AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 26.02.2023.
STANJE POLJOPRIVREDE 2021. GODINE – PUBLIKACIJA MINISTARSTVA
NAJVIŠE RASLE CIJENA GNOJIVA - ZA 66,4 %,
STOČNE HRANE 28,5 % I ENERGIJE I MAZIVA ZA 19,9%
Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine objavljuje GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE. A ovdje, UKRATKO ĆU PRENIJETI SAMO NEKE PODATKE ZA NEKE KULTURE IZ GODIŠNJEG IZVJEŠĆA ZA 2021. GODINU koje je objavljeno 2022. u mjesecu prosincu. Ta publikacija na 168 stranica sadrži pregled statističkih podataka državnog zavoda za statistiku, a ti podaci daju sliku stanja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj u 2021. godini. No tu nisu ipak samo šturi podaci, tu se navode i one relevantne riječi povezane s brojkama i sadržajem koje opisuju stanja koje se pod znakom pitanja u javnosti propitkuju i o kojima se raspravlja a to je dostatnost i ne dostatnost proizvodnje te uvoz i izvoz roba.
Publikacija obiluje velikim brojem podataka i tablica i veoma je informativna, uzimajući u obzir da je poljoprivreda široko područje u koje ulazi i područje šumarstva, lova i ribolova.
U publikaciji je :
POPIS PROPISA I DRUGIH AKATA U SEKTORU POLJOPRIVREDE DONESENIH U 2021. GODINI. VELIKI JE broj tablica, a nabrojiti ću samo neke, a uz to ispisujem i broj tablice kao argument da je tablica u publikaciji zaista i izvedena. Evo nekih:
Tablica 92. Rang lista najvažnijih zemalja u poljoprivredno-prehrambenoj razmjeni Hrvatske u 2021. prema zemlji uvoza
Tablica 87. Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, Tablica 84. Veleprodajne cijene pilećeg mesa i konzumnih jaja, bez PDV-a , Tablica 83. Otkupne cijene janjećih trupova, bez PDV-a, Tablica 73 . Otkupne cijene žive stoke, bez PDV-a, Tablica 70. Veleprodajne cijene maslinovog ulja, Tablica 69. Veleprodajne cijene voća, Tablica 67. Veleprodajne cijene povrća,
Tablica 64. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (%),Tablica 57. Usporedba bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i država članica Europske unije te udio u BDP-u Europske unije, Tablica 51. Ostvarena sredstva od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, prikaz ostvarenih sredstava po svim ranije sklopljenim ugovorima ,
Tablica 48. Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za koje su izdane suglasnosti na programe raspolaganja po vrstama raspolaganja
Tablica 46. Broj proizvođačkih organizacija po županijama u 2021. godini,
Tablica 45. Broj proizvođačkih organizacija po sektorima u 2021. godini, Tablica 27. Rang-lista 10 država prema ostvarenom suficitu/deficitu u hrvatskoj poljoprivrednoj razmjeni u 2021. itd. itd. M. Zouhar Zec
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže u predgovoru da je „ ukupna robna razmjena dobara i usluga u 2021. povećana u odnosu na 2020. godinu, iako Hrvatska bilježi deficit vanjskotrgovinske razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom u 2021. godini je bila 64,7%.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni sudjelovali su s 14,2%.
Rast cijena poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je različitim čimbenicima, među kojima je najvažnije povećanje cijena poljoprivrednih inputa u 2021. godini , što je prosječno iznosilo 20,4% u odnosu na 2020. godinu.
Najviše su rasle, cijene gnojiva 66,4%, zatim stočne hrane za 28,5% te energije i maziva za 19,9%.
Glavni faktori rasta BDP-a u 2021. bili su rast bruto investicija u fiksni kapital od 4,7%, rast potrošnje kućanstva od 9,9% te rast izvoza roba i usluga od 36,4%. Istovremeno, uvoz roba i usluga povećan je za 17,6% „ – samo su neke formulacije i podaci iz uvoda Izvješća za stanje poljoprivrede za 2021. godinu mistrice Vučković.
Publikacija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE 2021. je izdana u prosincu 2022. Glavni urednik je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, a u ulozi izdavača je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Publikacija se može vidjeti na Internet stranicama Ministarstva poljoprivrede na linku :
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2122022ZelenoIzvjesce_2021.pdf
KRUMPIR
Krumpir Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji krumpira. U 2020. godini samodostatnost krumpira iznosila je 71,9%. Ukupna proizvodnja krumpira u 2021. godini odvijala se na 8.786 ha s prosječnim prinosom od 14,5 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 127.826 t. Svi ovi pokazatelji bili su niži od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.-2020. Na prinos i kvalitetu krumpira u 2021. nepovoljno je utjecala ljetna suša.
POVRĆE
U 2021. godini proizvedeno je ukupno 201,8 tisuća tona povrća. Najzastupljenije povrtne vrste bile su slijedeće : kupus 16,2% od ukupne proizvodnje povrća, rajčica 13,2%, lubenice i dinje 11,6%,
luk i češnjak 11,5% , paprika 8,5%.
Na urod povrća negativno je utjecala ljetna suša. U usporedbi s prethodnom godinom, proizvodnja povrća bila je za 14% manja, čemu je najviše doprinijela manja proizvodnja rajčica za čak 13,5 tisuća tona, kupusa za 4,5 tisuća tona i mrkve za 3,5 tisuća tona.
Uvjeti proizvodnje bili su povoljni za uzgoj lubenica te je proizvodnja dinja i lubenica bila za 4,8 tisuća tona veća nego u 2020. godini, ali je to i dalje ispod prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.- 2020.
U proizvodnji povrća značajan dio proizvodnje i to 83,5% u 2021. godini zauzima intenzivna proizvodnja namijenjena prodaji na tržištu, dok se preostale količine proizvedu u povrtnjacima.
Površine namijenjene intenzivnoj proizvodnji povrća u promatranom razdoblju od 2016. godine bile su najmanje upravo 2021. godine i to 8.398 ha, uz ostvarenu proizvodnju povrća od 168,6 tisuća tona.
Suhe mahunarke U 2020. godini samodostatnost suhih mahunarki iznosila je 36,3%. Za proizvodnju suhih mahunarki u 2021. godini korištena je površina od 2.055 hektara te je proizvedeno ukupno 3.711 tona s prosječnim prinosom od 1,8 t/ha. U odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine, sjetvene površine u 2021. bile su manje za 16,8%, a proizvodnja za 14,4%. Najzastupljenije suhe mahunarke su stočni grašak što je u postotku 62,8% proizvodnje u 2021. i grah kojeg je bilo 28,6%.
Aranžirano voće.Fotka mzz
VOĆE
Proizvodnja voća kretala se u razdoblju 2016.-2021. između 112,7 tisuća tona godine 2017. godine i 181,6 tisuća tona godine 2018. godine. Kao i kod povrća, u proizvodnji voća bilježe se velike oscilacije u proizvodnji.
U strukturi proizvodnje voća dominiraju jabuke 45,3% od ukupno proizvedenih količina, i mandarine 29,1%. Od ostalih vrsta voća veći značaj ima proizvodnja šljiva, s udjelom od 7,0% u promatranom razdoblju. U 2020. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je 44,7% svih potreba domaćeg tržišta. ( Samodostatnost za 2021. se ne ističe)
Samodostatnost u 2020 godini dostignuta je jedino u proizvodnji trešanja i višanja.
Proizvodnja jabuka i mandarina je blizu razine samodostatnosti.
TOV GOVEDA I PROIZVODNJA MLIJEKA
- Uvoz je značajno nadmašivao izvoz
Ukupan broj goveda u 2021. godini iznosio je 427,6 tisuća grla. U odnosu na prethodnu godinu povećan je za 1,1%. Na hrvatskim farmama najzastupljenija je simentalska pasmina i za proizvodnju mlijeka i mesa
U ukupnom broju krava,( broj se ne navodi ) simentalska pasmina čini 57,4%, holstein pasmina 21,5%, smeđa s 2,1%, križanci s 9,3%, a ostale pasmine s 12,3%. Udio ostalih krava se povećava, s najvećim udjelom u broju krava mesnih pasmina. U razdoblju od 2016. godine rastao je i uvoz i izvoz goveda, pri čemu je uvoz uvijek značajno nadmašivao izvoz, a u 2021. godini za 89,7 tisuća grla. U strukturi uvoza živih goveda najveći udio čine goveda za tov od 80 do 160 kg, a u strukturi izvoza goveda za klanje težine iznad 300 kg. Promatrano u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza živih goveda povećala se za 23%, dok se vrijednost izvoza živih goveda povećala za 53,3%.
Cijene mliječnih proizvoda u prvoj polovici 2021. godine bile su na jednakim ili nižim cjenovnim razinama u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini. Međutim, u drugom dijelu godine uslijedio je porast, da bi cijene sira edama i goude dosegnule u prosincu najvišu vrijednost u pet godina, a u odnosu na cijene s kraja 2020. godine bile su više za 14 odnosno 20%, dok su cijene za maslac u pakiranju od 250 g u istom mjesecu bile više za 30%.
PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA I CIJENA
Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u 2020. godini iznosila je 70,5%. Proizvodnja goveđeg mesa u ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj zastupljena je s približno 17%. U 2021. godini proizvedeno je 45,5 tisuća goveđeg mesa. Razvrstano je ukupno 170,8 tisuća goveđih trupova ukupne mase 43 tisuće tona. To je otprilike na razini iz 2020. godine, ali i dosta niže od ostvarenoga u ranijim godinama iz razdoblja 2016.-2019. što je bilo između 182,5 i 190 tisuća trupova .
Tijekom 2021. godine ostvaren je neto uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa u visini 15,8 tisuća tona te 4,3 tisuće tona smrznutog goveđeg mesa. U vanjskotrgovinskoj razmjeni goveđeg mesa u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza povećana je za 36,1%, a povećana je i vrijednost izvoza za 18,5%.
Godišnja prosječna otkupna cijena hladnih trupova goveda AR3, a to su trupovi mladih bikova starosti od 12 do 24 mjeseca, iznosila je 27,42 kn/kg i u odnosu na 2020. zabilježen je porast cijene od 8,8%.
Iako je 2021. započela s cijenom 24,00 kn/kg hladnoga trupa, odmah u drugom tjednu 2021. kreće porast cijena koji traje kroz cijelu godinu i završava s visokih 30,16 kn/kg. Detaljni podaci su u tablici.
MUZNE KRAVE I MLIJEKO
Broj muznih krava i njihov udio u ukupnom broju goveda smanjivao se u razdoblju od 2016. do 2021. godine. U 2021. godini bilo je 102,3 tisuće muznih krava, koje su u ukupnom broju goveda činile 24%. Usporedo sa smanjenjem broja muznih krava opada i ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u 2021. godini iznosila 511 milijuna litara, što je za 12% manje nego u 2020. godini.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA
Zadnjih desetak godina izražen je rast udjela površina pod ekološkom proizvodnjom. Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2021. godini bila je 122 tisuće hektara, što čini 8,3% od ukupno korištenih poljoprivrednih površina. Prema strukturi biljne proizvodnje u ekološkoj proizvodnji najzastupljeniji su trajni travnjaci s 53.942 hektara (44,3%), slijede oranice s površinom od 51.270 ha (42,1%) te trajni nasadi s 16.712 hektara (13,7%).
PROIZVODNJA MEDA
Procjenjuje se da je proizvodnja meda u 2021. godini iznosila 4.417 tona, što je za 15% manje nego u 2020. godini. Samodostatnost u proizvodnji meda u 2020. godini bila je 80%. Neto uvoz meda u 2021. godini iznosio je 1.819 tona. Plasman meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva. Pčelari s manjim brojem košnica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje na mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Kroz izravnu prodaju pčelinje proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4 pčelara. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima pokrivaju veliki dobavljači i pakireri meda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj su registrirana 23 otkupljivača/pakirera meda.
DUHAN
U 2021. godini proizvedeno je 7.384 t duhana na površini od 3.488 ha. U odnosu na prethodnu 2020. godinu zabilježen je rast žetvene površine uzgoja duhana za 2% te proizvodnje duhana za 4,2%. Ostvareni prinos duhana u 2021. godini (2,1 t/ha) kreće se u granicama višegodišnjeg prosjeka. Najzastupljenija sorta duhana je Virginia s oko 90% zastupljenosti, a u manjim količinama proizvodi se duhan sorte Burley.
DRŽAVNE POTPORE
Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za državne potpore u području poljoprivrede, na temelju članka 37. Zakona o poljoprivredi.
Državna potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju dodjeljuje se u skladu s pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju:
- Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013
- Smjernicama Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te ruralnim područjima za razdoblje 2014. - 2020.
- Uredbom Komisije (EU) br. 702/2014.
Državne potpore u sektoru poljoprivrede, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uključuju i preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda. Međutim, državne potpore za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, osim navedenom legislativom, regulirane su i općim pravilima o državnim potporama koje su u nadležnosti Ministarstva financija.
U 2021. godini potpore su dodjeljivane temeljem 160 programa potpora male vrijednosti i 20 programa državne potpore čiji davatelji su Ministarstvo poljoprivrede, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo branitelja, HBOR, HAMAG-BICRO.
U 2021. godini po svim programima (potpore male vrijednosti i državne potpore) za sektor poljoprivrede ukupno je dodijeljeno 284 milijun kuna. Na razini lokalne i regionalne samouprave
- županije su u 2021. godini dodijelile državne potpore u iznosu 40.527.005,40 kuna,
- općine su dodijelile državne potpore u iznosu od 8.949.740,06 kuna,
- gradovi su dodijelili državne potpore u iznosu od 17.486.240,13 kuna. Dio državnih potpora u poljoprivredi dodijeljen je i putem Ministarstva hrvatskih branitelja, u ukupnom iznosu od 2.074.904,64 kuna.
PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE
U Hrvatskoj u 2021. godini ukupno djeluje 21 priznata proizvođačka organizacija iz devet sektora koje okupljaju oko 700 članova. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u devet županija i Gradu Zagrebu smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U 2021. godini priznate su tri proizvođačke organizacije: 1. PO PZ VARAŽDINSKO POVRĆE (sektor drugi proizvodi – krumpir)
2. PO PZ TRS (sektor vina) 3. PO DOMAĆE VOĆE d.o.o. (sektor voća i povrća).
U 2021. godini ukinute su dvije proizvođačke organizacije: - PO ECOGOS d.o.o. (sektor voća i povrća) - PO KLASTER PČELARA PODRAVINA (sektor pčelarskih proizvoda) M.Zouhar Zec
Bongovilija .Fotka mzz
| < | veljača, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||
Prosinac 2024 (43)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter