AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 13.12.2021.
HRVATSKA ISPUNILA NUŽNE UVJETE SCHENGENSKE PRAVNE STEČEVINE
PUTOVANJE BEZ KONTROLE
ELITNO POSTIGNUĆE EUROPSKIH INTEGRACIJA
Vijeće ministara EU 9. prosinca je zaključilo da je Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine. Ova provjera ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj preduvjet je da bi Vijeće moglo donijeti kasniju odluku kojom se omogućuje ukidanje nadzora na unutarnjim granicama. O toj temi i Parlament EU mora dati svoje mišljenje, a Hrvatska bi bila zadovoljna kada bi to bilo još za vrijeme predsjeda Francuske Vijeća EU, dakle u prvoj polovici 2022. godine.
Hrvatska od svojeg pristupanja EU-u primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine, uz iznimku odredaba o ukidanju nadzora na unutarnjim granicama. U skladu s aktom EU-a o pristupanju Hrvatske ukidanje tog nadzora može uslijediti tek nakon odgovarajuće odluke Vijeća, nakon što u skladu s postupcima schengenske evaluacije provjeri ispunjava li Hrvatska uvjete.
Schengenska evaluacija Hrvatske provođena je od 2016. do 2020. godine. U listopadu 2019. Komisija je smatrala da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala nužne uvjete za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine. Posljednji akcijski plan za ocijenjena područja zaključila je u veljači 2021.
Takozvano “područje Schengena”područje je na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, a to se u politici smatra vrlo opipljivim postignućaem europske integracije. Slobodnim kretanje, koje građanima omogućuje život, studiranje, rad i odlazak u mirovinu bilo gdje u EU-u, ukinute su provjere na unutarnjim granicama EU-a od 1995. godine.
Bugarska i Rumunjska koje su u EU ušle 2007. Cipar koji je EU pristupio 2004. i Hrvatska koja je primljena 2013. zemlje su koje su se obvezale na ulazak u Schengenski prostor slobodnog kretanja. Unatoč tome što su već Bugarska i Rumunjska ispunile uvjete za ulazak u to područje i unatoč zalaganju Europskog parlamenta, schengenski prostor još nije proširen na te dvije članice EU, jer one nisu dobile jednoglasni pristanak nacionalnih vlada EU. Pristupanje Cipra u schengenski prostor je odgođeno, a izuzetak je i Irska koja je u EU od 1973. godine. Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici. Procjenjuje se da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije kroz 10 godina dovelo do troška od 100 do 203 milijardi eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi.
BEZ KONTROLE NA UNUTARNJIM GRANICAMA EU
Schengenom se ukida kontrola unutarnjih i osnažuje zaštita vanjskih granica. Iako kada jednom uđu u područje Schengena ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola, postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor nadležna tijela mogu provjeravati pojedince.
Schengen podrazumijeva zajedničku politiku EUROPSKE UNIJE za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje, te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.
Pojačana migracija u Europsku uniju zabilježena 2015. godine i pojačana zabrinutost oko sigurnosti, uključujući terorističke i ozbiljne prekogranične kriminalne aktivnosti, utjecali su na Schengen i rezultirali ponovnim uvođenjem graničnih kontrola u nekih državama članicama. Također i izbijanje pandemije koronavirusa 2019.. godine potaknulo je neke države na povratak kontrole unutarnjih granica, u cilju kontrole širenja virusa.
Parlament EU je učestalo kritizirao nastavak kontrola unutarnjih granica u području Schengena i smatra da ga treba dopustiti samo u slučaju krajnje nužde. U rezoluciji iz travnja 2020. o koordiniranom djelovanju EU-a u borbi protiv pandemije corona virusa. Parlament je pozvao države članice na usvajanje samo nužnih i razmjernih mjera prilikom uvođenja i produljenja nadzora na unutarnjim granicama, naglašavajući potrebu za povratkom potpuno funkcionalnog schengenskog područja.
SIGURNOST GRANICA EU
Upravljanje migracijama i sigurnost vanjskih granica izazov je za Europsku uniju. Na vanjskim granicama Europske unije 2015. godine zabilježeno je do 1,83 milijuna nezakonitih prelazaka. Iako je brojka u 2020. godini pala Europska unija želi osnažiti kontrole na vanjskim granicama i efikasnije rješavati zahtjeve za azilom.
Postignut je napredak u upravljanju granicama, kao što je Schengenski informacijski sustav, Visa informacijski sustav, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) ili novi sustav bilježenja ulazaka i izlazaka na vanjskim granicama područja Schengena.
U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2021. zastupnici su podržavali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i dodjelu 6,24 milijarde eura. IBMF treba pomoći u poboljšanju kapaciteta država članica u upravljanju granicama, uz istovremeno osiguravanje poštivanja temeljnih prava. Doprinijet će viznoj politic,i uvesti zaštitne mjere za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.
Fond će usko surađivati s novim Fondom za unutarnju sigurnost (ISF), a biti će usredotočen na riješavanje prijetnji, poput terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala. ISF je odobren od EK u srpnju 2021. s proračunom od 1,9 milijardi eura.
Europski sustav za putovanja (ETIAS) omogućit će pregled putnika koji ne trebaju vize prije ulaska u Europsku uniju. Cilj je prepoznati kriminalce, teroriste ili bilo koju drugu rizičnu skupinu. Kontrole mogu početi već od 2022. godine.
Kako bi se pojačala sigurnost u europarlamentarni zastupnici su Europsku graničnu i obalnu stražu do 2027. godine osnažili s 10 000 novih pripadnika.
M. Zouhar Zec
| < | prosinac, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter