan za dr.avu

poput Hrvatske. Taj je projekt i osmi.ljen kako bi se regionalnim povezivanjem,

bez obzira na granice nacionalnih dr.ava, dr.ave nacije u Europi dezintegrirale i

politički, ekonomski i financijski marginalizirale, dok u prvi plan dolazi

regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih «europskih regija». Taj je

projekt na djelu i u Hrvatskoj, jer je Istarska .upanija, zahvaljujući politici IDS-a

i Ivana Jakovičića, već godinama članica tzv. «udruge europskih regija».

Konferencija u Copenhagenu, koju je 1978. godine organizirao Danski institut,

zacrtala je točne korake marginalizacije i uni.tavanja nacionalnih dr.ava na tlu

Europe, te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Deklaracija koja je

tom prilikom donesena i nosi naslov «Politička organizacija Europe kroz regije

je uvjet harmoničnog i mirnog razvoja njezinih ljudi». Takvu prirodu projekta

«Europa regija» dokazuju i riječi nekada.njeg .efa Danskog instituta, koji je u

jednom razgovoru 1988. godine izjavio o projektu «Europa 1992.»: «Pratimo

pa.ljivo situaciju i uzbuđeni smo. Ovo je na.a prilika izgraditi neagresivnu

Europu, koja nikome ne će biti prijetnja. Nacionalne dr.ave bile su katastrofa za

Europu. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo uni.tavanja». Znači jasna

orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih dr.ava ne

mo.e za Hrvatsku u sada.njem trenutku, kao i u procesu pridru.ivanja

Europskoj uniji donijeti ni.ta dobro. Prepoznavanje i priznavanje regionalne

autonomije biti će bitan čimbenik budućnosti na.e zemlje, ukoliko nastavimo s

ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. Zapravo već je krajem 1980.-ih

godina započelo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata

koje su zadavale nove geopolitičke i geostrate.ke parametre europske političke i

teritorijalne organizacije. Hrvatska ni tada, kao ni sada europskoj birokraciji i

moćnicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala ni.ta.

U cilju razbijanja nacionalnih dr.ava eurobirokrati i podupiru autonomiju i

prava manjina u dr.avama, kao i regionalni separatizam, kako bi lak.e

kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih dr.ava.

NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE

Europski parlament ima prividnu zadaću «stvaranja uvjeta za sudjelovanje

građana Europe u europskim institucijama i vlasti», kao i funkciju demokratskog

nadzora od strane građana europskih zemalja. U praksi, naravno, to ne izgleda

tako. Europski parlament odlučuje o proračunu EU, nakon .to je isti predlo.en

od strane Europske komisije, danas je za nadzor proračuna EU zadu.en

isključivo Europski parlament, te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju

parlamenti nacionalnih dr.ava članica EU. Stoga niti ne postoji model po kojem

dr.ave članice mogu utjecati na tro.enje europskih proračunskih sredstava. Kako

bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmi.ljena je cijela mre.a

institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. Ujedinjene

Europe, te zapravo predstavljaju centre moći u kojima se odlučuje o pojedinim

mjerama i propisima koje svojim članicama nameće EU. Drugim riječima, ta

mre.a europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja

Europskom unijom.

Radi se o pravom izgrađenom, transnacionalnom financijskom carstvu, koje se

krije iza europskog poretka i institucija osmi.ljenih projektom «Europa 1992».

Popis tih grupa, institucija, poduzeća i pojedinaca je podugačak:

• Bilderberg grupa

• Trilateralna komisija

• BIS

• «Okrugli stol»

• CTTE, Europska monetarna unija

• Mediobanca

• FIAT SpA

• Pirelli & C.

• Fonditalia

• Liberian Trade Development Bank

• FBM-Hudson Italiana

• Montedison

• Intersomer-Mercantile Internazionale

• Banco di Roma

• Credito Italiano

• Assicurazioni Generali

• Olivetti

• Banca Commerciale Italiana

• Banque Louis-Dreyfus

• The Geneva Assotiation

• Cie du Midi

• Nationale Nederlenden

• ROBECO

• ABN

• HEINEKEN

• AKZO NV

• Swiss Re

• AmRo Bank

• ROBECO

• SHV

• Philips

• Royall Dutch Shell

• Unilever

• SASEA

• Societe General de Banque

• Credit Lyonnalis

• ECU Clearing Assotiation

• Central European International Bank (Budimpe.ta)

• Deutsche Bank

• VEW

• Daimler Benz

• Hapag-Lloyd

• Bosch

• Bertelsmann

• Siemens

• Metallges.

• Phillip Holzmann AG

• Mannesmann

• Lazard Partners

• Lazard Freres Paris

• Pearson Trust

• The Economist

• Washington Post Group

• Kennedy Trust

• Financial Times

• Lazard Feres N.Y.

• Lazard Bros. London

• Allianz AG

• Riunione Adriatica Sicurta

• Munchner Reinsurence

• Thyssen AG

• Cornhill Insur. UK

• S.G. Warburg

• COFIDE

• Kissinger Asoc.

• Bank Leu

• SODITIC S.A.

• PARIBAS

• SASEA

• Nestle

• Rowe&Pitman

• Barclays Bank

• Sun Alliance

• Rio Tinto Zinc

• Cadbury Schweppes

• LonRho

• General Electric Corp.

• Cazenove & Co.

• The Swire Group

• British Petroleum

• Commercial Union Assurance

• Royal Insurance

• Shearson, Lehman, Hutton-Amex

• Cerus S.A.

• Trade Development Bank-Geneve

• Kissinger Associates

• COFIDE

• Credit Suisse

• Alusuisse

• Andre

• Nestle

• ASEA-Brown Boveri

• CIBAGEIGY

• CSFB

• Zurich Insurance

• Hoffmann Laroche

• Minerva Group Ital.

• Swiss Re

• Winterthur Insurance

• Lombard Odler

• Bayerische RE

• Bruxelles Lambert Group

• Pargesa Holding Geneva

• Power Corporation Canada

• Henry Ansbacher p.l.c. UK

• Drexel, Burnham, Lambert, New York

• Societe Financiere de Paribas (Suisse) B.V.

• Banque Internationale a Luxembourg.

Ovo je hijerarhija financijske i stvarne političke moći iza suvremenog europskog

poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija.

Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske moći, va.no je kako bismo

bolje razumjeli pod čijim je utjecajem hrvatska financijsko-politička elita, te po

kojem obrascu se strukturiraju mre.e i lobiji moći u Hrvatskoj.



OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA



Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih moćnika koji

su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta «Europa 1992.».

Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi

1983. godine, na nagovor Henrya Kissingera, kao svojevrsna oporba unutar

europske industrije američkoj politici Strate.ke obrambene inicijative.. prvi

čelnik orkuglog stola bio je .veđanin Pehr Gyllenhammar, član Upravnog

odbora Kissinger Associates Inc.

Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa

Etiennom Viscountom Davignonom, biv.im europskim povjerenikom za

industriju. Grupa je satsavljena od pomno odabranih čelnika europskih

multinacionalnih korporacija čija je glavna kvaliteta (kao .to je jednom rekao

jedan član Europske komisije) «da mogu podići telefonsku slu.alicu i odmah

doći do svojeg premijera». U vrijeme kada je Jacques Delors obna.ao du.nost

predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao

s njim. Danas mo.emo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih dana.njih

ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih moćnika, koji nisu ni.ta

drugo do li eksponent kapitala europskih moćnika u Hrvatskoj.

Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar Okruglog stola europskih

industrijalaca:

• Wisse Dekker, predsjedavajući, Nizozemska, Philips;

• Umberto Agnelli, potpredsjednik, Italija, FIAT;

• Karl Heinz Kaske, potpredsjednik, Njemačka, Siemens;

• Thorvild Aakvaag, Norve.ka, Norsk Hydro, Bilderberg;

• Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala, Bilderberg;

• Jean-Louis Beffa, Francuska, Saint Gobain;

• Yves Boel, Belgija, SOFINA;

• Sir John Clarc, Velika Britanija, Plessey;

• Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique,

Sibeka, Trilaterala, Bilderberg;

• Carlo de Benedetti, Italija, Olivetti, Cerus, Francuska, COFIDE;

• Raul Gardini, Italija, Ferruzzi-Montedison;

• Alan Gomez, Francuska, Thomson;

• Klaus Geotte, Njemačka, MAN AG, u upravi Hypo banke;

• Pehr Gyllenhammar, .vedska, Volvo, Kissinger Associates, Aspen

Institute;

• Patrick Hayes, Irska, Waterford Glass group;

• Kari Kairamo, Finska, Nokia, Volvo;

• C.J. van der Klugt, Nizozemska, Philips;

• Olivier Lecerf, Francuska, Lafarge Coppee;

• Louis Magnana, .panjolska, CEPSA;

• Floris Maljers, Nizozemska, Unilever;

• Maersk McKinney Moller, Danska, A.P. Moller;

• Helmut Maucher, .vicarska, Nestle;

• Hans Merkle, Njemačka, Bosch;

• Jerome Monod, Francuska, Lyonnais des Eaux;

• Curt Nicolin, .vedska, ASEA, Brown Boveri;

• Antony Pilkington, Velika Britanija, Pilkington Bros.;

• Edzard Reuter, Njemačka, Daimler Benz;

• Stefan Schmidheiny, .vicarska, Anova;

• Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries, Bilderberg, Action

Committee for Europe;

• Luis Solana, .panjolska, Telefonica, Trilaterala;

• Jacques Solvay, Belgija, Solvay & Cie.;

• Dieter Spethmann, Njemačka, Thyssen;

• Pierre du Tillesse, Belgija, Petrofina;

• Poul J. Svanholm, Danska, Carlsberg, Den Danske Bank, Trilaterala;

• Josef Taus, COUNTRY, Constantia;

• Jacopo Vittorelli, Italija, Pirelli.



