AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 23.05.2009.
INTEGRIRANA PROIZVODNJA
NEĆE BITI DOPUŠTENI SVI PESTICIDI
VEĆ SAMO MANJE TOKSIČNI
U Osijeku grupa stručnjaka radi na projektu izrade standarda integrirane poljoprivredne proizvodnje. Prof. dr. Davor Šamota je jedan od njih, a to je povod da razgovaram s njim.
Dr. Šamota je dugogodišnji predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku gdje je nositelj kolegija „Fitofarmacija“, „Integrirana zaštita bilja“ i „Ekološka poljoprivreda“ . U Udruzi za ekološku poljoprivredu „Biopa“ dr. Šamota radi volonterski kao koordinator aktivnosti.
O kakvom se projektu radi?
Projekt INTEGRA sastoji se u tome da se naprave standardi, odnosno sustav za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za četiri osnovne grupe kultura: voćnjake i vinograde, ratarske kulture, krmno industrijsko bilje i povrće.
Kakva je to integrirana proizvodnja?
Integrirana proizvodnja je proizvodnja gdje je dopuštena primjena kemijskih sredstava, pesticida, umjetnog gnojiva i ekološke proizvodnje i ekološke poljoprivrede gdje je potpuno zabranjena primjena kemijskih sredstava. Znači u integriranoj proizvodnji je dopuštena primjena onih sredstava koja inače zagađuju okoliš, štetna su za zdravlje ljudi, ostaju ostaci u proizvodima i hrani, ali dozvoljena je samo ograničena primjena. Točno su propisane količine sredstava koja se mogu primjenjivati, broj tretmana za tu primjenu, tako da se smanjuje negativan utjecaj na okoliš, kao i moguće posljedice većih ostataka pesticida i kemikalija u hrani, odnosno veći je stupanj zaštite ljudskog zdravlja.
A što je integrirana poljoprivreda?
Integrirana poljoprivreda je prilično slična ovoj našoj tradicionalnoj poljoprivredi na seljačkim gospodarstvima, gdje je manjih primjera, za razliku od intenzivne poljoprivrede što su radili bivši kombinati, sadašnje velike tvrtke, gdje je smanjena primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja, pesticida i umjetnih gnojiva. Već ima pedesetak dionika koji su se uključili u ovaj projekat, među kojima su svi veći proizvođači od „ Belja“ odnosno „Agrokora“, „Žita“ „Kutjeva“ itd jer svi oni u tom projektu vide svoju šansu.
Što je cilj integrirane proizvodnje?
Cilj je i svrha integrirane poljoprivredne proizvodnje da se što manje zagađuje okoliš, da je što veći stupanja zaštite ljudskog zdravlja. Ti proizvodi imati će posebnu oznaku i markicu s ciljem da budu konkurentniji na tržištu. Biti će točno propisani standardi primjene, doze sredstava, broj tretmana itd. koji će proizvođači morati savladati, da bi mogli dobiti markicu.
Čime će se u integriranoj proizvodnji gnojiti tlo?
Tlo će se gnojiti sa mineralnim umjetnim gnojivima, ali ograničeno. Naprimjer za voćarstvo propisano je maksimalno 170 kg/ha dušika. Za ratarske kulture ide maksimalno 140 kg/ha dušika. Dio zemalja Europske zajednice ima takve standarde: Češke, Slovenije, Engleske, Francuske Italije, tako da smo mi uskladili te standarde sa zemljama iz Europe. I svi ti proizvodi integrirane proizvodnje predviđeni su za izvoz, s tim da se prevlada ono da ne budemo izvoznici sirovina već da se na to nadoveže prerada; povrće da ide u kiselo, a voće u slatko, dakle putem prerade u trajnije proizvode. Time će se postići veće zapošljavanje naših ljudi, a onda će se postići i veće cijene proizvoda, a time i veća zarada.
Kada će kod nas stupiti na snagu Zakon o integriranoj proizvodnji te kada kod nas može početi takva proizvodnja ?
Zakon je u saborskoj proceduri, ali očekujemo da će biti usvojen do kraja zasjedanja prije početka godišnjih odmora. Pravilnike smo pripremili tako da bi se ljudi – kada Zakon stupi na snagu – prijavljivati u Upisnik od jeseni na dalje, tako se bar nadamo. A onda može krenuti i primjena na tlu.
Hoće li se i lavanda moći uzgajati kao integrirana?
Hoće, sve kulture praktično će se moći uzgajati po pravilima integrirane proizvodnje. Sve se odnosi na prvenstvenu primjenu kemikalija, na količine, na broj tretmana, na primjenu pesticida, sve u cilju smanjenja količine tih sredstava. Ona će biti dopuštena, ali do određenih granica, kako bi se što više smanjilo zagađivanje okoliša i zagađivanje hrane.
Dali će u Zakonu biti navedeno za koju je kulturu koliko gnojiva potrebno?
Da, biti će ove četiri grupe kultura koje sam naveo tako da će za svaku kulturu biti propisana dopuštena sredstva i njihova količina. Dakle upotreba svih pesticida neće biti dopuštena, nego će biti lista dopuštenih, manje toksičnih onih koji se brže razgrađuju u tlu u prirodi i u proizvodima. Selektivno će biti određena ta lista. Prvo će se na taj način smanjiti troškovi u zaštiti bilja, a ta su sredstva vrlo skupa. To će smanjiti i cijenu proizvoda. A druga, bolja varijanta je ta što će se smanjiti količina ostataka kemikalija, pa će se dobiti kvalitetniji proizvodi.
U Zakonu o integriranoj proizvodnji vjerojatno će pisati i kakva je procedura za dobivanje markice integrirane proizvodnje?
Točno, pisati će procedura, pisati će način prijave u Upisnik, inspekcija, kontrola, proizvodnja i certifikacija, odnosno potvrđivanje odnosno označavanje tih proizvoda integrirane proizvodnje. Taj je sustav sličan sustavu koji već postoji za ekološku proizvodnju.
Koji još stručnjaci osim vas rade na projektu integrirane poljoprivredne proizvodnje ?
Osim mene na projektu radi Ljiljana Bašura i Mladen Raguž iz Regionalne razvojne agencije u Požegi odakle je ideja i potekla, te direktor Poljoprivrednog instituta u Osijeku dr. Josip Kovačević. Projekt je u tijeku.
| < | svibanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Listopad 2024 (22)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter