AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 14.09.2021.
IZVRŠNI PODPREDSJEDNIK EK VALIS DOMBROVSKIS SLUŽBENO POSJETIO ZAGREB
UVOĐENJE EURA, NAKON OPORAVKA OD KRIZE
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis boravio je 13. rujna u Zagrebu u službenom posjetu, nakon što je prošlog tjedna u Sloveniji na Brdu potpisan sporazum odnosno Memorandum s Hrvatskom, potpisao ga je Boris Vujčić guverner NBH, o praktičnim koracima za početak proizvodnje euro kovanica. Memorandum predstavlja važnu prekretnicu u nastojanjima Hrvatske da se pridruži euro području. Sve je počelo prije dvije godine kada je Hrvatska poslala pismo namjere za pridruživanje ERM II.Hrvatska ima u planu od 1. 1. 2023. imati euro kao platežnu valutu i biti u euro području i sve pripreme su u tijeku.
U prisustvu potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa održana je 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH kojoj je predsjedao premijer Andrej Plenković, a na kojoj su bili i guverner Narodne Banke Hrvatske
Boris Vujčić, ministar financija dr. Zdravko Marić, te ostali članovi Vijeća.
U fokusu hrvatskih medija, kada je o prelasku na euro valutu riječ, je prije svega pitanje poskupljenja hrane. Druge prednosti uvođenja eura su malo komunicirane.(m.zouhar zec)
Izvršni podpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis boravio je 13. rujna u Zagrebu
No vice prezident EK Dombrovskis o euru je u svom govoru naglasio prednosti uvođenja eura povezavši taj događaj sa stanjem ekonomije koja je doživjela krizu radi pandemije COVID19.
„Prvi zadatak je potpuni oporavak od krize, budući da i sve zemlje članice EU -a naporno rade na tome.Najnoviji podaci pokazuju da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju rastao za više od 16 posto. Ovo je izuzetan skok u odnosu na smanjenje od 8 posto zabilježeno 2020. godine.
Međutim, jedan pokazatelj koji predstavlja rizik je relativno niska razina cijepljenja u Hrvatskoj protiv COVID-19- koji je 50,8 posto odrasle populacije, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Glavni prioritet bi trebao biti cijepljenje osoba koje još nisu primile cjepivo „ rekao je Dombrovskis te nastavio „Drugi je zadatak pripremiti gospodarstvo za ulazak u euro. Sada je prošlo više od godinu dana otkako je kuna ušla u Mehanizam tečaja II. Ovo je bila važna prekretnica na hrvatskom putu prema euru.Već smo na pola puta u sudjelovanju u ERM -u II i osiguravanju stabilnosti tečaja - što je jedan od četiri kriterija iz Maastrichta.
I prije ulaska u ERM II, kuna je prema euru bila uglavnom stabilna. Od ulaska, njegov tečaj je jako fluktuirao - u uskom pojasu od manje od 1 posto - oko svog središnjeg pariteta ERM II. Ostali kriteriji konvergencije jednako su važni. Sve ih je potrebno ispuniti. „
Podpredsjednik EK za gospodarstvo je rekao da će Hrvatska morati pokazati da se cijene, kamatne stope i javne financije razvijaju na način koji je u skladu s trajnim sudjelovanjem u euro području.
„To zahtijeva držanje inflacije pod kontrolom i niske financijske troškove. Također bismo očekivali da će Vlada osigurati da javni deficit bude ispod 3 posto BDP -a od sljedeće godine“ – rekao je gost iz EK.
PREDNOSTI EURA
Kao prednosti uvođenja eura kao platežne valute izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis naveo je slijedeće:
„Prvo, usvajanje eura šalje pozitivan signal ulagačima. Hrvatska će postati dio monetarne unije od povjerenja i druge najveće svjetske valute. Korištenje eura olakšat će ulaganje u zemlju. Time će se smanjiti barijere za tvrtke.Uklonit će troškove zamjene valute. Može pomoći u stabilizaciji kamatnih stopa, olakšavajući i jeftinije zaduživanje ljudi i tvrtki. Donosi pozitivan utjecaj na rast zahvaljujući potpunoj integraciji u jedinstveno tržište EU -a, gdje će vaša roba i usluge postati konkurentniji. To će zauzvrat dovesti do višeg životnog standarda.
Budući da je euro stabilna valuta koja se uvelike koristi u globalnoj trgovini i financijskim tržištima, članstvo u euro području ograničava rizik od iznenadnih odljeva kapitala u vrijeme krize.
Europski mehanizam za stabilnost može osigurati financiranje državama članicama euro područja ako izgube ili riskiraju gubitak pristupa tržištima. Banke koje posluju u euro području također mogu koristiti potporu Europske središnje banke tijekom krize, tako da mogu nastaviti kreditirati ljude i tvrtke u potrebi. Vidjeli smo da se to događa tijekom pandemije. Za razliku od prethodne financijske i gospodarske krize, ovaj put su banke bile dio rješenja - a ne dio problema.
