HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK
(Kako obraniti nacionalnu državu)
Knjigu posvećujem članovima udruge i uredništvu internet portala
Nem@cenzure.com
IMPRESUM
Vlastita naklada
Sva prava pridr.ana, Copyright Domagoj Margetić
Prva hrvatska digitalna knjiga
Domagoj Margetić, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska
e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com
web portal: www.domagojmargetic.com
Za nakladnika:
Domagoj Margetić
Urednik:
UNRH
Recenzent:
Ante Roso, general zbora u miru
Grafička priprema:
Jurica Cicvarić
Ilustracija naslovnice:
Stiv Cinik
Elektroničko umno.avanje:
UNRH
Zagreb, studeni 2005.
ISBN 953-96966-2-3
-------------------------------------------------------
CIP . Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučili.na knji.nica . Zagreb
UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086)
335.02 (497.5) (086)
MARGETIĆ, Domagoj
Hrvatska i novi svjetski poredak
Nacionalnu dr.avu) / Domagoj Margetić. .
Zagreb : vlast. Nakl., 2005.
Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat
Reader 4.0 ili noviji. . Stv. nasl. s
nasl. zaslona.
ISBN 953 . 96966 . 2 . 3
451125065
--------------------------------------------------------
SADRŽAJ
PREDGOVOR
Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije
dovesti u pitanje ................................................................................................... 5
Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske
(HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti)
.................................................................................... 8
Dr. Branimir Molak: Stručnjaci u MUP-u izlo.eni su pravom teroru i stalnim
pritiscima ............................................................................................................. 9
SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA
GOSPODARSTVA NACIJE (I.)
Načelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15
Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15
Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16
Gospodarstvo preno.enja znanja ....................................................................... 19
Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20
Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23
Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25
Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29
Nacija mora promi.ljati o gospodarskom i dru.tvenom razvoju zemlje ........... 30
Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31
Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31
Globalni elementi dr.ave nacije ........................................................................ 32
Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36
HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST
ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37
Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38
Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41
Bilderberg grupa ................................................................................................ 43
Banka za međunarodna poravnanja ................................................................... 45
Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46
Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47
Račanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49
Sporazum o stabilizaciji i pridru.ivanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih
lobija i grupa .................................................................................. 50
Eurokrati nameću Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51
GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE
NACIONALNE DR.AVE (III.) ..................................................................... 52
Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54
Papirnato zlato ................................................................................................... 55
Tajni memorandum Američkih federalnih rezerva ........................................... 56
Agenti krune ...................................................................................................... 57
DSL-globalni .verc oru.jem i tehnologijama za masovno uni.tenje ................ 62
Soro. sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na
.pekulacijama .................................................................................................... 63
Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65
Strate.ki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66
Globalna moć multinacionalnih korporacija ..................................................... 67
Očuvanje globalne korporacijske moći ............................................................. 68
Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69
Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70
Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71
MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74
Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75
Reforme stečajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75
Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77
Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske
moći ................................................................................................................... 78
Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta dr.ave ...................... 79
MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80
Slučaj «Luka Rijeka» ........................................................................................ 82
Slučaj «Hrvatske .eljeznice» ............................................................................. 85
Lovci na glave i sindrom «odljeva mozgova» ................................................... 89
Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90
Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94
Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96
Mo.e li Hrvatska stati na čelo dr.ava nacija? ................................................... 97
Potrebno je .urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvr.nog upravljanja
dr.avom ........................................................................................................... 100
Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100
Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102
Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103
Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104
Za.to se problemi stvarno ne rije.avaju? ......................................................... 104
CIA: «Globalni trendovi 2015.» ...................................................................... 105
Mesić-instrument stranih interesa i rezultat na.ega neznanja ......................... 107
Posljednja faza izgradnje «Novog svjetskog poretka» .................................... 107
Tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije: London,
Munchen, Pariz ................................................................................................ 108
Scenariji budućnosti globalizacije ................................................................... 109
Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110
Model promjena ............................................................................................... 111
Globalna dr.ava već postoji ............................................................................ 115
Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117
Institucije virtualne globalne www dr.ave ...................................................... 119
Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120
Čovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122
Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123
Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124
Novi svijet-po čijem modelu? ......................................................................... 126
Projekcija budućnosti međunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129
Dr.avu .ele pretvoriti u jedno od poduzeća multinacionalnih korporacija i
geoekonomskih sila ......................................................................................... 130
Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitičkih u geoekonomske
interese.............................................................................................................. 131
Zaključci Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću ................ 132
Tko i za.to u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133
Opasne formulacije glavnih ciljeva Američke strategije nacionalne sigurnosti
.......................................................................................................................... 136
Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137
Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138
TREĆI PUT ILI GLOBALNA SORO.IZACIJA (IV.) ............................. 140
Izgradnja globalne politike trećega puta .......................................................... 141
Tony Blair slijedi Soro.eve ideje .................................................................... 142
Manipulacija demokracije ili mo.e li se počiniti zločin slobode .................... 145
Ideologija uni.tenja dr.ave nacije ................................................................... 146
Dokidanje Hrvatske kao nacionalne dr.ave .................................................... 147
Tajni američki plan «Y2» ................................................................................ 150
Najmoćnija svjetska sila .................................................................................. 151
Kissinger i Soro. .............................................................................................. 152
Istočna Europa kao Soro.ev laboratorij ........................................................... 154
Osnovne vrijednosti politike «trećega puta» ................................................... 155
Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157
Potrebno je promi.ljati o globalnom pokretu nacionalnih dr.ava ................... 158
Američki kongres prozvao Soro.a i Američke federalne rezerve zbog kriminalne
.pekulativne sprege ......................................................................................... 159
Soro.a treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160
KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160
PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH
VRIJEDNOSTI
(Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim
vrijednostima, odr.anom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr.
Zvonimira Radića) (VI.) ............................................................................... 169
Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170
Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170
Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170
Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171
Jezične hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171
Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171
Umjetničke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172
Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172
Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172
Zdravstveno-.portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173
Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173
Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173
Ekolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174
Bio-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174
Tehničko-tehnolo.ke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175
Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175
Geopolitičke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176
Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176
PREDGOVOR
FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U
PITANJE
Suvremena Europa, u političkom, ekonomsko, dru.tvenom, dr.avnom, vojnom,
geopolitičkom i geostrate.kom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage
tijekom pro.lih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rje.avanju nacionalnih
pitanja na tlu Europe, u .irem smislu.
Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi građani Hrvatske, u revolucionarnom,
dr.avotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zadaći, svjestan poruke prvog
hrvatskog predsjednika kako je «dr.avnost nacija ključ mira u Europi». Tu
dalekovidnu poruku Tuđman je uputio jo. osamdesetih godina pro.log stoljeća.
U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska na.li su se sami i ostvarili ideju
hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rje.avanje problema
nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistočnoj Europi.
Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak
vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta političkih procesa u
kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politička i
vladajuća elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru.
Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stoljeću. Ona
je potaknula na razmi.ljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane
eurobirokrate, skrivene moćnike u europskim institucijama, ali i institucijama
globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se već početkom
hrvatskog osamostaljivanja počeli boriti za ekonomski i financijski plijen u
Hrvatskoj.
Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske dr.ave nisu bili ni blizu
dr.avotvornoga procesa danas tumače procese i vode ih, naravno na krivi način,
jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode
njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila
zakonodavna, izvr.na, sudska vlast, na čelu s predsjednikom Republike
jednostavno je nedopustiva.
Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu
usvojenom po diktatu međunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i
organizacija.
Potrebno je naći integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznaći izlaz iz
nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnička vlast,
te stara politička elita iz vremena komunističkog jednoumlja.
Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena
slobode: skoro 16 tisuća mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razru.enih, na
stotine tisuća ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je
Hrvatska pretrpila je ne.to specifično. Kroz cijelu europsku povijest nije se na
ovako malom prostoru nigdje do.ivio ovakav intenzitet mr.nje, uni.tavanja,
ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, pre.utnim
dopu.tanjem slamanja hrvatske neovisnosti i gu.enja započetog dr.avotvornog
procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu
cjelokupni redoslijed vrijednosti poremećen, a danas u Hrvatskoj procese vode
oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode.
Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj
revoluciji na svijetu, ne mo.e se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan
ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je progla.ena dr.ava,
pa je branjena i tako dalje. Znači, bez obzira na formu revolucionarnog procesa,
ona je rezultirala hrvatskom dr.avom, hrvatskom narodnom slobodom, znači i
primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih
vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem načina obna.anja vlasti
trenutne političke elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata
na.e revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne.
Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske
nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dr.avotvorni proces
osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost.
Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moći,
stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska
jo. definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politička kultura političko-financijske
elite jo. nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, .to je uzročno
posljedično povezano sa ranije rečenim. Ostale su stare navike, stare veze, stare
kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije,
stara monopartistička kultura. Znači, 864 čovjeka danas vode Hrvatsku na onaj
stari način koji je nezamisliv i nedopustiv. Ni.ta se drugo ne mijenja, osim
proizvodnje promid.be i propagande. Trebamo ljude koji će razumjeti .to je na.
narod. Jo. se nismo rije.ili starih, bolj.evičkih, centralističkih metoda pristupa
bilo kojem problemu u dru.tvu i dr.avi. Problem je i u tome .to je danas mandat
u rukama ljudi koji se pona.aju na vrlo primitivan način kao da je dr.ava njihov
feudalni posjed, a ne vlasni.tvo hrvatskoga naroda.
Vlast ni.ta ne smije raditi bez opće konzultacije nacije.
U Europsku uniju mo.emo ući tek kada hrvatski narod ka.e «da» i kada
ekonomski ojačamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek mo.e
razmi.ljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez opće konzultacije hrvatskoga naroda
nikakvog političkog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne mo.e
govoriti nitko doli njega samoga kada odlučuje o samome sebi. Mi imamo pravo
na referendum o va.nim i strate.kim nacionalnim pitanjima.
Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da mo.emo unijeti nove
promjene u dru.tvo i da mo.emo promijeniti svoj osobni moral.
Hrvatska revolucija, hrvatski dr.avotvorni proces jo. nije dovr.en. Nemoguće je
taj proces zamisliti samo jednim događajem ili sklopom događaja, mo.emo ga
smatrati zavr.enim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima.
Znači, prostoru i ljudima koji .ive na tom prostoru. Tek tada mo.emo reći kako
je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovr.ena.
Republiku Hrvatsku moramo za.tititi od raznih avantura kojima je izla.e
politička i financijska elita. Republika Hrvatska nije ničiji feudalni posjed. Na.a
politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni
su izdali dr.avu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i
stvaranjem hrvatske dr.ave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i
izgradnjom političkih karijera. Narod, nacija i dr.ava ne smiju se dirati! Dolazi
vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji
političke elite. To je proces koji će ih zauvijek pomesti sa pozicija moći koje
zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina.
Sada je vrijeme za polaganje računa. Hrvatska revolucija i dr.avotvorni proces
ulaze u svoju zavr.nu fazu: obrane kontinuiteta dr.avnosti i provedbe smjene
generacija i odlaska stare političke elite.
Ante Roso, general zbora u miru
INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE
(HV kao interaktivni dinamički mre.ni sustav teritorijalne sigurnosti)
Integralno sigurnosno zahvaćanje trodimenzionalnog prostora te od njega
nerazdvojne četvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira,
Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce
predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mre.no ustrojen po
principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog
toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava.
Tehnolo.ki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okru.enje sve vi.e
će od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog,
mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavje.tajne prevencije, te obavjes.ajne
analize i planiranja predstavljaju već danas temeljne stupove svakog
suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okru.enju pa će tako
morati i hrvatskog, dok će civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u
budućnosti sve vi.e dobivati na obrambeno-sigurnosnoj te.ini i dru.tvenoj
vrijednosti te se u konačnici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog
sustava Nacionalne sigumosti.
Tripartitnost suvremenog dinamičkog vojno-obrambenog sustava sastoji se od
optimalno uravnote.enog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatnoaktivne
komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na
sve veću ulogu .ena i mladih ljudi u suvremenim dinamičkim oblicima svake
nacionalne obrane koja se danas sve vi.e odvija u znanstveno-tehnolo.ki
proizvedenom multimedijalnom okoli.u te simbolički oblikovanoj stvamosti
umjetne inteligencije, nezaobilazna je činjenica da se već danas pomalo bri.u
nekada čvrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slučaju odr.ivih
naroda, nacija i dr.ava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne
Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom
primjerenom sustavu odr.ivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako
i izvan njega samoga.
Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena moć temelji na vojnosigumosnom
sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potro.ača
dru.tvenih dobara u dinamički sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem
očuvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u .irem
smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske
te sigumosnog sustava općenito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i
odr.ivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana
nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajuće
općedru.tvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti.
