** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Hrvatska i Novi Svjetski Poredak /IV-dio/

HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK







LOVCI NA GLAVE I SINDROM «ODLJEVA MOZGOVA»

Nikako se ne moe nazvati slučajnoću činjenica da su svi procesi i globalni
projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski, financijski, trgovinski,
gospodarski, te samim nastankom projekta usko vezani na vodeće financijsko
monetarne institucije globalnog poretka: Međunarodni monetarni fond i
Svjetsku banku. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni)
sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti, svrstale su Hrvatsku u grupu
sedam balkanskih zemalja time otvarajući put ideji jugoistoka Europe kao
modela pridruivanja europskim integracijama, projektirale su hrvatski
bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj, izradile projekt
monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom
drave, sudjelovale tehničkom pomoći u izradi modela privatizacije kapitalne
infrastrukture i dravnih poduzeća, sudjelovale u izradi gospodarskog,
financijsko - monetarnog zakonodavstva Hrvatske. Tako su u osmiljavanju
sadraja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka, Međunarodni
monetarni fond, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu
i razvitak (EBRD). Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom
poretkuodređena je točkom 30., zavrnog dokumenta Summita Pakta o
stabilnosti u Sarajevu 1999. "... Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka,
Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka, kao
financijske institucije Europske unije, imaju vrlo vanu ulogu, u skladu s
njihovim specifičnim mandatima, u podupiranju zemalja regije (op. misli se na
jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije, reformi, i razvoja regije.
Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju međunarodne
pomoći za regiju i promoviraju čvrste makro ekonomske i strukturne poltike za
zemlje regije. Pozivamo te međunarodne financijske institucije da preuzmu
aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti ...", stoji u izjavi koju su
potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika međunarodne konferencije
u Sarajevu.
Sve prethodno rečeno izaziva, osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi,
osjećaj nesigurnosti, manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju, znanstveno,
stručno i poslovno napredovanje, siguran ivot buduće obitelji, dok u isto
vrijeme "lovci na glave" (head hunters) trae kvalitetne stručnjake za
popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i
zemljama. Ponekad nai ljudi i bez konkretnih ponuda, ali i bez egzistencije u
zemlji odlaze traiti bolju budućnost izvan Hrvatske. To je proces koji u
Hrvatskoj traje posljednjih četvrt stoljeća kontinuirano, a posljednjih deset
godina naglaenije i intenzivnije (organiziranije), koji popularno nazivamo
"sindromom odljeva mozgova". On se u prvoj fazi oporavka neće moći
zaustaviti, niti će se naim stručnjacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme moći
ponuditi (prije svega) financijsko - materijalni uvjeti za naputanje njihovih
radnih i ivotnih sredina u drugim zemljama. Međutim, morat će se raditi na
motivaciji onih koji jo nisu otili da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom
ponovnom gospodarskom oivljavanju i razvoju. To je za početak moguće
učiniti na način da im se bez obzira na plaću ponudi mogućnost daljnjeg
znanstvenog i stručnog, poslovnog usavravanja i napredovanja u zemlji, u
strukovnim područjima za koja su obrazovani. Problem procesa odljeva
mozgova centri moći poput MMF-a gledaju pozitivno, jer u njemu vide
postizanje "ravnotee znanja" u zemljama članicama, pa su spremni i novčano i
programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" među zemljama
članicama. Iza toga se, zapravo, krije nastojanje da se planski pojedine zemlje
znanstveno i tehnoloki dre pod kontrolom, jer bi u protivnom pre brzo i pre
sigurno napredovale. Jedna od institucija uspostave globalne ravnotee znanja je
i Soroseva mrea zaklada, kojima pritajeno financira globalni transfer
tehnologije misli i znanja. … drugi je veliki projekt stvaranje međunarodne
mree kojoj bi cilj bio odailjanje istočno i srednjeeruopskih kandidata na
naukovanje u zapadne tvrtke.
Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima, udruena s
komjuteriziranim protokolom traenja koji bi omogućio zapadnim tvrtkama da
nađu prikladne kandidate …, priznaje početkom 90-tih George Soros svoju
namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek počinju demokratske
promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno koritenje svih
svojih potencijala, kako bi u tranzicijskom procesu postigle to konkurentniju
poziciju. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja
Istočne Europe dolaze, te da je njihova drutveno ekonomska tranzicija
neizbjena, globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih
potencijala bojeći se, zapravo, potencijala znanja i tehnologije misli u tim
zemljama. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne drave u poslove druge drave,
Soroseva zaklada posluila je globalnim ekonomskim moćnicima kao vrlo
pogodan paravan. Uistinu se radi o obezvrijeđivanju vrijednosti znanja jedne
drave. Stoga bi bilo potrebno da se to skorije pri jednoj od institucija dravne
uprave organizira "Sredite za analizu, praćenje i planiranje ljudskih resursa" ili
tu ulogu treba dati Zavodu za zapoljavanje ukoliko se odluči na njegovu
reorganizaciju.

MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM

Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih
gospodarstava od strane MMF-a moemo razvrstati u sedam točaka:
1. točka pritisaka;
2. točka manipuliranog kaosa;
3. točka pada;
4. točka udara;
5. slom;
6. točka svijesti;
7. nulta točka.

(PRILOG 17 SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA
PREMA PROJEKTU MMF-a)

Do svake od tih točaka dovode pomno planirani, koordinirani i praćeni procesi
manipulacije gospodarskim slomom:
1. stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih
i financijskih institucija;
2. ok terapija MMF-a;
3. strategija naputanja potencijala;
4. sindrom "puste zemlje"
5. stvaranje sustava kontroliranog kaosa;
6. sindrom "odljeva mozgova"
7. sindrom kule od karata;
8. financijsko monetarni protektorat;
9. iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute;
10. financijsko - monetarna desuverenizacija drave;
11. kriza razvoja.
Navedena politika međunarodnih financijsko - monetarnih institucija dovela je
dugoročno i do krize razvoja koja učvrćuje mrtvu točku manipuliranog
gospodarskog sloma. Potrebno je potpuno izmijeniti načela i sustav
gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i
razvoju. Pokazatelje krize razvoja moemo podijeliti u četiri skupine:
1. skupina - opći gospodarski stalni pokazatelji:
- nezaposlenost;
- inflacija;
- zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta drutvenog proizvoda;
- "dravni dug".
2. skupina - drutveno gospodarski pokazatelji:
- pad ivotnog standarda;
- oteana, smanjena socijalna mobilnost;
- rast socijalnih, političkih i industrijskih sukoba, rast svih oblika agresivnog
ponaanja;
- pogoranje kvaliteta ivota;
- iseljavanje mlađe akademske populacije, ali i ostalih dobnih skupina;
- pogoranje zdravstvenog stanja stanovnitva;
- promjene u socijalnoj patologiji.
3. skupina - sustavni i promjenjivi opći gospodarski pokazatelji:
- kriza racionalnosti u dravnom (političkom i dravno - upravnom) i
privrednom menadmentu;
- sustavna i kronična uvozna ovisnost gospodarstva;
- niska produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost privređivanja;
- nejasni i nesigurni imovinsko - pravni (vlasnički) odnosi;
- neučinkoviti pravosudni sustav;
- neučinkoviti sustav gospodarstva.
4. skupina - političko kulturni pokazatelji:
- kriza legitimiteta; uvjetovana nemogućnoću vlasti da ispunjava zahtjeve
stanovnitva;
- koncentracija stanovnitva u velikim gradskim sreditima, naputanje sela i
manjih mjesta;
- krah vladajuće ideologijske ortodoksije;
- jačanje konzervativne javnosti i politike; ideologijski fundamentalizam,
populizam, etnocentrizam, radikalni egalitarizam;
- rast drutvenih sukoba.
Uzroke nastale krize razvoja moemo odrediti kao dvadeset kriznih točaka
ponaanja vlasti od 1990. 2000.:
1. domovinski rat;
2. ustrojavanje dravne i lokalne vlasti;
3. pretvorba i privatizacija;
4. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju,
razvoj, time i rast zaposlenosti;
5. utemeljenje financijsko monetarnog sustava zemlje na fiktivnim
vrijednostima pekulacijske prirode;
6. krivi odabir stratekih oslonaca gospodarstva;
7. koritenje sredstava inoemnih financijskih izvora za jačanje moći dravnog
aparata kroz financiranje ministarstava i javnih trokova nebitnih za razvoj i
rast proizvodnje u zemlji;
8. guenje proizvodnje i time dovođenje u pitanje ekonomskog opstanka
zemlje;
9. preveliko zaduenje javnog sektora zemlje, koje obzirom na mrtvilo
proizvodnje moe zemlju nemogućnoću povratka inozemnih dugova dovesti
u odnose ovisnosti o vjerovnicima;
10. unitenje malog i srednjeg poduzetnitva građana;
11. stvaranje i tiho odobravanje bez pokrića prevelikog unutarnjeg duga u
pravnom i pravosudnom neredu;
12. stvaranje ovisnog i političkoj dravnoj vlasti podlonog pravosudnog
aparata koji djeluje ne po pravu već po naredbama;
13. stavljanje Sabora u funkciju dravnog parlamenta, a ne predstavničkog i
vrhovnog zakonodavnog tijela građana RH;
14. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i
njihovih tićenika;
15. zloupotreba obavjetajnih slubi za zaplaivanje i prijetnje građanima
umjesto da slue općem dobru i nacionalnoj sigurnosti;
16. rasprodaja općih nacionalnih dobara bez novčanog pokrića i bez nadzora
odljeva sredstava stečenih prodajom;
17. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu jačanjem moći dravnog aparata;
18. opće osiromaenje građana Hrvatske;
19. porast nezaposlenosti;
20. neprogramski, maglovit pristup rjeavanju pitanja nezaposlenosti.
Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila krizni kontinuitet i produbila krizu
do krize razvoja, čime je dotadanja ekonomska kriza dobila oblik duboke
nacionalne krize, s mogućim međunarodnim posljedicama za Hrvatsku. To
ponaanje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Račana) moemo odrediti kroz
esnaest kriznih točaka ponaanja vlasti od 2000. 2002.:
1. porast nezaposlenosti, uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji;
2. povećanje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje proračunskih deficita;
3. tajni kreditni i reformski aranmani s Međunarodnim monetarnim fondom
(MMF) i Svjetskom bankom;
4. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih dravnih poduzeća, prema projektima
iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduzeća;
5. politika stečajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih;
6. strategijsko programsko neslaganje članova vladajuće koalicije;
7. najave i početak masovnih otputanja u vojsci i policiji (do 30 000
zaposlenih);
8. suradnja s Haakim tribunalom, izručenje najviih vojnih zapovjednika
Hrvatske vojske, pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese
stvaranja hrvatske drave, oduzimanje nacionalnog ponosa građanima
Hrvatske;
9. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata;
10. odbijanje vraćanja dravnog duga umirvoljenicima, to je bilo jedno od
glavnih predizbornih obećanja;
11. prekren Ugovor za pravednu Hrvatsku potpisan s najjačim hrvatskim
sindikalnim sredinjicama;
12. nesposobnost Vlade za partnerstvo u općem, javnom, stručnom dijalogu o
budućnosti Hrvatske, čime Vlada postaje proizvođač drutvenih sukoba,
umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama,
braniteljima, umirovljenicima, Katoličkom Crkvom, itd.);
13. nemogućnost vladajuće koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog
koncenzusa o budućnosti;
14. ne postojanje stratekih institucija drave;
15. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja dravom;
16. otvaranje krize sustava.
Uz to nerijeene su ostale i krizne točke prethodne vlasti, tako da je gospodarska
i drutvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja.
Kriza sustava je, sasvim sigurno, najozbiljnija krizna točka nacionalne krize.
Ona onemogućava sustavni pristup rjeavanju nacionalne krize i potpuno
onemogućuje učinkovitost ne samo vlasti, već paralizira drutvo u cjelini, to je
strukturalna dezorganizacija drave, koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i
međunarodni kredibilitet. Očituje se kroz:
- nepostojanje dijaloga Vlade, poslovnog i civilnog sektora;
- nepovjerenje građana prema institucijama drave;
- međusobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u
stratekom smislu;
- mandatno postojanje institucija, a ne njihovo dugoročno, strateko
izgrađivanje;
- neizvravanje obveza dravnih institucija;
- proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar drutva;
- zamjenu stratekih institucija političkim institucijama;
- krizu dravnog proračuna;
- krizu civilnog drutva;
- krizu inicijative;
- nemogućnost brzog djeovanja;
- krizu nacionalnog optimizma;
- tehnoloku krizu, tehnoloki nesrazmjer Vladinog, poslovnog i civilnog
sektora;
- izostanak stratekog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog,
ekonomskog i teritorijalnog);
- izolacionizam institucija unutar sustava;
- izostanak nacionalnog planiranja međunarodnih trendova.

PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU

Upravo iz tih razloga, potrebno je, kao pretpostavku rjeavanja nacionalne krize,
otpočeti rjeavanje krize sustava kroz donoenje svojevrsnog Protokola o
nacionalnom sustavnom upravljanju. Prije toga, svaki će pokuaj rjeavanja
krize pasti na jednoj od točaka krize sustava. Potrebna je izgradnja nacije kao
sustava na razini misli, nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog
sustava.
Da bi se omogućio oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se
sačiniti plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zadaća Dravnog
upravnog povjerenstva:
1. zatititi proizvodna materijalna dobra;
2. spriječiti obustavu proizvodnje;
3. spriječiti porast nezaposlenosti;
4. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji;
5. izvriti pripreme za postavljanje novog financijsko - monetarnog sustava
zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina, maksimalnoj mobilizaciji
ivog novca koji se oplođuje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga
umnaa;
6. usvajanje i provođenje Programa za gospodarsko - pravno uređivanje drave;
7. reorganizirati i preustrojiti dravnu i lokalnu upravu, smanjenjem nepotrebnih
trokova i birokratizacije dravnog aparata, učinkovitim i kvalitetnim
smanjenjem broja ministarstava i uprava, korisnim i kvalitetnim smanjenjem
broja upanija i općina u RH;
8. stabilnost valute vezati uz čvrste investicije u proizvodnju - fizički dokazive
parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti, oni trebaju biti jedino
mjerilo opravdanosti ulaganja;
9. proglaenje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina,
verc, manipulacije pekulativne prirode (fiktivnim dionicama, vrijednosnim
papirima bez pokrića, bilo kojim oblikom novca bez pokrića);
10. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda uključivanjem građana i njihovim
nadzorom nad programima ulaganja;
11. prekinuti daljnju emisiju dravnih obveznica;
12. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava;
13. reaktivirati značajne neiskoritene proizvodne potencijale;
14. odrediti nove ekonomske zahtjeve, a to mora predstavljati izvorni
produktivni koncept investiranja svog raspoloivog kapitala u stvarnu
ekonomiju;
15. program javnih infrastrukturnih investicija;
16. osigurati proizvodne kredite iz dravnih sredstava;
17. definiranje stratekih tehnolokih područja industrije, malog i srednjeg
poduzetnitva;
18. sredinja banka, kontrolirana od strane drave, mora stvoriti temelje
nacionalnog financijskog suvereniteta, te osigurati program kredita za
financiranje infrastrukture i tehnolokih projekata;
19. uvesti standarde nadzora novca, tj. kontrole cijene novca;
20. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca;
21. u području infrastrukture krediti trebaju biti dugoročni i s malom kamatom, u
području tehnologije krediti mogu imati malo veću kamatnu stopu, ali ne
veću od 5 % u pionirskoj fazi;
22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske;
23. strategiju razvoja ljudskih potencijala;
24. razvojne strategije uzajamnog, međusobnog razvoja susjednih zemalja, po
logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno pomau svoj razvoj bolje će se
razvijati.

NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA

Građani se, također, moraju aktivno uključiti u nadzor obnaanja javne vlasti od
strane onih koji su dobili mandat. Zato je dobro poznavati načela javnog,
građanskog nadzora vlasti. Građanski ili civilni nadzor vlasti, zapravo, stvara
uvjete učinkovitosti i otvorenosti vlasti, te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od
strane građana, angairanje građana kao javne vlasti.
Načela aktivnog, građanskog nadzora vlasti:
- načelo otvorenosti vlasti prema građanskim inicijativama i interesima;
- načelo partnerskog odnosa vlasti i građanskih inicijativa;
- načelo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane građana;
- načelo javnosti rada institucija vlasti i dunosnika, te činovnika;
- načelo pritisaka interesnih grupa i udruga;
- načelo građanske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane
vlasti;
- načelo Ustavnih ovlatenja: prava i obveza građana koje proizlaze iz Ustava
RH;
- načelo legitimiteta i legaliteta;
- načelo građanske odgovornosti i suodgovornosti za ponaanje, rad i
učinkovitost vlasti;
- načelo javne vlasti: svi građani su javna vlast;
- načelo dostupnosti podataka i programa vlasti građanima, koji kroz svoje
zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke;
- načelo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom
pojedinom građaninu;
- načelo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima;
- načelo promjenjivosti vlasti pod utjecajem građana;
- načelo zaposlenika i poslodavca u smislu da su građani poslodavci vlasti,
te da vlast radi za građane i po volji i potrebama građana, svakome od njih
odgovara i mora polagati račune;
- načelo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obećanja, i to u smislu da
građani sve izrečeno, napisano i obećano tretiraju kao usmeni ili pisani
ugovor koji vlast treba ispotivati;
- načelo solidarnosti, vezano uz krize, socijalno i ivotno teke prilike, u
kojima vlast mora solidarno snositi opće teke uvjete ivota i rada sa svojim
sugrađanima;
- načelo izravnog kontakta s građanima, u smislu stalnog ispitivanja volje i
potrebe građana kroz izravne kontakte s građanima;
- načelo građanskog zahtijevanja u smislu rjeavanja određenih problema ili
kriznih situacija;
- načelo pregovaranja i zajedničkog rjeavanja problema i izrade konkretnih
programa;
- načelo sigurnosti i stabilnosti, to znači da vlast mora raditi na način da se svi
i svaki građanin osjećaju sigurno, da imaju povjerenje u dravni, pravosudni i
gospodarski sustav;
- načelo sposobnosti, a ne podobnosti na svim razinama, jednako za sve i
svakog građanina;
- načelo nacionalne sloge, u smislu traenja koncenzusa svih građana u
donoenju odluka presudnih za dravu i naciju, putem referenduma, općeg i
tajnog izjanjavanja punoljetnih građana RH.
Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduzećima s većinskim
udjelom drave, zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduzeća. U tom smislu trebalo bi
se voditi slijedećim načelima kriznog upravljanja u tim poduzećima: dijalog sa
zaposlenicima i sindikatima; analiza financijskog stanja; analiza materijalne
imovine; analiza kadrova; analiza obveza; analiza potraivanja;analiza
proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa; analiza gospodarskog
okruja;analiza trita i partnera; utvrđivanje i uređenje vlasničkih odnosa;
analiza i određivanje strateke pozicije poduzeća; izrada investicijskog programa
restrukturiranja i revitalizacije; revitalizacija poslovanja. Strateki partneri u tom
pristupu mogu biti: zaposlenici, sindikati; vjerovnici, dioničari, vlasnici;
ovlateni revizori; banke. Cilj kriznog upravljanja u poduzećima mora, prije
svega, biti uspjeno poslovanje poduzeća, rast dobiti (proizvodnje), osiguravanje
zaposlenih. Prvenstveno mora biti oivljavanje poduzeća, a ne njegova
likvidacija. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni
interes zemlje u ovom trenutku.

MOŽE LI HRVATSKA STATI NA ČELO DRŽAVA NACIJA?

Hrvatska treba preuzeti vodstvo drava nacija u globalnom zalaganju za
oivljavanje naconalnog proizvodno - razvojnog gospodarstva i ruenje sustava
"Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko - monetarnog
protektorata, te traiti putem Generalne skuptine Organizacije Ujedninjenih
Naroda hitno rasputanje MMF-a i Svjetske banke, u ovom obliku kakvi danas
postoje, ili zatraiti od MMF-a odravanje konferencije o redefiniranju uloge,
načela rada i reorganizaciji Međunarodnog monetarnog fonda. To kratko
moemo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. Od
iznimne je vanosti da takva inicijativa dođe upravo od jedne (ili grupe) male
zemlje sa snanim nacionalnim, gospodarskim potencijalima, kao to je
Hrvatska. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "drave nacije" kao
paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. U svim
projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim dravama se nameće koncept
ovisnosti o velikima, moćnima, bogatima, ukratko onima koji bi trebali
odlučivati o odnosima u globalnom poretku. Zbog toga je potrebno jasno reći da
"novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u području gospodarskih odnosa,
razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. Na neki način jedna
od najvećih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak".
Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji, te bi bilo za očekivati da
inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske.
Koncept "Novog svjetskog poretka", dominacije jednih nad drugima,
međunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog
poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti
Globalni pokret drava nacija (Global Nation State Movement). Čelnici
zemalja G7 su, naalost, i tijekom sastanka na vrhu u Genovi, propustili istinski
izraditi smjernice preustroja dosadanjeg sustava ekonomske globalizacije i
odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. Zaključci
Genovskog sastanka potvrđuju elju za dominacijom financijski najjačih
zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom, te njihovo nastojanje da
globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji isključivo njihovog
gospodarskog napretka. "... Ostat ćemo oprezni i gledati unaprijed u primjeni
mjera, po potrebi, kako bismo osigurali da naa gospodarstva krenu prema
odrivijem modelu rasta, u skladu s njihovim potencijalima. Zalaemo se za
nastavak politike koja će doprinijeti globalnom rastu jakim povećanjem rasta
proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okruju, kroz strukturalne reforme,
slobodnu trgovinu i jačanje međunarodne gospodarske suradnje ..." (točka 2.,
Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). Naglaavanje gospodarenja
potencijalima kao uvjeta odrivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere
najmoćnijih zemalja "Novog svjetskog poretka".
Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava, divljom i
nekontroliranom liberalizacijom trita (na tetu nacionalnih gospodarstava),
postavljanjem uvjeta međunarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i
potrebama najjačih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu, svjetsku,
ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vodeće zemlje svijeta imaju
interes bilo za potencijalima ili koritenjem teritorija. Čak i davni američki
dokument nacionalne sigurnosti, do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv
razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Drava za kreditno opterećivanje
pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za koritenjem potencijala, kao i
za kontrolu rasta stanovnitva u tim zemljama kako ne bi bilo ugroeno
američko iskoritavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. Davni
memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske
populacije na američke siguronosne i inozemne interese" upravo projektira
interesne zone u svijetu koje raspolau gospodarskim potencijalima od interesa
za odrivost rasta gospodarstva SAD. Sastanak u Genovi samo potvrđuje takve
pojekte "velikih i moćnih", s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno
jaka nasuprot skupini G7.
Moda je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. Kao glavni ciljevi
gospodarske politike zemalja G7 označen je početak novog kruga trgovinskih
pregovora i jačanje stabilnosti i integriteta međunarodnog financijskog sustava.
Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija efovi drava G7
uvrstili su na svoj dnevni red pomoć teko zaduenim zemljama u razvoju i
siromanim zemljama, preko multilateralnih razvojnih banaka. Međutim i
zaduivanje, kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili
MMF-u, vodi se prema projektu SAD, koji je sadran u memorandumu
nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". Nakon
idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7, te krvavih
demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne
ekonomske krize, uz sve izraeniju krizu nacionalnih gospodarstava, potrebna je
hitna reorganizacija međunarodnog financijskog sustava po potpuno novom
modelu suverenih drava nacija. Ukoliko se to ne dogodi građanske skupine
pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a zato upravo hrvatski građani ne bi to
učinili prvi) podnijeti tube Međunarodnom sudu pravde protiv Međunarodnog
monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara moći iz kojih se projektiraju
globalne gospodarske nepogode. Upravo bi takva tuba Međunarodnom sudu
mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosadanjeg globalizacijskog
gospodarskog modela.
Gospodarska načela "drave nacije" mogu se postaviti kao: načelo gospodarske
inicijative, načelo gospodarske slobode, načelo gospodarskog partnerstva,
načelo gospodarskog integracijskog odabira, načelo gospodarske ravnopravnosti
(u smislu jednakih mogućnosti), načelo ekonomskog suvereniteta, načelo
ekonomskih resursa, načelo kapitala znanja, načelo sustava nacije, načelo
virtualnog kapitala, načelo nacionalnog koncenzusa o budućnosti.
Model "drave nacije" moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija
ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika
međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se
odnosom gospodarstva, teritorija, tehnologije i virtualnog prostora, kao osnove
zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. "nasloni
se" model razvoja). Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova
regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema
projektima globalno najjačih zemalja, već prema potrebama zemalja u pojedinim
regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.

POTREBNO JE ŽURNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI SUSTAV
PARALELNOG IZVRNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM

Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvrnog upravljanja
zemljom koji tajno treba drati u pričuvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "točke
udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Dravno upravno
povjerenstvo, a tajnom Uredbom Vlade, koju će supotpisati predsjednik
Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima
Dravno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvrno upravljanje
zemljom, ovlasti upravljanja, rok upravljanja. Spremnost na taj korak je ključan
za nacionalnu sigurnost zemlje. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i
odrede članovi Dravnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "točka
svijesti". Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i početak rada Dravnog
upravnog povjerenstva predstavlja "nultu točku".
Dravno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i
organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika:
1. Povjerenstvo za gospodarstvo;
2. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb;
3. Povjerenstvo za poljoprivredu i umarstvo,
4. Povjerenstvo za zdravstvo;
5. Povjerenstvo za prosvjetu i port;
6. Povjerenstvo za kulturu;
7. Povjerenstvo za pravosuđe i upravu;
8. Povjerenstvo za vanjske poslove;
9. Povjerenstvo za unutarnje poslove;
10. Povjerenstvo za obranu.

IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA

Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana, potrebno je pristupiti
procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje moemo podijeliti u četiri
faze:
1. Čime drava raspolae?
- ljudski potencijali;
- poduzetnički, privatni potencijali,
- tehnologija;
- inovacije;
- industrijska proizvodnja;
- ideje;
- kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i dravnih);
- dosad neiskoriteni ili naputeni proizvodni resursi ...
2. to sada drava čini s raspoloivim kapacitetima?
a) identifikacija
- pregled postojećeg stanja u zemlji;
- postojeći problemi;
- stvaranje vlastitih modela rjeavanja problema;
- stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se građane pripremilo za
prihvaćanje nove strategije;
- stvoriti informacijsko - edukativni sustav koji će u tranzicijskom vremenu
omogućavati i ljudima u administraciji, građanima, poduzetnicima i strancima
stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije, učiniti sustav
interaktivnim između svih drutvenih segmenata.
b) podrazumijevanje pretpostavke
- drava je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije
razvoja;
- snaga je u ideji, ljudima, domaćem kapitalu u obliku novca i imovine,
proizvoda;
- slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i čimbenika za
postizanje cilja strategije razvoja;
- slabosti su u prejakoj ovisnosti o međunarodnim monetarno - financijskim
institucijama;
- zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspoloivim mogućnostima, te na taj
način razviti cijelu strategiju;
- biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim
ishodima;
- predviđati moguće krize "drugog udara".
3. to se događa u okolini?
a) analiza pojedinih sektora u dravi.
- razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapređenja odlučivanja i
povećanja učinkovitosti, umreeni rad.
b) analiza okruja drave i nacionalnog gospodarstva.
- osnovne značajke susjednih gospodarstava, problemi i pozitivne strane,
također i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu;
- osnovne značajke organizacije i djelovanja međunardonih organizacija u
gospodarstvu;
- analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja;
- komparativna analiza tehnolokog razvitka i potencijala sa drugim zemljama;
- komparativna analiza resursa u drugim zemljama.
c) drutvena analiza;
d) snage i slabosti.
4) Izbor stratekih ciljeva!
a) testovi pretpostavki i strategije;
b) strateke pričuve ili alternative;
c) strateka odrednica ili izbor.

NADZOR MONETARNO FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM

U početnoj fazi treba kao mjeru monetarno - financijske politike utvrditi jasne
standarde nadzora novca, odnosno kontrole cijene novca. Bilo bi poeljno kada
bi osim HNB-a u tom nadzoru ključnu ulogu imalo Građansko - saborsko
stručno povjerenstvo za nadzor monetarno - financijskog upravljanja zemljom
kako bi se spriječile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko
HNB-a. Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca,
bilo bi dobro da limit bude do 100.000,oo DEM, a na sav ostali promet novca
zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke, jer ako postoji porez na
promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. Potrebno je uvesti
Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN), a prethodno o tomu
donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca. Porez na promet novca potrebno
je plaćati kod kreditnih odnosa, na ostvarivanje kamata na posuđeni novac, te na
poslove kupoprodaje valuta (novca) između novčarskih kuća (jer tu i postoje
najveće mogućnosti pranja novca i financijskih malverzacija). Ovaj bi
nacionalni sustav podrazumijevao potpuno oslobađanje poreza na kredite u
izgradnji stanova i proizvodnih pogona, te za pokretanje, revitalizaciju i
repromaterijale u proizvodnji, kao i kredite seljačkim gospodarstvima i
samostalnim poljoprivrednicima. Na ovaj način destimulirati će se banke na
lihvarenje u kreditnim odnosima, a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje
izgradnje i proizvodnje. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u
ugovaranju i primanju kamata. Drava mora odrediti najveći iznos kamata koji
se uopće smije ugovoriti i koji dunik mora platiti. Ovo je potrebno učiniti i
unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo
zloupotrebljavale nevolje, bijeda, neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali
kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. Izradi ovakvog sustava Vlada ne eli
pristupiti, prije svega, zbog ugovorenih obveza prema MMF-u.
Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od
slijedećih elemenata:
1. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu)
- registar kreditnih ugovora;
- vjerovnici;
- dunici;
- glavnica kredita;
- kamatna stopa;
- otplata glavnice i kamata;
- razrezana visina poreza.
2. porez na promet novca
- izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom
razdoblja kredita.
3. sustav plaćanja poreza na promet novca tj. izravnog kamatnog poreza u visini
15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa
- porezne uplatnice za plaćanje IKP-a prima dunik kod realizacije kredita,
odnosno čim banka kredit prijavi nadlenoj ispostavi porezne uprave, a obvezno
prije isplate glavnice kredita duniku;
- porezna uplatnica sadri termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne
stope - IKP-a 15 % od ugovorene kamate, iznos se uplaćuje u korist dravnog
proračuna;
- preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku plaća dunik
posebnom uplatnicom u korist vjerovnika, uplata ovog dijela ne bi se smjela
dozvoliti bez uvida u uplaćeni porez;
- IPK plaća dunik 15 % od iznosa kamate na poseban račun Porezne uprave.

STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA

Hrvatska kao drava i njeni građani kao ivo gospodarstvo trebaju poduzeti
strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva angairanje svakog
čovjeka, svih struka, opću javnu, nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima
gospodarskog razvitka. To je povratak na nultu točku gospodarstva, točku
početaka svakog razvoja, jednakih mogućnosti, zajedničke nacionalne
angairanosti, stručnog i znanstvenog entuzijazma, inovativne ekonomske
hrabrosti i pionirskog poduzetničkog duha. To je obnova ekonomskog morala i
primjena načela fizičke ekonomije u gospodarstvu nacije. Formula je:
ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD +
TRITE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO, "go" engl.
"idemo").
Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija drutvenog ponaanja koja
proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za
stabilan razvitak. Sirovina je zemlja s potencijalima, tehnologija je čovjek, alati i
procesi su sva postupanja čovjeka prema namjeravanom cilju, a proizvod je
početak gospodarskog oporavka Hrvatske. Stoga govorim o dravi kao tvornici
budućnosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva.
Strategija mora postati individualno djelovanje svakog čovjeka, tehnologija
mora postati svaka misao, proizvod mora postati svako djelovanje. Hrvatska
mora početi razmiljati (Hr), Hrvatska mora početi znati (Hz), Hrvatska mora
postati svjetska tehnologija (Ht). To je strategija nacionalnog gospodarskog
optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr).

TREBAMO IZGRADITI SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH
INSTITUCIJA

Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u
Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene, odnosno one koje postoje ne
zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budućnosti zemlje i uvelike
ne slue tom cilju, već su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem
političkih promjena u vladajućoj strukturi. Sveučilita bi mogla biti dobar
"inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postojećih
institucija u ivu funkciju strategijskog, sustavnog pristupa planiranju
budućnosti.

JEDNADBE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA
Hr+Hz+Ht=GO
Z+Z+P+Th+R+Tr=GO
Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr
KRIZNA JEDNADBA
GK+KD+KS+KO=KR
Gospodarska kriza+kriza drutva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja
JEDNADBA GOSPODARSKOG RAZVITKA
Z+T+P+P+O+S=GORA
Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetnitvo+obitelj+sustav=gospodarski
razvitak
JEDNADBE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA
GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S
O + P
GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav
Obitelj + poduzetnitvo
GO+GORA=GOSPODARSTVO
OBITELJ
GO+GORA=G
O
FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE
GO+GORA=ČOVJEK
GO+GORA=Č

ZATO SE PROBLEMI STVARNO NE RJEŠAVAJU?

Običan čovjek danas se s pravom pita ukoliko rjeenja postoje zbog kojih
razloga se ne pristupa rjeavanju ključnih nacionalnih problema. Upravo
suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama
koje jo ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. Najvie političke
strukture hrvatske izvrne vlasti duboko su podređene međunarodnim
financijsko - monetarnim institucijama, te su prisiljene provoditi mjere određene
za Hrvatsku izvan same Hrvatske. Hrvatska je na izvjestan način, kao to tvrdim
i dokazujem u prethodnom tekstu, postala najveći gospodarsko - politički
eksperiment Međunarodnog monetarnog fonda i njegovih najmoćnijih zemalja
članica.
Da je globalizacija američki eksperiment globalne drave, sa jedinstvenom
svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument američke obavjetajne zajednice
koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. godine.
Mandatna Vlada (ona koja danas jest, a sutra nije) ne moe upravljati vremenom
kao bitnim čimbenikom moderne ekonomije i sustava predviđanja, te
upravljanja budućnoću. Za koncept virtualne drave, koji dugoročno planira
razvoj i strateke interese drave, moraju se stvoriti uvjeti općeg, javnog,
stručnog dijaloga o budućnosti, u kojem uloga moderatora pripada institucijama
civilnog drutva. Naravno, Račanova Vlada, a nekadanji čelnici ujedinjene
oporbe znali su za taj koncept američke obavjetajne zajednice, nije spremna
prihvatiti nacionalno partnerstvo za budućnost sa irokim krugom stručnjaka i
civilnih aktivista u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog drutva u obliku
mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne, a zapravo ih koristili za
osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. Iz
tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mreom institucija civilnog drutva u
Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u
političkoj borbi Račana i partnera za sovajanje vlasti. Moda bi takav postupak
nevladinih udruga bio i legitiman, kada bi se radilo o podupiranju političkih
stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. Mnogobrojni dokazi,
međutim, ukazuju upravo na suprotne motive među čelnim ljudima institucija
civilnog drutva u Hrvatskoj.

CIA: «GLOBALNI TRENDOVI DO 2015.»

Jedan od ključnih dokumenata projekcije budućnosti globalnog poretka jest
američki dokument zrađen u suradnji CIA-e, National Intelligence Council
NIC, stručnjaka američke Vlade, nevladinih stručnjaka, pod nazivom Globalni
trendovi do 2015.: dijalog o budućnosti s nevladinim stručnjacima (engl.
Global Trends 2015: A Dialogue, About the Future with Nongovernment
Experts), izrađen u prosincu 2000. … Umreena globalna ekonomija će biti
vođena velikim, neograničenim protokom informacija, ideja, kulturnih
vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi: to je globalizacija. Takva
globalizirana ekonomija bit će glavni doprinos povećanoj političkoj stabilnosti u
svijetu 2015., iako njezina bogatstva i dobrobiti neće biti univerzalne …. Ovim
riječima dokument, zapravo, najavljuje premoć određenih zemalja u
raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja, jer će primjerice liberalizacija
nacionalnih trita i njihovo umreavanje u globalnu ekonomiju za pojedine
zemlje značiti rasprodaju ekonomskih resursa, dok će za bogatije (moćnije)
zemlje to značiti prisvajanje resursa. Sjedinjene Drave upravo su na ravnotei
ekonomskih resursa sedamdesetih godina prolog stoljeća počele graditi model
Novog svjetskog poretka, tj. globalizacije. Za SAD globalizacija predstavlja
geoekonomski model globalne premoći nad raspolaganjem ekonomskim
resursima nacionalnih gospodarstava. Ravnotea znanja, resursa i tehnologije
trenutno je glavni predmet strateke obrade američke obavjetajne zajednice.
Ovaj dokument CIA-e predviđa i to će se dogoditi sa zemljama koje će
zaostajati za globalizacijskim procesima: … Regije, zemlje i grupacije koje će
se osjećati izostavljene iz procesa suočit će se sa produbljavanjem ekonomske
stagnacije, političkom nestabilnoću i kulturnim otuđenjem. Oni će biti ishodita
političkog, etničkog, ideolokog i religioznog ekstremizma, zajedno s nasiljem
koje je često popratna pojava ekstremizmu. Te će zemlje prisiliti Sjedinjene
Drave i ostale razvijene zemlje da ostanu usredotočene na izazove starog
svijeta ….
Između redaka ova rečenica skriva moguće američke projekcije međunarodnih
kriza u područjima gdje SAD imaju svoje posebne, strateke interese, kako bi se
posredovanjem u međunarodnim krizama SAD nametnule kao čimbenik mira i
stabilnosti, a nakon toga pomagač ekonomskog restrukturiranja u kojem će
upravo za sebe osigurati koritenje stratekih ekonomskih, eneregetskih resursa.
U poglavlju dokumenta Nacionalno i međunarodno upravljanje procjenjuje se:
… Drave će i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni, ali će nacionalne vlade
imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija, tehnologijom,
zaraznih bolesti, migracijama, orujem, financijskim transakcijama (zakonitim i
nezakonitim) preko njenih granica. Nevladine institucije, od gospodarskih,
poslovnih do neprofitnih organizacija će igrati sve veću ulogu u nacionalnim i
međunarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja, nacionalno i međunarodno, će
odrediti koliko dobro će se drave uklapati u te globalne procese …. Sjedinjene
Drave, nedvojbeno, do 2015. godine ele uspostavu jedinstvene, globalne
Vlade sa svjetskim premijerom na čelu. Pri tomu se ne ele odreći prava da kao
jedina svjetska sila određuju kojim zemljama će biti omogućeno sudjelovanje u
procesima, a i kada se pojedinoj zemlji omogući sudjelovanje u procesima SAD
ele odrediti poloaj te zemlje u globalnom poretku. Kako je to moguće?
Jednostavno, manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti, kao to je to
danas slučaj s Račanom i njegovom petorkom. SAD su bile, kroz privatne i
dravne fondove, najveći financijski pomagači dolaska na vlast vladajuće
koalicije. Sukladno tomu imaju skrivenu mogućnost odrediti način na koji će
Račanova Vlada upravljati zemljom, a na temelju rezultata tog upravljanja
odredit će Hrvatskoj poloaj u ukupnom svjetskom poretku. Jednako tako će
financijski, kadrovski, tehnoloki i edukacijski pomagati civilni sektor u
Hrvatskoj, kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali drutvene procese u
Hrvatskoj u smjeru koji odgovara američkim nacionalnim interesima i projekciji
svjetskog poretka u globalnoj dravi.

MESIĆ-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NAŠEGA
NEZNANJA

Predsjednik Mesić je obična neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini
izjavio da Bushova administracija ne razmilja o interesnom upravljanju
procesima tranzicije u Hrvatskoj. Sasvim je nebitno je li u ovom slučaju Mesić
marioneta ili nepromiljeni neznalica, on je instrument stranih interesa i rezultat
naeg neznanja. Ovaj američki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom
2015 godine. Zbog čega ga Račanova Vlada nije analizirala, a znam da nije, te
zbog čega institucije zaduene za zatitu i planiranje nacionalnih interesa u
Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na američku strategiju globalnog
upravljanja do 2015.? Ili rade za strane interese, ili uopće ne znaju to rade. Ili se
poput Mesića igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti, i poput prave djece
jedni drugima bacaju pijesak u oči. Američki dokument jasno planira globalno
upravljanje: … drave s kompetentnim upravljanjem, uključujući Sjedinjene
Drave, će prilagoditi strukture vlasti dramatično izmijenjenom globalnom
okruenju čineći ih prilagodljivijim uključivanju u međusobno jače povezani
svijet. Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike će se
kriati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti …
Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015., će zahtijevati
preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura …. Obavjetajna zajednica
SAD već od druge polovice sedamdesetih godina prolog stoljeća u kontinuitetu
radi na projektima preoblikovanja drava i struktura vlasti u svijetu (osobito u
onim zemljama gdje SAD imaju svoje strateke interese). Svoj utjecaj u svim
međunarodnim institucijama Sjedinjene Drave koriste u ostvarivanju tog
globalnog projekta preoblikovanja svijeta. SAD su najutjecajnije u: NATO-u,
Ujedinjenim Narodima, svim agencijama UN-a, Međunarodnom monetarnom
fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovačkog organizaciji (WTO), u grupi
zemalja G8, jedina su zemlja koju nitko ne moe spriječti da svugdje u svijetu
po vlastitoj procjeni vojno intervenira, trenutno su jedina zemlja s globalnom
obavjetajnom zajednicom, matična su zemlja svjetske valute (američkog
dolara).

POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE «NOVOG SVJETSKOG PORETKA»

Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije
posljednje faze izgradnje Novog svjetskog poretka do 2015. godine. Ovaj
dokument prdstavlja standarde Novog svjetskog poretka, odnosno uvjete pod
kojima će zemljama biti moguće opstati u vie ili manje suverenom obliku.
Novi svjetski poredak neće priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi
iz naroda, već će uspostaviti mutantni oblik dravnog suvereniteta koji proizlazi
iz odnosa drave prema globalnom poretku. Volja naroda vie neće uvjetovati
ponaanje upravljača dravom, već će njihove postupke uvjetovati volja
globalne vlasti. U protivnom će biti izolirane i ignorirane. … Učinkovito
vladanje dravom će povećano biti određeno sposobnoću i okretnoću da se
oblikuju partnerstva za koritenje povećanog protoka informacija, novih
tehnologija, migracija, i utjecaja nevladinog sketora. Većina, ali ne i sve zemlje
koje to uspiju, bit će reprezentativne demokracije … Drave s neučinkovitim i
nekompetentnim upravljanjem ne samo da neće koristiti dobrobiti globalizacije,
nego će na određenim razinama proizvoditi sukobe kod kuće i u inozemstvu,
osiguravajući jo veći nesrazmjer između regionalnih pobjednika i gubitnika
nego to postoji danas … Globalizacija će povećati transparentnost procesa
donoenja odluka u vladi, komplicirajući sposobnost autoritarnih reima da
odre kontrolu, ali jednako komplicirajući tradicionalne neliberalne procese
demokracija. Povećano kretanje stanovnitva će stvoriti utjecajne dijaspore, koje
će utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Globalizacija će
također stvoriti povećane zahtjeve međunarodne suradnje na transnacionalnim
pitanjima …. Sjedinjene Drave nameu kriterije učinkovitog i kompetentnog
upravljanja dravom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. Ovaj
dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama Novog svjetskog poretka,
koje dokument određuje kao: Istočna i Jugoistočna Azija; Juna Azija; Rusija i
Euroazija; Srednji Istok; Sjeverna Afrika; Sub-Saharska Afrika; Europa (gdje se
ubraja i Hrvatska, unutar Balkana); Kanada, Latinska Amerika. To su glavne
regije globalizacije u slijedećih petnaest godina.

TRI OD PET NAJVEĆIH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE
TEHNLOGIJE: LONDON, MUNCHEN, PARIS

U istom dokumentu CIA predviđa da će tri od pet najvećih globalnih centara
informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London, Munchen i Paris. Kao
jednu od opasnosti SAD vide i mogućnost da pod pritiskom vlastitih građana
mnoge europske vlade zatrae jaču kontrolu nad međunarodnim financijskim i
trgovačkim institucijama. Dokument sadri i projekt međunarodne suradnje, te
kao ciljeve međunarodne suradnje i zajedničkih poslova globalne vlade vidi: …
nadzor međunarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona;
izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije, te protiv trgovine
drogama, enama i djecom; nadzor meteorolokih podataka i upozoravanje na
ekstremne vremenske pojave; selektirana pitanja zatite okolia; razvoj cjepiva
ili lijekova protiv zaraznih bolesti; humanitarna pomoć; borba protiv terorizma;
napori međunarodnih i regionalnih organizacija na rjeavanju unutar dravnih i
međudravnih sukoba; uvjeti zatite intelektualnog vlasnitva; reforma i jačanje
međunarodnih financijskih institucija; posebno Bretton Woods institucija (op.
MMF); ekspanzija Vijeća Sigurnosti UN-a; globalna nadlenost Međunarodnog
kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom; prihvaćanje genetski
modificiranih organizama kao poboljanje prehrane i zdravlja; utemeljenje
mirovnih snaga ili stand by vojnih postrojbi pod nadlenoću Vijeća
Sigurnosti UN-a, s mogućim izuzetkom Europske Unije; predlaganje novih
građanskih prava kao zajedničkih globalnih građanskih prava, kao primjerice
prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s niim primanjima ….

SCENARIJI BUDUĆNOSTI GLOBALIZACIJE

Na kraju dokumenta navode se i četiri moguća scenarija budućnosti
globalizacije. Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug između
tehnologije, ekonomskog rasta, demografskih faktora, učinkovitog upravljanja,
koji omogućuje većini svjetskog stanovnitva koritenje dobrobiti globalizacije
… u mnogim takvim dravama uloga drave se smanjuje, njezine se funkcije
privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima, dok se intenzivira
globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz različite oblike međunarodnih
ugovora i dogovora …. … Razorna globalizacija: postoje globalne elite, ali
većina svjetskog stanovnitva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije …
globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim
zemljama, mnoge zemlje u razvoju biljee nizak ili negativan rast, to rezultira
povećanim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet, nezakonita ekonomija
ubrzano raste. Upravljanje i političko vodstvo su slabi na nacionalnim i
međunarodnoj razini …. Regionalna konkurencija: izotravaju se regionalni
identiteti u Europi, Aziji i Junoj Americi, potaknuti rastućim političkim
otporom u Europi i Istočnoj Aziji američkom globalnom vodstvu i globalizaciji
po američkom projektu, porastom preokupacije svake regije vlastitim
ekonomskim i političkim prioritetima … regionalne ekonomske integracije u
trgovini i financijama su u porastu, relativno visok stupanj ekonomskog rasta i
regionalnu konkurenciju … odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne
institucije. Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako
američka ekonomija usporava i stagnira. Rastu ekonomske i političke tenzije s
Europom … uz prioritete Azije, obje Amerike i Europe, zemlje izvan tih regija
su marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora političke ili financijske potpore
….
Američki projekt GT-2015 je projekt globalne drave. Ozbiljno je pitanje
zbog čega saborski odbori Hrvatskog sabora, slube hrvatske obavjetajne
zajednice, Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na sličnom projektu
globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na to povoljniji način. U protivnom
jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak stratekog planiranja budućnosti i
pristanak na strane strategije. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta
Nove globalizacije, koji će podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije
drave nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. Za
to je potrebna vizija budućnosti, stvaranje projekta virtualne Hrvatske, za to ni
Račan ni Mesić, ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. U
trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavnička, verbalna)
ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne
komunikacije) Hrvatskoj je potreban opći, javni, stručni dijalog kao jedini put
do nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Račanova Vlada je pokazala da ne zna
biti partner nacionalnog dijaloga.

(PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA)
HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI

Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti, koja će kroz
nacionalnu solidarnost omogućiti preporod naroda. Za početak je potrebno jasno
odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budućnosti i uspostaviti njihovu
međusobnu komunikaciju, kroz svojevrsnu virtualnu, multimedijsku radionicu
javnog dijaloga, koja moe posluiti kao svojevrsni inkubator nacionalnog
dijaloga. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je
uspostava drutvenog, kulturnog, tehnolokog, informacijskog, znanstvenog i
stručnog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog drutva. Ako su institucije
civilnog drutva (barem njihova najutjecajnija većina) imale zadaću tijekom
zadnjih deset godina stvoriti drutvene uvjete za promjenu vlasti, to predstavlja
proces manipulacije civilnim drutvom u Hrvatskoj; danas treba stvoriti kritičnu
masu institucija civilnog drutva i pojedinaca, građana, čiji će strateki cilj biti
uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o
budućnosti. Načela Vlade nacionalne solidarnosti su: stručnost; opći, javni,
stručni dijalog; nacionalno partnerstvo; upravljanje tehnologijom misli; socijalna
solidarnost s građanima; upravljanje stratekom dravnom imovinom;
upravljanje krizom i stabilizacija sustava; upravljanje budućnoću; izgradnja
sustava stratekih institucija; strateko pozicioniranje znanja, tehnologije i
ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala; upravljanje resursima;
oivljavanje proizvodno razvojnog gospodarstva; Vlada kao građanski servis
upravljanja dravom; izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o
budućnosti kao stratekog dokumenta budućnosti drave i nacije u budućem
vremenu globalne virtualne ekonomije, odnosno to mora biti svojevrsna vizija
Hrvatske tijekom ovog stoljeća.

(PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O
BUDUĆNOSTI)
MODEL PROMJENA

Međutim, za takve ekonomske i drutvene odnose unutar drave, potrebna je
ozbiljna tranzicija hrvatskih političkih stranaka, kako bi na potpuno novim,
suvremenim načelima, političke stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku
globalnu konkurentnu strategiju. Potrebno je izgraditi sustav modernih političkih
stranaka, kao nositelja javnog komuniciranja.
Danas se politička stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u
procesima globalizacije i regionalnih integracija. Mijenja se uloga i način
upravljanja dravom, dravni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u
kulturno, tehnoloko, znanstveni. Novo vrijeme stvara potrebu za novim
načinima političkog organiziranja. Moderna politička stranka mora uskladiti
nacionalno i globalno komuniciranje, kao transfer interesa drave i novih oblika
međunarodnih integracija. Integracija interesa vanija je modernoj političkoj
stranci od integracije teritorija. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja
znanjem, ljudskim potencijalima, tehnologijom, gospodarskim potencijalima
najveći ispit tranzicije političkih stranaka. Tako počinje izgradnja modernog,
razvojno orjentiranog civilnog drutva.
Moderna politička stranka je stranka virtualne stvarnosti. To, zapravo znači, da
je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja,
virtualnih kriza i njihvoih rjeenja, stvaranje sustava srednjeročnog i dugoročnog
planiranja i predviđanja, ona je nacionalni, znanstveni, informacijski, tehnoloki,
stručni tim kontinuirane, alternativne paralelne vlasti, kako bi sustav drave bio
u potpunosti siguran. Moderna politička stranka upravlja znanjem i kadrovima, a
ne masama, zbog toga je moemo nazvati virtualnom strankom. Moemo je
nazvati i kadrovikom nacije. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budućnosti
i dijagonala drutvene stabilizacije.
Tabela 1
DANANJE POLITIČKE
STRANKE
POLITIČKE STRANKE 21.
STOLJEĆA
Masovna stranka Kadrovska stranka
Komunikacijski izolacionizam Apsolutna komunikacija sa svima
Nepoznavanje novih
komunikacijskih tehnologija
Stranka WWW komunikacije
Organizacija manipulacije
informacijama
Informacijska baza podataka
Potiče drutvene sukobe (generator
sukoba)
Nositelj javnog komuniciranja
(katalizator promjena)
Ne bavi se edukacijom kadrova za
nove tehnologije i uvjete rada
Obrazovna institucija
Ne potiče znanstveno i stručno
usavravanje
Institucija cjeloivotnog učenja
Komunikacija suhoparnim
priopćenjima i PRESS
konferencijama
Organizacija multimedijske
komunikacije
Institucija osobnog interesa
pojedinaca ili određenih skupina
Strateka institucija civilnog
drutva
Institucija transfera materijalnog
kapitala
Institucija transfera virtualnog
kapitala, proizvodnja novih
vrijednosti
Inzistira na razlikama i vlastitim
interesima ili interesima svog
čelnitva
Institucija nacionalnog koncenzusa,
ugrađuje razlike u drutveni mozaik
Načela trinog kapitalizma Načela virtualnog kapitalizma
Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i
međunarodnoj razini
Predstavlja građane u
predstavničkim tijelima u zemlji
Stranka tradicionalne demokracije
Predstavlja građane u
predstavničkim tijelima u zemlji i
međunarodnim integracijama
Stranka globalne demokracije
Verbalna demokracija
(tradicionalna)
Internet demokracija (globalna)
Medij selektivnog dobra Medij općeg dobra
????????????????????????????????
??
Inteligentni razvojni sustav
Politička stranka budućnosti je svojevrsna kola političke, građanske
angairanosti. I u toliko je ona kadrovska stranka. Ona priprema kadrovsku
infrastrukturu drave, preuzima ulogu upravljača ljudskim potencijalima.
Tradicionalna uloga političkog nadmetanja preputa svoje mjesto modernoj
ulozi nadmetanja novom tehnologijom, znanjem i ljudskim potencijalima.
Moderna politička stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala, banka
kadrova, jer nakon financijsko ekonomskih kriza u nacionalnim dravama, za
očekivati je udar tehnoloko kadrovskih kriza, uzrokovanih globalizacijskim
trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Moderna stranka je kreator
nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. Moderna politička
stranka, kao kadrovska stranka, mora funkcionirati kao nacionalni menaderski
tim. Upravo transformacija političke stranke u kadrovsku stranku znači
transformaciju upravljanja dravom i stvarnu drutveni traniziciju, kojom je
uvjetovana političko - gospodarska tranzicija drave i nacije. Iz dosadanjeg
upravljanja političkim interesima u buduće upravljanje gospodarstvom putem
nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Drava postaje nacionalna kompanija
kojom upravlja menaderski tim. To znači kadrovska stranka. To znači
kontinuirano osposobljavanje tima za vođenje drave. Ovo je tranzicija čiji će
procesi biti najtei i dugotrajni.
Za te procese potrebni su novi ljudi, nove stranke, nove ideje, nove tehnologije.
Onima koji danas predvode drutvene, političke i ekonomske procese tranzicije
hrvatskog drutva i drave bit će najtee shvatiti da su njihova znanja zastarjela i
da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. To je svojevrsna kulturna
revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju dravom. Selekcija
nacionalnog menadementa u buduće se neće vriti kroz birokraciju (dravnu
amdinistraciju), jer će se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije
izgubiti, već će se selekcija nacionalnog menadementa vriti kroz modernu
političku stranku. To je jedini način, u suvremenoj demokraciji, da sami građani
izabiru i kandidate za menadment svoje drave, tj. da građani izabiru
administraciju (utječu na promjene u dravnoj birokraciji, koja ne smije vie
ivjeti sama za sebe), umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh
drave. Zbog čega? Demokratičnost dravno aparata se na taj način dodatno
modernizira i, moemo reći, apsolutizira. U protivnom administracija
(birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju, onemogućava
izabrane predstavnike građana u izvrnoj vlasti u provedbi njihovog programa za
koji su dobili mandat birača, odnosno stvara sustav unutar sustava često po
načelima negativne selekcije. Prvi korak transformacije političke stranke u
kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima.
Stranka postaje medij opće dostupnosti informacija, a ne manipulator
informacijama i njihovim izvorima, te načinom prikupljanja i obrade
informacija. Postaje moderator opće drutvene informiranosti, a ne subjekt
zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. Stranka je jamac javnosti
informacije, a ne instrument skrivanja podataka.
Tabela 2. model odgoja novog političara

DANANJI POLITIČAR NOVI POLITIČAR

Tehnoloki nepismen, ne poznaje
nove tehnologije, ne koristi se
njima
Virtualni političar, koristi sve
prednosti novih tehnologija, one
postaju neizbjeno sredstvo
njegovog uspjenog rada
Koristi zatvoreni komunikacijski
krug, ograničena komunikacija i
izvor informacija, znanja
Komunicira sa svima, potiče
komunikaciju, trai izvore
informacija, koristi znanja svojih
sugrađana, stalno iri
komunikacijski krug
Ne komunicira s političarima u
svijetu, nema komunikacijski krug
u inozemstvu
On je političar virtualnog globalnog
ciber-space prostora, u stalnoj je
internet komunikaciji sa
političarima u svijetu
Bavi se pitanjima politike, ne
poznaje ekonomski sustav, poslovni
i civilni sektor
Bavi se ekonomskim pitanjima,
virtalnom ekonomijom, moderator
je suradnje političkog, poslovnog i
civilnog sektora
Ne bavi se sustavskim
promiljanjem
Sustavski promilja
Ne koristi znanja oko sebe, uvjeren
je da sve zna dovoljno (od svega po
malo, pa nita)
Koristi virtualni prostor globalnih
znanja, potiče zajednicu oko sebe
na međusobnu interakciju znanjem
Verbalni političar Političar znanja
Nije svjestan da je zaposlenik
svojih sugrađana, uglavnom je
drutveno neodgovoran
Zastupa interese svojih sugrađana,
potuje nepisani ugovor o svojoj
općoj drutvenoj obvezi
Političar stranačke obveze i stege Političar obveze prema građanima
Sastaje se s građanima periodično
(po dogovoru) u svom uredu,
izraeno birokratsko postupanje
prema građanima, postavlja se kao
političar ef
ivi s građanima, u virtualnoj je
dnevnoj, trenutnoj komunikaciji s
građanima, između njega i građana
ne postoji birokratsko postupanje i
proceduralna komunikacija, on je
političar sluga, slui sugrađanima
Profesionalni političar Političar poduzetnik
Političar kontinuiteta Političar inicijative
Svojim ponaanjem i načinom
iznoenja svojih stajalita izaziva
javne sukobe
Inicijator i sudionik javnog,
drutvenog dijaloga, spreman na
razgovor sa svakim i svima, ne
nameće se, slua, procjenjuje,
surađuje, potiče oblike drutvene
suradnje, iznalazi nove oblike
postizanja koncenzusa
Demagog Pedagog i komunikolog
Ne poznaje sustav informacija i
znanja
Manager informacija i znanja
Slui se političkim nagonom Koristi metode upravljanja
tehnologijom misli
Nije sklon promjenama, osobito
radikalnim ekonomskim,
tehnolokim i znanstvenim
promjenama
Inzistira na temeljitim radikalnim
promjenama
Političar lanih obećanja Programski političar javnog
ugovora s građanima

