pristanak ili volja?

ponedjeljak, 21.10.2019.

SILOVANJE RAZLIČITOSTI

„Svaki spolni odnos bez pristanka je silovanje” bio je jedan od transparenata koje su nosile građanke i nosili građani u petnaestak hrvatskih gradova na subotnjim prosvjedima za sve žrtve spolnog zlostavljanja. Zvuči moćno, ali nije točno. Naime, spolni odnos bez pristanka je spolni odnos bez pristanka, a silovanje je silovanje. Silovanje je spolni odnos protiv nečije volje uz upotrebu sile, a u odnosu bez pristanka nema fizičke sile ili nije nužno prisutna. Jedno je pretući ili zavezati nekoga, pa ga zlorabiti, a drugo na tulumu naći nekoga obeznanjenog i iživljavati se na njemu bez da ga se i probudi. Izjednačavanje dvije različite radnje nipodaštava postojanje mogućeg spolnog odnosa uz pristanak, ali ipak protiv volje. Sam pristanak je formalni čin nakon kojeg čak može uslijediti usklađeno ponašanje, ali je to drugorazredno u odnosu na činjenicu je li do toga došlo protiv volje onoga tko je pristao. Nipodaštava i drugu okolnost da je SILOVANJE zapravo zbirno ime za DVA ZLODJELA: za spolno općenje protiv volje jednog sudionika i za fizičko nasilje koje je krivični čin samo po sebi. Primjena sile se može izbjeći primjenom uvjerljive prijetnje, ali nipošto nisu jednake prijetnje da će nekome biti ubijeno dijete ili da će mu biti izgažene jagode u vrtu. Također, prijetnja je jedno, a izvršena prijetnja je drugo. Sabijanjem svega u jedno te isto srlja se u sljepilo koje previđa sve mogućnosti raznolikosti života, to bi bilo silovanje različitosti.

Poigrajmo se hipotetskim slučajem koji se dogodio uz neznatne varijacije u tolikom broju slučajeva da ne možemo reći da je izmišljen. Ratno je stanje, vlada glad među civilima. No vojnik je dobio jedan kruh za danas, a jeo je i jučer i vrlo vjerojatno će dobiti novi kruh sutra. Dvije žene mu se nude u zamjenu za kruh koji ima u torbici, a on nije imao priliku za ženski dodir već šest mjeseci. Jedna mu je odbojna, a druga izuzetno fizički privlačna. Što će učiniti?

Vojnik može pojesti kruh pa mirna Bosna.

Može ga pravedno podijeliti na tri dijela, iako to nije sasvim pravedno jer je on jučer jeo, a i sutra će vjerojatno jesti, dok su dvije žene mnogo gladnije od njega.

Može podijeliti kruh na dva dijela i kavalirski ga podijeliti ženama ne tražeći ništa za uzvrat (recimo, to bih ja učinio), iako bi time pokazao da kavalirština nije usklađena s ionako problematičnom pravednošću.

Može dati kruh onoj koja mu je odbojna iz sažaljenja jer je ružna ili vjerujući da će se atraktivna lakše snaći ako joj kruh uskrati.

Može dati kruh onoj koja mu je atraktivna ne tražeći ništa za uzvrat naprosto zato jer mu je simpatična.

Sigurno postoji još nekoliko mogućnosti koje mi ne padaju na pamet, ali možemo se zapitati kako bi procijenili, osudili vojnika koji bi odlučio prihvatiti ponudu atraktivne, a nakon konzumacije ponude dao kruh onoj drugoj? Bi li on bio bolji, gori ili jednak onome koji bi dao kruh onoj kojoj ga je obećao?

Zadržimo se na ovoj posljednjoj mogućnosti. Žena koja bi se podala bila bi očajna na što je natjerana glađu i istovremeno zadovoljna da se uspjela najesti, bila bi iskorištena uz vlastiti pristanak (čak na vlastito insistiranje) iako nedvojbeno protiv svoje volje. Ljudi su kontraverzna stvorenja koja upadaju u konfliktne situacije. Pjevao je Cesarić: „…ljubav… da li je želim ili ne želim?“ Nasuprot njoj vojnik je samo slijedio zakon ponude i potražnje, stup sistema slobodnog tržišta.

U tri sat i trideset minuta ujutro dvadeset i prvog listopada dvije tisuće i devetnaeste mislim da se zakonska kvalifikacija „spolni odnos bez pristanka“ ne smije odbaciti, nego da - umjesto toga - treba razjasniti koncepti i razraditi ga za što veći niz srodnih i sličnih događaja. Zadovoljavajući, dobar zakon nije primjenjiv samo na nedvojbene slučajeve nego predviđa i granične, nejasne, teško procjenjive mogućnosti. Zato su i potrebni suci i suđenja; inače bi bilo dovoljno da zakone provode javni bilježnici ili automati, jednostavnije naprave umjetne inteligencije.

Zašto mi neprekidno moramo otkrivati toplu vodu? Prije četrdesetak godina svjetski hit bila je knjiga Susan Brownmiller „Against Our Will“ koja je u dobrom dijelu svijeta zauvijek promijenila dotadašnji pogled na silovanja. „Againt Our Will“, a ne „Against Our Consent“. „Protiv naše volje“, a ne „Bez našeg pristanka“. Od tada su neki nastavili odande gdje je stigla Susan Brownmiller, neki su je zaboravili, a neki za nju nikada nisu ni saznali.

Naravno, lakše je odmah imati široko rašireno snažno mišljenje nego gubiti vrijeme na mukotrpno čitanje i mučno promišljanje.

- 04:35 - - nesuvisle, ignorantske i maliciozne komentare ne uzimam u obzir (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>