BILDERBERG GRUPA



Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument

Europske ekonomske zajednice tzv. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv

preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954., u hotelu

Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Nizozemski princ Bernhard osobno je

predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Grupa je utemeljena

od strane anglo-američkih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila

njihovu multinacionalnu politiku. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan,

George Ball, Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na

prvom sastanku. Glavni ideolog i čovjek koji je osmislio cijelu priču u

Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. godine, dr. Joseph H. Retinger,

nekada.nji .ef britanske obavje.tajne slu.be za specijalne operacije, čija je

osnovna politika bila «Ujedinjena Europa čvrsto povezana sa Amerikom».

Grupa radi u najvećoj tajnosti i diskreciji, i jedan je od najva.nijih

koordinacijskih centara međunarodnih financijskih elita.

Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar Bilderberg grupe:

• Thorvild Aakvaag, Norve.ka, Norsk Hydro;

• Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala;

• Tage Andersen, Danska, Den Danske Bank;

• George W. Ball, Sjedinjene Dr.ave, Shearson, Lehman Bros., Dr.avno

tajni.tvo SAD-a;

• Martin Bangemann, Njemačka, nekada.nji ministar gospodarstva;

• Sir John Baring, Velika Britanija, Baring Brothers & Co.;

• Robert L. Bartley, SAD, Wall Street Journal, Trilaterala;

• Jack F. Bennett, SAD, Exxon Corporation;

• Lord Boardman, Velika Britanija, National Westminster Bank;

• Nicholas F. Brady, SAD, Dillon, biv.i ministar financija;

• Richard R. Burt, SAD, biv.i veleposlanik u Njemačkoj;

• Costa Carras, Velika Britanija, J.C. Carras & Sons;

• Jaime Caravajal Urquijo, .panjolska, Banco Hispanico Industrial, Action

Committee for Europe;

• Sen. John H. Chafee, SAD, senator;

• Alain Chevalier, Francuska, Moet Hennessey;

• Kenneth W. Dam, SAD, IBM Corporation;

• David dautresme, Francuska, Lazard Freres & Cie;

• Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique,

orkugli stol;

• Willem F. Duisenberg, Nizozemska, predsjednik, Banka za međunarodna

poravnanja, predsjednik, Nizozemska nacionalna banka;

• Lord Greenhill of Harrow, Velika Britanija, S.G. Warburg, BP,

Trilaterala, Kissinger Associates;

• Sten Gustafsson, .vedska, Saab-Scania;

• Denis W. Healey, Velika Britanija, član Parlamenta;

• H.J. Heinz II, SAD, H.J. Heinz Company;

• Lord Home of the Hirsel, Velika Britanija, član Doma lordova;

• Robert D. Homarts, SAD, Goldman Sachs, biv.i du.nosnik Dr.avnog

tajni.tva;

• Robert A. Jeker, .vicarska, Credit Suisse;

• Simon Jenkins, Velika Britanija, urednik, The Economist;

• Paul Jolles, .vicarska, Nestle, Okrugli stol;

• David Kearns, SAD, Xerox Corporation;

• Henry A. Kissinger, SAD, Cargill, Kissinger Associates, Trilaterala;

• Andrew Knight, Velika Britanija, Daily Telegraph, Anglo-sovjetski

okrugli stol;

• Max Kohnstamm, Belgija, Action Committee for Europe, Trilaterala;

• Alexandre Lamfalussy, .vicarska, Banka za međunarodna poravnanja,

Delorsova komisija;

• Princ Hans-Adam von Liechtenstein, Banka Liechtensteina;

• Franz J. Lutolf, .vicarska, Swiss Bank Corporation;

• Antonio Maccanico, Italija, Mediobanca;

• Sen. Charles M. Mathias, SAD, senator;

• Thierry de Montbrial, Francuska, Institut za međunarodne odnose,

Trilaterala;

• Mario Monti, Italija, Centar za monetarnu ekonomiju, Sveučili.te

Bocconi, Trilaterala;

• Kraljica Beatrix, Nizozemska;

• Nizozemski princ Claus;

• Tommaso Padoa-Schioppa, Italija, Banka Italije;

• Sir Michael Palliser, Velika Britanija, Samuel Montagu & Co. (Midland

Bank), Trilaterala;

• Robert P. Reid, Velika Britanija, Shell UK;

• Michel Rocard, Francuska, biv.i premijer;

• Lord Roll of Ipsden, Velika Britanija, S.G. Warburg, Kissinger

Associates, Trilaterala;

• Mariano Rubio, .panjolska, Banka .panjolske;

• Helmut Schmidt, Njemačka, Committee for European Curency Union;

• Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries;

• Theo Sommer, Njemačka, izdavač, Die Zeit, Trilaterala;

• Paul A. Volcker, SAD, biv.i predjsednik Upravnog odbora Federalnih

rezerva;

• Franz Vranitzky, Austrija, biv.i kancelar;

• Charles, princ od Walesa, Velika Britanija;

• Niels Werring, Norve.ka, Wilh. Wilhelmsen Ltd.;

• John C. Whitehead, SAD, Dr.avno tajni.tvo, Goldman, Sachs;

• Frank G. Wisner, SAD, Dr.avno tajni.tvo, poslovi s Afrikom;

• Otto Wolff von Amerongen, Njemačka, Deutsche Bank, Otto Wolff A.G.,

Trilaterala;

• Lord Young of Graffham, Velika Britanija, biv.i ministar trgovine i

industrije;

• Georg Zimmer-Lehmann, Austrija, Creditanstalt Bankverein.



BANKA ZA MEĐUNARODNA PORAVNANJA



Ova banka «drma» europskim poretkom i eurobirokracijom jo. od vremena

Jacquesa Delorsa. Tada je, naime, čak 12 od 17 članova njegove Europske

komisije, bilo iz nacionalnih banaka članica Banke za međunarodna poravnanja:

Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Grčka,

Irska, Danska, .panjolska, Portugal, Luxembourg. Upravo ta banka i moćnici

iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama, velikim

financijskim poslovima, te je upravo ta skupina ljudi projektirana dana.nji

jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku

valutu.

Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Banke za

međunarodna poravnanja:

• W.F. Duinsenberg, predsjednik Upravnog odbora Banke za međunarodna

poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke;

• Lord Richardson of Duntisborne, potpredsjednik Upravnog odbora, biv.i

guverner Bank of England;

• Paolo Baffi, Banka Italije;

• Carlo Ciampi, Banka Italije;

• Bernard Clappier, Banka Francuske;

• Bengt Dennis, .vedska nacionalna banka;

• Jean Godeaux, Nacionalna banka Belgije;

• Jacques de Larosiere, Banka Francuske;

• Robin Leigh-Pemberton, Bank of England;

• Markus Lusser, .vicarska nacionalna banka;

• Karl Otto Pohl, West German Bundesbank;

• Johann Schollhorn, West German Bundesbank;

• Baron de Strycker, Nacionalna banka Belgije;

• Lamberto Dini, Banka Italije;

• Rainer Masera, Banka Italije;

• Leonhard Gleske, West German Bundesbank;

• Georges Janson, Nacionalna banka Belgije;

• A.D. Loehnis, Bank of England;

• L.D.D. Price, Bank of England;

• Jacques Waitzenegger, Banka Francuske;

• Francis Cappanera, Banka Francuske.



ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU



Ovaj je odbor osnovan 12.11.1986. na sastanku u Heidelbergu, jo. je poznat pod

nazivom Schmidt-Giscardov odbor, a utemeljen je u bliskoj suradnji sa

Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. Glavna zadaća ovog odbora bila je

provedba druge faze europske monetarne unije, odnosno utemljenjei početak

rada Europske sredi.nje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. Bili su

glavni lobisti prema .efovima dr.ava kako bi dobili privolu za ideju

nadnacionalne sredi.nje, europske banke.

Ljudi koji su u pro.lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Odbora za

europsku monetarnu uniju:

• Valery Giscard d Estaing, Francuska, supredsjedatelj Odbora;

• Helmut Schmidt, Njemačka, supredsjedatelj;

• Lord Callaghan, Velika Britanija, biv.i premijer;

• David Howell, Velika Britanija, biv.i ministar energetike;

• Mario Schimberni, Italija, Montedison, Trilaterala;

• Rinaldo Ossola, Italija, Credito Varesino;

• Miguel Boyer Salvador, .panjolska, Banco Espagnol de Commerce

Exterior;

• J.A. Sanchez Asiain, .panjolska, Banco de Bilbao;

• Wilfried Guth, Njemačka, Deutsche bank, Allianz, Daimler Benz,

Siemens, Solvay & Co.;

• Manfred Lahnstein, Njemačka, biv.i ministar financija, predsjednik

Bertelsmann grupe;

• Renaud de la Geniere, Francuska, biv.i guverner Banke Francuske,

Compagnie Financiere de Suez;

• Pierre Beregovoy, Francuska, biv.i ministar financija;

• Jelle Zjilstra, Nizozemska, BIS, Dutch National Bank;

• Etienne Viscount Davignon, biv.i član Europske komisije za industriju,

Trilaterala, Okrugli stol, Bilderberg;

• Niels Thygesen, Danska, Sveučili.te u Kopenhagenu, A.P. Moller & Co.,

Trilaterala, Delorsova komisija;

• Jose Silva Lopes, Portugal, biv.i ministar financija;

• Xenophon Zolotos, Grčka, biv.i guverner Banke Grčke;

• Anthony O Reilly, Irska, H.J. Heinz Co., Trilaterala;

• Gaston Thorn, Luxemburg, biv.i predsjednik Europske komisije,

Trilaterala.

Krajem 1987. godine, ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za

jedinstvenu europsku valutu. To je Industrijska asocijacija za europsku

monetarnu uniju. Većina članova ove grupe preklapa se sa već nabrojenim

grupama i članovima. Predsjednik je bio C.J. van der Klugt iz Philipsa,

potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata, rizničar Francis-Xavier Ortoli.



AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU



Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor, njegov je generalni

tajnik od 1956.-1975. bio rodom Nizozemac, Max Kohnstamm, u.ivao je veliko

povjerenje europskih oligarhijskih elita, i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine

od 1945.-1948.

Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. Ali na svojim satsancima taj

odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih dr.ava. Sastanci se obično

odr.avaju u drugoj polovici siječnja u Parisu.

Na tim sastancima obično su se, tijekom 1980.-ih godina, okupljali:

• Egon Bahr, SPD-ov član parlamenta u Njemačkoj;

• Enrique Baron Crespo, biv.i predsjednik Europskog pokreta, biv.i

.panjolski ministar transporta;

• Marcel Boiteux, EDF, Trilaterala;

• Karl Carstens, biv.i federalni predsjednik, Njemačka;

• Jaime Carvajal Urquijo, Banco Hispano Industrial, Trilaterala;

• Carmelo Cedrone, predstavlja Giorgia Benvenuta, UIL, Italija;

• Jacques Chaban-Delmas, biv.i predsjednik Francuske nacionalne

skup.tine;

• Emilio Colobmo, Italija, biv.i premijer;

• Vitor Constancio, biv.i glavni tajnik socijalističke stranke, Portugal;

• Francois Dalle, L Oreal;

• Etienne Davignon, Cociete General de Belgique;

• Paul Henri Spaak Foundation, Trilaterala, Kissinger Associates, Europska

kulturna fundacija;

• Georges Debunne, Europe Trade Union Confederation;

• Jacques Delors;

• Willy Dondelinger, biv.i predsjednik vanjskopolitičkog odbora

parlamenta Luxembourga;

• Lazaros D. Efraimoglou, Union of Chambers of Commerce and Industry,

Grčka;

• Laurent Fabius, biv.i premijer, Francuska;

• Maurice Faure, biv.i ministar u francuskoj vladi;

• Carlos Ferret Salat, Banco de Europa, Trilaterala;

• Colette Flesch, predsjed. Liberalne stranke, Luxemourg;

• Garrett Fitzgerald, biv.i premijer, Irska, Trilaterala;

• Brendan Halligan, biv.i glavni tajnik Irske laburističke stranke;

• Edward Heath, biv.i član Parlamenta, Velika Britanija;

• Alfred Herrhausen, Deutsche Bank;

• Michael Heseltine, član parlamenta, Velika Britanija, biv.i ministar

obrane;

• Jozef Houthuys, Belgija, Algemeen Christelijk Vakverbond;

• David Howell, član parlamenta, Velika Britanija, Dobor za europsku

monetarnu uniju;

• Max Kohnstamm;

• Oskar Lafontaine, biv.i premijer, Njemačka;

• Giorgio La Malfa, član parlamenta, Italija;

• Francisco Lucas Pires, član Europskog parlamenta, Portugal, Trilaterala;

• Franco Maria Malfatti, član parlamenta, Italija;

• Albert Mercier;

• Peter Mitzscherling, SPD-ov član parlamenta, Njemačka;

• Henri Nallet, biv.i francuski ministar poljoprivrede;

• Giorgio Napolitano, član parlamenta, Italija;

• Francois-Xavier Ortoli, TOTAL, biv.i ministar u francuskoj vladi;

• David Owen, član parlamenta, Velika Britanija, Trilaterala;

• Ioannis Pesmazoglou, član parlamenta, Grčka;

• Alain Poher, predsjednik Senata, Francuska;

• Jordi Pujol, predsjednik Generalitat de Catalunya, .panjolska;

• Joan Reventos Carner, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata,

.panjolska;

• Ernani Rodrigues Lopes, ekonomski konzultant, Banco de Portugal;

• Desmond Ryan, član upravnog odbora irskih industrijalaca;

• Poul Schade-Poulson, Dansk Arbejdsgiverforening, Danska;

• Patrick Sheehy, BAT Industries, PLC;

• Gaston Thorn, biv.i predsjednik Europske komisije;

• Leo Tindemans, biv.i ministar vanjskih poslova, vanjske trgovine i

razvoja, Belgija;

• Jose Manuel Torres Couto, Uniao Geral de Trabalhadhores, Portugal;

• Andre Vanden Broucke, Algemeen Belgisch Vekverbond;

• Cees van Lede, Verbond van Nederlandse Ondernemingen, VNO;

• Hans von Mierlo, biv.i član parlamenta, Nizozemska;

• Maarten van Traa, predstavlja Wim Koka, predsjednika Nizozemske

laburističke stranke;

• J.J.C. Voorhoeve, biv.i član parlamenta, Nizozemska;

• Torsten Wolfgramm, biv.i član parlamenta, Njemačka, predstavljao je

Martina Bangemanna, biv.i savezni ministar gospodarstva;

• Daniel Barroy;

• Amadeo de Franchis;

• Manfred Gunther;

• Heather Honour;

• Francois Lamoureux;

• Walter Lion;

• Lluis Prenafeta;

• Kevin Walsh;

• Graham Watson.



RAČANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK



Kada vidimo popis poduzeća i interesnih financijsko-političkih skupina iza

europskog poretka, mo.emo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj

postavljeni, a koje je prihvatila jo. Račanova Vlada neposredno nakon stupanja

na du.nost, kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru.ivanju.

Iza uvjeta sa kojima se sučeljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje,

zapravo, se kriju konzorciji kapitala, poslovno-financijski karteli europskih

moćnika, europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog

sustava-moćne europske financijske kuće, banke i osiguravajuća dru.tva.

«Potpisivanjem Sporazuma učinili smo prvi korak u pridru.ivanju obitelji

ujedinjenih europskoh dr.ava te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete

na tom putu», napisao je Ivica Račan 2001. godine. Ono .to je jo. va.nije u toj

Račanovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti, a koji su

vi.e nego očito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijskopolitičke

oligarhije. «Treba znati da se punopravno članstvo u Europskoj uniji ne

dobiva na dar. Ono je rezultat ispunjenja pravnih, političkih i gospodarskih

uvjeta, .to za Hrvatsku znači cjelokupan preobra.aj dru.tva i njegovu

sveobuhvatnu reformu. Hrvatska zato ovim Sporazumom započinje svoje

unutarnje preoblikovanje čiji je cilj doseći visoku razinu sukladnosti s

najrazvijenijim europskim dr.avama ... To je dugotrajni proces koji će tra.iti

odricanja i donositi određene te.koće ... nema drugog puta».

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRU.IVANJU ODRAZ JE INTERESA

EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA

I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridru.ivanju sa.ima one

vrijednosti i odrednice, koje uglavnom odgovaraju financijskoj mre.i koja se

krije iza EU.

Te vrijednosti, odrednice i ciljevi su:

• uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na

suradnji, kojemu je Europska unija glavno upori.te;

• razvoj civilnoga dru.tva, izgradnja institucija i reforma javne uprave,

povećana trgovina i gospodarska suradnja, te suradnja na području

pravosuđa i unutarnjih poslova;

• veće političke i gospodarske slobode;

• pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba;

• slobodno tr.i.no gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese

gospodarskim reformama u Hrvatskoj;

• slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz

Svjetske trgovinske organizacije;

• razvitak trgovine i ulaganja;

• usklađivanje zakonodavstva u relevantnim područjima sa

zakonodavstvom Unije;

• provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje, te tehničke,

financijske i gospodarske pomoći.

Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju

Hrvatske sa ostalim zemljama biv.e Jugoslavije, .to posredno, na ovaj ili onaj

način, ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom, predstavlja ponovnu

balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je

prekinula dr.avno pravne odnose početkom 1990.-ih godina.

Hrvatska se Sporazumom obvezala «da će djelatno promicati regionalnu

suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti, dok će Europska unija također svojim

programima tehničke pomoći pru.ati potporu projektima od regionalnoga ili

prekograničnog značenja». Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku, a

Račan i Mesić su to potpisali, na formaliziranje takve regionalne suradnje sa

«zemljama regije», da iskoristimo frazu koje najče.će koriste eurokrati kada

govore o Hrvatskoj i njezinu okru.ju.