U smislu zaključka ponoviti ćemo ono .to je u stvari istinski početak i stvama
podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moći svake
odr.ive dr.ave, pa će tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u
virtualnom prostoru isključiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga
mira u realnom vremenu - onaj tko to na na.im prostorima ne razumije a bavi se
ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamičkim
uvjetima permanentno nestabilnog okru.enja sama izgradnja i očuvanje mira
integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija .irih razmjera i gotovo
uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i dr.ave, u
interesu odr.ive izgradnje istinskog civilnog dru.tva i modeme građanske
nacionalne dr.ave.
Ante Roso, general zbora u miru
STRUČNJACI U MUP-u IZLO.ENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM
PRITISCIMA
Uvodna napomena (Domagoj Margetić)
Ovaj tekst objavilo je «Novo hrvatsko slovo», kao analizu stručnjaka za
sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih
poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila
dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj
tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedočenje insajdera koji je izravno u dr.avnom
sustavu o tomu na koji način se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i
europskih uvjeta i «strukturalnih reforma», ako nacija nema vlastite vizije o
dr.avi i njezinu vođenju.
Nakon pisma ministru MUP-a Lučinu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o
potrebi ponovne uspostave sustava za slučaj izvanrednih stanja i najbla.e rečeno
neobičnim zbivanjima kojima su u MUP-u izlo.eni najkvalificiranije osobe
branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati činjenicu .to mi je
ubrzo nakon pisma isključen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje
od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natječaja
Račanove Vlade od 17.9.2001. za članove jednog tijela uprave za pitanja
energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i činjenica o
tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada.
Oba teksta su kao prilozi (uz jo. neke druge upućeni 14.2.2002. predsjedniku
Sabora Zlatku Tomčiću, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje
(Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu..), no od tada niti od Tomčića niti od
predsjednice odbora (Đurđa Adle.ić) nisam dobio nikakav odgovor . osim .to
mi je telefonom rekla da će to rje.avati neki pododbor, a stanje u MUP-u je
ostalo nepromijenjeno.
Spomenutim ne činjenjem i postupcima prekr.eni su članci Ustava RH.
Član 44 Ustava RH ka.e da svaki dr.avljanin RH ima pravo, pod jednakim
uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slu.be.
Član 54 Ustava RH ka.e da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko
slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno
radno mjesto i du.nost.
Član 68 Ustava RH ka.e da se jamči sloboda znanstvenog, kulturnog i
umjetničkog stvarala.tva. Dr.ava potiče i poma.e razvitak znanosti, kulture i
umjetnosti.
Član 45 Ustava ka.e da svatko ima pravo slati predstavke i pritu.be, davati
prijedloge dr.avnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
Teror kojem su izlo.eni stručnjaci, znanstvenici . branitelji u MUP-u prelazi sve
razine izdr.ljivosti. Brojnim smo se pismima obraćali čelnicima MUP-a, ali niti
na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgranično se .egače sa
ljudima najvi.ih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu
. braniteljima prisiljavajući ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis
Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje .kolovanje na tečajevima
organiziranim u Učiteljskoj .koli po istom programu za kuhare kao i za doktore
znanosti znanosti. Iste osobe koje su sru.ile 1994. godine sustav za.tite i
spa.avanja u tajnosti su pripremile smije.an i tragičan zakon o za.titi i
spa.avanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaćanja da bi u biti onemogućili
ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vje.bu (.kroćenje
zmaja.) za tisuću turista u Splitu na račun proračuna u vrijeme kada velik broj
stanovnika Hrvatske nema niti .to jesti.
Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a također dok se ne
ispita .to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit ćemo vam svu potrebnu
dokumentaciju) da se stavi izvan procedure dono.enje tajno pripremanog
talibanskog .Zakona o za.titi i spa.avanju.. Ako mi do kraja veljače ne javite
imate li volje i jeste li u mogućnosti da ne.to promijenite biti ćemo prisiljeni o
svemu obavijestiti javnost i međunarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba
puno terorizma svih vrsta, od fizičkih, dr.avnih, antidr.avnih, preko onih
kojekakvih malih bogova, pa do onih «informacijskih», borba protiv takvih
pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit će i
ubuduće duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno će se to dogoditi prije, ili
kasnije i u Hrvatskoj.
Početkom prosinca boravio sam na poziv i tro.ak SAD (boravak i put) na
najva.nijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu .Risk Analysis in an
Interconnected World. na sjeveru pacifičke obale SAD u Seattlu . jedini sa
«zapadnog» Balkana (kako ga na.i političari vole nazivati), koji se ponajvi.e
bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo ni.ta posebno da na tom skupu
nisam morao boraviti tajeći to od onih koji vladaju Hrvatskom («talibani» u
MUP-u), kao .to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku
(Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), boreći se za
slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo
njihova.
Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u
Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj,
očito ni.ta vi.e nije normalno. I ono .to se zbiva u nekim na.im sredinama s
punim pravom moglo bi se nazvati fa.izmom, no ni taj nije "normalan" - crn,
nego je obojen nekim drugim političkim bojama. Va.ne institucije dr.ave
potpuno su izvan kontrole dru.tva.
Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sru.en sustav za.tite i
spa.avanja stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu intelektualci .
znanstvenici sa najvi.im stupnjem obrazovanja i branitelji od početka
Domovinskog rata sistematski su .ikanirani. Moje iskustvo očito je: - pet godina
kućnog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti . nisu
niti odgovorili na tra.enja «.kolske knjige» premda su dogovorili
sufinanciranje) na koje su me «osudili» ru.itelji sustava u sprezi s prija.njom
vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam
«dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata» - i učinili mnogo toga
drugog (između ostalog, fizički me napali u prostorijama MUP-a, odspojili
upravljač na automobilu, odredili neprimjereno malenu plaću . glasnogovornica
MUP-a, navodno sa zavr.enom .kolom učenika u privredi ima oko tri puta veću
plaću od doktora i magistara znanosti . branitelja od početka rata koji su
izgradili sustav, koji se moraju jo. i ..kolovati. . na učiteljskoj akademiji za
nastavnike osnovnih i srednjih .kola po istom programu za kuhare i doktore
znanosti).
