** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče
14.06.2010., ponedjeljak
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /I-dio/
HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK
(Kako obraniti nacionalnu državu) Knjigu posvećujem članovima udruge i uredništvu internet portala Nem@cenzure.com IMPRESUM Vlastita naklada Sva prava pridr.ana, Copyright Domagoj Margetić Prva hrvatska digitalna knjiga Domagoj Margetić, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com Za nakladnika: Domagoj Margetić Urednik: UNRH Recenzent: Ante Roso, general zbora u miru Grafička priprema: Jurica Cicvarić Ilustracija naslovnice: Stiv Cinik Elektroničko umno.avanje: UNRH Zagreb, studeni 2005. ISBN 953-96966-2-3 ------------------------------------------------------- CIP . Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučili.na knji.nica . Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETIĆ, Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak Nacionalnu dr.avu) / Domagoj Margetić. . Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. . Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 . 96966 . 2 . 3 451125065 -------------------------------------------------------- SADRŽAJ PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti) .................................................................................... 8 Dr. Branimir Molak: Stručnjaci u MUP-u izlo.eni su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) Načelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo preno.enja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promi.ljati o gospodarskom i dru.tvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi dr.ave nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za međunarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Račanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridru.ivanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati nameću Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DR.AVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54 Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Američkih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni .verc oru.jem i tehnologijama za masovno uni.tenje ................ 62 Soro. sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na .pekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strate.ki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna moć multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 Očuvanje globalne korporacijske moći ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme stečajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta dr.ave ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Slučaj «Luka Rijeka» ........................................................................................ 82 Slučaj «Hrvatske .eljeznice» ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom «odljeva mozgova» ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Mo.e li Hrvatska stati na čelo dr.ava nacija? ................................................... 97 Potrebno je .urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvr.nog upravljanja dr.avom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Za.to se problemi stvarno ne rije.avaju? ......................................................... 104 CIA: «Globalni trendovi 2015.» ...................................................................... 105 Mesić-instrument stranih interesa i rezultat na.ega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje «Novog svjetskog poretka» .................................... 107 Tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budućnosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna dr.ava već postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117 Institucije virtualne globalne www dr.ave ...................................................... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120 Čovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123 Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124 Novi svijet-po čijem modelu? ......................................................................... 126 Projekcija budućnosti međunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129 Dr.avu .ele pretvoriti u jedno od poduzeća multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila ......................................................................................... 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitičkih u geoekonomske interese.............................................................................................................. 131 Zaključci Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću ................ 132 Tko i za.to u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Američke strategije nacionalne sigurnosti .......................................................................................................................... 136 Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138 TREĆI PUT ILI GLOBALNA SORO.IZACIJA (IV.) ............................. 140 Izgradnja globalne politike trećega puta .......................................................... 141 Tony Blair slijedi Soro.eve ideje .................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili mo.e li se počiniti zločin slobode .................... 145 Ideologija uni.tenja dr.ave nacije ................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne dr.ave .................................................... 147 Tajni američki plan «Y2» ................................................................................ 150 Najmoćnija svjetska sila .................................................................................. 151 Kissinger i Soro. .............................................................................................. 152 Istočna Europa kao Soro.ev laboratorij ........................................................... 154 Osnovne vrijednosti politike «trećega puta» ................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157 Potrebno je promi.ljati o globalnom pokretu nacionalnih dr.ava ................... 158 Američki kongres prozvao Soro.a i Američke federalne rezerve zbog kriminalne .pekulativne sprege ......................................................................................... 159 Soro.a treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odr.anom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića) (VI.) ............................................................................... 169 Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170 Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171 Jezične hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Umjetničke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172 Zdravstveno-.portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173 Ekolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174 Bio-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174 Tehničko-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175 Geopolitičke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa, u političkom, ekonomsko, dru.tvenom, dr.avnom, vojnom, geopolitičkom i geostrate.kom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage tijekom pro.lih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rje.avanju nacionalnih pitanja na tlu Europe, u .irem smislu. Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi građani Hrvatske, u revolucionarnom, dr.avotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zadaći, svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je «dr.avnost nacija ključ mira u Europi». Tu dalekovidnu poruku Tuđman je uputio jo. osamdesetih godina pro.log stoljeća. U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska na.li su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rje.avanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistočnoj Europi. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta političkih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politička i vladajuća elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru. Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stoljeću. Ona je potaknula na razmi.ljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate, skrivene moćnike u europskim institucijama, ali i institucijama globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se već početkom hrvatskog osamostaljivanja počeli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske dr.ave nisu bili ni blizu dr.avotvornoga procesa danas tumače procese i vode ih, naravno na krivi način, jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna, izvr.na, sudska vlast, na čelu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva. Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu međunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i organizacija. Potrebno je naći integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznaći izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnička vlast, te stara politička elita iz vremena komunističkog jednoumlja. Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena slobode: skoro 16 tisuća mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razru.enih, na stotine tisuća ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je Hrvatska pretrpila je ne.to specifično. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje do.ivio ovakav intenzitet mr.nje, uni.tavanja, ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, pre.utnim dopu.tanjem slamanja hrvatske neovisnosti i gu.enja započetog dr.avotvornog procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poremećen, a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj revoluciji na svijetu, ne mo.e se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je progla.ena dr.ava, pa je branjena i tako dalje. Znači, bez obzira na formu revolucionarnog procesa, ona je rezultirala hrvatskom dr.avom, hrvatskom narodnom slobodom, znači i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem načina obna.anja vlasti trenutne političke elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata na.e revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dr.avotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moći, stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska jo. definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politička kultura političko-financijske elite jo. nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, .to je uzročno posljedično povezano sa ranije rečenim. Ostale su stare navike, stare veze, stare kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije, stara monopartistička kultura. Znači, 864 čovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari način koji je nezamisliv i nedopustiv. Ni.ta se drugo ne mijenja, osim proizvodnje promid.be i propagande. Trebamo ljude koji će razumjeti .to je na. narod. Jo. se nismo rije.ili starih, bolj.evičkih, centralističkih metoda pristupa bilo kojem problemu u dru.tvu i dr.avi. Problem je i u tome .to je danas mandat u rukama ljudi koji se pona.aju na vrlo primitivan način kao da je dr.ava njihov feudalni posjed, a ne vlasni.tvo hrvatskoga naroda. Vlast ni.ta ne smije raditi bez opće konzultacije nacije. U Europsku uniju mo.emo ući tek kada hrvatski narod ka.e «da» i kada ekonomski ojačamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek mo.e razmi.ljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez opće konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog političkog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne mo.e govoriti nitko doli njega samoga kada odlučuje o samome sebi. Mi imamo pravo na referendum o va.nim i strate.kim nacionalnim pitanjima. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da mo.emo unijeti nove promjene u dru.tvo i da mo.emo promijeniti svoj osobni moral. Hrvatska revolucija, hrvatski dr.avotvorni proces jo. nije dovr.en. Nemoguće je taj proces zamisliti samo jednim događajem ili sklopom događaja, mo.emo ga smatrati zavr.enim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. Znači, prostoru i ljudima koji .ive na tom prostoru. Tek tada mo.emo reći kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovr.ena. Republiku Hrvatsku moramo za.tititi od raznih avantura kojima je izla.e politička i financijska elita. Republika Hrvatska nije ničiji feudalni posjed. Na.a politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni su izdali dr.avu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske dr.ave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i izgradnjom političkih karijera. Narod, nacija i dr.ava ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji političke elite. To je proces koji će ih zauvijek pomesti sa pozicija moći koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. Sada je vrijeme za polaganje računa. Hrvatska revolucija i dr.avotvorni proces ulaze u svoju zavr.nu fazu: obrane kontinuiteta dr.avnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare političke elite. Ante Roso, general zbora u miru INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahvaćanje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne četvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira, Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mre.no ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. Tehnolo.ki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okru.enje sve vi.e će od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog, mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavje.tajne prevencije, te obavjes.ajne analize i planiranja predstavljaju već danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okru.enju pa će tako morati i hrvatskog, dok će civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budućnosti sve vi.e dobivati na obrambeno-sigurnosnoj te.ini i dru.tvenoj vrijednosti te se u konačnici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Tripartitnost suvremenog dinamičkog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnote.enog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatnoaktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na sve veću ulogu .ena i mladih ljudi u suvremenim dinamičkim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve vi.e odvija u znanstveno-tehnolo.ki proizvedenom multimedijalnom okoli.u te simbolički oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije, nezaobilazna je činjenica da se već danas pomalo bri.u nekada čvrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slučaju odr.ivih naroda, nacija i dr.ava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu odr.ivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena moć temelji na vojnosigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potro.ača dru.tvenih dobara u dinamički sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem očuvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u .irem smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava općenito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i odr.ivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajuće općedru.tvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti. U smislu zaključka ponoviti ćemo ono .to je u stvari istinski početak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moći svake odr.ive dr.ave, pa će tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru isključiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu - onaj tko to na na.im prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamičkim uvjetima permanentno nestabilnog okru.enja sama izgradnja i očuvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija .irih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i dr.ave, u interesu odr.ive izgradnje istinskog civilnog dru.tva i modeme građanske nacionalne dr.ave. Ante Roso, general zbora u miru STRUČNJACI U MUP-u IZLO.ENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margetić) Ovaj tekst objavilo je «Novo hrvatsko slovo», kao analizu stručnjaka za sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedočenje insajdera koji je izravno u dr.avnom sustavu o tomu na koji način se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i «strukturalnih reforma», ako nacija nema vlastite vizije o dr.avi i njezinu vođenju. Nakon pisma ministru MUP-a Lučinu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za slučaj izvanrednih stanja i najbla.e rečeno neobičnim zbivanjima kojima su u MUP-u izlo.eni najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati činjenicu .to mi je ubrzo nakon pisma isključen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natječaja Račanove Vlade od 17.9.2001. za članove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i činjenica o tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Oba teksta su kao prilozi (uz jo. neke druge upućeni 14.2.2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu..), no od tada niti od Tomčića niti od predsjednice odbora (Đurđa Adle.ić) nisam dobio nikakav odgovor . osim .to mi je telefonom rekla da će to rje.avati neki pododbor, a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno. Spomenutim ne činjenjem i postupcima prekr.eni su članci Ustava RH. Član 44 Ustava RH ka.e da svaki dr.avljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slu.be. Član 54 Ustava RH ka.e da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i du.nost. Član 68 Ustava RH ka.e da se jamči sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvarala.tva. Dr.ava potiče i poma.e razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Član 45 Ustava ka.e da svatko ima pravo slati predstavke i pritu.be, davati prijedloge dr.avnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Teror kojem su izlo.eni stručnjaci, znanstvenici . branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdr.ljivosti. Brojnim smo se pismima obraćali čelnicima MUP-a, ali niti na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgranično se .egače sa ljudima najvi.ih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu . braniteljima prisiljavajući ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje .kolovanje na tečajevima organiziranim u Učiteljskoj .koli po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Iste osobe koje su sru.ile 1994. godine sustav za.tite i spa.avanja u tajnosti su pripremile smije.an i tragičan zakon o za.titi i spa.avanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaćanja da bi u biti onemogućili ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vje.bu (.kroćenje zmaja.) za tisuću turista u Splitu na račun proračuna u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti .to jesti. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a također dok se ne ispita .to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit ćemo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure dono.enje tajno pripremanog talibanskog .Zakona o za.titi i spa.avanju.. Ako mi do kraja veljače ne javite imate li volje i jeste li u mogućnosti da ne.to promijenite biti ćemo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i međunarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta, od fizičkih, dr.avnih, antidr.avnih, preko onih kojekakvih malih bogova, pa do onih «informacijskih», borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit će i ubuduće duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno će se to dogoditi prije, ili kasnije i u Hrvatskoj. Početkom prosinca boravio sam na poziv i tro.ak SAD (boravak i put) na najva.nijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu .Risk Analysis in an Interconnected World. na sjeveru pacifičke obale SAD u Seattlu . jedini sa «zapadnog» Balkana (kako ga na.i političari vole nazivati), koji se ponajvi.e bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo ni.ta posebno da na tom skupu nisam morao boraviti tajeći to od onih koji vladaju Hrvatskom («talibani» u MUP-u), kao .to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), boreći se za slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj, očito ni.ta vi.e nije normalno. I ono .to se zbiva u nekim na.im sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati fa.izmom, no ni taj nije "normalan" - crn, nego je obojen nekim drugim političkim bojama. Va.ne institucije dr.ave potpuno su izvan kontrole dru.tva. Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sru.en sustav za.tite i spa.avanja stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu intelektualci . znanstvenici sa najvi.im stupnjem obrazovanja i branitelji od početka Domovinskog rata sistematski su .ikanirani. Moje iskustvo očito je: - pet godina kućnog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti . nisu niti odgovorili na tra.enja «.kolske knjige» premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me «osudili» ru.itelji sustava u sprezi s prija.njom vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam «dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata» - i učinili mnogo toga drugog (između ostalog, fizički me napali u prostorijama MUP-a, odspojili upravljač na automobilu, odredili neprimjereno malenu plaću . glasnogovornica MUP-a, navodno sa zavr.enom .kolom učenika u privredi ima oko tri puta veću plaću od doktora i magistara znanosti . branitelja od početka rata koji su izgradili sustav, koji se moraju jo. i ..kolovati. . na učiteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih .kola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. Moj primjer: doktor tehničkih znanosti, magistar prirodnih znanosti i dipl. in.., u dobi od 58 god. sa 36 godina sta.a, s brojnim objavljenim znanstvenim i stručnim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik sustava za.tite i spa.avanja u Hrvatskoj prije nego su ga ru.itelji sustava usred rata u Hrvatskoj uni.tili, branitelj od 1991.god., raspoređen sam na nepostojeće radno mjesto u nepostojećoj .koli za .kolovanje nepostojećih polaznika i du.an po nalogu «talibana» koji su sru.ili sustav pohađati tečaj Pedago.ko-psiholo.kog obrazovanja. U tijeku Domovinskog rata izgrađivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav za.tite i spa.avanja stanovnika, dobara i okoli.a, ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepo.tenih osoba jo. početkom 1994. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi ni.ta nije napravljeno. Dok se ne ustanovi za.to je sru.en sustav, dok se ne prekinu primitivna i.ivljavanja na najstručnijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god .sustav. kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava, te najče.će bile pod utjecajem alkohola, bavile se pljačkom humanitarne pomoći, trgovinom opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima, poslije rata nenamjenskim tro.enjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom minskim poljima, i čitavim spektrom drugih nedopu.tenih radnji .., nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili .planove obrane. od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda ne.to .to NATO tra.i?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasačku ma.inu biv.eg saziva čitav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu .titili pojedinci iz političkog vrha. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su čelnici MUP-a, ali ni na .to ne reagiraju . gluhi su. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgrađivan moderan i djelotvoran sustav za.tite i spa.avanja stanovnika, dobara i okoli.a u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono .to postoji u SAD i ono .to je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni pojedinci tobo.njim premje.tanjem u MUP, zbog osobnih materijalnih interesa (početkom 1994. godine) u općem mete.u i pljački svega i svačega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sru.en cjelovit sustav za.tite i spa.avanja tada izgrađivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i .tete od mirnodopskih ugro.avanja bile bi manje. Vrijedi spomenuti da je čak i UNPROFOR, imajući vrlo visoko mi.ljenje o na.im mogućnostima, u jesen 1993. tra.io za.titu na.eg sustava za svoje snage (600-700 osoba) sredi.njeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu činjenicu za obja.njenje svijetu onoga .to se događa u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav sru.ila i pokazala totalnu nebrigu za stanovni.tvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb. Sustav je sru.en u vrijeme kada je jo. gotovo trećina Hrvatske bila okupirana i to u najkritičnijim područjima za obranu: u Osječko baranjskoj .upaniji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisačko-moslavačkoj (Novska) (11.2.1994.), Dubrovačko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredi.nja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala. Sada ti koji su sru.ili sustav tobo.e .ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o za.titi i spa.avanju", koji su pripremali tajno - ispod .ita, da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadr.ali postojeće stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina «inovacija»). Obmanuli su čitav niz ljudi u organiziranju ničim utemeljene vje.be . «Kročenja zmaja» Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pijače s potpaljivanjem po.ara. Taj «posao» čista je privatna stvar - pripremana u tajnosti - tih pojedinaca koji su sru.ili sustav. Bilo bi zanimljivo znati čemu ta parada slu.i (vi.e 1000 «turista» iz 40 zemalja na račun dru.tva) kolika joj je cijena i za.to se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema .to niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se događale niti besmislene uredbe o tobo.njoj za.titi okoli.a zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari - imali smo razrađen jo. 1992. godine) i mnogo toga drugoga. U brojnim stručnim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici .elje za vla.ću, pljačkom i kriminalnim aktivnostima, čak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas ni.ta nije ponovno izgrađeno. Ono .to je tada vrlo smi.ljeno i planirano učinjeno - razoreno, zločin je prema civilnom stanovni.tvu (mo.da nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto tako kao .to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. Mo.da bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Ha.kog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono .to je učinjeno Hrvatima treba netko odgovarati). Mo.da će u svemu trebati uključiti i međunarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). Odmah treba prekinuti teror «talibana» na braniteljima . znanstvenicima i ustanoviti za.to je sru.en sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to učinili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati međunarodnu javnost, a napose Ha.ki sud, jer u učinjenom ima osim kr.enja osnovnih ljudskih prava i elementa zločina prema civilnom stanovni.tvu. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dr.avne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opse.an, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove faze: ubla.ivanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor .to prije osnuju profesionalni tim (zametak) tijela dr.avne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem će biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najveće .tete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima. Taj tim bi u .to kraćem vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu za.tite i spa.avanja koji bi trebao regulirati tu va.nu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u za.titi i spa.avanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za za.titu i spa.avanje c) pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menad.er sustava, provođenje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena .tete, strategije ubla.ivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja za slučaj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, ..) d) procijeniti tro.kove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti tro.kove cjelokupnog sustava za.tite i spa.avanja e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visoko.kolsko i ostali oblici). Dr. Branimir SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) .. Vrlo je va.no prijeći prag nade, ne zastati pred njim ... Sveti Otac Ivan Pavao II., .Prijeći prag nade. NAČELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje čovjeka od rođenja do smrti. Ono je fizički dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizički primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosada.nje .pekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim .vrijednostima. nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo pro.lo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugro.eno manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokrića. O.ivljavanje zemlje mo.e se dogoditi isključivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odr.ivo, te koje jedino mo.e odr.avati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu preno.enja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljedeća načela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 . IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI Strukturu gospodarstva obitelji čine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto članova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. međusobna solidarnost u te.koćama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i dru.tvena anga.iranost članova obitelji; 11. međusobna potpora članova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 . SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka čini dvoje vi.e ili manje sličnih pojedinaca, odlučnih na zajednički .ivot, međusobno davanje i odricanje, .ivljenje jednog .ivota . a dva .ivota, stvaranje novog .ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvučalo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno opći gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoničnih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki način mikro poduzetni.tvo, koje je dapače manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima veće .anse u na.em pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (međusobnu obvezu supru.nika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (.najmanju demokraciju u srcu dru.tva.) . obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o .ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetni.tvo najučinkovitiji oblik poduzetni.tva, te najkvalitetniji način odgoja vlastitih članova: učenje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vje.tina, upotrebe vlastitog razmi.ljanja u razvoju posla . Radom, stvaranjem, znanjem i jakom .eljom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao skloni.te i izvori.te obitelji, ula.u se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijeđe, i do četiri različite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji mo.emo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa .to vi.e aktivno uključenih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog čega sam rekao da taj proces mo.emo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga .to je strukturirano tako da predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Mo.emo ga pojednostaviti na slijedeći način: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi članovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - očevi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi članovi obitelji. (PRILOG 3 . SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako mo.e zaključiti .to je po.lo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se međusobne veze njezinih članova, te je na taj način cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poremećen. Primjerice; mlađi nara.taji vi.e ne brinu solidarno o starijim članovima obitelji već ih smje.taju u staračke domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji članovi obitelji na taj način sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj .ivot na mlađe, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, .bogatstvima., predajama, generacijskim naslijeđem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja već postoje (to bismo narodski nazvali .otkrivanjem tople vode.). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije počinje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je do.ivjela devedeset godina. Često u večernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i .alili se, gledao sam je i razmi.ljao o činjenici da je njeno postojanje u mom .ivotu jedno od najvećih i neotuđivih bogatstava koja kao čovjek mogu imati. Pro.ivjela je vrijeme prije, tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat), .ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile čak četiri dr.ave (o čemu smo mi, inače, mogli samo .turo i bez.ivotno čitati iz povijesnih ud.benika), .ivot je pro.ivjela između seoskog .ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog .ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja .ivota .ivjela s nama), pamtila je male povijesti običnih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti čovjeka i značaja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Iz tih razloga čvrsto sam uvjeren da je nu.no iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji, tu treba početi gospodarski razvitak. Od moje bake sam čuo jednu od najljep.ih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam često vukao motivaciju za poduzetni.tvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ . ? Gdje je stanak moj, Gdje je stanak moj? Sava teče po dolinah, Kupa .umi po pećinah, Z gora zvira grozda med, Zemaljski Zemaljski raj na pogled. Ah, ta to je ta, Krasna zemlja, Hrvatska je stanak moj, Hrvatska je stanak moj. Do kraja .ivota je moja baka, gotovo djevojačkim glasom, po mojoj .elji često otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako nje.nim i čistim glasom, da je čovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra starica. Kao dijete često sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake. Od njenog sam brata kao maleni dječak naučio vrijednost rada ljudskih ruku. Naučio me gotovo sve seoske, fizičke poslove, poslove u kući, ali i npr. izrađivati drvene grablje. Jo. kao mali dječak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Sjećam se kada smo kući donijeli samo .tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje su se su.ile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckajući pileći, tesajući, guleći koru drveta, savijajući drvo, i nastale su moje prve grabljice. Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo. nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice čuvam kao uspomenu. Ali i kao trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji. GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne mo.emo zanijekati činjenicu da je najveći kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najvi.e postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo .ivost jednog gospodarstva. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. Gospodarstvo preno.enja znanja strukturno se sastoji od: 1. predaje stručnih i profesionalnih znanja na nove generacije; 2. pomoći novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stručnih pojedinaca; 3. zasada stvarnih vrijednosti kao načela .ivota u novim generacijama; 4. ozračja nade i vjere u budućnost koju pojedinac izgrađuje svojim sposobnostima; 5. nastavnika, učitelja, profesora kao jednog od medija znanja; 6. dru.tva kao .proizvođača. i prenosnika znanja; 7. .ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje; 8. iskustva i znanja . uzajamne dopune. Ovaj dio gospodarstva nacije mo.emo nazvati stepeni.tem gospodarenja znanjem. (PRILOG 4 . STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENO.ENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opću dru.tvenu (sekundarnu) ulogu preno.enja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na preno.enje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgraničiti. Pod gospodarstvom preno.enja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, učitelje, sveučili.ne profesore, sugrađane, sudove, javne institucije, udruge građana, akademije i tako dalje. Mediji su danas postali jedan od najvećih prenositelja znanja, ali .to nije ba. i najbolje . najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom dru.tvenom .ivotu su, kroz izlo.enost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i neznanci koje susrećemo hodajući ulicom, mogu na neki način, u određenim situacijama prenijeti nam određena znanja. Razgovor, slu.anje, gledanje i dodir također su skup načina na koje se prenosi znanje. Najče.će se javno i privatno bavimo razmatranjem načina kako da .to kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije . u optimalnom vremenu . optimalnu količinu znanja. Znanje čini čovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati će ozbiljne posljedice koje će osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je ključno na poduzetnički, gospodarstveni način razmi.ljati o sustavu obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz takav pristup mo.emo postati generacija koja će znanstveno, stručno, odgovorno i građanski planirati budućnost zemlje. Međutim kroz cijeli .ivot čovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u pro.losti nisu jedina znanja potrebna za .ivot. Ljude je potrebno pripremiti za .ivotno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u .ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve veće. .ivotno obrazovanje je, naime, početak nacionalne strategije razvoja. Zemlja koja ima vi.e odgovora i rje.enja nego li postavljenih pitanja i problema u budućnosti će imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora početi od znanja. Ako znamo da je proces preno.enja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada je sigurno da sustav preno.enja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetni.tva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. Vrijeme preno.enja znanja je .ivot. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom rečenicom .ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja čine: 1. čovjek kao proizvod obitelji; 2. interesi pojedinca u stjecanju znanja; 3. obrazovanje za .ivot . stalno obrazovanje; 4. znanje kao medij budućnosti; 5. stečeno znanje kao osobnost; 6. upotreba stečenih znanja; 7. obveza čovjeka na stjecanje znanja . osobna i opća odgovornost; 8. znanja koja čovjek stječe kroz .ivot; 9. porijeklo, pozadina i povijest stečenih znanja; 10. metode stjecanja znanja; 11. .elja za stjecanjem znanja; 12. čovjek kao subjekt znanja. Gospodarstvo stjecanja znanja je kotač ravnote.e gospodarstva nacije. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odr.ava se stabilnom ravnote.a gospodarstva nacije. Zaka.e li bilo koji dio procesa kotač gospodarstva stjecanja znanja staje i naru.ava se ravnote.a gospodarstva nacije. (PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTAČA RAVNOTE.E GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki čovjek je različit. Mo.da je potpunije reći vi.eslojno različit. Prije svega; ljudi dolaze u dru.tvo iz različitih uvjeta male sredne: obitelji, .ire porodice, sela ili mjesta u kojem su rođeni u veće mjesto ili grad. Njihova porijekla su različita, odrastali su i dogajani u prvim godinama .ivota u različitim gospodarstvima obitelji. Čovjek je, grubo rečeno, u trenutku kada .krene u svijet., proizvod obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje očekuje ostvariti od okoline različiti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred dru.tvo različita od pojedinca do pojedinca, navike su među ljudima različite. Spremnost različitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod stečenih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) naru.ava se odnos između pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali prije svega sustav koji ih plaća i organizira obrazovanje, se pona.aju kao da odgajaju grupu, te zapravo izgrađuju osobnost grupe, a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog, svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba započeti dru.tveni razvoj Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno, dolazimo do toga da jedino gospodarskim pona.anjem u obrazovanju mo.emo doći do te razine. (PRILOG 6 . VAGA RAVNOTE.E STJECANJA ZNANJA) Jedno od, također, ključnih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vi.e tih granica nema. Čovjek dana.njice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli .ivot. Biti učenik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje .ivotna doba. A tek će čovjek sutra.njice morati stjecati znanja od trenutka rođenja do trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu slično. Čovjeku bez obzira na godine ili već stečeno obrazovanje znanje mora biti dostupno. Zbog svega toga nitko ne mo.e opovrgnuti činjenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDUĆNOSTI, odnosno znanje mo.emo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Jedino vrijeme mo.e potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. To je već danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena mo.emo prikazati kroz jednad.bu: ZNANJE=BUDUĆNOST=VRIJEME (Z=B=V). POVIJEST P (PRILOG 7 . SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga mo.emo i reći da je danas sve .to predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost, znači, potvrđuje znanje. Svaki čovjek upotrebljava stečena znanja: u obitelji, u dru.tvu, na poslu, u dru.enju s prijateljima, javnom građanskom anga.iranju. Zato mogu i tvrditi da su stečena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga prepozajemo, i po načinu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje zamislimo, bez onog .to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas, nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom smislu razmi.ljajući o znanju uopće i zbog jednog od razloga za.to stječemo znanja prepoznajem slijedeća svojstva znanja: - prenosivost; - prijemčljivost; - upotrebljivost; - trajnost; - dopunjivost; - promjenjivost; - ljudskost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednad.bu znanja: znanje=prenosivost+prijemčljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednad.bom konstantne dijagonale vremena dobit ćemo UKUPNU JEDNAD.BU ZNANJA: ZNANJE= BUDUĆNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na .ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo koliko .sitnih. znanja trebamo svakog trenutka. .Moram otići u dućan., za to je potrebno znanje, kao i za mno.tvo malih svakodnevnih operacija koje izvr.avamo. Na.a je opća odgovornost kao ljudi da prenosimo i stječemo znanja. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time .elim reći da je čovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: - čovjek proizvodi znanje; - čovjek prenosi znanje; - čovjek stječe znanje; - čovjek primjenjuje znanje; - čovjek dopunjuje znanje; - čovjek mijenja znanje. Rekao sam da je znanje medij budućnosti, ali uvjet tome je čovjek u svojstvu medija znanja. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Načela gospodarstva primjene znanja su: 1. osobna primjena znanja; 2. čovjek kao proizvod znanja; 3. primjena znanja kao uvjet .ivota; 4. područja primjene znanja; 5. čovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja; 6. primjena znanja kao uvjet razvoja. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to znači da svaka primjena znanja počinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspola.e. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i dru.tvu on (ti i ja) pokretač svega. Nitko neće ni.ta učiniti za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne mo.emo samo .eljeti promijeniti ne.to u .ivotu, u gospodarstvu u dru.tvu, te na temelju na.e .elje očekivati da će netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o .eljenoj promjeni ne mo.e imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji .eli tu promjenu. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji građanskog dru.tva. Ja bih ideju stvarne dru.tvene promjene nazvao ANGA.IRANIM DRU.TVOM GRAĐANA. To znači stalnu anga.iranost građana u gospodarstvu i dru.tvu, a ne samo zaokru.ivanje listića u vrijeme izbora u zemlji. Samo anga.irani građanin primjenjuje znanje. Neanga.irani građanin stagnira u znanju. Njegovo znanje prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod znanja, a sve oko nas je proizvod na.e primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu i dru.tvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemarujući dio. Razmislite za vje.bu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na opće koristan način, u .elji i namjeri rje.enja krize u gospodarstvu i dru.tvu?! Koliko ste puta rekli: ja ću izabrati .Peru., pa će on iznaći rje.enja problema, ako ne bude dobar smijeniti ćemo ga. To je potpuno krivi način razmi.ljanja. Na taj način se odričete primjene znanja, i vidite, kod takve odluke svakog od nas počinje kriza gospodarstva i dru.tva. Za vje.bu jednom, kada ćete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite olovku i papir te učinite slijedeće. Na jednu stranu papira ispi.ite sva upotrebljiva znanja kojima raspola.ete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se čine najbanalnijima. Na drugu stranu upi.ite za svaki dan .to ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti ćete da sasvim sigurno raspola.ete većim brojem znanja, nego učincima koje ste imali u deset dana. Međutim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na koji ćete upisati datume slijedećih deset dana. U svaki dan upi.ite po nekoliko svojih znanja koja ćete tog dana upotrijebiti i način i svrhu njihove upotrebe. Ukoliko ne.to tijekom tjedna ne napravite to prekri.ite. Nakon slijedećih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti ćete koliko toga čovjek mo.e promijeniti. Jer je znanjem jači od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budućnosti. Vođen time dr.im kako su svojstva primjene znanja slijedeća: - osobnost; - korisnost; - pomoći drugome; - opće dobro; - ne .tetiti; - stalnost; - učinkovitost; - snala.ljivost; - brzina; - odlučnost. Nakon napisanog nitko ne mo.e tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer samo primjena znanja znanje čini opipljivim, vidljivim. Kao područja primjene znanja vidim: - znanost, tehnologiju i obrazovanje; - obitelj; - radno mjesto; - prijatelje; - gospodarstvo; - zabavu; - osobnost; - opću anga.iranost. Jasno nam je da su i najveći znanstvenici na početku .ivota stekli najjednostavnija znanja: pričati, hodati, čitati i pisati, kupiti kruh i mlijeko . Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvođači znanja. Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u nikakve ni.e kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, također, mo.emo razvrstati na: - temeljna; - osnovna; - opća; - slo.ena; - stručna; - posebna; - specijalna. Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na. rad, pona.anje, djelovanje, najkraće rečeno primjena znanja. Jer primijeniti mo.emo samo ono .to znamo. A trajna primjena znanja je .ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosač gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Do.li smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. Načela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. .to sve mogu ljudske ruke?; 2. tehnika ljudskih ruku; 3. proizvodi ljudskih ruku; 4. ljudske ruke kao najjača tehnologija; 5. nekoliko povijesnih stvari za čovječanstvo koje su napravile ljudske ruke; 6. ljudske ruke kao konstantni trag o čovjeku; 7. stvaranje novih vrijednosti; 8. ljudske ruke kao medij znanja; 9. ljudske ruke . najstariji i najtrajniji alat postojanja čovjeka; 10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. Čovjek sve .to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavr.ava rukama. Ljudske su ruke, na neki način, dijagonala povijesti čovjeka. Postoji li bilo .to da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog čovjeka i .ivog svijeta koji ga okru.uje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne mo.e niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku. (PRILOG 8 . PROCES PODUZETNI.TVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjača tehnologija na.eg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve .to čovjek zamisli; - najpodlo.nije kontroli i odluci čovjeka; - vi.e . funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio čovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne mo.e biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najvećim stupnjem moguće za.tite. Slo.enost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, mo.emo usporediti sa slo.eno.ću sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbeznačajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i .ivotna tj. Va.na za pre.ivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vođene znanjem. Čovjek je shvatio tko je (.to je!) kada je naučio misao prenijeti na djelovanje i učinak ruku. Ljudske ruke i ono .to mogu učiniti su ključ oporavka gospodarstva. Reći ćete: gledaj luđaka. Dobro. Za vje.bu koja će dokazati moju tvrdnju učinite slijedeće: poku.ajte ruke staviti iza leđa i ne slu.iti se rukama UOPĆE dvadeset i četiri sata. Va.a potreba da činite rukama ne.to potvrditi će moju teoriju. Izvedete li ovu vje.bu spoznati ćete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li ćete to znanje iskoristiti da se napijete ili da ne.to izgradite. Da li ćemo ruke upotrebljavati da stvaramo ili uni.tavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a građevisnki radnik nam njima gradi dom. Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vje.be učinite slijedeće. Napravite listu od dvadeset stvari koje mo.ete učiniti svojim rukama. Deset običnih radnji i deset ne.to slo.enijih radnji, koje mogu slu.iti i općem dobru. Učinite sve sa liste. Nije li i to već pomak sa dotada.nje mrtve točke. Ljudske ruke dr.im medijem čovjekovog poduzetni.tva na bilo kojem području. One su transmisija u djelo onoga .to čovjek zamisli (izmisli . izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizički izgradile. Znanje bez ruku ne znači ni.ta. Tehnologiju ljudskih ruku čine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetni.tva ruke u svemu navedenom ostvaruju čovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 . CRTE. RUKE: GOSPODARSTVO NACIJE KAO TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) Čovjek jede, pi.e, radi, sreće prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obično, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrije.ili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjećaju na.u toplinu. Čovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogući bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na va.e ruke, njihovo značenje, a kamoli da njima mo.ete učiniti ne.to .veliko.. Sve dobro .to čovjek učini rukama je .veliko.. Učinite za vje.bu slijedeće. Nađite nekoliko grančica debljine palca, du.ine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmi.ljanje .to sve mo.ete rukama napraviti iz tih grančica. Slijedećeg dana napravite rukama iz tih grančica .to ste naumili. .to god da ste napravili vi.e ili manje uspje.no predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Ni.ta ga bolje ne mo.e opisati od nečega .to ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmi.ljali DA TO ČINITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA. Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti ćemo jo. jednu vje.bu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih mo.ete biti i uz njih na list papira napi.ite koliko dugo mo.ete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko mo.ete funkcionirati sa rukama na leđima, da ih UOPĆE ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva le.i na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najjače gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvođačka poduzeća i obrti u vlasni.tvu obitelji, gdje je naravno anga.irana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetni.tva jedini je način ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetni.tvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i dru.tva u cjelini, iz razloga .to sadr.i sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stječe nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku; - GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA; u poduzetničkoj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se naučinkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, .to je vrlo bitno; - GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu članovi obitelji će najbolje steći .ivotna znanja, a najbolje će ih naučiti i primjenjivati, biti će najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog čovjeka; - GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu le.i najveća kvaliteta obiteljskog poduzetni.tva, jer članovi pod nadzorom i upućivanjem starijih primjenjuju izravno stečena znanja, ali .tovi.e nove generacije će upotpuniti posao i učiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena . znanjima nove generacije, upravo ta generacijska .irina obiteljskog poduzetni.tva osigurava uspje.nost gospodarstva; - GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; čovjek u obiteljskom poduzetni.tvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi .to su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadograđivati nove vrijednosti koje će prenijeti svojim unucima; - GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budućnost i osigurava budućnost novim generacijama najbolje će promi.ljati o svakom svojem postupku, promisliti će desetke puta na različite načine prije nego .to učini namjeravano. / nastavak slijedi.../ |
