AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 25.05.2025.

SAD IMA NACIONALNI DUG OD 36,2 BILIJUNA DOLARA

ČETVRTINA DUGA U POSJEDU JE DRUGIH ZEMALJA

SAD ima najveći nacionalni dug na svijetu. Iznos novca koji američka vlada duguje svojim vjerovnicima, trenutno iznosi 36,2 bilijuna dolara. To predstavlja 122 posto godišnjeg gospodarskog učinka zemlje ili bruto domaćeg proizvoda, BDP-a, i raste za oko 1 bilijun dolara svaka tri mjeseca, piše 20. svibnja 2025. Al Jazeera English.
Najviši omjer duga i BDP-a bio je tijekom pandemije 2020. godine, kada je omjer dosegao 133 posto. SAD je među 10 zemalja svijeta s najvećim omjerom duga i BDP-a.
Kada vlada troši više novca nego što prikupi, stvara deficit. Kako bi pokrila taj deficit, vlada posuđuje više novca. Zato što zaduživanje mora podlijegati zakonodavnom odobrenju američki Kongres postavlja ograničenje - koliko vlada može posuditi za financiranje postojećih obveza poput socijalnog osiguranja, zdravstva i obrane. To ograničenje poznato je kao gornja granica duga. Nakon što se dosegne gornja granica, vlada se ne može više zaduživati osim ako Kongres ne poveća ili suspendira ograničenje. Od 1960. godine Kongres je 78 puta povećao, suspendirao ili promijenio uvjete gornje granice duga, što je SAD-u omogućilo da posudi više novca.
Savezni deficit pokazuje koliko više novca vlada troši nego što prikupi tijekom jedne godine. Savezni suficit značio bi da SAD prikupi više novca nego što troši.
Deficit je naglo porastao tijekom Trumpovog prvog mandata, posebno 2020. godine tijekom pandemije COVID-19, kada je vlada trošila mnogo, dok su porezni prihodi pali zbog gubitka radnih mjesta. Te godine deficit je dosegao gotovo 15 posto ukupnog gospodarstva BDP-a.
Za predsjedničkog mandata 42. predsjednika SAD-a Billa Clintona od 1993. do 2001. godine postojao je savezni višak što je bio rezultat povoljnih ekonomskih uvjeta poput procvata dot-com tvrtki ( tvrtka koja posluje isključivo na internetu, uglavnom u e-trgovini ili pružanju usluga putem interneta), kao i povećanja poreza što je dovelo do većih prihoda.

DUŽNIČKE VRIJEDNOSNICE

Kada SAD žele posuditi novac, obraćaju se Ministarstvu financija i financijskom odjelu savezne vlade. Kako bi posudilo novac, Ministarstvo financija prodaje investitorima različite vrste dužničkih vrijednosnih papira, kao što su trezorski zapisi, trezorske mjenice i trezorske obveznice.
Ti vrijednosni papiri su zapravo zajmovi koje investitori daju američkoj vladi, uz obvezu da će ih vratiti s kamatama.
Američke državne obveznice dugo su se smatrale sigurnom imovinom jer je rizik da SAD ne isplati dug svojim ulagačima bio vrlo nizak.
Različite dužničke vrijednosnice dospijevaju u različitim vremenima – tada se dug otplaćuje investitoru. Trezorski zapisi su kratkoročni i dospijevaju u roku od godinu dana, trezorske mjenice su srednjoročne i dospijevaju između 2 i 10 godina, dok su trezorske obveznice dugoročne i dospijevaju za 20 do 30 godina.


KAKO JE RASPOREĐEN AMERIČKI DUG?

Prema informaciji koja piše u tekstu Al Jazeere tri četvrtine od 36,2 bilijuna dolara američkog duga, što je oko 27,2 bilijuna dolara, nalazi se u zemlji, od čega američki privatni investitori i subjekti drže 15,16 bilijuna dolara (42 posto) , uglavnom u obliku obveznica štednje, uzajamnih fondova i mirovinskih fondova, zatim 7,36 bilijuna dolara (20 posto) drže vladine američke agencije i trustovi, dok 4,63 bilijuna dolara (13 posto) drži Federalna rezerva.
Među pojedincima, Warren Buffett ( 95) američki je ulagač, industrijalac i filantrop, koji je prema listi časopisa Forbes za 2025. šesti na listi najbogatijih ljudi na svijetu, sa 154 milijarde dolara , preko svoje tvrtke Berkshire Hathaway, najveći je pojedinačni nevladin imatelj američkih trezorskih zapisa. Strani investitori drže preostalu četvrtinu, vrijednu 9,05 bilijuna dolara, 25 posto.

Tijekom proteklih 50 godina, udio američkog duga u rukama stranih subjekata povećao se pet puta. Godine 1970. samo 5 posto duga bilo je u vlasništvu inozemnih investitora danas je ta brojka porasla na 25 posto. Zemlje kupuju američki dug jer on nudi sigurno i stabilno ulaganje za njihove devizne rezerve, pomaže u upravljanju tečajevima i osigurava pouzdan prihod od kamata.
Strani investitori drže 9,05 bilijuna dolara američkog duga i to : Japan drži 1,13 bilijuna dolara, Ujedinjeno Kraljevstvo drži 779,3 milijarde dolara, pretekavši Kinu u ožujku kao drugi najveći ne američki vlasnik državnih obveznica, Kina drži 765,4 milijarde dolara, Kajmanski otoci imaju 455,3 milijarde dolara, imaju velik iznos američkog duga jer su porezna oaza, te Kanada koja drži 426,2 milijarde dolara duga.

Kao odgovor na Trumpove tarife, i Japan i Kina naznačili su da će iskoristiti svoje značajne udjele američkih državnih obveznica kao polugu u trgovinskim pregovorima s Trumpovom administracijom. Ranije ovog mjeseca, japanski ministar financija Katsunobu Kato rekao je da bi masovno japansko vlasništvo američkih državnih obveznica moglo biti "karta na stolu" u trgovinskim pregovorima. Slično tome, Kina već godinama postupno prodaje američke državne obveznice. U veljači su kineske američke državne obveznice pale na najnižu razinu od 2009. godine, što odražava napore za diverzifikaciju rezervi i tekuće trgovinske napetosti.

VEĆI TROŠKOVI ZA PROSJEČNE LJUDE

Ako američka vlada troši više na otplatu kamata na dug, to može utjecati na proračune i javnu potrošnju jer joj postaje skuplje održavati se.
Vlada bi mogla povećati poreze kako bi ostvarila više prihoda za otplatu državnog duga, povećavajući troškove za prosječne ljude. Povećanje duga također bi moglo dovesti do viših kamatnih stopa, što bi hipoteke, kredite za automobile i dugove po kreditnim karticama učinilo skupljima.
Izvor : Al Jazeera English,mzz

25.05.2025. u 09:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------