** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče
23.06.2010., srijeda
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak / VI dio /
Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /VI-dio/ HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK NAJMOĆNIJA SVJETSKA SILA Međunarodna trgovina je postala najmoćnija svjetska ekonomska sila … Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. misli se na starijeg Busha) administracije. Sada ćemo dovriti taj posao: američko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Za nau zemlju takav je ishod ključan … Slobodna trgovina mora biti fer trgovina (op. ali se odmah pojanjava: fer na američki način), unutar otvorenog, na pravilima temeljneog međunarodnog trgovinskog sistema. To će ovisiti o američkom vodstvu … moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a, samo su neke od riječi u predizbornoj kampanji dananjeg američkog predsjednika Georga Busha, mlađeg. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju američku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku moć u svijetu. Oni ne ele stvari prepustiti slučaju, zato se slue manipualcijom postojećih globalnih institucija kako bi osigurali status najmoćnije svjetske ekonomske sile. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Drave već desetljećima uspjeno manipuliraju krizama i stabilnoću nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Naravno, u tim se manipulacijama SAD, tzv. tajnom diplomacijom, koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na način da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu donoenja stratekih odluka u područjima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Dravama ili njihovim multinacionalnim korporacijama. Za sada je, jo uvijek, gumb globalizacije u Ovalnom uredu u Washingtonu. Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budućnost, navodi američku predsjednik Bush, jasno dajući do znanja da se njegova administracija neće odreći hegemonističke pozicije američkog kapitala u globaliziranom svijetu. U Hrvatskoj, pak, vidimo da se riječi Georga Busha ostvaruju u djelima Račanove koalicije, koja odluke sve vie donosi u Washnigtonu i Londonu, a sve manje u Banskim dvorima. Kada sloimo kockice gloablizacije, vidimo da to nije slučajan proces, već sadanjost i budućnost koju su paljivo projektirali globalni moćnici. Bush niti najmanje ne skriva da SAD ele globalni svijet prema njihvoim interesima i načelima: Naa generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima moe izgraditi drugačiji i bolji svijet, promičući američke interese i načela. I u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za učvrćivanje i odravanje globalnog američkog vodstva: Glavni prioritet američkog privatnog sektora bit će financijska profitabilnost u smislu sredinje zadaće odravanja američkog ekonomskog vodstva. To podrazumijeva i određene diplomatske aktivnosti američke administracije kako bi se američkom biznisu osigurali interesi u stranim dravama. Takve pritiske u pogledu određenih međunarodnih poslovnih ugovora SAD su vrile i vre na aktualnu hrvatsku vlast, koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. KISSINGER I SOROŠ Soroseve riječi o globalnoj američkoj hegemoniji, na određeni način, potvrđuje i bivi američki dravni tajnik Henry Kissinger: Amerika je treći put u ovom stoljeću (op. misli na 20. st.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak, primjenjujući vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. Po treći put Amerika je nadmaila sve aktere na međunarodnoj pozornici i preuzela vodeću ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka … Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni međunarodni sustav preoblikuje u skladu s američkim sustavom vrijednosti postao je jo snaniji. Kissinger je, upravo zbog poslovnih i političkih veza s bivim jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati događaje tijekom i nakon raspada Jugoslavije, te nastanka novih drava. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u guenju procesa osamostaljivanja drava koje su nastale raspadom te dravne tvorevine. Njegova izdana diplomatska i financijska pomoć Beogradu mogla bi ga dovesti i do međunarodne kaznene odgovornosti. Naravno Kissinger je s pozicije dravnog tajnika SAD-a bio upravo u slubi globalnog kapitala, te je vodeći se njegovim interesima globalnog profita upravljao američkom diplomacijom. O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s čvrstih pozicija američkog hegemonizma, ali i postavlja ključna pitanja na koja će morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom reimu: Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polazeći od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov konačni oblik neće biti jasno definiran jo veći dio sljedećeg stoljeća (op. misli na 21. st.). Novi svjetski poredak će se, djelomično kao nastavak prolosti, a djelomično na temelju presedana, kao i prethodni, pojaviti kao odgovorn na tri ključna pitanja: koje su to temeljne cjeline međunarodnog poretka?, na koji način međusobno djeluju?, koji su ciljevi njihova međusobnog djelovanja?. Kao to vidimo i Kissinger poput Sorosa trai odgovore na pitanja globalnog političkog sistema, odnosno kako bi on trebao izgledati. Na temelju ovakvih analiza Soros je otiao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka, njegovih institucija, i to je najopasnije on je otiao u projektiranje novog čovjeka za novi svjetski poredak. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsjeća, ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i drave nad svim ostalim dravama i nacijama globalnog poretka, jasno nam je kamo to vodi, osim toga takva globalna politika je i nazvana Trećim putem. Kissinger naglaava: Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po treći put u moderno doba, američki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica američke politike, moda ćak vanija no ikad. U novome svjetskom poretku koji se stvara, uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savrenog. Tradicionalni američki idealizam mora biti popraćen točnom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari, te jasnom definicijom američkih nacionalnih interesa. Upravo će jasno određivanje američkih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stoljeća. Američka ekonomija teko će se odreći svoje prestine dominantne pozicije u svijetu, kojim s jedne strane vlada politikom svjetskom policajca (preko dravne administracije), a s druge strane putem ekonomskim, financijskih, investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). ISTOČNA EUROPA KAO SOROŠEV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Istočnoj Europi, i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih drava najbolje govore njegovi zapisi: Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije … prodaja dravnih poduzeća stranim interesima mogla bi se u političkom smislu lake progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova; i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dioničkog kapitala. Nije li to upravo način na koji Račanova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u slučajnu podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Račanove vlasti. Svi dokazi i činjenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji, koju ova vlast treba privesti kraju. Ili slijede nove ucjene međunarodnim obvezama Hrvatske. Početna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Trećeg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u ruenju komunizma. naime, on je od samog početka drao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog drutva, koju najbolje moe ostaviriti moderna socijal demokracija. Tada je poečlo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sadanje koalicijske vlasti u Hrvatskoj. Račanovoj političkoj druini, koja je tada izgubila vlast već je bila obećana financijska i logistička potpora za osvajanje mandata: Moj je početni cilj bio ostvaren: komunistički je sustav mrtav da ne moe biti mrtvijim. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu, otvorenog drutva. To će biti mnogo tee postići. Konstrukcija je uvijek tea od dekonstrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u ruenju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim dravama, čak i po cijenu ruenja cijelih sustava i institucija: Vrlo sam vjet i kad instituciju treba dotući. Njegovi učenici u Hrvatskoj, naalost, dobro slijede riječi i učenja svog globalnog gazde. Račan i Mesić su u posljednje dvije godine uglavnom radili na unitavanju institucija hrvatske drave ostavljajući iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pusto sustava, odnosno njegovih ostataka. Postao sam dravnik bez drave, naglaava Soros, a prema stanju stvari i podlonosti hrvatskog predsjednika i premijera tom dravniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. Opasnost se krije u činjenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo sluaju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i političkom, dravnom sustavu. Međutim iza varljive krinke Trećeg puta (ili obnove socijal demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog drutva, koje ipak neće ostvariti ideal socijalne pravde, naprotiv: Otvoreno drutvo ne osigurava svima jednake anse. Ba naprotiv, ako je kapitalistički način proizvodnje zdruen s privatnim vlasnitvom, neizbjene su velike nejednakosti koje, pustimo li im na volju, tee prije rastu nego li padu. i doista, upravo tijekom mandata hrvatskih trećeputaca velike drutvene nejednakosti, općim osiromaenjem nacionalnog gospodarstva dodatno su dole do izraaja. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru nae zemlje. Soros je planirano, po nalogu globalnih centara moći utemeljio mreu svojih zaklada upravo u onim područjima i nacionalnim dravama, gdje su se globalni moćnici, institucije, korporacije i najmoćnije drave (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje moći i utjecaja. Njegove dvadeset i četiri zaklade označavaju dvadeset i četiri strateka ekonomsko političko teritorijalna područja, koja su globalnim centrima moći bitna u smislu resursa, ekonomskih interesa, te geopolitičkih interesa, zadravanja punktova utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno drutvo Albanije (osnovana 1994.); Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo u Sofiji, Bugarska (osnovana 1990.); Institut otvoreno drutvo Hrvatska (osnovan 1991.); Zaklada otvoreno drutvo Prag, Čeka (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Estonija (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo Gruzija (osnovana 1994.); Zaklada na Hitiju (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Mađarskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada, osnovana 1984.); Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994.); Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo u Litvaniji (osnovana 1991.); Institut otvoreno drutvo Makedonija (osnovan 1993.); Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992.); Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988.); Soroseva zaklada za otvoreno drutvo u Rumunjskoj (osnovana 1990.); Međunarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987., a 1995. je postala Institut otvoreno drutvo Moskva); Zaklada otvoreno drutvo Bratislava, Slovačka (osnovana 1994.); Institut otvoreno drutvo Slovenija (osnovan 1994.); Zaklada otvoreno drutvo za Junu Afriku (osnovana 1993.); Zaklada međunarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992.); Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991.). OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE «TREĆEG PUTA» Kao osnovne vrijednosti politike trećeg puta Giddens naglaava: jednakost, zatitu slabih, slobodu kao autonomiju, prava uz odgovornosti, autoritet uz demokraciju, kozmopolitski pluralizam, filozofski konzervativizam. On, zapravo, napada sve tradicionalne, nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica, te je zato i dri opasnom i nepodobnom da vodi opću, globalnu, drutvenu, ekonomsku i političku modernizaciju. Reforma drave i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike trećega puta procesa produbljivanja i proirivanja demokracije … Politika trećeg puta jest politika pojedine nacije. Kozmopolitska nacija potiče socijalno uključivanje, ali ima i ključnu ulogu jačanja nadnacionalnih sustava upravljanja, navodi Giddens. Upravo takva načela trećeg puta provodi koalicijski establiment u Hrvatskoj, prenoseći to vie ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i dravom na nadnacionalne institucije i organizacije, to vodi ka punoj desuverenizaciji drave. Naravno, procesi kad jednom krenu, postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti to vidimo na primjeru hrvatske administracije, a neizravno priznaje i Giddens: Ne znamo hoćemo li biti kadri upravljati snagama to su ih oslobodile globalizacija i tehnoloke promjene. U njegovim riječima prepoznajemo i eksperiment koji je Račanova koalicija nazvala strukturalnim reformama u Hrvatskoj, a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom već vidjeli, a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): Drava se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju ali ne kao jednosmjeran proces. Globalizacija daje snaan poticaj i logiku prijenosu moći odozgo nadolje, ali i njezinu prijenosu odozdo nagore. Nadalje, Giddens objanjava (a tu se, također poklapaju njegova miljenja sa Sorosevim i Blairovim, ali i sa stajalitima naih koalicijskih čelnika Račana i Mesića) anacionalnu prirodu globalnog reima trećeg puta, koji niječe nacionalne vrijednosti, pripremajući tako put za globvalnu naciju: Sve su nacije bez iznimke hibridne. Nacija nije neto prirodno dano, i bez obzira na daleke veze s prijanjim etničkim zajednicama, nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Sve su one izgrađene od raznolikih kulturnih fragmenata … Prema tome, nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica tovie, često se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla, da je umjetno stvoren i da slui interesima vladajućih grupa. Globalna koalicija trećeg puta u izgradnji potpuno integriranog globalnog drutva, sa svim ekonomskim, socijalnim i političkim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti, oslanja se na institucije i organizacije na međunarodnoj razini, koje joj slue kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara moći. Danas djeluje takvih 300 međunarodnih vladinih organizacija, odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisuća transnacionalnih nevladinih organizacija, koje se financiraju iz međunarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Drava. Svakako je teko započeti s organizacijom globalne alternative drava nacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suočio s neviđenom financijsko organizacijskom mainerijom čiju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najjače vlade globalnog poretka. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike trećeg puta, to vidimo i u ekonomskom, političkom i drutvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Ideolozi izgradnje takvog drutva kriju se opet u moćnicima globalizacije. Giddens o tomu govori upravo ono to provodi Račanova administracija (globalnističku anacionalizaciju Hrvatske): Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op. vladajuća koalicija u Hrvatskoj urno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu međunarodnih organizacija i institucija reim useljavanja u Hrvatsku). Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog drutva u poretku koji se globalizira. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom … Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini. On također potvrđuje da je globalizacija proces koji nema namjeru očuvanje drava, već upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih drutava, postupno, ali u cjelini: Globalizacija, to valja istaknuti, nije isto to i internacionalizacija. Nije riječ tek o tjenjim vezama među nacijama, nego o procesima koji prelaze granice drava kakav je, primjerice, nastajanje globalnoga civilnog drutva. Zanimljivo je da se ove Giddensove riječi potpuno podudaraju s riječima i idejom Georga Sorosa, to nikako ne smatram običnom slučajnoću, već njihovim zajedničkim ideoloko drutveno ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajedničkog cilja globalizacije. Moemo stoga reći da hegemonistička globalizacija, kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) drutveno političke ideologe, i 2) ekonomske ideologe. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj, primjetiti ćemo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odlučivanja, kao to je to bio slučaj s Budiom i HSLS-om, to bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tomčićem nastave li pruati otpor globalnim nalogodavcima. Globalizacijski su procesi premjestili moć s nacija u depolitizirani globalni prostor. Ipak, i taj novi prostor, poput svakoga drugog socijalnog okolia ili čak jo vie s obzirom na njegovu opću vanost treba regulirati, uvesti prava i obveze: ubi societas, ubi ius gdje postoji drutvo, tu su potrebni i zakoni, navodi Giddens. Tom cilju slue i brojne međunarodne organizacije i institucije, one su ustrojene kao temelj globalnog drutva, koji će osigurati takve globalne zakone koji će odgovarati uskoj grupi globalno najmoćnijih zemalja i multinacionalnih korporacija. Zakonska regulacija globalnog drutva u ovom trenutku predstavlja najveću opasnost za nacionalne drave, iz razloga to jo ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese drava nacija na globalnoj razini. To je prednost koju imaju trenutni globalistički hegemonisti, ujedno to je i razlog zbog kojeg im se uri to prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Drave nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionistička stajalita, ili će jednostavno pod utjecajem sadanjih globalnih moćnika jednostavno nestati iz budućeg svjetskog poretka. To bi bila nenadoknadiva teta. POTREBNO JE PROMILJATI O GLOBALNOM POKRETU NACIONALNIH DRŽAVA Ipak, alternativni globalni pokret nacionalnih drava sadanjoj globalizaciji američke hegemonije i stalnih ekonomskih i drutvenih incidenata, treba promiljati. Sadanji globalni poredak preivljava na činjenici da je grupa moćnih u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj dravi, nakon kojeg će ova biti prisiljena na suradnju. Međunarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina moe biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavajućoj socijal demokraciji trećeg puta, koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske, ekonomske moći. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju globalnu igru, a čini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ranirnim kolodvorima globalnog svijeta. Puka promjena vlasti nije niti moe biti konstruktivno rjeenje. Trećem putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne drave i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne moe pobjeći, niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. Hrvatska treba naći i krenuti svojim globalizacijskim putem, a opet ostati ono to jest: Hrvatska. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog drutva pisao je, danas svjetski poznat istraivački novinar, autor svjetskog bestselera Stoljeće rata, William Engdahl u svom članku iz travnja 1997., pod naslovom Tajna financijska mrea iza Georga Sorosa, razotkrivajući stvarne financijsko ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. George Soros, financijer, jednako je toliko politička ivotinja koliko je i financijski spekulator, kae Engdahl za Sorosa, nastavljajući; Soros je jedva vidljivo lice proirene i vrlo zloćudne mree privatnih financijskih interesa, kontrolirane od strane vodećih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe, sa sreditem u britanskoj Kući od Windsora (op. misli se na britansku kraljevsku obitelj). U svom članku Engdahl razotkriva činjenicu da čak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena, vreći upravo preko njega svoj ekonomski i politički utjecaj u pojedinim zemljama. Njegov Quantum fond, registriran u Curacaou, na Nizozemskim Antilima, poreznom karibskom raju, okuplja devedeset i devet iznimno bogatih sofisticiranih investitora, za koje Soros upravlja s njihovih 11 14 milijardi američkih dolara financijskih sredstava. Prema Engdahlovim tvrdnjama, koje nikada nisu demantirane, jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. (Soros je čak svojevremeno potvrdio tu činjenicu). Među njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mrea Rothschild. Također, Engdahl iznosi trdnje o bliskosti biveg američkog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: Soros je prilično blizak krugovima Georga Busha u obavjetajnoj zajednici i financijama. Paralelno s tim optuuje Sorosa za ugroavanje ekonomija europskog istoka: Soros je bio osobno odgovoran za uvođenje ok terapije i ekonomskog kaosa u ekonomije Istočne Europe od 1989.. U navedenom članku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom, bivim američkim zamjenikom dravnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu, koji je početkom raspada bive Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga, te omogućio Sorosu sudjelovanje u pokuaju spasa Jugoslavije: Početkom 1990., u onome to je tad bila Jugoslavija, Soroseva intervencija s njegovom radikalnom ok terapijom u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj, Engdahl slikovito prikazuje primjerom arka Puhovskog, koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: Glava Soroseve zaklade Otvoreno drutvo u Hrvatskoj, prof. arko Puhovski, je čovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore, sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne trine ekonomije … Njegova zadaća u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti nacionalne globalne kulture, te zaposliti specifičnu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas. Ovo su, na sreću, riječi stranog novinara i objektivnog, vanjskog promatrača naih prilika. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u činjenici da Engdahl donosi zaključke na temelju vremenskog i prostornog odmaka, te na temelju informacija iz okruja do kojih mi insajderi, često ne moemo niti doći. Zavrna ocjena ovog Engdahlovog članka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: Politička agenda Sorosa i grupe financijskih globalista će voditi u smjeru novog svjetskog rata, ako im se dozvoli ovakav nastavak. AMERIČKI KONGRES PROZVAO SOROŠA I AMERIČKE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE ŠPEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u američkom Kongresu, 18. lipnja 1993., kongresmen iz Texasa, Henry Gonzalez, koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo, govoreći o financijskim pekulacijama na međunarodnom tritu, te pekulacijama kojima se bavi američki sustav Federalnih rezervi, otvoreno je postavio pitanje pekulacija pod kontrolom Georga Sorosa, traeći da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: Druga briga koju imam o derivativnim tritima jesu pekulacije. Nedavni novinski napisi prenose da je g. George Soros, menager Quantum fonda, zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj pekulativnoj okladi protiv britanske funte. Zanima me kako je g. Soros bio u mogućnosti zaraditi takav profit, koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova, izloenost američkih banaka u odnosu na fond g. Sorosa, i uloga derivata u Sorosevoj zaradi. Nikada vie pitanje o Sorosu, koliko znam, nije podignuto u američkom Kongresu. SOROŠA TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije, kako bi opstala, potrebna je potpuna desorosizacija, koja jedino moe osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa, ravnopravnih drava nacija. Sorosizacija je, zapravo, pravi financijsko politički oblik globalnog terorizma, protiv kojeg se moemo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko političkom koalicijskom akcijom nacionalnih drava, na globalnoj razini. Sorosa treba zaustaviti, ali ne u New Yorku, niti u Londonu. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu, treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjedničkih dvora. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detuđmanizacija. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi plaćenici iz Trećeg puta u Hrvatskoj. Hrvatskoj treba desorosizacija, kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budućnost u svijetu koji dolazi. Desorosizacija biti će ključno pitanje globalizacijskih procesa u sljedećem desetljeću. Odgovor na to pitanje odrediti će sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih drava. Globalna birokracija međunarodnih organizacija (UN, MMF i Svjetska banka, te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su, zapravo, najjača globalna sila) biti će najveći protivnici koncepta globalne desorosizacije. Zato se ne treba zanositi da će to biti lak i kratkotrajan posao. Niti treba razmiljati o uspjehu unaprijed. Ali trebamo početi raditi na tome. Odmah. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) Analitičari globalizacijskih procesa, ali i oni koji s pozicija političke ili ekonomsko financijske moći rukovode globalizacijom kao skupinom procesa, ne mogu se sloiti s vremenom početka globalizacije, datumima i godinama, te događajima bitnim za globalizaciju. Stoga i ne postoji sustavno razrađena kronika globalizacije. Moja kronologija samo je pokuaj sastavljanja takve male kronike iz vie izvora, znanstvenih, publicističkih, političkih i ekonomskih. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. Osobno drim da u ovakvoj kronici ne moe imati mjesto niti jedan događaj vezan uz nasilno, ratom, priopjenje teritorija jedne drave drugoj, to nisu globalizacijski procesi već ratovi. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama, iako nekada znaju biti nasilne. Oni se slue drugim sredstvima i oblicima prisile, ekonomskim i političkim, preko međunarodnim institucija i organizacija, uspostavljanjem hegemonije međunarodnog globalnog financijskog kapitala, ucjenjujući s pozicija ekonomske moći, a ne moći oruja. Koji je događaj uopće bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje, niti je itko do sada pokuao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Moj pokuaj, svakako, ne tei tomu. Odabrao sam nasumce događaje, ljude, proizvode, poduzeća za koje drim da su bitno utjecali na određivanje globalizacijskih procesa na način kako ih danas poznajemo i osjećamo na svojoj koi. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata, prve olovke, prvog pisanog dokumenta, kao i suvremeni dogovori svjetskih čelnika o Novom svjetskom poretku. Moda čak i bitniji. Prvo smiljeno posijano zrno penice za proizvodnju za vlastite potrebe nije nita manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera, leta u svemir i slično. Svaki čovjek mogao bi odabrati svoje datume, događaje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zaključku. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj način na globalizaciju, svaki telefonski poziv, svaki prijevod knjige, kazalina predstava, turistički posjet. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije, svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni građani, htjeli to ili ne, sviđalo nam se to ili ne. Kad odlazimo u dućan, i tako dalje. Svaki put kad biramo nae predstavnike u Sabor određujemo vlastite koristi i tete od globalizacijskih procesa. Kronologiju globalizacije čine svi ivoti proivljeni do sada i zemaljski, te duhovni, kulturni, fizički tragovi koje su ti ivoti ostavili na zemlji. Ja sam odabrao sljedeće datume, događaje, proizvode, ljude, kompanije. • 500 godina prije Krista početak uspona vodećih svjetskih religija; • 1522. prvo kruno oplovljavanje Svijeta; • 1700. prosvjećeni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema socijalnoj unifikaciji svijeta; • 1851. odran prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu; • 1852. osnivanje prve tvornice izvan matične zemlje; • 1865. ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog područja gospodarstva (Međunarodna telegrafska unija, engl. International telegraph union); • 1866. putanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla; • 1884. predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu); • 1891. prvi prekogranični, prekomorski telefonski poziv, između Londona i Pariza; • 1900. SAD prelaze na tzv. zlatni standard; • 1901. utemeljen australski Commonwealth; • 1901. u Teksasu pronađene najveće svjetske zalihe nafte; • 1901. tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve ilete; • 1901. dodjela prve Nobelove nagrade; • 1901. Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos; • 1902. komisija SAD-a odlučila da će graditi kanal u Panami; • 1902. naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u; • 1903. Chamberlain uvodi carinski savez; • 1904. inenjeri američke vojske počinju rad na Panamskom kanalu; • 1904. Charles Rolls i Henry Royce odlučili proizvoditi automobile; • 1904. dovrena transsibirska eljeznica; • 1904. John Fleming izumio elektronku (radio cijev); • 1905. predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku; • 1905. prvi europski let strojem teim od zraka; • 1905. Einstein predloio teoriju relativnosti; • 1906. u Berlinu prihvaćen S.O.S. kao međunarodni poziv upomoć; • 1907. Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche; • 1908. Grof von Zeppelin eli izgraditi zračni brod za sto putnika; • 1908. Međunarodni kongres psihoanalitičara u Austriji; • 1908. tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors; • 1909. u Seattleu otvoren Svjetski sajam; • 1910. Međunarodni sud rijeio kanadski ribarski sukob; • 1910. Marie Curie prva izolirala radij; • 1912. počela Balkanska mirovna konferencija u Londonu; • 1913. prvi brod prolazi Panamskim kanalom; • 1914. ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand; • 1915. Kongres SAD-a odbio Zakon o enskom pravu glasa; • 1916. umro austro ugarski car Franjo Josip; • 1917. Weizmann raspravlja s britanskom vladom o idovskoj domovini; • 1918. Wilsonovih 18. točaka; • 1919. početak međunarodnog zračnog prijevoza, prvi raspored međunarodnih letova; • 1919. osnovana Komunistička internacionala u Moskvi; • 1920. uspostava Lige Naroda (preteče Ujedinjenih Naroda); • 1920. utemeljena Radio Corp of America (RCA); • 1920. Versajski ugovor stupa na snagu; • 1920. ene dobile pravo glasa u SAD-u; • 1921. 1922. Washingtonska konferencija o otočnim posjedima na Tihom oceanu; • 1921. predsjednik SAD-a Harding odbija učlanjenje u Ligu naroda; • 1921. njemačka valuta počinje padati; • 1921. Lenjinova nova ekonomska politika; • 1922. slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SSSR; • 1922. SAD zabranile izvoz u Kinu; • 1922. osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927.); • 1923. američki Senat ne priznaje Međunarodni sud pravde; • 1923. prva radio emisija iz Britanije u Americi; • 1923. osam ena u britanskom parlamentu; • 1923. hiperinflacija u Njemačkoj; • 1924. Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum; • 1925. Britanija se vraća na zlatnu podlogu; • 1925. SSSR i Njemačka potpisuju trgovinski sporazum; • 1926. Pasteurov institut tvrdi da je pronaao serum protiv tetanusa; • 1926. Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak, televiziju; • 1926. Britanska imperijalna konferencija u Londonu; izjava o ravnopravnosti dominiona; • 1927. Prva svjetska ekonomska konferencija u enevi; • 1927. pad njemačkog gospodarskog sustava; • 1927. Lindberghov prvi let preko Atlantika; • 1927. Pan Am uveo prve međunarodne letove na svijetu; • 1928. rekrodna trgovina dionicama na njujorkoj burzi; • 1928. u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD; • 1928. Velika Britanija, Alexander Fleming izvijestio o otkriću penicilina; • 1929. Pio XI., prvi Papa koji je izaao iz Vatikana nakon 59 godina; • 1929. uspostava prve institucije offshore financijskih aranmana (u Luxemburgu); • 1929. burza u New Yorku dostie vrhunac s indeksom 381,17; • 1929. SAD stupile u članstvo Međunarodnog suda; • 1929. Crni petak na njujorkoj burzi, početak svjetske ekonomske krize; • 1930. dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji; • 1930. prvo globalno radijsko emitiranje, govor Georga V., prilikom otvaranja Londonske mornaričke konferencije, prenoeno simultano preko 242 radijske postaje, na est kontinenata; • 1931. slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi; • 1931. Amerika će izgraditi 90 čeličana u SSSR-u; • 1931. slom Njemačke banke izazvao zatvaranje svih njemačkih banaka; • 1931. Britanija odustaje od zlatne podloge; • 1931. Francuska i SAD slau se da zadre zlatne podloge; • 1931. američki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre; • 1931. Japan odustaje od zlatne podloge; • 1931. slubeno otvorena zgrada Empire State Building, tada najvia zgrada na svijetu, New York; • 1932. Juna Afrika odustaje od zlatne podloge; • 1933. Svjetska ekonomska konferencija u Londonu; • 1933. SAD priznaju SSSR; • 1933. Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD; • 1933. američke banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize; • 1933. Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku moć; • 1933. nacisti preuzeli bankovne račune idova; • 1933. Kanada odustala od zlatne podloge; • 1933. SAD odustale od zlatne podloge; • 1933. nacisti dobili općenarodno povjerenje na njemačkom plebiscitu; • 1934. između Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum; • 1934. SAD ulaze u članstvo Međunarodne radničke organizacije; • 1935. Londonska pomorska konferencija; • 1936. Hitler predstavio automobil Volkswagen; • 1936. Mussolini nacionalizirao talijanske banke; • 1936. nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njemačkoj; • 1936. vicarska, Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge; • 1937. u Meksiku nacionalizirana nafta; • 1937. u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja; • 1941. potpisana Atlantska povelja između SAD-a i Velike Britanije, kao njihov program zajedničkih političkih načela; • 1943. Konferencija u Casablanki (Churchill, Roosevelt, de Gaulle); • 1943. Teheranska konferencija, Roosevelt, Staljin i Churchill, dogovorena podjela Njemačke, određene istočna i zapadna granica Poljske, odlučeno da se pomae Titove partizane u Jugoslaviji; • 1944. Konferencija u Dumbarton Oaksu, SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina, odlučuju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda; • 1945. Konferencija u Jalti, Roosevelt, Staljin, Churchill, odlučeno je da se Njemačka podijeli na četiri okupacijske zone; • 1945. u Kairu osnovana Arapska liga; • 1945. Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu i Nagasaki; • 1945. formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda; • 1946. sklapanje prvog digitalnog kompjutera; • 1946. nacionalizirana Engleska banka; • 1947. Trumanova doktrina, početak Hladnog rata; • 1947. objavljen Marshallov plan (plan pomoći SAD za obnovu Europe), od 1948. 1952. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomoći; • 1947. nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji; • 1947. nacionalizirane australske banke; • 1948. Bruxelleski pakt, od 1955. Zapadnoeuropska unija; • 1948. osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) • 1948. osnovana Organizacija američkih drava (OAS); • 1948. proglaenje drave Izrael; • 1948. nacionalizirane britanske eljeznice; • 1948. američki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu; • 1948. Britanija nacionalizirala elektroprivredu; • 1949. osnovan NATO; • 1949. osnovano Europsko vijeće, sa sjeditem u Strasbourgu; • 1949. prvi paket turistički aranmani, začetak rasta globalnog turističkog vala; • 1949. britanska funta devalvirala 30%; • 1949. roman 1984 Georgea Orwella; • 1952. osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, danas Europska unija; • 1951. nacionalizirana iranska naftna industrija; • 1952. predsjednik Truman potpisao Zakon o pomoći stranim zemljama; • 1953. sjednica Međunarodne konferencije slobodnih sindikata; • 1953. poljska vlada zatvorila kardinala Viinskog; • 1953. pobuna u Istočnom Berlinu; • 1954. ustanovljenje prve bescarinske, proizvodne zone za izvoz, u Irskoj; • 1954. promoviranje kauboja kao logotipa Marlbora, jedne od budućih globalnih ikona među logotipima; • 1955. Varavski pakt; • 1955. otvoren prvi McDonalds restoran; • 1955. u Los Angelesu otvoren Disneyland; • 1956. egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog kanala; • 1956. prva transocenaska telefonska kabelska veza; • 1957. Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o zatiti od komunizma); • 1957. potpisani tzv. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom); • 1957. osnovana Međunarodna organizacija za atomsku energiju; • 1957. Konferencija o azijsko afričkoj solidarnosti u Kairu; • 1957. izrada prvih međukontinentalnih balističkih raketa; • 1957. izdavanje prvog međunarodnog eurovalutnog zajma (od strane Sovjetske banke, u američkim dolarima, na Londonskom tritu); • 1957. SAD obnovile pomoć Izraelu; • 1957. SSSR lansirao prvi svemirski satelit; • 1957. Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje; • 1957. roman Doktor ivago, Borisa Pasternaka; • 1957. pobuna na Kubi; • 1958. potpisan ekonomski savez Beneluks; • 1958. potpisan englesko francuski sporazum o trgovini; • 1958. Kina i Mađarska potpisale ekonomski ugovor; • 1958. Indonezija nacionalizirala nizozemska poduzeća; • 1959. Hručov u posjetu SAD-u, susret s Eisenhowerom; • 1959. prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava; • 1960. Ugovor o osnivanju Europskog udruenja za slobodnu trgovinu (EFTA); • 1960. Marshall McLuhan upotrebljava frazu globalno selo; • 1961. Ugovor o osnivanju Latinskoameričke zone slobodne trgovine (LAFTA); • 1961. počinje podizanje Berlinskog zida; • 1961. Britanija zatraila primanje u EEZ; • 1962. lansiranje prvog komunikacijskog satelita; • 1962. početak II. vatikanskog koncila u Rimu, traje do 08.12.1965.; • 1962. EEZ se sloila oko zajedničke poljoprivredne politike; • 1963. Afrička konferencija na vrhu u Adis Abebi, Povelja Organizacije afričkog jednistva; • 1963. uspostava izravne telefonske linije između Moskve i Washingtona, tzv. vruća linija; • 1963. predstavljanje izravnog prekograničnog telefonskog pozivanja brojeva; • 1963. izdavanje prve euroobveznice; • 1965. roman Američki san, Normana Mailera; • 1966. prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira; • 1967. Ugovor o miroljubivom koritenju i istraivanju svemira (SAD, SSSR, Velika Britanija); • 1967. ukidanje carinskih barijera između SAD i zemalja članica OECD-a; • 1967. u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice; • 1968. Dubček ukinuo cenzuru tiska u Čehoslovačkoj; • 1968. Papa prvi put posjetio Junu Ameriku; • 1968. Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost; • 1969. konstrukcija prvog putničkog zrakoplova irokog trupa, Boeing 747; • 1969. kreacija prvog umreenog kompjutera, ARPANET, američke vojske; • 1970. u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji; • 1971. uvođenje dekadske funkte u Velikoj Britaniji; • 1971. ustanovljenje prve elektronske burze, u SAD, NASDAQ sistem; • 1972. prva globalna ekoloka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom okoliu); • 1974. Vlada SAD-a ukida nadzor međunarodne razmjene na transakcijama po tekućim računima; • 1975. u Dakaru počela Konferencija o sirovinama; • 1975. Margaret Thatcher, čelnica konzervativaca; • 1975. Grčka zatraila primanje u članstvo EEZ-a; • 1976. Rimski klub objavio studiju Preoblikovanje međunarodnog poretka, pozivajući na ustrojavanje novog međunarodnog poretka, uključujući ekonomsku preraspodjelu bogatstva; • 1976. lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos; • 1976. Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima; • 1977. objavljena knjiga Imperijalni trust mozgova, autora Laurencea Shoupa i Williama Mintera, zauzimajući kritički stav prema vijeću za vanjske poslove, s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka, Prema 1980-tim, Planovi za Novi svjetski poredak; • 1977. prva komercijalna upotreba optičkih kabela, iroko povećanje telekomunikacijskih kapaciteta; • 1977. stvaranje SWIFT sistema za međubankarske transfere u svijetu; • 1977. čeki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima; • 1977. američki Shuttle na prvom pokusnom letu; • 1978. izabran Papa Ivan Pavao II., prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon vie od 400 godina; • 1979. Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku; • 1979. Papa posjetio rodnu Poljsku; • 1979. prvi izravni izbori za Europski parlament; • 1980. poljski trajkači zauzeli brodogradilite u Gdanjsku, rođenje Solidarnosti; • 1980. Ronald Reagan pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1982. u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla; • 1982. SAD zabranile uvoz nafte iz Libije; • 1982. Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod; • 1982. u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce; • 1982. film E.T. Stevena Spielberga; • 1982. Papa Ivan Pavao II., prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj Britaniji; • 1983. OPEC prisiljen sniziti cijene nafte; • 1983. Reagan predloio obrambeni sustav Rat zvijezda; • 1983. Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1984. francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD; • 1985. Gorbačov postao sovjetski premijer; • 1985. enevski susret na vrhu, Reagan Gorbačov, Reaganova izjava o novom početku odnosa između Istoka i Zapada; • 1985. Britanija se pridruuje projektu Rat zvijezda; • 1986. američki dolar na najnioj poslijeratnoj točki prema japanskom jenu; • 1986. nesreća u Černobilu; • 1987. Reagan i Gorbačov potpisali Ugovor o kontroli naoruanja; • 1987. dva susreta Gorbačova i Thacherice; • 1987. crni ponedjeljak, na njujorkoj burzi zabiljeen dvaput veći pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929., ugroena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum; • 1987. pojava ozonske rupe iznad Antarktika, podizanje globalne ekoloke svijesti; • 1987. slom burze na Wall Streetu preko noći se proiruje na cijeli svijet; • 1988. George Bush stariji pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1989. George Bush prisegnuo kao predsjednik; • 1989. sruen Berlinski zid; • 1989. susret Busha i Gorbačova na Malti; • 1989. revolucija u Istočnoj Europi; • 1990. susret Busha i Gorbačova u Washingtonu; • 1990. Britanija se pridruila europskom valutnom mehanizmu; • 1990. Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1990. probijen kanal ispod La Mancha; • 1990. prvi slobodni izbori u Hrvatskoj, proglaen Ustav RH; • 1990. Zaljevska kriza; • 1991. počela operacija Pustinjska oluja; • 1991. Hrvatski sabor donio odluku o razdruivanju od SFRJ; • 1991. 94,17% birača u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu; • 1991. Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije; • 1991. na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske; • 1991. slubeno prestaje postojati SSSR, stvorena Zajednica neovisnih drava, ZND; • 1991. Gorbačov dao ostavku na mjesto predsjednika biveg SSSR-a; • 1992. priznanje Hrvatske; • 1992. Hrvatska primljena u UN; • 1992. dogovor o razdruenju Čehoslovačke 1.1.1993.; • 1992. Sjevernoameričko zajedničko trite (NAFTA), SAD, Kanada, Meksiko; • 1992. Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a; • 1991. predstavljanje World Wide Weba, WWW, prve globalne drave; • 1993. uspostava zajedničkog europskog trita; • 1993. Hrvatska postala članicom MMF-a; • 1993. Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju; • 1993. Opći sporazum o carinama i trgovini članica GATT-a; • 1993. Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih odnosa; • 1997. dovravanje umreavanja telekomunikacija u svijetu putem optičkih kabela; • 1999. 2000. porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija, globalni otpor, stvaranje globalnog drutva; • 2001. u terorističkom napadu srueni tornjevi World Trade Center u New Yorku, tzv. Twinsi; • 2002. knjiga No logo, kanadske autorice Naomi Klein, kritika globalnog korporativizma; • 2003. rat protiv Iraka; • 2003. 25. godinjica pontifikata Ivana Pavla II.; • 2003. Stoto putovanje Ivana Pavla II. (posjet Hrvatskoj); • 2003. posjet Georga Busha mlađeg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru Blairu. • 2005. George Bush mlađi drugi put izabran za američkog predsjednika u tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci; • 2005. Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji podignuo prve optunice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marijačića, Stjepana eelja i Domagoja Margetića, uz koje je optuen i general Markica Rebić, zbog objavljivanja identiteta zatićenog svjedoka, Stjepana Mesića, to je prvi takav slučaj u dotadanjoj povijesti međunarodnog prava; • 2005. umro Papa Ivan Pavao II., prozvan Ivanom Pavlom Velikim, iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije; • 2005. kardinal Joseph Ratzinger, bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI. PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (VI.) (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića, jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota), te iz povijesno i geopolitički uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okruenja. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istraivanja, zatite i uvećavanja tih vrijednosti. Vano je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora značiti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. To se posebno tiče onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i čije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. Dobar je primjer hrvatsko tehnoloko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi), ali i brojna druga blaga čije su vrijednosti visoke. Primijene li se spomenuti kriteriji, moe se predloiti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnoloki i gospodarski razvoj) sa dvije početne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razlučiti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: • demografske • odgojno-obrazovne • jezične • vjerske • umjetničke • znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) • ekonomsko-socijalne • zdravstveno-portske • predjelno-kopnene • predjelno-morske • ekoloke • bio-tehnoloke • tehničko-tehnoloke • tehnologijske • geopolitičke • obrambene. DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvat u svom zavičaju • Hrvat u iseljenitvu, koji se nastoji vratiti u svoj zavičaj, dovesti svoje potomstvo u svoj zavičaj, ili svojim radom i utjecajem pripomoći sveukupnom razvitku zavičaja svojih predaka • Hrvatska obitelj, poglavito brojna • Vie tisućljeća identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim skupinama naroda • Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom • Nastanjeni hrvatski otoci • Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli • Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovna tradicija visokoetičkoga obiteljskog odgoja u duhu zatite i uvećavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, uvaavanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihvaćanja univerzalnih vrijednosti kojima se proimaju i obogaćuju hrvatske nacionalne vrijednosti • Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito krćanskoga) odgoja u javnim kolama i vjerskim ustanovama • Promicanje visokoetičnog kolskog odgoja u osnovnoj i srednjoj koli, koji je bio zanemaren između Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, s programima obra-zovanja o drutvenim, prirodnim i tehnolokim sustavima • est stotina godina visokokolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZIČNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u čakavskom, kajkavskom i tokavskom narječju, s tisućgodinjim razvojem hrvatske pismene jezične kulture • Hrvatsko glagoljatvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika • Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstvenotehnologijskoga nazi-vlja • Dubrovačka govorna i pismena jezična kultura • Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja • Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na pismenoj jezičnoj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Tisućgodinje krćansko (poglavito katoličko) naslijeđe s potporom Vatikana uspostavljanju hrvatske drave i hrvatskoj borbi za nezavisnost • Hrvatski sveci kroz povijest, poglavito u XX. stoljeću • Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije • Crkvene karitativne institucije • Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe, moralu, etici, radu i socijalnom ustroju ljudske zajednice • Bogotovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatska knjievnost kroz vjekove i danas (uključujući hrvatske latiniste) • Hrvatsko likovno blago (slikarsko, kiparsko, i dr.) u muzejima, zbirkama i ivotnim prostorima - kroz vjekove i u nastajanju • Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja - kroz vjekove i danas • Hrvatsko kazalite kroz vjekove i danas • Hrvatski film • Arhitektonska i urbanistička rjeenja hrvatskih gradova i drugih naselja, poglavito uz more i na otocima • Arheoloka batina (podzemna i podmorska) • Arhitektonska rjeenja pojedinih vjerskih, stambenih, poslovnih i drugih zgrada u javnoj funkciji, te kopnenih prometnica (uključujući mostove, vijadukte, i dr.) ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): • Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz povijest i danas, u Hrvatskoj i u inozemstvu • Hrvatske znanstvene institucije • Hrvatsko visokokolstvo • Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u svjetskoj znanstvenoj publicistici. EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatski kapital angairan u hrvatskom gospo-darstvu • Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za čije financijske plasmane jamči hrvatska drava • Tehnoloki (katastarski) i vlasnički (zemlji-noknjino) nesporno utvrđene zemljine čestice koje time postaju ivi kapital pogodan za unoenje u financijske tijekove • Ljudski spoznajno-stvaralački i fizički rad uloen u hrvatsko gospodarstvo • Urbanizirani ivotni i radni prostori • Pomorsko dobro • Mirovinski sustav • Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-ŠPORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za ivot ljudi • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i ivotinja • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite ljudi • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite bilja i ivotinja u uzgoju • Visoki medicinski potencijali • Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje portom, poglavito planinarstvom • Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje portom • Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju portom, posebno tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Prirodno obradivo plodno tlo • Meliorirano obradivo plodno tlo • ume • Rijeke, jezera, močvare, ribnjaci • Brdski panjaci • Nacionalni parkovi i ostali turistički privlačni kopneni predjeli • Izvorna kopnena i morska flora i fauna • Topla mineralna vrela PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Izvori i zalihe slatke vode • More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije • Opća turistička privlačnost morskih predjela, poglavito s gledita nautičkoga turizma • Turistička privlačnost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija, flore i faune, a poglavito radi brojnih očuvanih i zatićenih arheolokih nalaza EKOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo ivota na moru, uz more i za more • Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu, tekućim vodama, flori i fauni • Čisto more • Čisto tlo • Izvori visokovrijedne pitke vode • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena flora • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena fauna • Bioloka raznovrsnost BIO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu, vrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije stočarstva i peradarstva, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe, koje podravaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe • Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnoloki sustavi: skrbi o tlu, skrbi o moru, pripreme sjemena, pripreme sadnica, pripreme stočnoga i peradarskoga rasploda, pripreme riblje mlađi, pohrane poljoprivrednoga uroda, stočarskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremita (silose, hladnjače, i dr.), pripreme bio-tehnolokih proizvoda za modalni transport, zatite usjeva i nasada od nevremena, ... • Gospodarsko-trini bio-tehnoloki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju itarica i drugih poljoprivrednih kultura, malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe, malih i srednjih stočarskih i peradarskih farmi, malih gospodarstava za uzgoj ribe, gospodarstava za uzgoj ume, hortikulturnih gospodarstava • Bioloki dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito bio-tehnoloki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvaralačko-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga biotehnolo kog razvoja TEHNIČKO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju, unaprijeđivanju i primjeni tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolokih sustava u tradicionalnim gospodarskim granama • Novije (prolostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolokih sustava u novim gospodarskim granama stečeno radom na kupljenim tehničkim sustavima ili u tehnolokim sustavima u inozemstvu • Gospodarsko-infrastrukturni tehničko-tehno-oki sustavi: pote, telekomunikacija (fiksnih i mobilnih), eljezničkoga prometa, cestovnoga prometa, pomorstva, zračnoga prometa, meteorologije, geodezije, katastra, zemljine knjige, radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih, muzičkih i govornih poruka i podataka, banaka podataka s mreama za razmjenu i distribuciju podataka, informacijskih i referativnodokumentacijskih centara, publicistike, mjeriteljstva, tehničkoga odravanja i razvoja, tehnolokoga odravanja i razvoja, ekonomskoga odravanja i razvoja, dr. • Gospodarsko-trini tehničko-tehnoloki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna, cementna, aluminijska industruja, i dr), brodogradnje, graditeljstva, drvne industrije, strojogradnje, elektroindustrije, elektronike, tekstilne industrije, farmaceutike, prehrambene industrije, turizma ... • Tehnički dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito tehničko-tehnoloki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvaralačko-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehničko-tehnolokog razvoja TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Stoljećima (a poglavito tijekom prolog stoljeća) stjecano narodno iskustvo o presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnolokog razvoja na uspjenu proizvodnju roba za domaće i svjetsko trite i na uspjean plasman usluga na ta trita • Porast nacionalne svijesti o ograničenjima dravnoga suvereniteta, dravne samostalnosti i nezavisnoati, koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnolokom razvoju • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito drutvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnoloki razvoj • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnoloke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnolokih sustava • Dobro prirodoslovno i tehničko fakultetsko obrazovanje (koje je, ipak, nedostatno za uspjeno uspostavljanje sloenih tehnolokih sustava, te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnolokog razvoja) • Porast svijesti o prijekoj potrebi sveučilinoga tehnolokog obrazovanja, to jest, obrazovanja o uspjenom uspostavljanju i razvoju tehnolokih sustava sa svih relevantnih stajalita: od tehničko- ili bio- tehnolokoga, preko sociologijsko- ili ekonomijsko-tehnolokoga, do jezično- ili demografskotehnolo koga • Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnolokoj, a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj GEOPOLITIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Narodno iskustvo borbe za suverenu, samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku dravu, stečeno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. do XII. stoljeća te u XX. stoljeću • Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske drave iz različitih oblika dravnih zajednica s Mađarskom, Austrijom i Srbijom, koje je stečeno tijekom posljednja četiri stoljeća, a poglavito u XX. stoljeću • Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideolokih sustava vlasti s ugrađenim globa-lističkim tenjama: faizma, nacizma i komunizma • Geopolitička pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana) • Geopolitička pozicija Hrvatske kao pomorske drave kroz koju prolaze vani europski riječni, kopneni i zračni prometni koridori • Hrvatska geopolitička arhivska građa u hrvatskim, vatikanskim, mađarskim, austrij-skim, turskim, francuskim, njemačkim, talijanskim i srpskim pismohranama OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno a poglavito prolostoljetno narodno iskustvo uspjenoga otpora svim pokuajima raznarođivanja i otimanja hrvatskoga zavičajnog prostora • Domovinski rat • Hrvatska vojska (aktivna i pričuvna) sa svojim temeljnim ljudskim potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu • Hrvatska policija • Hrvatska carina • Hrvatski vojni tehničko-tehnoloki sustav s gledita vojne industrije i s gledita sveukupnoga hrvatskoga tehnolokog razvoja. IVOTOPIS Domagoj Margetić rođen je 1974. u Zagrebu, gdje se kolovao i danas ivi i radi kao novinar. Posebno se bavi analizom ekonomsko političkih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda. 2000. objavio je esej Gospodarstvo nacije. Jedan je od osnivača Udruenja novinara Republike Hrvatske (UNRH) čiji je i predsjednik od 2001. godine. Posebno su zapaene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o čemu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvjeća o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvjeća o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Također je sudjelovao u izradi Deklaracije o poloaju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja Gdje je hrvatsko novinarstvo u zatiti nacionalnih vrijednosti (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima odranom u Zagrebu. Član je Građanskog stručnog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Ličke razvojne agencije na projektu Ličke televizije, te je član Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruenja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma Markov trg 2a (2002.). Autor je eseja Globalni projekt Hrvatska (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u vie udruga građana, te je autor priručnika Odnosi s javnoću za nevladine udruge (2002.). Od listopada 2003. do siječnja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Krajem 2002. godine Margetić je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima terorističkih četničkih postrojba u Hrvatskoj, koje je Račanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. Dravno odvjetnitvo započelo je kazneni progon protiv osumnjičenih za ratne zločine, sa popisa koje je objavio Margetić. Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige Tko je opljačkao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. 2003.). U siječnju 2004. imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Godine 2004. postavljen je za predsjednika Programskog vijeća satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljenitvu u Sjevernoj Americi, kojeg proizvodi Udruenje novinara Republike Hrvatske UNRH. Autor je izvjeća Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasnitvom i upravljačkom strukturom medija. Početkom svibnja 2004. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavjetajnom podzemlju protiv biveg premijera Ivice Račana i biveg ravnatelja policije Ranka Ostojića. Kasnije je političkom nagodbom ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika Hrvatskoga slova, zbog kritičkih tekstova protiv Stjepana Mesića i odbijanja naloga za promjenu uređivačke politike svog Urednitva. Početkom rujna 2004. postao je glavni urednik političkog tjednika Novo hrvatsko slovo. U prosincu 2004. Međunarodni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiću o prestanku objavljivanja svjedočenja tajnih, zatićenih svjedoka u procesima pred sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blakića. Margetić je u pisanom odgovoru odbio nalog Haakoga suda riječima: Ne priznajem ni Va sud niti vae quasi sudske naloge! Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margetić je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haakih dokumenata i cjelokupna svjedočenja Stjepana Mesića pred Haakim sudom, u kojima je optuivao Hrvatsku za agresiju i ratne zločine. Početkom siječnja 2005. izabran je za predsjednika Udruge pomagača obrani generala Ante Gotovine. Novo hrvatsko slovo posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogućeno mu je redovito izlaenje, već krajem siječnja 2005. Odrao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, političke tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavjetajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta Hrvatskog novinarskog instituta-HNI. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o tetnim dogovorima Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na vie od 250 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. otela ga je paraobavjetajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli slučaj otmice zatakala i istraga je politički obustavljena. Početkom oujka 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesić-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavjetajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i unitena. Tijekom oujka 2005. objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Međunarodne deklaracije o civilnom drutvu. Dana 29. travnja 2005. Međunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpečatio tajnu optunicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetića za kazneno djelo nepotivanja suda, zbog objave svjedočenja i identiteta zatićenih svjedoka pred Haakim sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u Haagu. Domagoj Margetić odbio je primiti haaku optunicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispričati Haakom sudu. Dana 14. lipnja 2005. Margetić se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haakomu sudu. "Ne osjećam se krivim", izjasnio se po svim točkama optunice, ali se nije ispričao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. Haako tuiteljstvo najavilo je proirenje optunice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetića. Osmoga kolovoza 2005. Margetiću je uručena izmijenjena optunica Haakoga tuiteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005. Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margetić je 24.5.2005. osnovao vlastiti web portal - www.domagojmargetic.com . U svibnju 2005. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je dostupna na www.domagojmargetic.com . Početkom ljeta 2005. godine Margetić je pripremio za objavu knjigu "Obavjetajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavjetajnim strukturama koje su uspostavili politički centri moći, s posebnim analizama o tzv. Ostojićevoj i Bagićevoj skupini. U sklopu knjige nalaziti će se i dvd sa svjedočenjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesića. U tom video svjedočenju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedoči o cijeloj teghnologiji ponaanja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesićem. U srpnju 2005. američki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optunice protiv hrvatskih novinara među kojima je i Domagoj Margetić. Vanjskopolitički odbor Američkog Kongresa uputio je taj amandman Dravnom tajnitvu SAD-a. Na taj je način, posredno, Američki kongres zatraio odbacivanje optunica protiv hrvatskih novinara pred Haakim tribunalom. Iz političkih razloga američki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. najavljeno sasluanje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj. Sredinom srpnja 2005. potporu haakom optueniku i novinaru Domagoju Margetiću pred Haakim sudom dala je i međunarodna organizacija "Reporteri bez granica", čiji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haakom sudu, izrazivi zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritičkog pisanja jo 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vraćena tek 13.6.2005., kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na suđenje pred Haakom tribunalom. Nedavno je i Ministarstvo pravosuđa potvrdilo kako je Margetiću putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. Dana 13. kolovoza 2005. Margetić je primljen u članstvo međunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjeditem u Washingtonu, SAD. Član je Udruge Domovinski rat On Line, na www.domovinskirat.com. Krajem kolovoza 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola ubić Zrinski" proglasila je Margetića počasnim članom. Uz Margetića počasni članovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina, prof. dr. Trpimir Macan, Marko Perković-Thompson i general zbora Ante Roso. Margetić je, tom prigodom, primio svečanu značku Zdruga hrvatske obrane. Član je Udruge građana za promicanje demokracije i slobode elektroničkih medija Nemacenzure, te pie na portalu www.nemacenzure.com. Osnivač je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.) na http://groups.google.com/group/CRO-NEWS. Upisan je u Direktorij istraivačkih novinara jugoistočne Europe. Dana 22. rujna 2005. Margetić je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tubu protiv haake optunice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu dravnim dunosnicima zatraio je od premijera i sudbenih vlasti da se potuju hrvatski zakoni i Ustav kod haakog procesa protiv hrvatskih novinara. Početkom listopada 2005. Margetić je primio objedinjenu optunicu Carle del Ponte protiv četvorice hrvatskih novinara: Jovića, eelja, Kriića i Margetića, kojom ih se tereti za zločinačko udruivanje, "zajedničku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zatićenih haakih svjedoka. to je prvi put da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivoj Jugoslaviji optuio cijelu skupinu novinara, i jo k tome za udrueni novinarski zločinački poduhvat. Nakon to mu je političkim pritiscima Sanaderove Vlade onemogućeno pisanje u hrvatskim medijima, Domagoj Margetić postaje redoviti, ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure.com (www.nemacenzure.com). Krajem studenog 2005. Margetić je objavio svoju treću knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu dravu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu. Sredinom 2005. Margetićeve knjige "Tko je opljačkao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesić dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrtene su u slubeni popis literature Sveučilita Berkely, Istočno-europskog odjela, pod naslovim iz Istične Europe i o Istočnoj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf). / kraj.../ |
