AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 12.08.2019.
UMRO AKADEMIK RADOSLAV KATIČIĆ
HRVATSKI FILOLOG SVJETSKOG GLASA
U subotu 10. kolovoza 2019. u Beču je u 90. godini života umro akademik Radoslav Katičić, istaknuti hrvatski filolog svjetskog glasa, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Rodio se 3. srpnja 1930. u Zagrebu gdje je završio Klasičnu gimnaziju i na Filozofskom fakultetu 1954. diplomirao klasičnu filologiju te 1959. doktorirao tezom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Usavršivao se 1956.–1957. u Ateni te kao stipendist Humboldtove zaklade 1960.–1961. u Tübingenu i 1968.–1969. u Bonnu.
Radio kao honorarni knjižničar u fakultetskom seminaru za klasičnu filologiju, a 1958. je postao asistent na Katedri za poredbenu indoeuropsku gramatiku, te 1961. docent indoeuropske i opće lingvistike i pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Izvanredni profesor postao je 1966., a 1972. redoviti profesor. Od 1977. do umirovljenja 1998. djelovao je kao redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču koje ga je 1998. izabralo za professora emeritusa. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, bio je od 1986., a od 1973. bio je izvanredni član. Akademik Radoslav Katičić ujedno je od 1989. bio redoviti član Austrijske akademije znanosti, a od 1991. član Europske akademije znanosti. Bio je i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (od 1984.), Norveške akademije znanosti (od 1987.) i Kosovske akademije znanosti i umjetnosti (od 2012.). Bio je predsjednik Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika od osnutka 2005. do njegova raspuštanja 2012.
Kao filolog, akademik Katičić osobito je zaslužan za rad Zagrebačkog lingvističkoga kruga i za promicanje strukturalne lingvistike i drugih modernih metoda. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.
Znanstvenu karijeru Radoslav Katičić započeo je istraživanjem klasične i bizantske grčke filologije, a zatim je područje svojih istraživanja proširio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku) te na općelingvističku teoriju. Bavio se brojnim temama slavenske i hrvatske filologije, posebno sintaksom i poviješću hrvatskog književnog jezika, kao i slavenskom mitologijom, služeći se pritom opsežnom filološkom, arheološkom i povijesnom literaturom. Svojim istraživanjima uspio je rekonstruirati elemente balto-slavenske pretkršćanske religije i mitova, bitne za razumijevanje duhovne baštine koju su Hrvati donijeli svojim doseljenjem, a koja je do danas vidljiva u mnogim toponimima, oronimima i hidronimima. Svojim radovima o povijesti hrvatskog književnog jezika dokazao je da je njegova novoštokavska standardizacija započela u 18. stoljeću na području od Dalmacije do Slavonije te se nastavila u doba Hrvatskog narodnog preporoda i dovršila početkom 20. stoljeća.
Akademik Radoslav Katičić bio je autor petnaestak knjiga i četiristotinjak rasprava, članaka, ogleda, knjižnih ocjena i drugih radova. Najvažnija djela su mu Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967.), Jezikoslovni ogledi (1971.), Stara indijska književnost (1973.), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979.), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992.), Litterarum studia (1998.), Na kroatističkim raskrižjima (1999.), Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (2008.), Zeleni lug (2010.), Gazdarica na vratima (2011.), Vilinska vrata (2014.) i Naša stara vjera (2018.).
Informacije su to iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
| < | kolovoz, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2024 (39)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter