AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 29.08.2018.

ŠIMŠIROV MOLJAC UZROKUJE PROPADANJE UKRASNOG BILJA!


SA KONTROLOM I ZAŠTITOM TREBA ZAPOČETI U RANO PROLJEĆE

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine i Mara Bogović, mag. ing. agr iz savjetnice hrvatske poljoprivredno –šumarske savjetodavne službe kažu da u posljednjih nekoliko godina šimširov moljac (Cydalima perspectalis) uzrokuje potpune defolijacije šimšira i ostalih vrsta ukrasnog bilja. Sve se više ljudi javlja s problemima propadanja šimšira (Buxus sempervirens) koje je uzrokovano upravo šimširovim moljcem koj je raširen u susjednim zemljama, pa se pretpostavlja da je u Hrvatsku ušao zaraženim sadnim materijalom.
Šimširov moljac ima dvije do tri generacije godišnje.Prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zaštićena u kokonu između listova šimšira i nastavlja svoj razvoj u proljeće. Odrasli leptiri imaju raspon krila oko 4 cm,bijele boje i smeđeg ruba. Tijelo je bijelo, a glava tamno smeđa. Mlade gusjenice su zelenkaste boje i skrivene su u unutrašnjosti biljke gdje se hrane unutrašnjošću lista ostavljajući samo epidermu. Starije gusjenice su zelene boje s karakterističnom debelom crnom crtom i tankim bijelim prugama te crnim točkama na leđnoj strani. One pojedu čitave listove te od biljke ostaju samo grane obavijene paučinom. Gusjenice počinju sa ishranom već u ožujku što traje sve do listopada, ovisno o vremenskim prilikama. Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.

ŠTETE NA BUXUSU
Šimširov moljac uzrokuje značajne štete na biljkama. Mlade gusjenice hrane se samo gornjom stranom lista, a starije gusjenice lišćem, zelenim izbojcima i korom što narušava estetski izgled biljke, uzrokuje potpuni gubitak listova i ugibanje mladih biljaka. Štetnik se može lako prepoznati po svilenkastim zaprecima i svilenim nitima odnosno paučini na šimširu. Kod jakog napada njima je prekrivena cijela biljka koja je ostala bez lista. Savjetuje se kontroliranje biljke razmicanjem grana i praćenjem unutrašnjosti jer su tu vidljive mlade gusjenice i prve štete.
Golobrst je uz svilene niti paučine prvi znak da se radi o šimširovom moljcu. Mlade gusjenice zadržavaju se u unutrašnjosti biljaka šimšira jer su tamo dobro zaštićene. Kako se povlače prema vanjskim dijelovima biljaka, štete postaju sve veće i vidljive, a tada je već prekasno za bilo kakvu intervenciju jer je došlo do gubitaka skoro svih listova.

SUZBIJANJE ŠIMRIROVOG MOLJCA
Prva mjera u suzbijanju ovog štetnika je redovito pregledavanje biljaka u okućnicama i vrtovima, pri čemu treba razmaknuti grane i pregledavati unutrašnjost biljaka. Rana i redovita kontrola šimšira posebno u proljeće, je najučinkovitija, te uklanjanje gusjenica čim se primijete. Time se smanjuje njihova brojnost i smanjuju se štete od sljedećih generacija moljca koji se tijekom jedne godine rađaju.
Štetnik se može suzbiti mehanički što je ekološki najprihvatljiviji način te kemijskim sredstvima. Mehaničko uklanjanje podrazumijeva trganje zaperaka u kojima gusjenica prezimljava. Savjetuje se spaljivanje tih zaperaka kako bi se spriječio razvoj nove generacije moljaca u proljeće. Ukoliko se na šimširu zamijeti napad moljca, biljku treba orezati, a oraezane grančice spaliti, a ne kompostirati. Tijekom proljeća i ljeta, kada se uoče gusjenice, grmovi se mogu dobro protresti i gusjenice će pasti na zemlju gdje se onda mogu mehanički uništiti. Posebno dobro treba pregledati unutrašnjost biljke gdje su gusjenice dobro zaštićene. Gusjenice i kukuljice se mogu ručno sakupljati, a kao učinkovita metoda pokazalo se pranje grmova visokotlačnim čistačem- miniwaschom.
Postoje i kemijska sredstva kojima se moljac može suzbijati , ali najprihvatljivija su ona neškodljiva za pčele, u periodu kada su gusjenice što mlađe. Savjetuje se i prekrivanje biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica. Rana kontrola već u proljeće i redovita kontrola biljaka šimšira je najučinkovitija. Gusjenice treba uklanjati čim budu primjećene. Time će se smanjiti njihova brojnost i šteta koju čine.

Savjet je stručnjakinja Petre Pozder, mag. ing. fitomedicine i Mare Bogović, mag. ing. agr da se za suzbijanje štetnika na ukrasnom bilju mogu koristiti insekticidi na bazi aktivnih tvari: alfacipermetrin, deltametrin, dimetoat, imidakloprid, klofentezin, lufenuron, pimetrozin, piretrin, tiametoksam, tiakloprid, za tretiranje štetnika na stablu i trajnicama mogu se koristiti insekticidi na bazi aktivne tvari: abamektin, metoksifenzoid.

Za suzbijanje mladih gusjenica registrirani su pripravci: Calypso 480 SC, Direkt, Decis 2.5 EC i Runner SC.
Starije gusjenice otpornije su na insekticide i samim tim suzbijanje je otežano, a na jednoj biljci ih može biti oko stotinu. Rana (posebno u proljeće) i redovita kontrola biljaka šimšira je najučinkovitija, te uklanjanje gusjenica čim se primijete. Time se smanjuje njihova brojnost, pa tako i sljedeće generacije tijekom godine.

29.08.2018. u 06:54 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2018 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Listopad 2024 (21)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter