AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 22.09.2020.
PUTNIČKI PRIJEVOZ U ŠKARAMA DRŽAVNIH NAPUTAKA!
RACIONALIZACIJOM PROTIV PUTNIKA!
HRVATSKI GRAĐANI KAO PRIPADNICI EUROPSKE UNIJE imaju pravo na mnogo veću kvalitetu vožnje HŽ-om nego što imaju sada, kao i na kvalitetu vlakova koje je najavio ministar Oleg Butković . Za Europski novac korisnici putničkog prijevoza koji svakodnevno putuju na posao, kao i učenici koji svakodnevno na raznim relacijama, ne samo prigradskim već i međugradskim vlakovima, putuju u srednju školu, trebali bi putovati sukladno vremenu u kome žive. A vrijeme je 21. stoljeća, globalne komunikacije i interneta, umjetne inteligencije i razvijenih tehnologija. Vlakovi o kojima je ministar Butković govorio 21. rujna na hrvatske pruge doći će u narednih 4-5 godina u najboljem slučaju, a u onom krajnjem tijekom 10 godina. No vlakovi koji će ovim novcem iz Europskih fondova biti kupljeni i inportirani u promet na putničkim relacijama, ostati će ovdje vjerojatno narednih 40- 50 godina, kao i ovi vlakovi koji sada prometuju, a čija je je prosječna starost 40 godina. A ta starost pojedinih vlakova koji su još uvijek u prometu imaju od 30 do 50 godina radne upotrebe !Kakva je sigurnost tih vlakova to znaju samo strojovođe i oni o tome mogu govoriti. Hrvatska je mala zemlja koja s vremena na vrijeme ima političke lidere dobrih namjera, ali oni imaju sporu i vlastitim političkim opcijama ograničenu realizaciju. A to poništava srž svega onog što treba osuvremeniti.
Novi vlakovi bit će niskopodne kompozicije s maksimalnom brzinom od 160 kilometara na sat. Ali podatak da će u regionalnom prijevozu ti novi vlakovi imati kapacitet od 200 sjedećih i 200 stajaćih mjesta je nevjerojatan. Ponovo će to biti teške situacije kada putnici koji stoje, a moraju stajati pored i iznad onih koji sjede, će svjedočiti svakoj gesti onih koji sjede, bilo da ti koji sjede, kišu, kašlju, nešto jedu, razgovaraju mobitelom i slično. U gradsko-prigradskom prometu prometovati će vlakovi s oko 130 sjedećih i 380 stajaćih mjesta, informacija je o budućim vlakovima koja je 21.9 izrečena. Ponovo će to biti situacije nimalo primjerene budućnosti. Ti podaci potiču na pitanje- kako je to moguće i kako je zamišljen promet putovanja sa tako mnogo stajaćih mjesta? Ima li u takvim vlakovima mjesta za prtljagu? U gradskom i prigratskom prometu u jutarnjim i popodnevnim satima putnici imaju više ili manje prtljage, u dane vikenda- petak i subota- pa nedjelja - također i pri odlasku na željeno mjesto, kao i na povratak s tog mjesta prtljažni koferi su sastavni dio putovanja. Putovanje s prtljagom koja u planu prometa nije naglašena u novim će vlakovima ponovo stvarati neopisive gužve i neudobnost putovanja.
Informacija da će vlakovi biti opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba s invalidskim kolicima, prostorom za bicikle, „a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom“, je odlična, ali rampa je potrebna samo pojedincima, prostor za bicikle također, a videonadzor je samo forma koja ne osigurava nikakvu udobnost. A to da će putnici imati i besplatan pristup internetu, možda i bez mogućnosti punjenja baterije mobitela, je bizarna. Jer svatko tko ima mobitel brine se i o internetskoj vezi.
Ministar ni kao privatna osoba, ni kao resorni ministar zacijelo nije ni povremeni korisnik prijevoza željeznicom, ali planira uvjete putovanja u vlakovima za tisuće građana. Kako je to moguće? To je identično liječniku koji prepisuje terapiju osobi koju nije ni vidio ni pregledao. Je li to ministarska ili stranačka povlastica?
RACIONALIZACIJA kao zastava NAD GLAVAMA ZAPOSLENIH!
Ministar govori o tome da još ima mjesta za racionalizaciju. Zašto je potrebno radi racionalizacije otpuštati sve veći broj zaposlenih. Hrvatska nije zemlja gdje je iz jednog poslovnog sustava lako posao pronaći u drugom sustavu. Hrvatska je zemlja gdje se mnogo više radnih mjesta zatvara nego što se otvara. Evo primjera racionalizacije osoblja u putničkom prijevozu iz lipnja 2019.: „ stigavši na kolodvor u Vrbovec vlakom odlazim do vozača vlaka i kažem mu da do mene nije došao kondukter i da mi nije pregledao kartu.Vozač kaže – „u ovom vlaku ni nema konduktera, bolestan je “.Čudim se i pitam „gdje je zamjena“. Kondukter kaže „Nema zamjene“.A da vi niste došli na posao, što bi bilo- Vozač je odgovorio „Nisam dužan davati vam informacije“
Da shvatila sam da se radi o temi koja opterećuje zaposlene, da radi racionalizacije koja kao zastava vijori nad glavama svih zaposlenih- u putničkom prijevozu- zaposleni sa raznim opterećenjima obavljaju posao. A u tom mobilnom poslu svi zaposlenici bi trebali biti rasterećeni maksimalo, odmoreni, dobro plaćeni i što više i bolje koncentrirani na posao. Poznato je da su rasporedi vlakova tako napisani da više u jednom danu nije moguće otputovati iz Zagreba u Rijeku, obaviti posao i isti dan se vratiti u Zagreb, jer nema vlaka koji bi kasno popodne ili navečer prometovao iz Rijeke za Zagreb.. Isto je i na relaciji Zagreb – Osijek! Još prije desetak godina to je bilo normalno i moguće, ali od kada je željeznica i putnički promet stigla u škare državnih ministara i njihovih naputaka – svaka veza s racionalnošću i brzinom putovanja za putnika je nestala. A nestala je zato što je racionalizacija državnih ministara iznad svake razumljive mjere otpustila ljude, radi ušteda i dobiti vlasnika i tvrtke koja radi na prijevozu putnika. Konkretno vlak istoga dana ne može prometovati iz Rijeke, jer nema raspoloživog strojovođu koji bi još istoga dana sjeo za upravljač i u povratku vozio nekoliko sati do Zagreba. Radi racionalizacije zaposlenih promijenjeni su svi razumni i na korist putnika napisani rasporedi hž-a. Zar je to vožnja kakvu zaslužuju hrvatski građani europske unije? Europska unija je negdje drugdje, ali na hrvatskoj željeznici još nije!
ZAŠTO MINIMALISTIČKI SUSTAV PRIJEVOZA?
Situacija da u vlakovima nema dovoljno konduktera je apstraktna,ali istinita. Nisu li u kompoziciji, koja sada u vremenu korone virusa ima spojena po dva vlaka, svaki od tri do četiri vagona, potrebna obvezno dva pa i tri konduktera? Racionalizacija to ne dozvoljava uvijek! Može li onaj tko donosi odluke zaključiti da putnički prijevoz HŽ postoji radi putnika i da putniku treba biti omogućeno sve i podređeno sve. Danas u vrijeme Europske unije vlakovi u RH više nemaju restoranski prostor, ni ponudu kave, (osim vlaka za Split) ni ništa što bi odavalo dašak komocije i ugodnosti. Sve u putničkom prijevozu vlakom u današnje vrijeme zadano je naredbom Uprave koja putnicima zadaje više glavobolje nego mira i osjećaja ljudskosti. Zašto to? Tako minimalistički odnos sustava prijevoza prema korisnicima kulturološka je pogreška koju treba prekinuti. Racionalizacija zaposlenih mora imati gornju, a ne donju granicu, putnici ne nužnu, već svaku udobnost. Putnički vlakovi prije demokracije bili su neuporedivo kvalitetnija i udobnija mjesta za putovanje od vlakova danas. A i one prije i ove danas osmislili su ljudi. Jesu li oni prijašnji ljudi bili obrazovaniji i pametniji, znali više, imali šire poglede, gledali svoj posao kroz prizmu svijeta?
Izgled svakog hrvatskog kolodvora priča je za sebe. Garderobe za putnu prtljagu kao da više nisu potrebne, pa su ukinute.Prije su bile potrebne. Zašto garderobe za putnu prtljagu nema kada se njena upotreba naplačuje? Vjerojatno stoga što na tom mjestu treba zaposliti osobu, a osobi treba isplatiti plaću? Zato je prostor garderobe ukinut! Naprimjer na kolodvoru u Vrbovcu putnik ne možete popiti vode, jer za putnike nema takve slavine. Trgovine nema na tom kolodvoru nekoliko godina. Kolodvorski službenici kažu da Uprava željeznice traži veliki najam pa da je to razlog ne postojanja bilo čega za piće i konzumaciju. Kolodvorski prostori i zgrade u Vikovcima i Osijeku su velike zapuštene i neuređene. Zar ministarstvo mora prometa i infrastrukture nema obvezu brige i uređenja i tih prostora? Ako hrvatske željeznice koje u tim zgradama obavljaju organizacijske poslove prijevoza- a ne obnavljaju objekte, u čijoj su onda objekti nadležnosti? Novca za uređenje nema, jer je sve iz poslova prometa, sve što je višak, usmjereno na zaradu tvrtke.
Margareta Zouhar Zec
| < | rujan, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter