AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.10.2020.
VLADA RH POVEĆALA MINIMALNU PLAĆU ZA 2021.
EUROPSKA KOMISIJA DONOSI DIREKTIVU O MINIMALNOJ PLAĆI
Minimalna neto plaća za 2021. godinu u Republici Hrvatskoj iznosit će 3.400 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.250 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je 29. listopada donijela Vlada RH.
Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3.250 kuna, u bruto iznosu 4.062,51 kunu, u trenutku predlaganja njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
CILJ EK USPOSTAVA UVJETA ZA ODREĐIVANJE MINIMALNE PLAĆE
Savez samostalnih sindikata Hrvatske na svojoj je stranici objavio u informaciju u kojoj se kaže da je u Bruxelles,28. listopada 2020. Europska komisija predložila direktivu čiji je cilj povećanje minimalnih plaća i učiniti ih primjerenim troškovima života, jer su u većini članica Europske unije nedostatne za pristojan život.
- Danas predlažemo okvir za minimalne plaće uz puno poštovanje nacionalnih tradicija i slobode socijalnih partnera. Poboljšanje radnih i životnih uvjeta neće zaštiti samo radnike, nego i poslodavce koji isplaćuju dostojanstvene plaće, te će stvoriti temelje za pravedan, uključiv i održiv oporavak, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama. U 21 članici, među njima i Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu adekvatne i Komisija ovim prijedlogom želi osigurati veću adekvatnost tih plaća.
Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera.
DIREKTIVA DEFINIRA CILJ, PREPORUKA NIJE OBVEZUJUĆA
Komisija se umjesto preporuka, koje su neobvezujuće, odlučila za direktivu, zakonodavni akt EU-a koji definira cilj koji se želi postići, a zemlje članice su autonomne u izboru načina na koji će taj cilj ispunjavati. Jednom kada se konačni tekst direktive ispregovora između Vijeća i Parlamenta, države članice imat će dvije godine da je transponiraju u svoja zakonodavstva.
Zemlje koje minimalne plaće dogovaraju kroz kolektivne pregovore, u pravilu imaju manje radnika s minimalnim plaćama i koje su uglavnom veće nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje. Komisija stoga preporučuje kolektivno pregovaranje.
Zemlje koje minimalne plaće propisuju zakonom trebaju uspostaviti jasne, transparentne i stabilne kriterije za određivanje adekvatnosti minimalnih plaća. Ti kriteriji trebaju uključivati barem kupovnu moć minimalnih plaća i uzimati u obzir poreze i socijalne benefite, opći rast bruto plaća, razvoj produktivnosti.
Reakcija ETUC-a
Reagirajući na Komisijin prijedlog direktive o pravednim plaćama, zamjenica glavnog tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch kazala je sljedeće:
- Prijedlog Direktive povjerenika Schmimta pozitivan je korak, jer je to jedini način da postignemo stvarne promjene. Direktiva od država članica zahtijeva pokretanje akcija kojima će poticati kolektivno pregovaranje, kao i nacionalne akcijske planove za povećanje pokrivenosti u slučaju da je manje od 70 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima. Međutim, radnicima se ne jamči zaštita od odmazde poslodavca kada se radnici učlane u sindikat.
Direktiva od država članica traži promicanje minimalnih plaća koje su adekvatne, ali radnicima koji primaju minimalnu plaću nije zajamčeno potrebno povećanje plaće. Više minimalne plaće i više kolektivnog pregovaranja moguće je ostvariti izmjenom Direktive. Sindikati će se snažno boriti za ta potrebna poboljšanja.
Neka od ključnih poboljšanja direktive koja zahtijeva ETUC:
• Prag dostojanstva ispod kojega zakonski utvrđena minimalna plaća ne smije biti utvrđena mora biti uvršten u pravne odredbe direktive. On mora biti dodan kako bi se osiguralo da zakonski utvrđene minimalne plaće ne nastave ostavljati radnike ispod linije siromaštva. ETUC traži da taj prag iznosi 60 posto medijalne plaće i 50 posto prosječne plaće.
• Direktiva sadrži članak o tome kako se javna nabava može koristiti kao alat podizanja plaća. Međutim, i dalje ne zahtijeva da privatne tvrtke poštuju kolektivno pregovaranje kao preduvjet korištenja prednosti javne nabave i korištenja ostalih sličnih sredstava kao što je Zajednička poljoprivredna poljoprivreda i fondovi za oporavak. Javna tijela u EU-u troše oko dva trilijuna eura godišnje (14 posto BDP-a) na kupnju roba i usluga. Ta bi sredstva trebalo investirati s tvrtkama koje isplaćuju pravedne plaće.
• Prijedlog Direktive zahtijeva da države članice u kojima je manje od 70 posto radnika pokriveno kolektivnim pregovaranjem (18 država članica) usvoje akcijski plan poticanja kolektivnog pregovaranja. Direktiva mora specificirati da ti planovi moraju osigurati poštivanje prava na kolektivno pregovaranje i riješiti probleme iz prakse kao što je gušenje sindikata ili sprečavanje sindikalnog organiziranja.
• Potrebno je na jasan način zaustaviti isključivanje određenih radnika, kao što su radnici zaposleni u kućanstvima, te mladi radnici, iz zakonski utvrđenih minimalnih plaća, a poslodavcima se moraju izrijekom zabraniti odbici od zakonski utvrđenih minimalnih plaća.
| < | listopad, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter