I ljudi bi rado odletjeli na jug
Gradovi koji imaju imidž ‘sretnih gradova’ dobro će zaraditi od turizma i trajno privući najbolju i najtalentiraniju radnu snagu na svijetu
Rio de Janeiro posljednjih je tjedana obasut priznanjima. Međunarodni olimpijski odbor dodijelio mu je Olimpijske igre 2016., a magazin Forbes proglasio ga je najsretnijim gradom na svijetu. Rio će ugostiti i neke utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014. pa je pred stanovnicima toga grada burno razdoblje.
Dva su lica Rija: karneval i samba za milijune turista, a favele za milijune siromašnih stanovnika koji žive usred brutalnog rata policije s dilerima droge Dva su lica Rija: karneval i samba za milijune turista, a favele za milijune siromašnih stanovnika koji žive usred brutalnog rata policije s dilerima droge No oni bi bili radosni i bez predstojećih sportskih natjecanja. Ime Rio asocira na cjelogodišnju zabavu, na kojoj se milijuni turista miješaju s milijunima domaćih ljudi. Forbesov istraživač Simon Anholt s ekipom anketirao je 10.000 ljudi iz cijelog svijeta, od kojih je tražio da se izjasne gdje bi najradije živjeli ili kamo bi otputovali na praznike na temelju iskustva ili predodžbe koju su stekli o određenom gradu. Na temelju iskaza anketiranih na vrh ljestvice najsretnijih gradova izbio je četiri i pol stoljeća star Rio, bivši glavni grad koji je sedamdesetih zamijenila novopodignuta Brasilia.
Rio de Janeiro – spoj radosti i bijede
Ovaj grad, čije ime na portugalskom znači “Siječanjska rijeka”, sinonim je za životnu radost doseljenika sa svih strana svijeta, za što su zaslužni krajolik, nepregledne plaže i raspjevana masa na ulicama. Grad je slavan po plažama Copacabana i Ipanema, brdima Corcovado (Grbavac) i Pao de azucar (Kocka šećera), divovskom spomeniku Isusu Kristu Iskupitelju i stadionu Maracana, jednom od najvećih na svijetu. “Rio budi asocijacije na dobro raspoloženje, sjajan životni stil i karneval. Uobičajena predožba koju ljudi imaju o tom gradu predodžba je o sreći”, kaže Anholt. Karneval u Riju najrazvikanija je svjetska fešta, koja se proteže kroz nekoliko dana, a čiji su vrhunci parada na Sambodromu i maskenbal. Sambodromo je 800-metarska staza uz koju se nalaze tribine i lože za VIP-ovce, koje tijekom karnevala napuni 60.000 promatrača. Za kulturu “partijanja” svojstvenu ovom gradu sa 441 hotelom zaslužna je mješavina utjecaja Portugala i Afrike, kaže Rachel Valeca, direktorica lokalne škole sambe Imperio Serrano. “Vjerski su praznici korišteni kao izlika za pravljenje uličnih zabava. Crnci su pak u Brazil stigli u teškim uvjetima, no njima su u krvi bili ples i ulične aktivnosti. Carioce, ljudi rodom iz Rija, naslijedili su sve to. Ulica je važna za građane Rija.” Za Valecu Rio ne odražava samo sliku sreće već i stalne borbe s nedaćama. Nedaće su, naime, svakodnevica za milijune onih koji žive u bijednim četvrtima, favelama Rija. U tim naseljima gusto zbijenih potleušica haraju kriminal, ovisnosti, bolesti i nezaposlenost. I policija nerado navraća u neke od najgorih favela gdje je jedini zakon onaj koji provode sami mještani. Razlika u kvaliteti života unutar favela i izvan njih je golema, poput razlika između Indonezije i Skandinavije, a stope ubojstava u favelama i 50 su puta više od onih u civiliziranom dijelu grada. “Predgrađa su trošni i oronuli dijelovi grada, bez privlačnih krajolika, no i tamošnji stanovnici vole svoje ulice”, dodala je Valeca.