Člancima 69. do 74. SSP-a predviđena je obveza Republike Hrvatske da u

zadanim okvirima uskladi odgovarajuće hrvatsko zakonodavstvo s propisima

Europske unije. Stoga je te.ko tvrditi hrvatskoj izvr.noj i zakonodavnoj vlasti

kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odlučivanje o upravljanju

vlastitom zemljom. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na općem

referendumu imala pravo potisati takav međunarodni ugovor kojim izrijekom

oduzima neka suverena prava hrvatskim građanima, te mimo zakonom određene

procedure i narodnog legitimiteta, prepu.ta dio suvereniteta Hrvatske nekoj

nadnacionalnoj, međunarodnoj instituciji, savezu ili organizaciji.

S obzirom na opse.nost čitavog projekta zacrtanog SSP-om, određena su

prioritetna područja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem četiriju sloboda i

uspostavljanjem unutarnjeg tr.i.ta, te će stoga usklađivanje započeti s ovih

područja: tr.i.no natjecanje i dr.avne potpore, intelektualno, industrijsko i

trgovačko vlasni.tvo, javne nabave, normizacija, mjeriteljstvo, ovla.ćivanje i

ocjena sukladnosti, za.tita potro.ača, prava dru.tava, računovodstveno pravo,

financijske usluge, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, za.tita

podataka, jednake mogućnosti za .ene i mu.karce.



EUROKRATI NAMEĆU HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE



«Hrvatska će nakon potpisivanja Sporazuma započeti pregovore s dr.avama

koje su također potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj

suradnji da bi se povećao opseg međusobne suradnje. Glavne su sastavnice

sporazuma o regionalnoj suradnji:

• uspostava političkoga dijaloga;

• uspostava zone slobodne trgovine;

• uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana,

usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala i osoba;

• suradnja i na područjima izvan Sporazuma, poglavito na području

pravosuđa i unutarnjih poslova».

Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor

koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu ga.enja hrvatske nacionalne dr.ave,

Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni

ekonomski, ni financijski, ni u smislu nacionalne sigurnosti, pogotovo ne

demografski. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno

razobličavaju u tim uvjetima. Međutim, i nije toliki problem u njima. Problem

je .to hrvatska «elita» nije izna.la alternativu za Hrvatsku.

Posebno je upitno na koji će način na hrvatski ekonomsko-inteligencijski

suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. Naime, europski i

svjetski centri moći svjesni su kako se u 21. stoljeću granica teritorijalnog

suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga

uma, intelektualnoga vlasni.tva. U tom smislu nije nebitna mogućnost gubitka

intelektualnog suvereniteta Hrvatske, te intelektualne asimilacije na.e nacije u

jedan potpuno drugačiji milje i podlijeganje strategijama «ispiranja mozga».

«Slobodno kretanje radnika i osoba, kao jedna od temeljnih sloboda utvrđenih

europskim pravom, uređena je drugom poglavljem pravne stečevine Zajednice

(acquis communitaire). Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu

zapo.ljavanja dr.avljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu

ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava».

U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugro.avaju

nacionalni suverenitet na.e zemlje, koju se potpuno nespremnu gura u

nepoznato.

«Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na području Unije:

• pravo boravka i zapo.ljavanja u svakoj od zemalja članica;

• zabrana diskriminacije u zapo.ljavanju i odabiru zvanja;

• puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti;

• pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te
• ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne za.tite».





GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE

NACIONALNE DR.AVE (III.)

.Po treći put u ovom stoljeću Amerika .eli stvoriti novi svjetski poredak. Ključni

zadatak Amerike je uspostaviti ravnote.u između dva isku.enja koja su oduvijek

bila svojstvena američkoj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga

koja će ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poremećaj u svijetu, i

latentne .elje da se povuče i vodi izolacionističku politiku. Nekritičko upletanje

u sve međuetničke sukobe i građanske ratove u svijetu nakon hladnog rata, u

potpunosti bi iscrpilo Ameriku. S druge strane, samo ustrajanje na unutarnjem

pobolj.anju američkog dru.tva na kraju bi učinilo sigurnost Amerike upitnom te

joj oduzelo mogućnost da utječe na sudbinu i dono.enje odluka u drugim,

udaljenim zemljama, nad kojima bi sve vi.e gubila kontrolu i utjecaj..

Henry Kissinger, .Diplomacija.

Neovisnost, samostalnost i puni narodni i dr.avni suverenitet osnovne su

pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. Kada su ovi elementi

narodnosti i dr.avnosti na bilo koji način i u bilo kojem dijelu naru.eni ili u

nekom dijelu dr.avnog i narodnog suvereniteta nema, ne postoji mogućnost

gospodarskog oporavka i razvoja. Ovisnost o nadle.nosti izvan dr.avnih i izvan

narodnih institucija bitno utječe na gospodarstvo dr.ave i gospodarstvo nacije. U

suvremenim političkim i ekonomskim međunarodnim odnosima upravo iz tih

razloga uz pojam "geopolitike" sve se vi.e koristi pojam "geoekonomije", a oba

su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz

vitalnu gospodarsku međuovisnost manjih dr.ava o bogatijim i većim dr.avama.

Radi se zapravo o dobro smi.ljenoj "Novoj kolonijalizaciji".

Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja. Barem je takva

bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajedničkog ostvarivanja međusobnih

gospodarskih interesa dr.ava i naroda na njihovo opće dobro. Pozitivna

gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna

gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje.

Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike,

drugo izdanje, Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi dru.tveni,

socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora, tako da su

ljudski .ivoti sve vi.e vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru

(jedinstvenom prostoru).

Međutim stvaranje moćnih nadsuverenih, naddr.avnih i nadnarodnih

međunarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove

kolonijalizacije i razotkrilo mračnu stranu priče o svjetskoj globalizaciji. Kada je

do.lo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja već je bio uhvaćen u

nezaustavljivi kotač ovisnosti o "bogatima i moćnima". Globalizaciju, na

određen način, mo.emo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije

nastala je kao ideja globalne ravnote.e mira i stabilnosti međunarodnog poretka;

b) nakon vremena .hladnog rata., posebice u prvoj polovici devedesetih godina

dvadesetog stoljeća globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote.e kapitala i

ekonomskih (energetskih) resursa (ravnote.a bogatstva); c) početkom dvadeset i

prvog stoljeća (2001.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote.e znanja,

ravnote.e ideja i tehnologije.

Kada je prije vi.e od pedeset godina odr.an sastanak tada.nje financijske elite u

Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strate.ki planovi poslijeratnog

ekonomskog razvoja, situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama

zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja će za

ekonomije pojedinih nacija značiti isto .to i Ujedinjeni Narodi sa svojim

specijalnim agencijama znače za njihove političke akcije: jamčenu sigurnost, ali

i samovoljnu mogućnost prodiranja u njihove sisteme. Tako je u lipnju 1944.

nastao Međunarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found -

IMF) koji je danas uz Vijeće Sigurnosti OUN-a najjača supranacionalna

organizacija na Svijetu. Bio je to početak jake monetarističke politike protiv

stvarne ekonomije dr.ava nacija.



SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA



Slobodno se danas nakon pola stoljeća rada MMF-a mo.e reći da je stvorena

svjetska Vlada nad vladama, izravan instrument ru.enja suvereniteta dr.ava i

naroda, nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje će najvećim ulagačima u MMF

jamčiti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosada.njim dr.avama

potpunog narodnog i dr.avnog ekonomskog suvereniteta. Istovremeno se ideja

suvereniteta progla.ava zastarjelom, neliberalnom i reakcionarnom, te se

stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu

dr.ava i naroda. MMF ima izravne ovlasti i instrumente mije.anja i naru.avanja

suvereniteta svojih dr.ava članica. MMF danas ima 183 zemlje članice, ukupna

vrijednost uplaćenih kvota zemalja članica 2000. godine iznosila je 210

milijarda specijalnih prava vučenja (SPV), .to iznosi gotovo 300 milijarda

američkih dolara. MMF-ovu strukturu upravljanja i odlučivanja čine: Odbor

guvernera, Međunarodni monetarni i financijski komitet, te Izvr.ni odbor.

Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran međunarodni (svjetski)

monetarni sustav u obliku jedne međunarodne institucije koja će do danas imati

gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska, te gospodarska

kretanja u svijetu.

Jedno od izvje.ća "Komisije za budućnost institucija Bretton Woods-a" kojom je

predsjedavao biv.i .ef američkih Fedralnih rezervi Paul Volcker, navodi čak i

planove pro.irenja dosada.njih ovlasti MMF-a.

Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane dr.ave koje su

imale svoja gospodarstva, bankarske sustave i sustave dr.avnih rezervi u

cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Američke Dr.ave, Kanada, .vicarska i

Australija. Većinu svjetskog zlata i bogatstva dr.ale su SAD, .vicarska i

Kanada. Osnovna zadaća i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je

preraspodjela i uspostava ravnote.e svjetskog bogatstva, kako ono ne bi ostalo

koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Tijekom ranih 40-tih godina

pro.log stoljeća Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika

Britanija) gotovo istodobno predlo.ili su temelje budućeg MMF-a, na

međunarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, u srpnju

1944. predstavnici 44 dr.ave započeli su glavne pregovore o osnivanju

Međunarodnog montarnog fonda. MMF je započeo s radom u Washingtonu DC,

SAD, u svibnju 1946., sa 39 zemalja članica. Na konferenciji u Bretton Woods-u

bilo je predlo.eno da SAD (podr.ana od Kanade i .vicarske) preuzme ulogu

svjetskog bankara, te da američki dolar postane zajednička valuta za trgovinu u

svijetu.

Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni, ali se vrijednost USD (američkog

dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu

zlata), umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SADa,

kako je prvotno i bilo predlo.eno. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD

uz zlato pokazalo ozbiljnom pogre.kom ovakvog sustava. Danas MMF ima 182

dr.ave članice, koje plaćaju ukupnu članarinu u iznosu od 193 milijarde

američkih dolara, koja slu.i kao svojevrsni kreditni depozit. Najveći su

deponenti, stoga i najmoćnije dr.ave MMF-a SAD (18,25%), Njemačka

(5,67%), Japan (5,67 %), Francuska (5,10 %), Velika Britanija (5,10 %). S druge

strane neki od najvećih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko,

Rusija, Argentina i Indija. Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju .specijalna

prava vučenja . SPV. (engl. Special drawing rights . SDR). 1967. godine

.grupa desetorice. (odnosno vodećih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je

dokument o prihvaćanju novog sredstva plaćanja u formi posebnih prava

vučenja, koja ima svaka zemlja članica MMF-a, i to tako da od Fonda dobije

posebnu vrstu kredita.



PAPIRNATO ZLATO



Taj dokument je 1969. usvojila skup.tina MMF-a, a 1970. ta su prava aktivirana

u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. Ta su prava nazvana i

.papirnatim zlatom., i to stoga .to se na temelju takvih prava bez ikakvih

te.koća i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne

nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekućih transakcija. U tom smislu

ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine

zemlje u zlatu na temelju koje se mo.e koristiti kreditom MMF-a. Vrijednost

SPV-a se od 1. siječnja 1981 utvrđuje na temelje .mje.avine. peta valuta, onih

zemalja koje su u vremenu od 1975. . 1979. ostvarile najveći izvoz robe i

usluga. To su: američki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%),

njemačka marka (19%), japanski jen, francuski franak i engleska funta (po

13%). Naravno, pojavom eura to se mijenja, pa su francuski franak i njemačka

marka zamijenjeni eurom od siječnja 2001. Utjecaj Hrvatske u Međunarodnom

monetarnom fondu mo.emo nazvati beznačajnim i podlo.nim utjecaju

najmoćnijih zemalja (slabija je čak i od Srbije i Crne Gore). Naime udio

Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0,17%, dok u ukupnom broju glasova

kojima se odlučuje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0,18% glasova (podaci MMFa

od 2001.). Na vrhu ljestvice utjecaja i moći u MMF-u nalaze se: SAD,

Njemačka, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija, .vicarska, Kanada,

Nizozemska, Belgija, .vedska. Te zemlje ujedno čine i skupinu zemalja koja

osigurava MMF-u sredstva za međunarodne kredite i financijska pokrića, čime

izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama,

manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko . financijskih interesa.



TAJNI MEMORANDUM AMERIČKIH FEDERALNIH REZERVA



U jednom svom tajnom memorandumu američki federalni sustav rezervi

detaljno opisuje svoju ulogu u .pekulacijama i manipulacijama na svjetskom

tr.i.tu novca. Ovakvi memorandumi kru.e po svijetu iz SAD-a kako bi se

privuklo kompanije, banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim

.pekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom američke vlade. "Vodeća snaga

iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske

garancije, nikako na .ivi novac) je Vlada Sjedinjenih Dr.ava, preko svoje

monetarne agencije, federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve

system). Američki dolar je temelj likvidnosti u svijetu, obzirom da sve ostale

valute temelje svoju razmjenu na američkom dolaru. Vrlo pojednostavljeno, to

znači da su Sjedinjene Dr.ave centralni svjetski bankar. Kao svjetski centralni

bankar SAD imaju veliku odgovornost odr.avanja stabilnosti u svjetskom

monetarnom sustavu ...", govori se u navedenom memorandumu. Ovaj tajni

memorandum, koji je nastao tijekom 1996., sadr.i detaljan opis mehanizama

financijskih .pekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko

američkog Federalnog sustava rezervi, zbog čega je i klasificiran kao

"povjerljive bilje.ke" (engl: confidential notes). Kasnije ćemo detaljno opisati tu

tehnologiju. U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omogućuje

određenoj elitnoj grupi stalno bogaćenje i financijsku premoć: "... Jedna, mo.da

negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skupljača

sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju

vrlo bogati zbog usluga koje pru.aju. Ali to je jedini način kojim sustav ovaj

proces mo.e dr.ati povjerljivim i visoko selektivnim ...".

Ovaj memorandum dokazuje da se takvim .pekulacijama uz pokriće svjetskih

monetarnih institucija (IMF, Svjetska banka) mo.e manipulirati vrijednostima

pojedinih nacionalnih valuta, te prouzročiti ili spriječiti inflaciju u pojedinim

nacionalnim gospodarstvima. "Glavno pitanje je za.to se sredstva osiguranja ne

daju izravno bankama koje imaju sredstva. Prvo, ovaj sustav nije ovla.ten za

izdavanje sredstava osiguranja; samo Ministarstvo financija SAD i druge

agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to učiniti. Drugo, prodaja obveznica bi

bila negativno gledana, obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita

(gubitka). Ovaj proces djeluje ovako uspje.no zato .to se odvija potpuno daleko

od pogleda (engl: entirely out of sight) ...". Ova rečenica dokazuje da se

manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj

tajnosti, bez ikakvih instrumenata nadzora, te se provode posrednim putem kako

bi omogućile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi, kompanija ili

zemalja. Zapravo se radi o trgovini .pekulativnim papirima, jer se bankarske

garancije, jamstvena pisma, kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tr.i.tu,

čime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Da se radi o tajnoj

monetarnoj .pekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog

memoranduma: "... Banke rutinski niječu postojanje ovakvih programa, čak i

one koje su uključene u njih. Većina djelatnika u bankama ne zna ni.ta o tome u

bilo kojem trenutku. Jedini ulaz u sustav je mogućnost potvrđivanja pozama.nih

dobara ovla.tenoj osobi sustava ili njegovim pod - ovla.tenicima ... Postoji vrlo

malo ovla.tenih osoba u sustavu. Ako investitor ne mo.e potvrditi barem 100

milijuna USD, pa čak i 500 milijuna USD, .anse za ulazak u sustav su stvarno

male ...".



AGENTI KRUNE



Jedna organizacija koja se bavi ovakvim .pekulacijama, pokrivenim slu.benom

djelatno.ću vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomoć

stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea

governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je

osnovana 1833., kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl:

The Crown Agents for colonies), a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u

naziv koji danas nosi. Prema Godi.njem izvje.ću iz 1996., uvodniku koji je

potpisao tada.nji predsjednik "The Crown Agents", David Probert oni su "...

međunarodna organizacija, koja djeluje u 150 zemalja, i pru.a svoje usluge

razvojnim agencijama, posebno Svjetskoj banci, Europskoj uniji, regionalnim

razvojnim bankama, i određenom broju bilateralnih donatora, uključujući

Britansku i Japansku vladu. Sličan posao odrađuju i za velik broj organizacija iz

javnog sektora .irom svijeta ...".

Od 1996., izvr.en je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The

Crown Agents", te je organizacija postala dioničko dru.tvo sa svojim

menad.mentom i upravom. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima

malih i većih poduzeća, raznih djelatnosti. Dionice poduzeća vlasni.tvo su

"Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Ovaj čin

privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od slu.bene britanske

Vlade, jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik, i dalje obavlja

poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". U upravi

novog dioničkog dru.tva sjede predstavnici vodećih nevladinih organizacija,

korporacija, banaka i poslovnih organizacija kao npr.: Barklays Bank, Standard

and Chartered Bank (dvije od najvećih i najpresti.nijih britanskih komercijalnih

banaka), Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najveća konglomerata u

poljoprivredi), Securicor plc. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost

banaka), Manchester Airport plc., British Telecommunications plc., Pince of

Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles, organizacija

koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim

svijetom), Međunarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva,

Britanska gospodarska komora, Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane

Njegovog Veličanstva Aga Kana, jedna od najpoznatijih filantropskih

organizacija, koja vodi bolnice i .kole po svijetu) i mnoge druge organizacije i

kompanije.

Danas "The Crown Agents" slu.beno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3

milijarde američkih dolara. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih

poduzeća vrijedan oko 1 milijarde USD. Cilj je organizacije "The Crown

Agents" steći kontrolu nad najva.nijim projektima u pojedinim zemljama, koji

mogu imati puno dalekose.nije konačne učinke. Primjerice upravlja kompletnim

sredstvima gospodarske razvojne pomoći za obnovu Bosne i Hercegovine.

Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija, te se bave

djelatnostima od financijskog posredovanja, prikupljanja sredstava,

kupoprodaja, upravljanja sredstvima, poslova s nekretninama i upravljanjem

offshore sredstava. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji

"The Crown Agents". Sredinom 70-tih godina pro.log stoljeća "The Crown

Agents" su bili u sredi.tu najvećeg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II.

Svjetskog rata.

Od 1967. - 1974., prema novinskim člancima i slu.benim parlamentarnim

saslu.anjima, "The Crown Agents" su bili jedni od najvećih "igrača" na

financijskom i .pekulativnom tr.i.tu nekretnina u Londonu, prema nekim

pokazateljima bili su drugi, odmah iza "The Bank of England". "The Crown

Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije, i

mnogih drugih zemalja. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima,

zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4

milijarde britanskih funti. Kontrolirali su mre.u banaka u cijelom svijetu, a da u

tom trenutku nisu bili novčarska kuća, ili registrirani kao poduzeće za obavljanje

tih djelatnosti. Nakon naftne krize 1973., koja je prethodila globalnoj

financijskoj krizi, posebno sekundarnog bankarskog tr.i.ta, potpuno je

kolabirala financijska strana "The Crown Agents", a The Bank of England ih je

financijski "izvlačila" za nekoliko stotina milijuna funti. Ovaj je slučaj doveo do

tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji.

Nakon toga su, pimjerice, od 1983. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od

Brunea. Opseg posla između Sultana i "The Crown Agents" koji su na

.pekulacijskom tr.i.tu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad

je Sultan povukao svojih 3,5 milijardi funti, "The Crown Agents" su morali

otpustiti 400 zaposlenih.

Iako nisu bili banka, njihove su se bankarske aktivnosti pro.irivale 60-tih godina

pro.log stoljeća zbog povezanosti s Britanskom Vladom, te zbog velikih iznosa

sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata; "The Crown Agents" su

bili u mogućnosti posuditi novac po povoljnoj kamati, a zatim ga plasirati

skuplje drugim bankama. Među tim bankama bila je i Trgovačko razvojna banka

(Trade Development bank), banka s najvi.e dubioza na svijetu (po ocjeni nekih

medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e, pokrovitelja

organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa

Filipa.

Također je poznata činjenica (po nekim medijima) da je organizacija "The

Crown Agents" tijekom 90-tih godina pro.log stoljeća organizirala isporuke

oru.ja nekim afričkim dr.avama. Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak

kompanije "Defence Systems Limited - DSL" u Ugandu. David H. Probert, koji

je 1996. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor

poduzeća koje je bilo jedan od većih dioničara "Defence Systems Limited", .to

također dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Zanimljiva je podudarnost

da je i sjedi.te ove dvije organizacije za područje biv.e Jugoslavije na istoj

adresi, s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu, Dolina 6. Kasnije ćemo

za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited".

Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se, između ostalih:

Afrička razvojna banka (African Development Bank), Azijska razvojna banka

(Asian Development Bank), Bosna i Hercegovina, Razvojna korporacija

Komonvelta (Commonwealth Development Corporation), Hrvatska, Danska

međunarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency)

Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and

Development), Europska komisija (European Commission), Inter - Američka

razvojna banka (Inter - American Development Bank) kao banka sustava

Organizacije američkih dr.ava (engl. Organization of American States OAS)

koja bi u .irenju Europske unije ponovno mogla dobiti na značaju i postati

dijagonala geoekonomskih interesa SAD, Međunarodna banka za obnovu i

razvoj (International Bank for Reconstruction and Development), Međunarodni

kazneni sud (International criminal Tribunal), Međunarodna razvojna asocijacija

(Interantional Development Association), Organizacija za sigurnost i suradnju u

Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe - OSCE), .vedska

agencija za suradnju u međunarodnom razvoju (Swedish International

Development Cooperation Agency), Centar UN-a za humana preseljenja (UN

Centre for Human Settlements), Organizacija UN-a za ubla.avanje katastrofa

(UN Disaster Relief Organisation), Organizacija UN-a za industrijski razvoj

(UN Industrial Development Organisation), Tajni.tvo UN-a (UN Secretariat),

UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees),

UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund), UN-ov razvojni program (UN

Development Programme), Svjetski program hrane (World Food Programme),

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz

Godi.njeg izvje.ća "The Crown Agents" za godinu 1996.). Kada sam od

organizacije "The Crown Agents" zatra.io informaciju o tome tko je u ime

Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor, te .to je

organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odra.ivala za Hrvatsku

nisam dobio odgovor. Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom

parlamentu da su čak odbijali na taj način odgovarati na pitanja zastupnika u

britanskom parlamentu, .to su objasnili na način da organizacija "The Crown

Agents" načelno ne daje takve odgovore.

U istom godi.njem izvje.ću za 1996., direktor "The Crown Agents" Peter Berry,

daje pregled rada tog koncerna: "... Kroz pa.ljivo i učinkovito upravljanje

potičemo klijente da .tede vrijeme i novac, tako .to ula.emo učinkovito u

njihovo ime na svjetskim tr.i.tima. Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima,

dostavi dobara, opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku

uslugu koncepiranu tako da ojača sposobnosti na.eg klijenta ...".

Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i

nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijedeći

način: "... Radimo na pobolj.anju strukture, izvedbe i kvalitete standarda

institucija na.eg klijenta tako .to gradimo kapacitete i jačamo organizacije.

Osiguravamo sredstva na.em klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda, tako .to

olak.avamo razvoj njihove gospodarstva, industrije i trgovine. Poma.emo im da

sačuvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rje.enja za

pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi. Kroz na.e dugo

sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom, radimo na tomu da

osiguramo dr.avama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane

razmjene. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i .iriti

svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u

.irenju financiranja razvoja ...". Dokazi o najčvr.ćoj povezanosti organizacije

"The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim

fondom su mnogobrojni: "... Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu

porezne administracije na Jamaici ...", navodi se u godi.njem izvje.ću za 1996.,

pa nastavlja "... Na. predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni

uvozni program (General Import Programme) koji je započela Europska Unija i

Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration

programme) koji je započela Svjetska banka ...". "U Rumunjskoj smo,

primjerice, okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog

sektora ...".

Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne mije.a izravno Međunarodni

monetarni fond to čine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku

banku, oni izravno određuju način i vrstu promjena u gospodarskim sustavima

pojedinih zemalja, te nadziru ili čak provode (sudjeluju u provedbi) tih

promjena. Sasvim je jasno da će "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija,

a ne za "klijente", obzirom da se radi o koncentraciji kapitala moćnih kompanija,

banaka i organizacija, poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i

organiziraju promjene u pojedinim zemljama po .elji naju.eg kruga onih

zemalja, kompanija i organizacija koje dr.e kapital u svijetu. Na taj način

paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske moći manipulira pojedina

nacionalna gospodarstva. "Crown Agents" kratko opisuju način utjecaja na vlade

zemalja koji su im klijenti: "... Primjenjujući specijalno dizajnirana rje.enja

informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi, te na.om

ekspertizom unutarnjeg stanja i strate.kog uključivanja u upravljanje

nacionalnim gospodarstvom, poma.emo osigurati da zemlje optimiziraju svoj

porezni i financijski menad.ment ...". "Na međunarodnoj financijskoj i

bankarskoj .koli u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju tečajeva za obuku

u upravljanju sredstvima i tro.kovima, u skladu s vodiljama Svjetske banke, a

.to je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih

kuća ...". "Na.i ekonomisti su pomagali Izvozno - uvoznoj banci Japana u

analizama poslovnog sektora u Indiji, kao dio pomoći programu kreditiranja

industrije u Indiji ...". "... Na. ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima

savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a ...".

U jednom dijelu svojeg slu.benog izvje.ća predstavnici ove organizacije

priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije, te ne

kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko - monetarne institucije

u pojedinim zemljama - klijentima. Oni na neki način pripreme teren za mjere i

aktivnosti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ili su s druge

strane financijski izvr.itelji tih institucija. "Crown Agents" također slu.e i za

pranje novca uske grupacije financijskih moćnika u svijetu i to na način da oni

plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju

ista sredstva vladama, sredi.njim bankama, javnim i privatnim institucijama.

Sjetimo se sadr.aja .pekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o

tome da se posrednicima u procesu .pekulacija kreditima i vrijednosnim

papirima omogućuje pretjerano bogaćenje i gomilanje sredstava. "... Crown

Agents Financial Services Limited je pro.irio svoje poslove tijekom godine.

Osiguravao je pomoć sredi.njim bankama, komercijalnim bankama i drugim

financijskim institucijama, ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim

institucijama ...", dokazuju moju tezu sami izvje.taji "The Crown Agents" u

dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services

Limited - CAFSL".

Ta je banka financirala i promatrače na izborima u Bosni i Hercegovini, za .to je

potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku

sigurnost i suradnju (OESS). Također daju zemljama klijentima srednjeročne i

kratkoročne kredite za nabavu nu.nih dobara i opreme za javni i privatni sektor.