Iako je važno da se zemlje pridruže euro zoni, one bi također trebale napredovati unutar zone. To zemlju čini privlačnijom za ulagače i poboljšava kvalitetu života ljudi „ rekao je gost iz EU Dombrovskis.
„Potičem vas da nastavite raditi na poboljšanju poslovnog okruženja; učiniti javnu upravu i sudstvo učinkovitijim; ojačati svoja pravila i strukture u borbi protiv pranja novca.Konačno, kao dio procesa uvođenja eura, Hrvatska je zaključila bliski sporazum o suradnji Bankarske unije sudjelovanjem u njegovim nadzornim aranžmanima.Biti dio Bankarske unije znači primjenu zajedničkog financijskog pravilnika. Vidjeli smo tijekom krize da to pomaže zemljama da smanje rizik od financijske nestabilnosti i da izgrade financijske amortizere kao jastuk za šokove u vrijeme krize „ rekao je Dombrovskis.
KAKO POSTIĆI USPJEH S EUROM?
„ Na dan kada euro zamijeni kunu, valuta će biti u vašim rukama. Bit će važno jasno obavijestiti ljude da će neko vrijeme moći mijenjati svoj novac. Poslovne banke zamjenjivat će kunu godinu dana nakon „dana eura“. Hrvatska narodna banka mijenjat će kunske kovanice tri godine, a kunske novčanice na neodređeno vrijeme. Posebno mi je drago bilo čuti“ rekao je Dombrovskis, „ da će tijekom prvih šest mjeseci nakon uvođenja eura Hrvati moći besplatno mijenjati kune u poštanskim uredima i uredima Fine .Ovaj pristup će više nego udvostručiti broj mjesta na kojima će biti moguća zamjena kuna u eura. To će ljudima olakšati uvođenje eura.
PRIPREME ZA POČETAK - TESTIRANJE EURO KOVANICA
„Prošlog petka, 10. rujna, guverner Narodne banke, predsjednik Euroskupine i Europska komisija potpisali su Mmemorandum o proizvodnji euro kovanica za potrebe testiranja i pripreme kovanja.
Hrvatska sada treba poduzeti sve potrebne korake za početak kovanja euro kovanica na dan donošenja tečaja .Još jedna važna stvar koju treba istaknuti je da nitko ne bi trebao koristiti ulazak u euro kao izgovor za povećanje cijena. Ljudi se brinu zbog ovoga i zbog toga što su prevareni u trgovinama. Prema Eurobarometeru, 82 posto Hrvata zabrinuto je zbog zlouporabe određivanja cijena u tom razdoblju.
Već i prije i nakon uvođenja eura, cijene svih roba i usluga moraju se prikazivati paralelno - u eurima i kunama. Na taj se način ljudi mogu naviknuti na novu valutu i osjećati se zaštićenima od nepravilne konverzije cijena. Zatim je važno pozabaviti se neopravdanim povećanjem cijena“ – rekao je Dombrovskis.
Rekao je da ima iskustvo kada je Latvija uvela euro. „Osmislili smo posebnu kampanju pod nazivom 'Fair Euro Introducer'.Naravno, svi su zakonski obvezni koristiti službeni tečaj konverzije. U Latviji su tvrtke koje su sudjelovale u kampanji, koja je uključivala sve velike lance supermarketa, također obećale da neće zloupotrijebiti novonastalu situaciju kao način za podizanje cijena. Dogovorili su se da postanu ambasadori ulaska Latvije u euro objasnivši euro sustav klijentima i partnerima. Ova iskrena i transparentna kampanja djelovala je impresivno dobro.“
KOMUNIKACIJSKA KAMPANJA ZA UVOĐENJE EURA
„Ankete pokazuju da su Hrvati pozitivni u pogledu uvođenja eura: 61 posto je za, što je povećanje od 6 posto u odnosu na 2020. Ipak, znam da postoji i protivljenje. To je gotovo neizbježno. Sve što bih rekao iz vlastitog iskustva je da je od vitalnog značaja jasno obavijestiti i uvjeriti ljude o praktičnim učincima eura. To znači solidnu komunikacijsku kampanju koja će doći do svih u svim dijelovima zemlje, u svim oblicima medija“- rekao je izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis
POHVALE VLASTI ZA POLITIČKU VOLJU
„Pohvaljujem hrvatske vlasti na njihovoj snažnoj političkoj volji da uvedu euro već 2023. godine - i to unatoč velikim preprekama i zastojima koje zemlja trpi. Europska komisija će podržati Hrvatsku u njezinim nastojanjima da ispuni taj vremenski okvir. No to će biti moguće postići samo ako Hrvatska ispuni sve kriterije konvergencije. Komisija će svoju procjenu konvergencije objaviti u prvoj polovici 2022. Ako su ispunjeni svi kriteriji, Vijeće će tada donijeti odluku o utvrđivanju tečaja i dopustiti da se euro uvede kao hrvatska valuta od 1. siječnja 2023. godine. Uvođenje eura označilo bi završetak integracije Hrvatske u Europsku uniju. Manje od deset godina nakon pristupanja EU, to bi bilo veliko postignuće.
Činjenica da je Hrvatska naporno radila kako bi došla dovde, čak i za vrijeme pandemije, potvrđuje da je euro privlačna, otporna i uspješna globalna valuta. To je veliko bogatstvo za Europu i simbol jedinstva, prosperiteta i solidarnosti“ rekao je Valdis Dombrovskis koji ima mandat podpredsjednika za gospodarstvo EK do 2024. godine.
NIJE CILJ SAMO POPRAVITI, VEĆ I TRANSFORMIRATI GOSPODARSTVO
„Nijedna valuta, stara ili nova, ne može nadoknaditi loše politike.To znači čvrst plan reformi i ulaganja u strateška područja kako bi hrvatsko gospodarstvo moglo uspješno i glatko funkcionirati kada postane dio euro područja.
Ovo me dovodi do plana za oporavak i otpornost - RRF. Hrvatski nacionalni plan oporavka pomoći će pripremiti gospodarstvo za uspješno članstvo u euro području. Hrvatska će biti najveći primatelj RRF -a od svih država članica razmjerno veličini njezina gospodarstva - 11,6 posto BDP -a u 2019. To je znatna količina mjesečno. Ono što je sada od vitalnog značaja je da se plan pravilno primijeni.
Kratkoročno, to će Hrvatsku postaviti na put oporavka nakon razornog utjecaja pandemije i pomoći zemlji u obnovi nakon prošlogodišnjih potresa. Cilj RRF -a nije samo popraviti naša gospodarstva nego ih i transformirati: stvoriti bolje i prosperitetnije živote za sljedeću generaciju.
Dugoročno, ovo će financiranje pomoći Hrvatskoj da se pozicionira u budućnosti, osobito promicanjem područja potencijalnog rasta, poput zelenih i digitalnih prijelaza.
Prilika ne samo za ulaganje u budućnost zemlje bez povećanja javnog ili privatnog duga, već i za provođenje reformi za povećanje učinkovitosti javnog sektora i cjelokupnog gospodarstva, kao i za ulaganje u vještine, zapošljavanje i borbu protiv siromaštva.
Pod uvjetom da se planirane reforme i ulaganja provode na odgovarajući način, hrvatsko financiranje iz RRF-a moglo bi 2026. povećati BDP za 2,9 posto iznad scenarija koji nije RRF, te otvoriti i mnoga nova radna mjesta. No, pozitivan učinak financiranja osjetio bi se mnogo prije.“
REFORME MORAJU IĆI S ULAGANJIMA
„Reforme su vitalne za trajni oporavak. Moraju ići ruku pod ruku s ulaganjima „– naglasio je gost iz EK.
„Novac RRF -a mora se koristiti za oživljavanje reformi radi povećanja konkurentnosti, gospodarske fleksibilnosti i socijalne kohezije. Hrvatski plan oporavka ima za cilj poboljšati nacionalno poslovno okruženje i riješiti prepreke rastu i ulaganjima. Promicat će obnovljivu energiju, održivi promet i energetsku učinkovitost rekonstrukcijom zgrada nakon potresa. To je jako važno za Hrvatsku, gdje energetski neučinkovite zgrade čine 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2.Planom se želi uvesti veća digitalna povezanost i digitalizirat će se javna uprava. I stavlja dobrodošao fokus na poboljšanje pravosudnog sustava i borbu protiv korupcije. Sve ove mjere zajedno trebale bi pomoći u poticanju rasta i trajnom oporavku. Pripremit će Hrvatsku ne samo za uvođenje eura, već i za život unutar euro područja.“„Čestitam na dosadašnjem uloženom trudu na putu ka euru.Iz vlastitog iskustva u Latviji znam da put do eura može biti neravan. Može izgledati dugo“ rekao je Dombrovskis i nastavio:
„To je put koji mijenja zemlje na bolje.Čini ih snažnijima, otpornijima, konkurentnijima i prosperitetnijima. Bolja mjesta za život. U ime Europske komisije mogu reći da smo tu da pomognemo. Podržavat ćemo vas sve do ‘dana eura’, pa i dalje. Nastavljajući s teškim radom, nadam se da ću uskoro dočekati Hrvatsku kao najnoviju članicu zajedničkog europskog valutnog područja.“ Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis zaželio je Hrvatskoj Sretno i Uspješno!
| < | rujan, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter