O KRIVNJI- PRED JAVNU RASPRAVU O ABORTUSU -dio prvi

18.02.2019., ponedjeljak

Teološki pogled na krivnju

Teološki, krivnja se definira kao osobno narušavanje odnosa s Bogom. Posljedica krivnje je osjećaj krivice i taj osjećaj je prikladan odgovor na shvaćeno kršenje Božjih odredbi (zapovijedi).
Uvjeti za stvarnu teološku krivnju jesu znanje i sloboda pri postupanju. Krivnja se smanjuje u mjeri u kojoj nedostaje znanja ili u kojoj je na neki način ugrožena sloboda.

Ljudska sloboda kao korijen moralnosti

Moralna odgovornost zahvaća i tijelo i dušu. U svojim najdubljim izvorima i u svojim učincima ona zadire u sva područja zajednice, u dubinu povijesti okarakterizirane pitanjima o zadnjim stvarima.
Neposredni izvor iz kojeg moralna odluka proizlazi jest slobodna volja koju čovjek kao moralno slobodnu i izraženu volju može shvatiti jedino ako je promatra u njezinoj povezanosti sa spoznajom vrednota, s uvjerenjem i sa savješću.
Bit slobode
Čovjek često stječe najjasniju svijest o svojoj slobodi kad se pobuni protiv zla, kad se pogledom uperenim na dobro osjeća dovoljno jakim da mu se može suprotstaviti.
Sloboda ne dolazi do izražaja kad je suočena s "moraš", već kad "treba" učiniti neko dobro.
Sloboda je po svojoj biti sposobnost za dobro. Na njezinu bit ne spada i mogućnost da počini zlo. Ravnodušnost prema dobru i prema zlu ne dolazi od slobode kao takve, već iz ograničene slobode čovjeka. Međutim snaga za dobro proizlazi iz čovjekove sličnosti s Bogom, iz udjela stvora u slobodi Božjoj. Kad je čovjek snagom djelatne milosti nepogrješivom sigurnošću očuvan od grijeha, time on ne gubi ništa od svoje slobode, već se povećava njegova sposobnost za slobodu, koja po sebi nadilazi ograničenost njegova bića.
Gubljenje slobode
Ako se sloboda zloupotrebljava u prijestupima koji sobom nose krivicu, naime grijesima, ona sve više i više postaje nesposobna za dobro, što zapravo znači gubljenje slobode. U tom nas nikako ne bi smio zavaravati nagon koji djeluje u zlu. Sloboda se dakako mora poslužiti snagom naših nagona, da ne bi postala nemoćna. Ali bitno obilježje ljudske slobode jest da nagone usmjeruje u dobrom pravcu. Njezina je najveća nemoć biti prepuštena snazi nagona. Ako se krajnji nagon može očitovati i u zlu, moć same slobode je ipak samo tako velika u kojoj je mjeri kadra usmjeriti snagu nagona u pravcu dobra. Čovjek može u tolikoj mjeri izgubiti slobodu da duh potpuno postane rob nagona.
Ipak Bog svakom putniku na zemlji uvijek iznova podjeljuje milosnu moć za prvi korak povratka dobru. Dakako, ako to čovjek iznova odbija, postaje odgovoran za nove krivnje. Npr., ako žena zatrudni, a već je počinila abortus, i opet počini abortus onda se krivnja multiplicira.

Sloboda može rasti sve do onog stupnja na kojem se čovjek posve predaje vodstvu Duha.

2 Kor 3,17 A Gospodin je Duh . Gdje je Duh Gospodnji ondje je sloboda.

Dakle, najpotpunija sloboda jest sloboda djece Božje, koji su slobodni od nemoći grijeha i od robovanja Sotoni i koji se slobodno i s radošću podvrgavaju Kristovom zakonu.

Smatra se da teološko zlo, pa time i krivnja, ima unutarnji i društveni element. Unutarnji element je svijest koju pojedinac ima o osobnom lošem postupku.
Društveni element krivnje odnosi se na društvene posljedice koje nastaju nakon što je netko izveo zao čin. S tim u vezi uobičajeno je govoriti o juridičkoj krivnji koja podrazumijeva da treba platiti kaznu ili učiniti naknadu. Juridička krivnja može i ostati nakon što je krivac uklonio unutarnji element postupkom pokajanja.

PS U sljedećem postu o krivnji u psihologiji, ili možda prije toga o načinu kako je Bog ugradio mogućnost osjećanja krivice i u ateiste, deiste, liberale i ostale lole i bećare.

- 23:04 - Komentari (16) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

<	veljača, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28

bartimej croata

18.02.2019., ponedjeljak

O KRIVNJI- PRED JAVNU RASPRAVU O ABORTUSU -dio prvi

Opis bloga

Linkovi

Slike