GLOBALNA DRŽAVA VEĆ POSTOJI

Da stvaranje globalne drave nije samo zloslutna procjena analitičara
globalizacije potvrđuje činjenica postojanja globalnog umreenog drutva koje
je već poprimilo sve osnovne značajke virtualne drave. Cyber space,
WWW prostor, odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna,
globalna drava u kojoj svaki građanin svijeta, bez birokrtizirane procedure,
ograničenja ili zabrane moe dobiti virtualno dravljanstvo (pristup WWW
prostoru). To je potpuno virtualno globalizirano drutvo, u kojem su sudionici
građani globalne WWW drave. Glavna obiljeja WWW drave ujedno
oslikavaju ideju Novog svjetskog poretka: (1) slobodan protok ideja, (2)
slobodan protok informacija, (3) slobodan protok znanja, (4)slobodan protok
tehnologije, (5) slobodan protok ljudi (rada, internet rad, internet radnici,
internet proizvodnja, internet proizvod), (6) slobodan protok novca, (7) slobodan
protok roba, (8) slobodan protok usluga, (9) jedinstveni jezik i pismo, (10)
jedinstveni prostor (cyber space), (11) građani (svi umreeni pristupom
internetu), (12) internet kultura, (13) X kompjuterska nacija, (14) jedinstveno
vrijeme (vrijeme misli), (15) međusobna drutvena interakcija sudionika, (16)
internet obrazovni sustav, (17) institucije internet vlasti (provideri, web masteri),
(18) drutveni ivot (internet novine, internet kafići, brbljaonice, aukcije …),
(19) internet kao globalna demokracija, (20) www ideologija. Virtualna globalna
drava već postoji, na nju nacionalne vlade ne mogu uopće utjecati, ne mogu je
ograničiti, nadzirati, globalna internet drava se iri velikom brzinom, broji sve
vie dravljana, osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim orujima, već
znanjem, informacijom i novim tehnologijama. Trenutno WWW globalna
drava ima premoć u nekoliko bitnih područja nad nacionalnim dravama:
znanju, tehnologiji, informacijama, prostoru kojim upravlja, ona upravlja
prostorom koji se ne moe vojno, teritorijalno ili obavjetajno ugroziti, to je prva
nebirokratizirana drava u povijesti postojanja svijeta. To je drava koja,
primjerice nema vojsku i policiju, a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih
drava, ona nema novac, ali ima pristup novcu nacionalnih drava, ona nema
predsjednika, ali umreeno vlada svim predsjednicima u svijetu.
U prostoru WWW globalne drave protok ideja nije ničim ograničen, moe ih
plasirati svatko, svaku ideju, na sve načine, svima u WWW prostoru. Moemo
reći da je u ciber space-u ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju, i
svakome na upotrebu. Ali, autor ideje ostaje poznat, s njime se lako komunicira,
njegova adresa je poznata. Na određeni način, u virtualnom prostoru globalne
WWW drave ideja je kapital kojim raspolau građani. Upravo slobodan protok
ideja bitno određuje apsolutnu demokraciju WWW drave. Globalna ekonomija,
koja mijenja oblik iz fizičke u virtualnu (često na tetu nacionalnih
gospodarstava i drava nacija) u slobodnom protoku ideja kroz ciber space
dobila je dimenziju ekonomije ideja, kao virtualne gospodarske interakcije misli
umreene u drutvo.
Slobodan protok informacija posluio je kao moćno oruje u irenju WWW
globalne drave i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih drava.
Neograničena razmjena informacija, pristup informacijama, koritenje
informacija, WWW drava kao izvor informacija, potpuno mijenjaju oblik
Novog svjetskog poretka iz zajednice teritorijalno političkih integracija u
jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije moguće manipulirati s
pozicija moći u nacionalnim dravama. Apsolutno informacijsko globalno
drutvo WWW drave potiče poseban način razmiljanja virtualnih građana. Oni
misle brzinom emocionalne elje za novim podatkom. Vrijeme postaje misao, a
misao postaje bra od informacije. Jedna misao moe biti jedinica za mjerenje
ciber vremena, a jedinicu trajanja misli određuje broj informacija koje moe
obraditi jedna misao. To je virtualna, besprostorna inteligencija brzine misaone
rekacije.
Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW drave je apsolutan i
gotovo da je to jedina drava na svijetu koja raspolae glavninom svjetskog
znanja i tehnologije. Znanstveno tehnoloka revolucija informacijskog drutva
će dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne drave.
Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnoloki razvitak te
drave, a apsolutna konkurencija tehnologija spriječava ozbiljnije tehnoloke
krize i okove. Moemo čak govoriti i o znanstveno tehnolokom drutvu čija
su znanja i tehnologije dostupne ljudima čak i ako nemaju posebna znanja o
tome. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru
WWW drave omogućilo je znanstveno tehnoloku globalizaciju; znanje i
tehnologiju za svakog građanina u ciber-space dravi. WWW globalna drava
je znanstveno i tehnoloki najmoćnija drava na svijetu, to je drava virtualne
znanstveno tehnoloke emigracije iz nacionalnih drava. Svaki građanin koji
iz svoje zemlje dolazi u ciber-space je instrument transfera znanja i
tehnologije iz nacionalne drave u globalnu dravu, a globalizacija znanja i
tehnologije događa se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj
jedinici misli.
Niti jedan međudravni sporazum, ugovor, niti jedan međunarodni dokument ili
odluka nije do danas omogućio apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Prostor
globalne WWW drave ne poznaje tradicionalne instrumente ograničavanja
kretanja ljudi kao: radne vize, dozvole za boravak, dozvole za rad, ograničenje
broja ljudi određenih struka koji dolaze u dravu i slično. Virtualna drava
ciber-space-a je prostor apsolutnih ekonomskih migracija, ljudi se
zapoljavaju bez ograničenja fizički tisućama kilometara daleko a da se nisu ni
pomaknuli. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj
dravi. Tu činjenicu slobode rada u virtualnoj internet dravi priznaju čak i
međunarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. Virtualni rad, virtualna
proizvodnja, virtualni proizvod su činjenice koje proizlaze iz rada internet
radnika. Nacionalna drava gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom
prostoru gloablne drave kao apsolutnog trita rada. Socijalna emogracija iz
nacionalnog u virtualni globalni prostor bit će sve čeća i sve izraenija, njezin
utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijedećih deset godina potpuno
promijeniti ekonomske odnose među nacionalnim dravama, i skrivenim
silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju.
01. siječnja 2000., četiri međunarodne sindikalne organizacije: Međunarodni
savez trgovaca, slubenika, profesionalnih i tehničkih zaposlenika;
Komunikacijska internacionala; Internacionala medija i zabavne industrije i
Međunarodna federacija grafičara udruile su se u novu internacionalu
Međunarodnu sindikalnu mreu (Union Network International UNI)., koja
okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16,5 milijuna članova.
UNI je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom Globalizacija i
sindikati, u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada,
virtualnih radnika, njihovih prava, to samo potkrepljuje moju tezu o postojanju
globalne WWW drave i u području slobodnog protoka ljudi i rada. U
navedenom dokumentu se kae: … neosporno je da veliki i brzorastući dio
dananje radne snage, bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni
se ne vode), vie ne posjeduje nita to bi sličilo onome to smo tradicionalno
nazivali poslom ….

NOVA KATEGORIZACIJA RADA

UNI spominje termin novih radnika pod kojima između ostalih
podrazumijeva: … nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih
tehnologija, uglavnom teleradnici svih vrsta; kompjuterski hakeri, zanesenjaci i
tehnoloki tipovi svih vrsta, većinom mladi i često nezavisni radnici za koje
Internet nije samo alat, već i nova filozofija, nov način restrukturiranja i rada. To
je grupa koju je najtee identificirati, i moda brojčano najmanje vana, ali je
sigurno najjasniji izraz onoga to elimo definirati kao nove radnike ….
Dokument nastavlja zajedničkim karakteristikama koje novi radnici mogu
imati: manjak sigurnosti; manjak fiksiranog radnog mjesta; barem relativna
kvalificiranost, vrlo često visoka, neobična briga za obrazovanje i usavravanje,
često ele vie, puno vie; visoka tolerancija za stalne inovacije; jaka radna etika
i samodisciplina; raznolikost interesa, iako mogu biti strastveni za ono to rade,
obično je to sredstvo a ne cilj, obično imaju druge strasti, ili barem
odgovornosti, koje stalno nastoje uskladiti sa svojim plaćenim poslom na
drukčiji načinnego to to rade regularni radnici; jak osjećaj za slobodu
izraavanja; malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca, ne moraju
ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu; iako često imaju snani osjećaj
suradnje s kolegama, obično imaju, ili razviju, antipatiju prema strukturama i
hijerarhijama; jaki smisao za individualizam, otvoreniji političkom i socijalnom
pluralizmu od nekih drugih radnika; stoga, često stvaraju atipične sindikate ili se
uopće ne pridruuju sindikatima. Primjerice u 1999., Europa je imala 6,7
milijuna teleradnika (4,5 % ukupne radne snage), Nizozemska je pojedinačno
imala čak 18 % teleradnika od ukupne radne snage, to je najvie u Europi,
Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage), SAD imaju
15,7 milijuna teleradnika (oko 12,9 % ukupne radne snage).
U grupaciji koju UNI određuje kao fanatike, hakere i techie pleme određuju se
i zajedničke osobine te skupine novih radnika: osobna predanost tekom radu
i postignućima; neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini, govoru,
odijevanju; predanost slobodi da slijede ideju; malo brige o radnom vremenu i
drugim propisima, premda nisu sasvim nesvjesni da ih se često eksploatira ili da
se sami eksploatiraju; jak osjećaj egalitarizma, preferiranje decentralizacije,
niski prag tolerancije prema hijerarhiji; oslanjanje na samoga sebe i
individualizam često su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni;
snani socijalni stavovi, ali slab organizacijski angaman (u političkim
strankama ili vlasti); stoga su za sada rijetko organizirani u radničke
organizacije. U Sjedinjenim Dravama takvi su radnici već osnovali virtualni
sindikat (engl. virtual union), u obliku internet (on line) rasprave, razmatranja i
traenja rjeenja njihovih statusnih problema i pitanja.
Bankarstvo i promet novca u cyber space-u poprima do sada sasvim
nepoznatu dimenziju. Slobodno je moemo nazvati trećom dimenzijom kapitala.
Virtualno bankarstvo, virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je
stvarnost. Gotovo svaku robu, račun i slično danas moemo kupiti, platiti,
naručiti, prodati putem interneta. Ne samo da su postojeće banke i novčarske
kuće svoje poslovanje proirile na poslovanje internetom, već su se otvorile i
specijalizirane banke i novčarske kuće koje posluju isključivo internetom.
Slobodan protok roba, novca i usluga u virtualnom prostoru WWW drave ne
ovisi o zakonodavstvima nacionalnih drava, one tu slobodu ne mogu ograničiti,
niti nad takvim prometom novca, roba i usluga tradicionalna nacionalna drava
moe imati ikakvu kontrolu. Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora
drave nacije na potpuno novim načelima virtualne ekonomije.