Međutim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od

njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited - CASL". Također

imaju i kompaniju koja isključivo upravlja imovinom "Crown agents Asset

Menagement Limited" koji je 1996. upravljao sredstvima vrijednim preko 1

milijardu američkih dolara za preko osamdeset centralnih banaka, vlada,

dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. Jedan dio tih sredstava

ula.e se, vjerojatno, i u .pekulacijske poslove koji su ranije opisani

memorandumom "Azriel grupe", da bi zarađivali na razlici provizije i kamata,

dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita.



DSL-GLOBALNI ŠVERC ORUŽJEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNIŠTENJE



Jedna od kompanija kojom se koriste, a koju smo i ranije spomenuli, je

"Defence Systems Limited - DSL". DSL je osnovana 1981., a razvila se u

"najvećeg svjetskog opskrbljivača specijaliziranim siguronosnim uslugama".

Posluje i vodi operacije u najte.im područjima na svijetu, a potiče svoje klijente

i priprema ih za siguran i učinkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom

okru.ju. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima

omogućuje interesna prodaja oru.ja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom

tr.i.tu, kako bi međunarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati određene

oru.ane sukobe, ili ih pak ravnote.om naoru.avanja suprotstavljenih strana

spriječiti. Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska, Bosna i

Hercegovina, Australija, SAD, Francuska. Među posljednjim popisima klijenata

DSL je onaj sa listom od 44 dr.ave u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda

(UN) ubraja se među njihove klijente. Jedna od glavnih poslovnih zadaća DSL-a

je pronalazak i primjena rije.enja za kompleksne siguronosne probleme u

područjima visokog rizika. Zapo.ljavaju oko 4 000 ljudi, iz 30 različitih nacija

svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih područja:

- sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima;

- specijalne snage za čuvanje;

- razminiranje i pohrana te.kog naoru.anja;

- sigurnost linija komunikacije;

- ljudski potencijali i logistička potpora;

- usluge osiguranja visokih rizika;

- obuka i treniranje;

- za.tita tereta visoke vrijednosti;

- istrage.

DSL djeluje .irom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Američki

obrambeni sistemi - US Defence Systems), Singapuru (DSL Security Asia),

Kolumbija (DSC), Peru (DSP), Zair (USDS Zair), Ju.na Afrika (DSL Security

Systems Africa), Moskva (Gorandel Trading) i u biv.oj Jugoslaviji (sjedi.te u

Sarajevu). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioničara: "NatWest

Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". To su dvije financijske

institucije sa vrhunskim kredibilitetom. Ono .to je znakovito je činjenica da

DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je

jedan od dioničara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih

poduzeća u koncernu, ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The

Crown Agents".

Tijekom 2000., "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na

malom otočiću dr.avi Sv. Helena, koja je smje.tena daleko od obale Ju.ne

Afrike. Vlada te dr.ave je prvi klijent banke u vlasni.tvu "The Crown Agents";

"Crown Agents Financial Services Limited", koja je slu.beno uvela aktivno

internet bankarstvo. To mo.e zvučati kao prednost ukoliko se radi o dr.avi

udaljenoj od kopna, međutim, stvarna motivacija "The Crown Agents" je

drugačija. Slu.benim uvođenjem ovakvog bankarstva mo.e se danonoćno

nadzirati sve transakcije u toj dr.avici, sustav se lako mo.e zloupotrijebiti za

.pekulacije ili prekonoćne kredite. Da se radi o mogućim .pekulacijama i pranju

novca govori i činjenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj

vlastitih međunarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u

dr.avi otoku Sv. Heleni. Mo.e se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada,

koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji, budu transferirana na ebankarske

račune, nakon čega "Crown Agents" mogu manipulirati tim

sredstvima, vr.iti fiktivne, .pekulativne transakcije, daleko od očiju javnosti, i

ujedno uz pomoć kompjuterskog sustava sve dr.ati pod stalnim nadzorom (.to u

klasičnim bankarskim transakcijama nije moguće). Prilikom pu.tanja u rad ovog

sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima, Stuart Ponder, je

izjavio: "... Na. je cilj bio pronaći klijneta koji će osigurati mogućnosti

odr.avanja i podr.ke elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu na.ih

ostalih klijenata. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati vi.e valutnu

podr.ku, kako bismo bili u mogućnosti vr.iti međunarodna plaćanja ...". Kod

ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa po.tuje

kod poslovanja, koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja, te osiguranja

ulo.enog novca. Sve .to se mo.e pretpostaviti na temelju postojećih dokaza jest

da se radi o operaciji koja je vrlo slična financijskom in.enjeringu u Hrvatskoj.



SOROŠ SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA ŠPEKULACIJAMA



I jedan od najvećih svjetskih .donatora., ili kako ga drugi nazivaju

.megaspekulator., George Soro., opisao je proces nastajanja novog bankarstva

potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija .pekulacijama: .. Ulagači se

na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, međutim, počela

pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim .kolama, koji su

razmi.ljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove

vrste. Neke su se banke svojim kapitalom počele slu.iti mnogo agresivnije,

pokazujući pritom vrlo dojmljivu sposobnost zarađivanja. Bankovne su se

dionice, međutim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vi.oj od

nje. Analitičari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su već bili

izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke već bile

dosegle točku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, već počele ti.titi

granice financijske podloge. Ako su .eljele i dalje rasti, morale su skupiti

dodatni dionički kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank

priredila večeru za analitičare vrijednosnih papira . .to je bio nečuven događaj u

svijetu bankarstva. Ta je večera označila kraj mrtvila .to su ga koncem 1930 . ih

nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim

izvje.taj u kojem sam preporučio stvaranje buketa agresivnije vođenih banaka. I

doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na na.em

buketu digli nekih 50 postotaka ...

Upravo je Soro. najavio da će međunarodne financijsko . monetarne institucije

prije ili kasnije pribjeći laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih

.pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: .. u to doba

bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tr.i.tima zaradim .to

vi.e novca. Financijskim sam se tr.i.tem poslu.io kao laboratorijem za

ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prilično ohrabrujući: tisuća dolara

ulo.ena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do

danas je narasla na vi.e od pola milijuna dolara ..... Dru.tvene političke i

ekonomske promjene u Istočnoj i Srednjoj Europi najmoćnije zemlje svjetskog

poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska)

uspostavili globalni financijsko . monetarni laboratorij, gdje će moći u praksi

ispitivati učinkovitost teorija međunarodnog financijskog sustava. Da je tomu

tako Soros svjedoči i na primjeru biv.e. Iz njegove ocjene s početka 90 . ih

godina pro.log stoljeća proizlazi čvrsto očekivanje stabilizacije Jugoslavije,

kako bi se zbog globalne ekonomske ravnote.e spriječilo nastajanje nacionalnih

dr.ava: .. Slučaj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unatoč tome .to su

nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program

stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj . 1. siječnja 1990.

. počeo je mijenjati politički krajolik. Taj je program uvelike paralelan s

poljskim, a polučio je veći početni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet počeli

misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Marković se

namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist ...



GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT



Vrlo jasno treba reći da ekonomsko uni.tavanje novonastalih dr.ava na prostoru

biv.e Jugoslavije nije bilo slučajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko

. monetarnog eksperimenta koji Soro. djelimično i priznaje na drugim

primjerima: .. Ljudi mnogo pričaju o privatizaciji, ali sam ja osobno do.ao do

zaključka da je besplodno čekati na privatizaciju da ona rije.i problem. U ovom

je trenutku zapravo potrebno dr.avnim poduzećima nametnuti tr.i.nu disciplinu.

Stečajeva praktički nije bilo. Kad bi gubita.i bili otjerani u likvidaciju, i radna

snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspolo.ivi. Tad bi se mogla ubaciti

zapadna poduzeća i uposliti jeftinu (op. u ovom slučaju) poljsku radnu snagu za

snabdijevanje zapadnih tr.i.ta . Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dr.avnu

pomoć zapadnih zemalja ... Ako pa.ljivo analiziramo ove Soroseve riječi,

prepoznat ćemo od slova do slova obrazac pona.anja hrvatske Vlade koju vode

Račan i Linić. Ne čudi .to oni postupaju po obrascima Georga Soro.a, jer je

upravo mre.a njegovih zaklada izda.no financijski i materijalno pomagala

dolazak na vlast koalicije pod Račanovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje

predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske

Vlade tra.i ekonomske protuusluge, koje dugoročno .tete hrvatskom

gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na

svrstavanje Hrvatske među zemlje Jugoistoka Europe.

Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro., krajem

osamdesetih i početkom devedesetih godina pro.log stoljeća. .. Sad je na

Zapadu red da u tom pogledu poka.e sposobnost vođenja te da s Istočnom

Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama ..,

ka.e Soro., te nastavlja: .. Moguća je i alternativa, ali je za nju potrebna

zapadna pomoć. Svojevrsna Istočnoeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad,

mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k tr.i.no orijentiranoj

trgovini između zemalja . Kao .to sam to zamislio 1990., trgovina bi se

odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima .

Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe čitavog plana.

Postavila bi se ograničenja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci

bili bi propisani znatno prije no .to bi se do te granice do.lo. Među te postupke

ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca ... Ova ideja je osnova

dana.nje njemačke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja

Hrvatske među sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska

banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku.

Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moći. Soros je

samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih

moćnika iza ideje .Novog svjetskog poretka.. Sam za sebe ka.e da je .dr.avnik

bez dr.ave.. Soro. je jo. početkom devedesetih godina pro.log stoljeća osmislio

strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istočne Europe: .. Moj je

novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunistički sustav),

otvorenog dru.tva. To će biti mnogo te.e postići. Konstrukcija je uvijek te.a od

destrukcije . i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage;

sretna je okolnost .to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje

Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage

svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje u.ivamo komparativne prednosti

... Manipulacija vladama postalo je alatom industrije američkog nacionalnog

interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva

moćnom industrijskom granom. Trenutni ekonomski polo.aj Hrvatske je

proizvod i te industrije. Da je to tako Soro. potvrđuje na primjeru Mađarske: ..

Dajući male stipendije ljudima koji su radili u dr.avnim institucijama, omogućili

smo im da rade ono .to sami .ele, a ne .to .eli dr.ava. A dajući inače

nedostupne dolare u zamjenu za mađarsku monetu, mogli smo djelovati

subverzivno i u samim institucijama ...



STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a



Strate.ki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za

zemlje u tranziciji su:

- servisiranje stranog duga;

- fiskalna o.trina;

- redukcija ili eliminacija tr.i.nih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije,

proizvodnju ili međunarodna suparni.tva;

- privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasni.tvu dr.ave.

To su sve načela na kojima se temelji MMF-ova tzv. ".ok terapija". U svojem

govoru na godi.njem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997.,

Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optu.io MMF i Svjetsku

banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govoreći o krizi

ekonomija azijskih zemalja. Kao čelnik jedne od vlada članica MMF-a na

primjeru krize u Meksiku i Maleziji optu.io je MMF i Svjetsku banku: "... Sad

znamo za.to je bilo odlučeno da će Malezija zavr.iti kao Meksiko. Znamo da je

čak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao .to i ekonomije

drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane

velikih menad.era Fonda, koji su najednom postali oni koji odlučuju tko će

ekonomski napredovati a tko neće ...". Naru.avanje i mije.anje MMF-a i

Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz

vlastitog iskustva: "... Naređeno nam je da moramo dozvoliti da se na.im

novcem trguje i izvan na.e zemlje, naređeno nam je da dozvolimo kratkoročne

prodaje, čak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuđenim dionicama.

Naređeno nam je da dozvolimo .pekulacije. Učinili smo sve .to nam je

naređeno. Ali nam je rečeno da nismo učinili dovoljno. Naređeno nam je da

usporimo na. rast, rečeno nam je da se tako nećemo odr.ati, da je to lo.e za nas,

da ćemo se pregrijati. Naređeno nam je da se ne ula.e u velike projekte, tako

zvane "mega - projekte", čak ako oni samo osiguravaju nu.nu infrastrukturu

koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je rečeno da ako ne

osiguramo potrebnu infrastrukturu nećemo ostvariti rast. Stvarno, prilično

zbunjujuće ...".

Upravo svjedočenje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji način svjetski

korporacijski financijski moćnici iz svojih carstava izgrađenih u papirnatim

financijskim .pekulacijama u zemljama članicama MMF-a, kontroliraju i

interesno određuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje

članice. Pri tomu se slu.e ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje čije je

plaćanje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama

za strane investicije u pojedinu zemlju, uključenjem pojedine zemlje u globalne

infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao .to je rekao

malezijski premijer zemlja članica mora pristati na sve.



GLOBALNA MOĆ MULTINACIONALNIH KORPORACIJA



Visoki du.nosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko

godina bili su usmjereni na izradu strate.kih dokumenata koji će utvrditi

tehnologiju desuverenizacije novonastalih dr.ava u srednjoj i istočnoj Europi.

Studija Američkig instituta za politička istra.ivanja, projekta .Globalne

ekonomije. pod nazivom .Top 200 . uspon korporacijske globalne moći.,

autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (biv.i međunarodni ekonomist pri

Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politička

istra.ivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000.,

dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju

procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih

međunarodnih stručnjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta

globalizacije. Od stotinu najvećih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su

korporacije, a samo četrdeset i devet dr.ave. Promet i ekonomska moć vodećih

dvjesto korporacija u svijetu raste br.om stopom rasta nego cjelokupna globalna

ekonomska aktivnost, njihov je promet veći od prometa svih dr.ava svijeta

zajedno osim vodećih deset zemalja poretka (koje su i najjače zemlje MMF-a i

Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasni.tvo najvećih dvjesto

korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta veći od godi.njeg

prihoda 1,2 milijarde ljudi. Između 1983. i 1999., profit vodećih dvjesto

korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu

zapo.ljavaju narastao samo za 14,4 %.

Među dvjesto najvećih svjetskih korporacija SAD imaju najveći udjel od 82

korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom,

slijede Njemačka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od američkih globalnih

korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. .

1998., dok sedam poduzeća nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: .Texaco.,

.Chevron., .PepsiCo., .Enron., .Worldcom., .McKesson. i najveća svjetska

korporacija .General Motors.. Kako bi se usporedila globalna ekonomska moć

korporacija nad nacionalnim dr.avama mo.emo navesti podatke: trenutno je

korporacija .General Motors. ekonomski veća od Danske, .DaimlerChrysler. je

veća od Poljske, Royal Dutch/Shell je veći od Venecuele, IBM je veći od

Singapura i Sony je veći od Pakistana. Financijska moć najvećih dvjesto

korporacija u 1999. je bila veća od bruto dru.tvenog proizvoda 182 zemlje

svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom moći utječu na centre

političkog odlučivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne

kampanje 82 američke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara

slu.beno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money

donations).



OČUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOĆI



Briga Svjetske banke i MMF-a za odr.anje trenutnog svjetskog financijsko .

monetarnog sustava je upravo usmjerena na očuvanje korporacijske

globalizacijske moći. To dokazuju dokumenti čiji su autori najuva.eniji

stručnjaci i slu.benici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem

u cijelosti u prilogu knjige): .Korporacijski rizik u svijetu. (autori: Stijn

Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), .Upravljanje rizicima protoka

kapitala. (autor: Mansoor Dailami), .Financijska otvorenost, demokracija i

politika redistribucije. (autor: Mansoor Dailami), .Globalizacija i nacionalni

razvoj. (autor: Andres Solimano), .Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i

vlasni.tvo utječu na poslovanje i stabilnost?. (autori: James R. Barth, Gerard

Caprio Jr., Ross Levine), .Nove prilike i izazovi globalizacije. (autori: Radna

skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta .Male

dr.ave: u susret izazovima globalne ekonomije.).

U dokumentu .Globalizacija i nacionalni razvoj. kao jedan od vodećih ciljeva

globalizacije stručnjak Svjetske banke navodi: .. Globalizacija je poput sile za

discipliniranje vlada koje poduzimaju neodr.ive ekonomske politike ..,

naravno kriterije odr.ivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska

banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najvećih multinacionalnih

korporacija, stoga su i politike koje se nameću kroz uvjetovanje tehničke pomoći

i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih

korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno

spominje i smanjenje broja kulturnih različitosti u svijetu, kao i nacionalnih

identiteta, za .to će, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske,

socijalne, političke, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom

poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u

institucije svjetskog poretka upravo se nameće smanjena uloga nacionalnih

vlada u vođenju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog

suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije

prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva

.agentima koji provode mandate nacionalnih vlada.. .Naravno, ti se mandati

određuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija

.., ka.e se u dokumentu.



STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA



S druge strane u dokumentu .Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju.

Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to

na način da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava

prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasni.tvu

na prostoru jedne dr.ave, čime se zapravo .eli otvoriti prostor za nesmetan

odljev kapitala iz zemlje: .. Povećanom prisutno.ću i jačanjem uloge stranih

banaka, zemlja mo.e uvesti najbolju praksu, unijeti vi.e konkurencije u

bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u

matičnim zemljama banaka investitora ... Kao neke od najva.nijih čimbenika

politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom

dokumentu navodi: .. Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske

mogućnosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne

snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost kori.tenja novih

tehnologija .. i nastavlja .svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije

kroz te čimbenike..

Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u

tajnosti čuva i skriva po ministarstvima, a koji sadr.e direktne naredbe hrvatskoj

Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke .to moraju učiniti u upravljanju

Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslu.no.ću biv.eg djelatnika

Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o

tajnosti: "Sadr.aj ovog izvje.ća sadr.i tehničke savjete i preporuke osoblja

MMF-a koji su dani vlastima dr.ave članice na njihov zahtjev za tehničkom

pomoći. Izvje.će je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Općoj

administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog priručnika.

Izvje.će u cijelosti ili njegovi dijelovi ili sa.eci, ne smije biti priopćeno ili

objavljeno bilo kojoj neovla.tenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez

pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i tečajne politike

odgovarajućih vlasti ili Izvr.nog diektora dr.ave članice o kojoj se radi". Za nas

građane koji smo nositelji suvereniteta dr.ave ovo je izvje.će potpuno tajno, a

sadr.i upute o na.im sudbinama. Izvje.će pod naslovom "ULOGA HNB-a,

ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE

POLITIKE, UPRAVLJANJE PRIČUVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I

TR.I.TA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj),

David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry

Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja

2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige).





/nastavak slijedi.../





- 08:12 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< lipanj, 2010 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!