To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz
Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora
apsurda. Moj primjer: doktor tehničkih znanosti, magistar prirodnih znanosti i
dipl. in.., u dobi od 58 god. sa 36 godina sta.a, s brojnim objavljenim
znanstvenim i stručnim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik
sustava za.tite i spa.avanja u Hrvatskoj prije nego su ga ru.itelji sustava usred
rata u Hrvatskoj uni.tili, branitelj od 1991.god., raspoređen sam na nepostojeće
radno mjesto u nepostojećoj .koli za .kolovanje nepostojećih polaznika i du.an
po nalogu «talibana» koji su sru.ili sustav pohađati tečaj Pedago.ko-psiholo.kog
obrazovanja.
U tijeku Domovinskog rata izgrađivali smo po metodologiji USA i NATO-a
cjelovit sustav za.tite i spa.avanja stanovnika, dobara i okoli.a, ali je taj obiman
posao razorila skupina neodgovornih i nepo.tenih osoba jo. početkom 1994. i do
danas na njegovoj ponovnoj uspostavi ni.ta nije napravljeno.
Dok se ne ustanovi za.to je sru.en sustav, dok se ne prekinu primitivna
i.ivljavanja na najstručnijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god .sustav.
kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava,
te najče.će bile pod utjecajem alkohola, bavile se pljačkom humanitarne
pomoći, trgovinom opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima, poslije rata
nenamjenskim tro.enjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom
minskim poljima, i čitavim spektrom drugih nedopu.tenih radnji .., nema nade
za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili .planove obrane. od
napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda ne.to .to NATO tra.i?).
Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u
saborsku glasačku ma.inu biv.eg saziva čitav niz besmislenih zakona kojima
blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu .titili pojedinci iz političkog vrha.
Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su čelnici MUP-a,
ali ni na .to ne reagiraju . gluhi su.
U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri
ministarstvu obrane izgrađivan moderan i djelotvoran sustav za.tite i spa.avanja
stanovnika, dobara i okoli.a u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s
razlogom po uzoru na ono .to postoji u SAD i ono .to je tada zagovarao NATO,
ali su ga nesavjesni pojedinci tobo.njim premje.tanjem u MUP, zbog osobnih
materijalnih interesa (početkom 1994. godine) u općem mete.u i pljački svega i
svačega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi
odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sru.en cjelovit
sustav za.tite i spa.avanja tada izgrađivan i da je primijenjena metodologija
oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi
bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i
.tete od mirnodopskih ugro.avanja bile bi manje.
Vrijedi spomenuti da je čak i UNPROFOR, imajući vrlo visoko mi.ljenje o
na.im mogućnostima, u jesen 1993. tra.io za.titu na.eg sustava za svoje snage
(600-700 osoba) sredi.njeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada
srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu činjenicu za obja.njenje svijetu
onoga .to se događa u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav
sru.ila i pokazala totalnu nebrigu za stanovni.tvo. U svibnju 1995. raketiran je
Zagreb.
Sustav je sru.en u vrijeme kada je jo. gotovo trećina Hrvatske bila okupirana i to
u najkritičnijim područjima za obranu: u Osječko baranjskoj .upaniji (1.2.1994.),
Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisačko-moslavačkoj (Novska)
(11.2.1994.), Dubrovačko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredi.nja
organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali
rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju,
iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih tijekom
uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala.
Sada ti koji su sru.ili sustav tobo.e .ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada
svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o za.titi i
spa.avanju", koji su pripremali tajno - ispod .ita, da bi u njemu progurali svoj
interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadr.ali
postojeće stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je
jedina «inovacija»). Obmanuli su čitav niz ljudi u organiziranju ničim
utemeljene vje.be . «Kročenja zmaja» Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pijače
s potpaljivanjem po.ara. Taj «posao» čista je privatna stvar - pripremana u
tajnosti - tih pojedinaca koji su sru.ili sustav. Bilo bi zanimljivo znati čemu ta
parada slu.i (vi.e 1000 «turista» iz 40 zemalja na račun dru.tva) kolika joj je
cijena i za.to se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema .to
niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se događale niti besmislene uredbe o
tobo.njoj za.titi okoli.a zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari -
imali smo razrađen jo. 1992. godine) i mnogo toga drugoga.
U brojnim stručnim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama
koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a
(fanatici .elje za vla.ću, pljačkom i kriminalnim aktivnostima, čak trgovci
minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas ni.ta nije ponovno
izgrađeno. Ono .to je tada vrlo smi.ljeno i planirano učinjeno - razoreno, zločin
je prema civilnom stanovni.tvu (mo.da nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba
1995.) isto tako kao .to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju.
Mo.da bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Ha.kog suda kad u
Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono .to je učinjeno Hrvatima
treba netko odgovarati). Mo.da će u svemu trebati uključiti i međunarodnu
zajednicu (rat protiv terorizma).
Odmah treba prekinuti teror «talibana» na braniteljima . znanstvenicima i
ustanoviti za.to je sru.en sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su
to učinili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati međunarodnu javnost, a
napose Ha.ki sud, jer u učinjenom ima osim kr.enja osnovnih ljudskih prava i
elementa zločina prema civilnom stanovni.tvu.
Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dr.avne uprave sa stalno
zaposlenim mjerodavnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opse.an,
odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim
stanjima u sve četiri njihove faze: ubla.ivanje, pripravnost, djelovanje i
oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor .to prije osnuju
profesionalni tim (zametak) tijela dr.avne uprave za izvanredna stanja pri uredu
predsjednika Republike ili Vladi u kojem će biti desetak najiskusnijih
profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najveće .tete
i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim
stanjima.
Taj tim bi u .to kraćem vremenu morao:
a) izraditi prijedlog zakona o sustavu za.tite i spa.avanja koji bi trebao
regulirati tu va.nu djelatnost
b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u za.titi i spa.avanju i
odrediti kako snimiti i koristiti resurse za za.titu i spa.avanje
c) pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje sustava na lokalnoj razini
(menad.er sustava, provođenje analize opasnosti, informiranje javnosti,
procjena .tete, strategije ubla.ivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja
za slučaj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon
katastrofa, ..)
d) procijeniti tro.kove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela
sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti tro.kove cjelokupnog sustava
za.tite i spa.avanja
e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visoko.kolsko i ostali oblici).
Dr. Branimir
SKROMNO, OSOBNO PROMI.LJANJE NOVOG PUTA
GOSPODARSTVA NACIJE (I.)
.. Vrlo je va.no prijeći prag nade, ne zastati pred njim ...
Sveti Otac Ivan Pavao II., .Prijeći prag nade.
NAČELNA MISAO O GOSPODARSTVU
Gospodarstvo je svako djelovanje čovjeka od rođenja do smrti. Ono je fizički
dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizički primijenjena
(i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosada.nje .pekulacije temeljene na
raspolaganju i manipulacijom fiktivnim .vrijednostima. nisu niti mogu
predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo pro.lo
vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugro.eno manipulacijom fiktivnim
vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokrića.
O.ivljavanje zemlje mo.e se dogoditi isključivo pokretanjem proizvodno
razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO
NACIJE.
GOSPODARSTVO NACIJE
A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odr.ivo, te koje jedino
mo.e odr.avati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na:
- gospodarstvu obitelji;
- gospodarstvu preno.enja znanja;
- gospodarstvu stjecanja znanja;
- gospodarstvu primjene znanja;
- gospodarstvu ljudskih ruku;
- gospodarstvu misli.
Iz napisanog se prepoznaju sljedeća načela gospodarstva nacije:
1. znanje;
2. sposobnost;
3. rad;
4. proizvodnja;
5. stvaranje.
(PRILOG 1 . IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA
NACIJE)
GOSPODARSTVO OBITELJI
Strukturu gospodarstva obitelji čine:
1. stabilnost braka;
2. radno mjesto članova obitelji;
3. djeca;
4. odgoj djece kao odgovornih ljudi;
5. obiteljski dom;
6. prihodi obitelji;
7. skrb mladih za stare;
8. međusobna solidarnost u te.koćama;
9. obiteljska prijateljstva;
10. gospodarska i dru.tvena anga.iranost članova obitelji;
11. međusobna potpora članova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca.
(PRILOG 2 . SHEMA STRUKTURA OBITELJI)
Stabilnost braka čini dvoje vi.e ili manje sličnih pojedinaca, odlučnih na
zajednički .ivot, međusobno davanje i odricanje, .ivljenje jednog .ivota . a dva
.ivota, stvaranje novog .ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvučalo;
stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti)
i obratno opći gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i
harmoničnih brakova (koliko oni to mogu biti).
Brak je na neki način mikro poduzetni.tvo, koje je dapače manje uvjetovano
negativnim zakonskim propisima, a ima veće .anse u na.em pozitivnom
osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (međusobnu obvezu supru.nika i
njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (.najmanju
demokraciju u srcu dru.tva.) . obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude
i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o .ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se
i danas smatra da je obiteljsko poduzetni.tvo najučinkovitiji oblik poduzetni.tva,
te najkvalitetniji način odgoja vlastitih članova: učenje odgovornosti, rada,
stalnog stjecanja novih znanja i vje.tina, upotrebe vlastitog razmi.ljanja u
razvoju posla .
Radom, stvaranjem, znanjem i jakom .eljom gradi se obiteljski dom. U
obiteljski dom, kao skloni.te i izvori.te obitelji, ula.u se svi obiteljski prihodi. A
obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi.
U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijeđe, i do četiri različite
generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji mo.emo nazvati obiteljsko
gospodarstvo. Obitelj sa .to vi.e aktivno uključenih generacija je pravo
gospodarstvo obitelji. Zbog čega sam rekao da taj proces mo.emo nazvati
obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga .to je strukturirano tako da
predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Mo.emo ga pojednostaviti na slijedeći
način:
1. GOSPODARSTVO OBITELJI:
- prabake i pradjedovi;
- bake i djedovi;
- očevi i majke;
- djeca;
- djeca od djece.
2. GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA:
- prabake i pradjedovi;
- bake i djedovi;
- očevi i majke.
3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA:
- djeca.
4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA:
- svi članovi obitelji.
5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU:
- očevi i majke;
- djeca.
6. GOSPODARSTVO MISLI:
- svi članovi obitelji.
(PRILOG 3 . SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA
ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE)
Iz ove podjele se lako mo.e zaključiti .to je po.lo po krivu u tzv. suvremenoj
obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se međusobne veze njezinih
članova, te je na taj način cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi
poremećen. Primjerice; mlađi nara.taji vi.e ne brinu solidarno o starijim
članovima obitelji već ih smje.taju u staračke domove (gdje se, naravno, gubi
uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji članovi obitelji na taj način sami
sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj .ivot na mlađe, oni
se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, .bogatstvima.,
predajama, generacijskim naslijeđem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju
generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje
znanja koja već postoje (to bismo narodski nazvali .otkrivanjem tople vode.).
Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje
gospodarstva nacije počinje osipanjem gospodarstva obitelji.
Moja baka je do.ivjela devedeset godina. Često u večernjim satima kada smo
zajedno gledali televizijski program, razgovarali i .alili se, gledao sam je i
razmi.ljao o činjenici da je njeno postojanje u mom .ivotu jedno od najvećih i
neotuđivih bogatstava koja kao čovjek mogu imati. Pro.ivjela je vrijeme prije,
tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat),
.ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile čak četiri dr.ave (o čemu
smo mi, inače, mogli samo .turo i bez.ivotno čitati iz povijesnih ud.benika),
.ivot je pro.ivjela između seoskog .ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog
.ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja .ivota .ivjela s
nama), pamtila je male povijesti običnih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi
toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti čovjeka i
značaja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska
znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti.
Iz tih razloga čvrsto sam uvjeren da je nu.no iz temelja obnoviti gospodarstvo
obitelji, tu treba početi gospodarski razvitak. Od moje bake sam čuo jednu od
najljep.ih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam često vukao motivaciju za
poduzetni.tvo u gospodarstvu:
GDJE JE STANAK MOJ . ?
Gdje je stanak moj,
Gdje je stanak moj?
Sava teče po dolinah,
Kupa .umi po pećinah,
Z gora zvira grozda med,
Zemaljski
Zemaljski raj na pogled.
Ah, ta to je ta,
Krasna zemlja,
Hrvatska je stanak moj,
Hrvatska je stanak moj.
Do kraja .ivota je moja baka, gotovo djevojačkim glasom, po mojoj .elji često
otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako nje.nim i čistim glasom, da je čovjek
mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra
starica. Kao dijete često sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom
Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake.
Od njenog sam brata kao maleni dječak naučio vrijednost rada ljudskih ruku.