INSTITUCIJE VIRTUALNE, GLOBALNE WWW DRAVE

Status građanina u globalnoj WWW, virtualnoj dravi proizlazi iz nekoliko
činjenica. Da biste postali njezin virtualni građanin ispunjavate određeni obrazac
kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa),
koja predstavlja vae prebivalite u globalnoj dravi; dobijate virtualni
jedinstveni matični broj građanina (password) koji vam slui za identifikaciju u
virtualnom prostoru WWW drave; dobijate svoje virtualno ime (user name)
kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim građanima i kojim
vas oni oslovljavaju u virtualnom drutvu cyber space-a. Znači da biste bili
WWW građanin morate imati: e-mail adresu, password, user name. Pojedine
Web stranice, zapravo, nisu nita drugo do virtualni gradovi, veći ili manji ovisi
koliko se građana slui određenom WEB stranicom, u kojem vremenu i u koje
svrhe. U tom smislu virtualna WWW drava potiče pionirski, istraivački duh
svojih građana, ona ih prostorno ne ograničava i gotovo je svakom moguće
osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. Upravo u virtualnom prostoru
WWW drave danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament), koji
predlae osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja
potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske
Federacije.
U preambuli peticije pie: … Potpisujem kao osobni ratifikator i potvrđujem
moju spremnost da ivim kao građanin Zemlje pod Ustavom Zemaljske
Federacije i Svjetske Vlade, sa izabranim Svjetskim Parlamentom, koji će
također pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao
dijela Svjetske Federacije …. U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji
zapisano: … Svjetska Vlada će imati reprezentativan Svjetski Parlament za
izradu svjetskog zakonodavstva, a bit će biran od strane građana; Svjetsku
izvrnu vlast odgovornu Parlamentu, s ovlastima izravne primjene svjetskog
zakonodavstva, Svjetsko sudstvo s provedbom odluka; i slična ostala tijela koja
su poeljna i nuna za prikladno i učinkovito rjeavanje svjetskih problema i
upravljanja globalnim poslovima …. Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i
ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi međunarodna organizacija pod
nazivom: Udruga za Svjetski Ustav i Parlament (engl. World Constitution
and Parliament Association), sa sjeditem u Sjedinjenim Dravama (Colorado).
Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova će organizacija
organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta, koji se organizira
prema članku 19., Ustava Zemaljske Federacije. … Svjetski parlament je
usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske
probleme. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su odrane u Brightenu
(Velika Britanija) u rujnu 1982., te u New Delhiju (Indija) u oujku 1985., te tri
na trećoj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987….. Ti svjetski zakoni
dotiču jedanaest područja: (1) odbacivanje nuklearnog naoruanja i drugog
oruja za masovno unitavanje, te uspostava Svjetske Agencije za
razoruavanje; (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (World
Economic Development Organization), koja će uspostaviti novi globalni sustav
financija i kreditiranja, te pomoći uspostavi novog svjetskog ekonomskog
poretka; (3) o vlasnitvu, upravljanju i razvoju oceana, mora i obalnih područja
na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajedničkom dobru (vlasnitvu)
Naroda Zemlje (op. samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi
to ekonomske, demografske, teritorijalne i druge tete imalo po Hrvatsku); (4) o
Fakultetu o svjetskim problemima, kao dijelu Svjetskog sveučilinog sustava;
(5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima; (6) o hitnoj administraciji
za spas Zemlje, spriječavanje globalnih klimatskih katastrofa; (7) o Financijskoj
korporaciji Svjetske Vlade, koja bi financirala cijeli program; (8) o Svjetskoj
komisiji za terorizam; (9) o zatiti ivota i prirode na Zemlji, te uspostavu
globalnog Ministarstva zatite okolia; (10) o Svjetskoj upravi za sustav
hidrogenske energije; (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne
korporacije. Istim se dokumentom predviđa i uspostava privremene Svjetske
Vlade. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne članove u ezdeset
drava svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. Buduća globalna Vlada
bit će virtualna institucija svjetske vlasti, svjetski izbori sasvim sigurno će se
odvijati putem virtualnog prostora interneta. Zanimljivo će biti vidjeti koja će
nacionalna drava u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. To bi naime
bitno olakalo pristup građana izborima, dravi smanjilo financijske trokove
odravanja izbora, a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost
izbora. Svaki bi građanin identifikacijom svojim matičnim brojem na internetu
mogao pristupiti virtualnom glasovanju. Pitanje je vremena kad će se to
dogoditi.
Ovakve projekcije potvrđuje djelimično i temeljni dokument Američke strategije
nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću, koji je izradila Američka komisija za
strategiju nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću. U svojem trećem zaključku ta
strategija zaključuje: … U slijedećem stoljeću ljudi u cijelom svijetu, jednako u
razvijenim i zemljama u razvoju, će moći komunicirati gotovo trenutno. Nove
tehnologije će povećati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber klasu
ljudi. Vidjeti ćemo veća kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz
manje u vie razvijena drutva … prihvaćanje novih tehnologija će stvoriti novi
moral, novu kulturu i nove oblike ekonomije ….

VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI

Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli, ona vie nije
tradicionalna materijalna ekonomija novca, fizičke imovine, nekretnina i
pokretnina. Ona je ekonomija kadrova, ekonomija znanja, ekonomija ideje,
ekonomija informacije, ekonomija tehnologije, ekonomija vremena, ekonomsija
prostora, ekonomija internet dimenzije, ekonomija resursa. Globalna ekonomija
je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. Misao, informacija,
ideja, plan su oblici virtualnog proizvoda. Znanje je najsavreniji,
najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije.
Misao je proces virtualne proizvodnje, a čovjek virtualna tehnologija
budućnosti. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj
ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije, odnosno, skrivenu
manipulaciju globalnim tehnolokim krizama i okovima. Globalizacija drave
dolazi na kraju globalizacijskog procesa, ali se globalizacija strukturalno sastoji
od: globalizacije znanja, globalizacije informacije, globalizacije tehnologije,
globalizacije misli, globalizacije ideje, globalizacije vremena, globalizacije
prostora. Sve to uvjetuje globalizaciju čovjeka kao virtualne tehnologije, čovjek
iz nacionalnog bića postaje univerzalno biće, iz korisnika tehnologije čovjek
postaje tehnologija. Drava nacija u susretu s globalizacijom, s globalizacijskim
procesima, mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije,
odnosno standarde drave nacije. I to: standarde vrijednosti ideje, standarde
iskoristivosti vremena, standarde upotrebljivosti tehnologije, standarde brzine
misli, standarde neograničenosti prostora, standarde obrade informacije.
STANDA
RDI
VRIJEDN
OSTI
IDEJE
STANDA
RDI
ISKORIS
TIVOSTI
VREMEN
A
STANDA
RDI
UPOTRE
BLJIVOS
TI
TEHNOL
OGIJE
STANDA
RDI
BRZINE
MISLI
STANDA
RDI
NEOGRA
NIČENOS
TI
PROSTO
RA
STANDA
RDI
OBRADE
INFORM
ACIJA
Primjenjiv
ost
Vrijeme
kao
proizvodni
prostor
ideja
Učinak
tehnologije
u jedinici
misli
Inteligentn
a
tehnologija
nadtehnolo
ke
proizvodne
brzine
Misao kao
granica
virtualne
drave
Informacij
a kao
kvantificir
ana roba
Proizvodn
ost
Vrijeme
kao
proizvodni
prostor
misli
Virtualna
prilagodlji
vost
tehnologije
Vremensk
a
nemjerljiv
ost
Misao
granica
globalizaci
je
Informacij
a kao
najosjetljiv
iji
nacionalni
kapital
Tehnolok
a
oblikovnos
t
Vrijeme
kao
prostor
virtualne
ekonomije
Globalna
potranja
za
proizvodo
m
tehnologije
Vanprostor
na
proizvodna
tehnologija
Misao kao
proizvodni
prostor
Informacij
a kao
temelj
modela
nove
razvojne
informacij
ske
ekonomije
Ekonomsk
Vrijeme
kao
Količina
uloenog
Misao kao
proizvodna
Prostorna
dimenzija
Tehnologij
a
a dobit od
ideje
proizvodni
prostor
informacij
e
kapitala
znanja
dimenzija
vremena
vremena u
virtualnoj
ekonomiji
upravljanja
informacij
ama
Znanstven
a dobit
Interakcija
tehnologije
i ljudskih
potencijala
Brzina
misli
strateka
tehnologija
virtualnog
upravljanja
Misao kao
granica
tehnologije
Informacij
ski
menadme
nt
Edukacijsk
a dobit
Interakcija
znanja,
tehnologije
i ljudskih
potencijala
Bezgranič
nost misli
kao
dimenzija
virtualne
ekonomije
Javna
dostupnost
informacij
e
Opća
dobrobit
Tehnologij
a
upravljanja
nacionalni
m
koncenzus
om
Standardi
simetrično
g javnog
drutvenog
informiran
ja
Ideja kao
nacionalni
proizvod
Odgovorn
ost
upravljanja
informacij
ama

ČOVJEK-INTELIGENTNA TEHNOLOGIJA VIRTUALNOG
GOSPODARSTVA

U globalizacijskim procesima čovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog
gospodarstva. Tranzicija globalnih standarda se već dogodila. Prostor, fizički,
materijalni prostor kakav poznajemo, prostor između granica je nestao i
transformirao se u globalni prostor cyber space drave. Standard vremena koji
smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od ezdeset minuta, a minuta od
ezdeset sekundi), prestaje predstavljati standard vremena. Jedan sat kao
jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti
vremena. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti
vremena. Proizvodnja, proizvod, tehnologija, također prestaju biti tradicionalni
ekonomski oblici kakve smo poznavali, oni sada postaju virtualni oblici
proizvodnje i tehnologije. Dosadanji standard novca i nekretnine, vrijednosnog
papira kao kapitala potpuno se mijenja i doivljava moda najdublju
transformaciju. Upravo kapital doivljava u procesima globalizacije najdublje i
najkompleksnije promjene. Novac, materijalna imovina, nekretnina, vrijednosni
papir, pokretnina, kao kapital mijenja svoj oblik. Temeljni kapital globalizacije
postaju informacija i znanje. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni
ekonomski standard u globalizaciji će zamijeniti standardi vrijednosti ideje.
Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom drutvu početka
globalizacije, u globalizacijskom drutvu zamijenjuju standardi obrade
informacije, jer protok informacija vie nije moguće ni na koji način
ograničavati. Međutim, razlikuju se metode, načini i tehnologije obrade
informacija, znanja o obradi informacija. U globalizaciji standarde brzine
djelovanja zamijenit će standardi brzine misli. Tradicionalni standardi
djelovanja kao ljudske interakcije u drutvu zamijenit će suvremeni standardi
brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja, tehnologija, znanja.
Svijet će funkcionirati brzinom misli, a ne vie ovisiti o sposobnosti čovjeka na
bru ili sporiju fizičku reakciju, fizičko djelovanje. Upravo tranzicijom kroz ove
standarde drava nacija moe preivjeti globalizacijske procese i u njima
aktivno sudjelovati čuvajući i titeći interese nacionalne ekonomije.

MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI

Procese globalne ekonomije predstavlja umreena interakcija znanja,
informacija, tehnologija, misli, procesa virtualne cyber-space ekonomije i
virtualnog prostora globalne cyber-space drave. Na marginama te elise
globalne virtualne ekonomije ostaje čovjek kao nositelj procesa nacionalne
ekonomije. Virtualni prostor globalne WWW drave razbija izolaciju drave
nacije i prua joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije.
Ne započne li takva tranzicija drava nacija, one bi, pod pritiskom globalne
virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW dave, mogle nestati u slijedećih
pedesetak godina. Misaona simulacija stvarnosti postat će virtualni oblik
stratekog postupanja i upravljanja u planiranju budućnosti, one dugoročne i one
koja dolazi već u trenutku slijedeće misli. Čovjek će morati prihvatiti strategiju
virtualne misaone simulacije. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja
brzinom misli, drava nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet, renesansa
nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je moguća, ako počnemo
izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. Misao moe postati strateka
tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne
odnose ekonomske konkurencije. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti
Hrvatske kao drave nacije, koja moe postaviti nove standarde globalnog
ekonomskog sustava. Izgradnja nacionalnog sustava misli moe osigurati
Hrvatskoj suveren poloaj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Sustav
misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko
gospodarstvo, međutim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar drave
nacije. Jedino tehnologija sustava misli moe osigurati opstanak drave nacije.
Misao je nova ekonomska dimenzija.

(PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI)

Zbog čega će drava nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja
suvereni proces osobnosti svakog pojedinca, ona je na određeni način dijagonala
suvereniteta osobnosti. Ako je to tako, upravljanje tehnologijom misli moe
osigurati ekonomski suverenitet drave nacije. To je virtualna dimenzija
dravnog suvereniteta u 21. stoljeću. Misao pojedinca i njezino djelovanje u
drutvenom i ekonomskom okruju određivat će u budućnosti virtualne granice
suvereniteta pojedine drave. Te virtualne granice često će nadilaziti
tradicionalne teritorijalne granice drave. Nestaju granice kakve smo poznavali
u tradicionalnom, teritorijalnom smislu, granica virtualne drave i prostor
virtualne ekonomije je misao. To objanjava i transformaciju tradicionalnih
pogleda nacionalne sigurnosti kao očuvanja teritorija, fizičke imovine i
pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i očuvanje znanja, novih
tehnologija, vremensku iskoristivost misli.

(PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DRAVNOG
SUVERENITETA U 21. ST.)
(PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE)
KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA

Građanin postaje nova institucija drave nacije, institucija znanja, institucija
ideje, institucija tehnologije, institucija kapitala. Temeljna institucija drave
nacije stoga jest njezin građanin. Dravni i narodni suverenitet obnavlja se iz
temelja. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica drave nacije. To je
proces izliječenja utjecaja globalnih financijsko monetarnih institucija na
ekonomsku neovisnost drave nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati
kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom.

(PRILOG 23 SHEMA GRAĐANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA
DRAVE NACIJE)

Građani ipak ostaju većinom poteđeni od trajnijih posljedica financijskog
karcinoma i upravo se među građanima mora pripremiti prostor obnove nakon
krize financijskog karcinoma. Ta prijelomna točka je proglaenje dravnog
bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. Udar financijskog karcinoma imat
će najpogubnije posljedice po sustav izvrne vlasti i sustav monetarne vlasti,
koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani; zatim na
bankarski sektor i poslovni poduzetnički sektor. Kao posljedica toga stradat će
institucije civilnog drutva zbog gubitka socijalnih drutvenih partnera, i
dravna poduzeća zbog gubitka financijske, vlasničke i infrastrukturne logistike.
Bankarskog sektora bi preivjelo svega oko 10 % s mogućnoću revitalizacije.
Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti
proizvodnju i pruanje usluga. Jedva oko 5 % institucija civilnog drutva
nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima, te svega oko 5 % dravnih
poduzeća moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje. I u ovom slučaju
ljudski kapital pokazuje se kao jedini čimbenik stabilizacije u kontinuitetu i
pokretanja inicijative ekonomskog oporavka.

(PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA)

Proces ozdravljenja, zapravo, će stvoriti uvjete nove globalizacije jer će unutar
same drave nacije nametnuti nove drutvene, ekonomske i političke odnose. I
ta transformacija drave nacije će uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema
novom obliku globalizacije. Građanska inicijativa u poslovnom i civilnom
sektoru predstavljat će svojevrsnu prvu gospodarsku liniju drave nacije.
Dravna infrastruktura kao sredinja gospodarska linija obnavljat će se u
interakciji poslovnog i civilnog sektora, te nastajanju snanog nacionalnog
bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji
poslovnog, civilnog i vladinog sektora, te uz izmijenjene odnose sa sredinjom
bankom. Banke u stranom vlasnitvu činile bi treću gospodarsku liniju, kao
logistika kapitala, ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Međunarodne institucije
Nove Globalizacije bile bi partner nacionalnoj vladi, a ne njezin pokrovitelj ili
skrbnik.

(PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG
KARCINOMA)

Iz rečenog proizlaze ključne formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula
vremena; (2) formula ideje i (3) formula misli.

FORMULA VREMENA
IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+ČOVJEK = VRIJEME
VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA
Id+M+In+Č = V
VP1+VP2
VIRTUALNA EKONOMIJA = V
VIRTUALNA TEHNOLOGIJA
Ve = V
Vt
Id+M+In+Č = V = Ve
VP1+VP2 Vt
FORMULA IDEJE
MISAO+INFORMACIJA = IDEJA
ČOVJEK
M+In = Id
Č
FORMULA MISLI
INFORMACIJA x ČOVJEK = MISAO
I x Č = M

NOVI SVIJET PO ČIJEM MODELU?

Osvrt na budućnost svjetskog poretka i njegovo sadanje stanje moemo
ičitavati između redova predloka Američke strategije nacionalne sigurnosti u
21. stoljeću, koju je izradila Američka komisija za nacionalnu sigurnost.
Radni naslov dokumenta je Novi svijet (engl. New World) ili Dolazak novog
svijeta (engl. New World Coming). Taj dokument, prije svega, raspravlja o
budućnosti svjetskog poretka kroz vidik američkih interesa i vrijednosti,
pozicionirajući bez rezervi Sjedinjene Američke Drave kao jedinu svjetsku silu,
odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. To je loe, jer će
financijska, politička, vojna premoć SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa
unutar svjetskog poretka. I poloaj, interesi, gospodarstva, granice pojedinih
drava kritično će ovisiti o interesima Sjedinjenih Drava i financijsko političke
oligarhije u samim vrhovima međunarodnih organizacija koje samo naizgled
upravljaju i reguliraju ono to se pomodno (opasno) naziva Novim svjetskim
poretkom.
Ovaj dokument zapravo je američki projekt svjetskog poretka. Hrvatska kao
mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji će kroz potivanje elemenata
nacionalne sigurnosti planirati buduće pozicioniranje zemlje ne samo u
ukupnom svjetskom poretku i međudravnim odnosima, nego i u nadolazećim
problemima, koje treba predviđati, simulirati njihove pozitivne i negativne
posljedice, te na tomu dograđivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva.
Predviđanje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija
njihovog spriječavanja. To ponekad ne moe ublaiti nastanak samog problema,
ali nas moe pripremiti za posljedice i njegovo rjeavanje. Za ovo, međutim,
treba kadrovski, obrazovno i organizacijsko tehnički reorganizirati
obavjetajnu zajednicu u Hrvatskoj, i postaviti joj moderne suvremene,
znanstvene zadaće u 21. stoljeću. Umjesto do sada prevladavajuće policijske
uloge tih slubi potrebno ih je usmjeriti na slube za analizu i planiranje, uz
ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i stručno utvrditi
Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske, umjesto dosadanje prakse kada su se
nacionalni interesi određivali političkim interesima vlasti.
… U sljedećem stoljeću irenje znanja, razvoj novih tehnologija i rastuće
priznanje zajedničkih globalnih problema predstavljati će mnoge prilike za
ekonomski rast, regionalne integracije i globalnu političku suradnju. Veličina
srednje klase u svijetu moe porasti vie puta, doslovno podiući desetke
milijuna ljudi iz siromatva i bolesti. Autoritarni reimi će ubrzano padati, kad
pokuaju izolirati svoje stanovnitvo od svijeta slobodnog protoka informacija,
novih gospodarskih prilika i sve irih političkih sloboda …, govori se u
dokumentu Američke komisije za nacionalnu sigurnost. U nastavku ove
strategije jasno se naglaava preivljavanje velikih sila i njihove međusobne
interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku, te unutar velikih
međunarodnih organizacija: … I dalje će postojati velike sile, i njihova
interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje će igrati vanu
ulogu …. Potrebno je posebno obratiti panju i na slijedeći odlomak, koji
naglaava SAD kao jedinu svjetsku silu: …Danas, ali i u svijetu koji dolazi,
američko vodstvo će biti od najveće vanosti. Američki trenutak u povijesti
svijeta neće trajati vječno, nita to stvori čovjek ne traje. Ali trenutno, velika je
odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Drava. Rijedak je trenutak i
posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne trai niti
teritorij ni političko carstvo. Moraju se poduzeti svi napori da se ova
odgovornost mudro koristi i spunjava. Tomu je uglavnom posvećena ova studija
… (op: misli se na Američku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće).
Na ovom primjeru određivanja američkih nacionalnih interesa moemo vidjeti
zaokret u prevladavanju geopolitičkih interesa prema najvanijoj ulozi u geoekonomskoj
premoći. To, naravno, SAD neće javno i otvoreno priznati u svojim
dokumentima. Međutim, to otvoreno čini kroz institucije kao to su The Federal
Reserve Bank, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i niz drugih
međunarodnih organizacija i institucija, preko kojih ostvaruje geoekonomsku
kontrolu i dominaciju. Sama činjenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je
američki dolar i kroz MMF prihvaćen kao univerzalna svjetska valuta dovoljno
govori o stvarnom značenju ovakvih riječi opisanih u dokumentu o strategiji
nacionalne sigurnosti. Svojevremeno se i vrlo iva rasprava o geoekonomskim
odnosima vodila u američkom specijaliziranom časopisu Nacionalni interes
(The National Interest), u čijem je savjetničkom odboru sjedio i nekadanji
američki dravni tajnik Henry A. Kissinger. U broju 20, iz ljeta 1990., u ovom je
časopisu objavljen analitički članak pod naslovom Od geopolitike do
geoekonomije, s podnaslovom Logika konflikta, gramatika gospodarstva
(engl: From Geopolitics to Geo-Economics, Logic of Conflict, Grammar of
Commerce) autora Edward N. Luttwak-a, koji je direktor Centra za strateke i
međunarodne studije u Washingtonu (engl: Center for Strategic and
International Studies CSIS, Washington D.C.). u jednom odlomku tog članka
Lutwak potvrđuje moju raniju tezu: … Umjesto svjetske politike, na točki
ukrtavanja snaga i veza na međunarodnoj sceni, jednostavno ćemo imati
svjetski biznis, bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu …. Nekoliko
redaka dalje naglaenim slovima stoji upisana rečenica u kojoj se moe
prepoznati namjera desuverenizacije drava kroz ekonomske odnose nametnute
od strane međunarodnih organizacija i gospodarski jačih zemalja: … Ali bilo
kroz konkurenciju ili suradnju, akcija na svim stranama će se uvijek rairiti bez
obzira na granice ….
Pri tomu je teko vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na
one teritorijalne, prije je bila riječ i o zakonima, ustavima, propisima i običajima
pojedinih zemalja. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao objanjenje
novog poretka svjetskog gospodarstva, to moemo nazvati njegovom sirovom
definicijom geo-ekonomije: … U nekim slučajevima, logika gospodarstva
rezultirati će estokom konkurencijom. U drugim će sama logika voditi prema
savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odvanost, kako
bi dolo do vertikalnih integracija, do zajedničkog horizontalnog razvoja,
zajedničke proizvodnje, zajedničkog trita dobara i usluga …, te kasnije
nastavlja, … Ovo ili neto vrlo slično tomu, jest zapravo ono to mnogi imaju
na umu kada govore o novoj globalnoj međuovisnosti i njezinim dobrim
posljedicama …. Na jo jednom mjestu u ovom članku razotkrivaju se skrivene
namjere suvremene globalizacije. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i
formulira ga kao … slobodnu interakciju gospodarstva vođenu isključivo
svojom neteritorijalnom logikom …. Ovo je vrlo lukava i oprezna rečenica, iz
koje se ipak moe pročitati namjera definiranja suvereniteta pojedinih drava na
način koji će odgovarati projektiranom poretku u svijetu, po mjeri SAD-a,
MMF-a, Svjetske banke, te njihovih suinvestitora i partnera saveznika.




/ nastavak slijedi... /