Buenos Aires – grad dobrih vjetrova
Osim Rija Južna Amerika ima još jednog predstavnika među deset najsretnijih gradova. Na desetom se mjestu skrasio argentinski glavni grad Buenos Aires, koji Anholt naziva “malo razvodnjenom verzijom Rija”. Razvodnjenom što se tiče količine buke i zabave, a svakako i europskijem od svoga brazilskog suparnika tisuću kilometara sjeverozapadnije. Buenos Aires (“Dobri vjetrovi”) prostire se uz zapadnu obalu Rio de la Plate (“Srebrne rijeke”) i nedaleko od goleme i plodne ravnice. Uže gradsko područje broji nešto više od 3 milijuna stanovnika, dok metropolitanska zona, Veliki Buenos Aires, doseže 13 milijuna. Osim što je političko i gospodarsko središte, “Baires” je kulturno središte s nizom muzeja, galerija, knjižnica i kazališta, većina kojih je smještena u Calle Corrientes. Važnost kreativne i umjetničke aktivnosti grada ogleda se i u tituli “Grada dizajna”, koju mu je 2005. dodijelio UNESCO.
Sydney i Melbourne – snažni brendovi
Dvije zemlje, Australija i Španjolska, imaju po dva grada među deset najsretnijih, a australski predstavnici Sydney (2.) i Melbourne (5.) smješteni su čak u prvih pet! Ova je zemlja kontinent na suprotnoj strani globusa odavna jedno od najpoželjnijih odredišta za useljavanje, što se moralo odraziti i u anketi o najsretnijim gradovima. “Svi misle da poznaju Australiju jer su vidjeli film ‘Krokodil Dundee’. Uvriježena je predodžba o Australcima da ne rade ništa i zabavljaju se uz roštilj.” Sydney svoje drugo mjesto duguje vječno toplom vremenu, prijateljski nastrojenim žiteljima, visokom standardu i upečatljivoj zgradi opere. Drugi australski grad, Melbourne, uživa ugled kao veliki umjetnički i obrazovni centar, a klima mu je umjerenija i još udobnija. No nije to tajna njegova visokog petog mjesta. “Ljudi jednostavno znaju da grad pun Australaca jednostavno mora biti zabavan”, smatra Forbesov istraživač. S obzirom na uspon australskoga gospodarstva, brojne mogućnosti za zapošljavanje i egzotičnu prirodu u unutrašnjosti, Australci se sigurno slažu s percepcijom svjetske javnosti o njihovoj zemlji kao jednoj od najsretnijih. Zapažen uspjeh za jednu bivšu kažnjeničku koloniju!
Barcelona i Madrid – španjolska veza
Španjolska je druga država sa dva najsretnija grada u rang-ljestvici, a Katalonci su sretni što su još jedanput u kratkom vremenu nadmašili suparnike iz kastiljskog Madrida (nakon trijumfa njihova nogometnoga kluba u nogometnom prvenstvu i Ligi prvaka). Rezultati ankete ocrtavaju trajan ugled latinskoameričkih i sredozemnih gradova kao poprišta beskrajnih zabava. “Barcelona je tipičan sredozemni grad, čiji je visok plasman očekivan”, tvrdi Anholt. No sasvim je razumljivo da Barcelona (3.) ima mnogo poklonika. Osim krasnog vremena u većem dijelu godine, Gaudijeve arhitekture, mitske avenije Ramblas i brda Montjuich, katalonska se prijestolnica odlikuje širokom ugostiteljskom ponudom, bogatim noćnim životom, uličnom glazbom i nogometnim hramom Nou Campom, na kojemu caruje danas najbolja svjetska momčad. U Barceloni se fantastično živi. Uz pristupačnu cijenu stanovanja i velike poslovne mogućnosti, za obitelji nema stresa glede upisivanja djece u privatne škole jer su i javne jako dobre. Šestoplasirani Madrid je kraljevski grad za kraljevsku zabavu, čija je noćna scena legendarna – što dobro znaju hrvatski nogometni asovi Davor Šuker i Robert Prosinečki iz svoje epohe u Real Madridu. Madrid je jedna od europskih kulturnih prijestolnica, koji se diči muzejima Prado i Thyssen-Bornemisza, Umjetničkim centrom kraljice Sofije (u kojemu se nalazi Picassova Guernica) te Palacio Realom (Kraljevskom palačom) i Puerta del Solom (Sunčevim vratima), na koju je pribijena ploča s nultom točkom, od koje se mjere udaljenosti do drugih španjolskih gradova. Raskoš Madrida shvatljiva je znamo li da se u njega slilo silno bogatstvo opljačkano od Indijanaca u 16. i 17. stoljeću. Forbesovce čudi što su španjolska mjesta nadmašila Italiju, koju u najboljih deset predstavlja jedino Rim, a na ljestvici nema ni modne metropole Milana.“Zanimljivo je da postoji percepcija o Španjolcima kao sretnijim ljudima od Talijana, dok se meni Španjolci čine prilično tmurnima”, misli autor istraživanja.
Ispod Madrida, ali ipak u svjetskoj “eliti sreće”, nalaze se Rim (8.) i Pariz (9.), dva drevna i glamurozna grada, koja su toliko razvikana i sofisticirana da ljudi misle da su njihovi stanovnici nužno i sretni. Između dva španjolska grada ugurao se nizozemski Amsterdam (4.), čiji visoki plasman Anholt tumači ukusom mlađih sudionika ankete. “Mladi znaju da se tamo puši marihuana u barovima, a za Nizozemce misle kako im je život seks, droga i ‘rock and roll’”. San Francisco (7.), jedini američki predstavnik među deset najveselijih, uživa ugled ultraliberalnoga grada, neke vrste Amsterdama Novog svijeta. Anholt vjeruje da je tome pridonio njegov imidž grada tolerantnog prema homoseksualcima. Anketa se nedvojbeno bavila percepcijom više nego činjenicama. U redakciji Forbesa priznaju da su ih zvali brojni stanovnici ili dobri poznavatelji gradova označenih najsretnijima. “Kažu nam da mnogo navedenog nije istina. Vjerojatno i nije, ali to je ono što ljudi misle.” A što ljudi misle u konačnici određuje kamo će otputovati na odmor. Predodžba o sreći utječe na prihode gradova koji ovise o turizmu, konferencijama i privlačenju talentirane radne snage.
I hrvatska ima Rio
Ljubavne veze cvjetaju
Ako je cvjetanje ljubavi među slavnima pokazatelj dobrih vibracija nekoga grada, onda je najsretniji grad Rijeka, u kojoj su sklopljene zvučne ljubavne veze. Prije 20 godina u Riječanku Slavicu Radić zaljubio se šef Formule 1 Bernie Ecclestone, a u novije vrijeme tri su riječka momka osvojila srca Janice Kostelić, Severine i Vlatke Pokos. Na šarm Riječanki pali su glazbenici Neno Belan i Željko Banić, a i nogometni izbornik Slaven Bilić hoda sa stanovnicom Rijeke Ivanom Đeldum.
Koketna zbog horoskopa
Alternativci i okultisti imaju nekoliko tumačenja za navodno povoljne energije središta Primorsko-goranske županije, a jedno od tumačenja poziva se na feng shui, staru kinesku disciplinu određivanja optimalnog položaja. Navodno Rijeka idealno udovoljava zakonitostima feng shuija te stoga ima povoljan protok energije, što je temelj za sretan i dobar život. Borivoj Bukva, poznavatelj feng shuija, tvrdi da je energetski položaj Rijeke ojačan otvaranjem ceste prema Zagrebu, a da bi gradnjom moderne prometnice prema Dalmaciji bio učinjen još jedan bitan energetski potez. Riječki astrolog Damir Jovetić riječku živahnost, otvorenost i sklonost koketnosti objašnjava njezinom pripadnošću znaku Lava uz Mjesec položen u Vagi.
preuzeto iz "poslovnog dnevnika"
Post je objavljen 12.06.2010. u 08:12 sati.