Naučio me gotovo sve seoske, fizičke poslove, poslove u kući, ali i npr.
izrađivati drvene grablje. Jo. kao mali dječak sudjelovao sam u procesu
stvaranja novih vrijednosti.
Sjećam se kada smo kući donijeli samo .tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje
su se su.ile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckajući pileći,
tesajući, guleći koru drveta, savijajući drvo, i nastale su moje prve grabljice.
Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo. nekoliko sati prije toga
nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice čuvam kao uspomenu. Ali i kao
trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji.
GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA
Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne mo.emo
zanijekati činjenicu da je najveći kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje
znanjem danas bi trebalo biti najvi.e postavljeno pitanje nacionalne sigunosti.
Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo .ivost jednog gospodarstva. Znanje
je preduvjet svega u gospodarstvu nacije.
Gospodarstvo preno.enja znanja strukturno se sastoji od:
1. predaje stručnih i profesionalnih znanja na nove generacije;
2. pomoći novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stručnih pojedinaca;
3. zasada stvarnih vrijednosti kao načela .ivota u novim generacijama;
4. ozračja nade i vjere u budućnost koju pojedinac izgrađuje svojim
sposobnostima;
5. nastavnika, učitelja, profesora kao jednog od medija znanja;
6. dru.tva kao .proizvođača. i prenosnika znanja;
7. .ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje;
8. iskustva i znanja . uzajamne dopune.
Ovaj dio gospodarstva nacije mo.emo nazvati stepeni.tem gospodarenja
znanjem.
(PRILOG 4 . STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENO.ENJA ZNANJA)
Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opću dru.tvenu (sekundarnu) ulogu
preno.enja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na preno.enje znanja i iskustava
u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgraničiti. Pod gospodarstvom
preno.enja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva
izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, učitelje, sveučili.ne profesore,
sugrađane, sudove, javne institucije, udruge građana, akademije i tako dalje.
Mediji su danas postali jedan od najvećih prenositelja znanja, ali .to nije ba. i
najbolje . najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom dru.tvenom .ivotu
su, kroz izlo.enost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i
neznanci koje susrećemo hodajući ulicom, mogu na neki način, u određenim
situacijama prenijeti nam određena znanja.
Razgovor, slu.anje, gledanje i dodir također su skup načina na koje se prenosi
znanje.
Najče.će se javno i privatno bavimo razmatranjem načina kako da .to
kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije . u optimalnom
vremenu . optimalnu količinu znanja.
Znanje čini čovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih
koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja
imati će ozbiljne posljedice koje će osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je
ključno na poduzetnički, gospodarstveni način razmi.ljati o sustavu
obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz
takav pristup mo.emo postati generacija koja će znanstveno, stručno, odgovorno
i građanski planirati budućnost zemlje. Međutim kroz cijeli .ivot čovjeka treba
pripremiti na to da znanja koja je stekao u pro.losti nisu jedina znanja potrebna
za .ivot. Ljude je potrebno pripremiti za .ivotno obrazovanje kako ih niti jedna
potreba da u .ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe
za novim znanjima svakim su danom sve veće.
.ivotno obrazovanje je, naime, početak nacionalne strategije razvoja. Zemlja
koja ima vi.e odgovora i rje.enja nego li postavljenih pitanja i problema u
budućnosti će imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje
mora početi od znanja.
Ako znamo da je proces preno.enja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada
je sigurno da sustav preno.enja znanja mora biti najelitnije organizirani dio
gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg
poduzetni.tva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je
neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela
(neupotrebljiva) znanja.
Vrijeme preno.enja znanja je .ivot.
GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA
U skladu s prethodnom rečenicom .ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo
zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja čine:
1. čovjek kao proizvod obitelji;
2. interesi pojedinca u stjecanju znanja;
3. obrazovanje za .ivot . stalno obrazovanje;
4. znanje kao medij budućnosti;
5. stečeno znanje kao osobnost;
6. upotreba stečenih znanja;
7. obveza čovjeka na stjecanje znanja . osobna i opća odgovornost;
8. znanja koja čovjek stječe kroz .ivot;
9. porijeklo, pozadina i povijest stečenih znanja;
10. metode stjecanja znanja;
11. .elja za stjecanjem znanja;
12. čovjek kao subjekt znanja.
Gospodarstvo stjecanja znanja je kotač ravnote.e gospodarstva nacije. Stalnim
okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odr.ava se stabilnom ravnote.a
gospodarstva nacije. Zaka.e li bilo koji dio procesa kotač gospodarstva stjecanja
znanja staje i naru.ava se ravnote.a gospodarstva nacije.
(PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO
KOTAČA RAVNOTE.E GOSPODARSTVA NACIJE)
Svaki čovjek je različit. Mo.da je potpunije reći vi.eslojno različit. Prije svega;
ljudi dolaze u dru.tvo iz različitih uvjeta male sredne: obitelji, .ire porodice, sela
ili mjesta u kojem su rođeni u veće mjesto ili grad. Njihova porijekla su različita,
odrastali su i dogajani u prvim godinama .ivota u različitim gospodarstvima
obitelji. Čovjek je, grubo rečeno, u trenutku kada .krene u svijet., proizvod
obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje očekuje ostvariti od okoline
različiti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred
dru.tvo različita od pojedinca do pojedinca, navike su među ljudima različite.
Spremnost različitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu
metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko
nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju
znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod stečenih znanja (kao preduvjet
da bi i sam proizvodio nova znanja) naru.ava se odnos između pojedinca kao
proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali
prije svega sustav koji ih plaća i organizira obrazovanje, se pona.aju kao da
odgajaju grupu, te zapravo izgrađuju osobnost grupe, a nimalo se ne
usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog,
svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba započeti dru.tveni razvoj
Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno,
dolazimo do toga da jedino gospodarskim pona.anjem u obrazovanju mo.emo
doći do te razine.
(PRILOG 6 . VAGA RAVNOTE.E STJECANJA ZNANJA)
Jedno od, također, ključnih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su
granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vi.e
tih granica nema. Čovjek dana.njice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli
.ivot. Biti učenik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje .ivotna
doba. A tek će čovjek sutra.njice morati stjecati znanja od trenutka rođenja do
trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja
dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu
slično. Čovjeku bez obzira na godine ili već stečeno obrazovanje znanje mora
biti dostupno.
Zbog svega toga nitko ne mo.e opovrgnuti činjenicu da je ZNANJE MEDIJ
BUDUĆNOSTI, odnosno znanje mo.emo nazvati konstantnom dijagonalom
vremena. Jedino vrijeme mo.e potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost
znanja. To je već danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena mo.emo
prikazati kroz jednad.bu:
ZNANJE=BUDUĆNOST=VRIJEME (Z=B=V).
POVIJEST P
(PRILOG 7 . SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA
VREMENA)
Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje
koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga mo.emo i reći da je danas sve .to
predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost,
znači, potvrđuje znanje. Svaki čovjek upotrebljava stečena znanja: u obitelji, u
dru.tvu, na poslu, u dru.enju s prijateljima, javnom građanskom anga.iranju.
Zato mogu i tvrditi da su stečena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga
prepozajemo, i po načinu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje
zamislimo, bez onog .to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe
bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas,
nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom
smislu razmi.ljajući o znanju uopće i zbog jednog od razloga za.to stječemo
znanja prepoznajem slijedeća svojstva znanja:
- prenosivost;
- prijemčljivost;
- upotrebljivost;
- trajnost;
- dopunjivost;
- promjenjivost;
- ljudskost.
To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u
susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednad.bu znanja:
znanje=prenosivost+prijemčljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje
njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednad.bom
konstantne dijagonale vremena dobit ćemo UKUPNU JEDNAD.BU ZNANJA:
ZNANJE= BUDUĆNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME
POVIJEST
Znanje je i uvjet spremnosti na .ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo
koliko .sitnih. znanja trebamo svakog trenutka. .Moram otići u dućan., za to je
potrebno znanje, kao i za mno.tvo malih svakodnevnih operacija koje
izvr.avamo. Na.a je opća odgovornost kao ljudi da prenosimo i stječemo znanja.
Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time
.elim reći da je čovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu
u prilog:
- čovjek proizvodi znanje;
- čovjek prenosi znanje;
- čovjek stječe znanje;
- čovjek primjenjuje znanje;
- čovjek dopunjuje znanje;
- čovjek mijenja znanje.
Rekao sam da je znanje medij budućnosti, ali uvjet tome je čovjek u svojstvu
medija znanja.
GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA
Načela gospodarstva primjene znanja su:
1. osobna primjena znanja;
2. čovjek kao proizvod znanja;
3. primjena znanja kao uvjet .ivota;
4. područja primjene znanja;
5. čovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja;
6. primjena znanja kao uvjet razvoja.
Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to znači da
svaka primjena znanja počinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje
znanja kojima u tom trenutku raspola.e. Zbog toga se gospodarstvo primjene
znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u
gospodarstvu i dru.tvu on (ti i ja) pokretač svega. Nitko neće ni.ta učiniti za
njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne mo.emo samo .eljeti
promijeniti ne.to u .ivotu, u gospodarstvu u dru.tvu, te na temelju na.e .elje
očekivati da će netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o .eljenoj promjeni
ne mo.e imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji .eli tu promjenu. Zbog
toga nije dovoljno raditi na ideji građanskog dru.tva. Ja bih ideju stvarne
dru.tvene promjene nazvao ANGA.IRANIM DRU.TVOM GRAĐANA. To
znači stalnu anga.iranost građana u gospodarstvu i dru.tvu, a ne samo
zaokru.ivanje listića u vrijeme izbora u zemlji. Samo anga.irani građanin
primjenjuje znanje. Neanga.irani građanin stagnira u znanju. Njegovo znanje
prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod
znanja, a sve oko nas je proizvod na.e primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu
i dru.tvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemarujući dio.
Razmislite za vje.bu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na opće
koristan način, u .elji i namjeri rje.enja krize u gospodarstvu i dru.tvu?! Koliko
ste puta rekli: ja ću izabrati .Peru., pa će on iznaći rje.enja problema, ako ne
bude dobar smijeniti ćemo ga.
To je potpuno krivi način razmi.ljanja. Na taj način se odričete primjene znanja,
i vidite, kod takve odluke svakog od nas počinje kriza gospodarstva i dru.tva.
Za vje.bu jednom, kada ćete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite
olovku i papir te učinite slijedeće. Na jednu stranu papira ispi.ite sva
upotrebljiva znanja kojima raspola.ete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona
znanja koja vam se čine najbanalnijima. Na drugu stranu upi.ite za svaki dan .to
ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti ćete da sasvim
sigurno raspola.ete većim brojem znanja, nego učincima koje ste imali u deset
dana. Međutim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na
koji ćete upisati datume slijedećih deset dana. U svaki dan upi.ite po nekoliko
svojih znanja koja ćete tog dana upotrijebiti i način i svrhu njihove upotrebe.
Ukoliko ne.to tijekom tjedna ne napravite to prekri.ite. Nakon slijedećih deset
dana usporedite rezultate. Vidjeti ćete koliko toga čovjek mo.e promijeniti. Jer
je znanjem jači od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budućnosti.
Vođen time dr.im kako su svojstva primjene znanja slijedeća:
- osobnost;
- korisnost;
- pomoći drugome;
- opće dobro;
- ne .tetiti;
- stalnost;
- učinkovitost;
- snala.ljivost;
- brzina;
- odlučnost.
Nakon napisanog nitko ne mo.e tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer
samo primjena znanja znanje čini opipljivim, vidljivim.
Kao područja primjene znanja vidim:
- znanost, tehnologiju i obrazovanje;
- obitelj;
- radno mjesto;
- prijatelje;
- gospodarstvo;
- zabavu;
- osobnost;
- opću anga.iranost.
Jasno nam je da su i najveći znanstvenici na početku .ivota stekli
najjednostavnija znanja: pričati, hodati, čitati i pisati, kupiti kruh i mlijeko .
Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvođači znanja.
Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u
nikakve ni.e kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, također, mo.emo
razvrstati na:
- temeljna;
- osnovna;
- opća;
- slo.ena;
- stručna;
- posebna;
- specijalna.
Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na. rad, pona.anje, djelovanje,
najkraće rečeno primjena znanja. Jer primijeniti mo.emo samo ono .to znamo.
A trajna primjena znanja je .ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni
nosač gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga
ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku.
GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU
Do.li smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To
je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij
stvaranja novih vrijednosti. Načela tog dijela gospodarstva nacije su:
1. .to sve mogu ljudske ruke?;
2. tehnika ljudskih ruku;
3. proizvodi ljudskih ruku;
4. ljudske ruke kao najjača tehnologija;
5. nekoliko povijesnih stvari za čovječanstvo koje su napravile ljudske ruke;
6. ljudske ruke kao konstantni trag o čovjeku;
7. stvaranje novih vrijednosti;
8. ljudske ruke kao medij znanja;
9. ljudske ruke . najstariji i najtrajniji alat postojanja čovjeka;
10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva.
Čovjek sve .to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavr.ava rukama. Ljudske su
ruke, na neki način, dijagonala povijesti čovjeka. Postoji li bilo .to da nije
izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog čovjeka i .ivog
svijeta koji ga okru.uje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a
ne mo.e niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku.
(PRILOG 8 . PROCES PODUZETNI.TVA PREKO GOSPODARSTVA
LJUDSKIH RUKU)
Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjača tehnologija na.eg svijeta.
Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su:
- sveoperativnost;
- nezamjenjivost;
- jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve .to čovjek zamisli;
- najpodlo.nije kontroli i odluci čovjeka;
- vi.e . funkcionalnost;
- mogu biti sredstvo komunikacije;
- jedini dio čovjeka koji ostavlja trag;
- one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne mo.e biti napravljen;
- svedostupnost;
- optimalna trajnost;
- optimalna prilagodljivost radnim uvjetima;
- alat sa najvećim stupnjem moguće za.tite.
Slo.enost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe,
mo.emo usporediti sa slo.eno.ću sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o
naizgled, najbeznačajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i .ivotna tj.
Va.na za pre.ivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vođene znanjem.
Čovjek je shvatio tko je (.to je!) kada je naučio misao prenijeti na djelovanje i
učinak ruku. Ljudske ruke i ono .to mogu učiniti su ključ oporavka
gospodarstva. Reći ćete: gledaj luđaka. Dobro. Za vje.bu koja će dokazati moju
tvrdnju učinite slijedeće: poku.ajte ruke staviti iza leđa i ne slu.iti se rukama
UOPĆE dvadeset i četiri sata. Va.a potreba da činite rukama ne.to potvrditi će
moju teoriju. Izvedete li ovu vje.bu spoznati ćete stvarnu snagu i ulogu ljudskih
ruku, samo je nakon toga pitanje da li ćete to znanje iskoristiti da se napijete ili
da ne.to izgradite. Da li ćemo ruke upotrebljavati da stvaramo ili uni.tavamo?
Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov
zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a građevisnki radnik nam njima gradi dom.
Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vje.be učinite slijedeće. Napravite
listu od dvadeset stvari koje mo.ete učiniti svojim rukama. Deset običnih radnji
i deset ne.to slo.enijih radnji, koje mogu slu.iti i općem dobru. Učinite sve sa
liste. Nije li i to već pomak sa dotada.nje mrtve točke.
Ljudske ruke dr.im medijem čovjekovog poduzetni.tva na bilo kojem području.
One su transmisija u djelo onoga .to čovjek zamisli (izmisli . izgradi u
mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizički izgradile. Znanje bez ruku
ne znači ni.ta. Tehnologiju ljudskih ruku čine:
- rad;
- znanje;
- sposobnost;
- stvaranje;
- obitelj;
- misao.
U procesu poduzetni.tva ruke u svemu navedenom ostvaruju čovjekove
zaMISLI.
(PRILOG 9 . CRTE. RUKE: GOSPODARSTVO NACIJE KAO
TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU)
Čovjek jede, pi.e, radi, sreće prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u
svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih
sasvim obično, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrije.ili.
Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjećaju
na.u toplinu.
Čovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogući
bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na va.e ruke,
njihovo značenje, a kamoli da njima mo.ete učiniti ne.to .veliko.. Sve dobro
.to čovjek učini rukama je .veliko..
Učinite za vje.bu slijedeće. Nađite nekoliko grančica debljine palca, du.ine cca
20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmi.ljanje .to sve mo.ete rukama
napraviti iz tih grančica. Slijedećeg dana napravite rukama iz tih grančica .to ste
naumili. .to god da ste napravili vi.e ili manje uspje.no predstavlja
gospodarstvo ljudskih ruku. Ni.ta ga bolje ne mo.e opisati od nečega .to ste
napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmi.ljali DA TO ČINITE NA
TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA.
Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti
ćemo jo. jednu vje.bu.
Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih mo.ete biti i uz njih na
list papira napi.ite koliko dugo mo.ete funkcionirati da ne upotrijebite taj
predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko mo.ete funkcionirati sa
rukama na leđima, da ih UOPĆE ne upotrebljavate, ali da normalno
funkcionirate.
Temelj zdravog gospodarstva le.i na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo
zbog spoznaje o tomu najjače gospodarske organizacije oduvijek su bile
proizvođačka poduzeća i obrti u vlasni.tvu obitelji, gdje je naravno anga.irana i
zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetni.tva jedini je način
ozdravljenja gospodarstva.
Obiteljsko poduzetni.tvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i dru.tva u
cjelini, iz razloga .to sadr.i sve elemente gospodarstva nacije:
- GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stječe
nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom
vlastitih ruku;
- GOSPODARSTVO PRENO.ENJA ZNANJA; u poduzetničkoj obitelji,
pogotovo u obiteljskom poslu prenose se naučinkovitije i najizravnije
generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, .to je
vrlo bitno;
- GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu članovi
obitelji će najbolje steći .ivotna znanja, a najbolje će ih naučiti i
primjenjivati, biti će najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za
odgovornog čovjeka;
- GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu le.i najveća kvaliteta
obiteljskog poduzetni.tva, jer članovi pod nadzorom i upućivanjem starijih
primjenjuju izravno stečena znanja, ali .tovi.e nove generacije će upotpuniti
posao i učiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena . znanjima nove
generacije, upravo ta generacijska .irina obiteljskog poduzetni.tva osigurava
uspje.nost gospodarstva;
- GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; čovjek u obiteljskom poduzetni.tvu
shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi .to su ruke njegovih
djedova stvorile, a sam ima priliku nadograđivati nove vrijednosti koje će
prenijeti svojim unucima;
- GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budućnost i osigurava
budućnost novim generacijama najbolje će promi.ljati o svakom svojem
postupku, promisliti će desetke puta na različite načine prije nego .to učini
namjeravano.
/ nastavak slijedi.../
Post je objavljen 14.06.2010. u 08:07 sati.